Još 11 osoba preminulo je od posljedica korona virusa, a potvrđen je i 571 novi slučaj zaraze, saopštio je IJZ. Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije analizirale su ukupno 2.100 uzoraka na novi koronavirus.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno jedanaest smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (5), Nikšića (3), Budve (1), Cetinja (1) i Andrijevice (1), od kojih je najmlađi imao 32, a najstariji 90 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 987.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 497 pacijenata.
opština
oboljeli
Podgorica
231
Nikšić
89
Herceg Novi
53
Bar
30
Budva
28
Ulcinj
26
Pljevlja
24
Cetinje
19
Tivat
17
Kotor
11
Berane
10
Bijelo Polje
10
Danilovgrad
7
Kolašin
5
Tuzi
3
Rožaje
2
Plav
2
Petnjica
2
Andrijevica
1
Plužine
1
Ukupno
571
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih,ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8.534.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je74183.
Tivat panorama / Gornja Lastva – foto Roko Stjepčević
Vebinar na temu „Ruralni i kulturni turizam u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj“ u organizaciji kompanije Veselinov Tourism Consulting (VTC), održan je danas, u okviru koga su predstavljeni rezultati istoimene studije, čiji je autor Nikola Kovačević, konsultant za istraživanje tržišta i obradu podataka u agenciji Insight Out.
Pomenuta studija je za cilj imala procjenu potencijala ruralnog i kulturnog turizma u sve tri zemlje, unaprjeđenje buduće saradnje između Srbije, Hrvatske i Crne Gore i uspostavljanje balkansko-regionalne ponude za strane i domaće turiste.
Prema istraživanju 40% cjelokupnog evropskog turizma čine određeni oblici kulturnog turizma koji istovremeno prezentuju istorijske lokalitete, promovišu tradiciju i donose prihod malim preduzećima. Kulturni turizam predstavlja putovanje turista u cilju posjećivanja atrakcije destinacije kao što su umjetnički događaji, arheološki lokaliteti, muzeji, sajmovi i sl, ali podrazumijeva i upoznavanje života lokalnog stanovništva, lokalne gastronomije, posjetu selima i upoznavanje lokalnih tradicija.
Anton Gula Marković – izložba Gornja Lastva
Utvrđeno je da kulturni turizam snažno doprinosi razvoju lokalnih ekonomija, ali ono što je takođe neophodno istaći jeste da 90% kulturnih ruta u Evropi prolazi kroz ruralna područja. Zbog toga je korelacija između ruralnog i kulturnog toliko bitna za turističke organizacije i turističke agencije.
Kada je riječ o eko-turizmu, neophodno je predstaviti održive aspekte i kulturnog i seoskog turizma sa referencama na socio-kulturne, ekonomske i ekološki prihvatljive okolnosti.
Sprovedeno istraživanje pokazuje ključne asocijacije zajedničke za sve tri zemlje, a to su:
Odlična autentična hrana;
2. Istorijska mjesta i kultura;
3. Aktivnosti na otvorenom/spokojna i netaknuta priroda (i more i kopno) i
Ljubazni i gostoprimljivi ljudi.
54% ispitanika Crnu Goru povezuje sa ‘mirnom i netaknutom prirodom’, a na drugom mjestu je ‘odlična autentična hrana’ sa 42%. Komplet prvih 3 sa 34% je ‘ljubazni i gostoprimljivi ljudi’. Vrijedi pomenuti ‘Sportovi na vodi’ kao četvrtu asocijaciju sa 31%, s obzirom na to da je obala Jadranskog mora glavna turistička atrakcija ove destinacije. Na kraju, 41% ispitanika koji bi za svoje sljedeće putovanje izabrali ‘aktivnosti na otvorenom’, takođe bi izabrali Crnu Goru kao svoju sljedeću destinaciju, podaci su iz studije.
Vebinar, photo
Na pitanje šta će izbjegavati prilikom izbora destinacije na prva dva mjesta su nebezbjedne i destinacije koje se fokusiraju na masovnom turizmu, a na trećem mjestu je kliše turizam što znači da će turisti tražiti nove destinacije sa tradicionalnim i autentičnim proizvodima.
Direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević je uzela učešće u okviru drugog dijela vebinara, na panel diskusiji na temu: „Iskustvo turističkih organizacija iz regiona tokom 2020-e i planovi za predstojeću sezonu“. O pomenutoj temi govorili su i: Manuela Hrvatin – predstavnica Istra Inspirit i Miloš Rađen ispred Turističke organizacije Zapadne Srbije. Direktorica Banjević tokom panela govorila je o aktivnostima koje je TO Tivat sprovela u toku prethodne godine a tiče se održivog turističkog razvoja i planovima u narednom periodu naročito u dijelu uvezivanje kulturnog i ruralnog turizma na poluostrvu Luštica u saradnji sa TO Herceg Novi. Učesnici vebinara su bili predstavnici turističke privrede Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Predsjednik opštine Budva Marko Bato Carević donio je odluku da u petak 26.februara, proglasi Dan žalosti u toj opštini zbog velikog broja preminulih građana od posljedica virusa covid-19.
“Dan žalosti obilježava se isticanjem zastave na pola koplja na zgradi Opštine Budva, javnim ustanovama čiji je osnivač Opština, objektima mjesnih zajednica i drugih ustanova na teritoriji opštine Budva”, navodi se u odluci koju je potpisao Carević.
Elektronski i drugi mediji, organizatori javnih programa i sadržaja dužni su da svoje programe i sadržaje prilagode Danu žalosti.
“Za vrijeme Dana žalosti zabranjeno je emitovanje muzike, odnosno održavanje programa zabavnog sadržaja na javnim mjestima. Lokalni javni emiter, RTV Budva će svoj program prilagoditi obilježavanju Dana žalosti, na način što će emitovati program koji po svojoj prirodi odgovara obilježavanju ovog dana”, navodi se.
U Budvi je trenutno aktivno 735 slučajeva koronavirusa.
Prijave za ovogodišnje izdanje Novske skalinade su zaključene, rasprodato je svih 150 slotova, vrijeme idealno za održavanje, sada već, tradicionalne trke novskim skalama od Škvera do Španjole, ali zbog epidemiološke situacije organizatori su primorani da događaj odgode.
Kako bi zbog mjere zabrane međugradskog saobraćaja u danima vikenda veliki broj takmičara bio spriječen da dođe u Herceg Novi, te kako je u poslednjih nekoliko dana značajno pogoršana epidemiološka situacija, u Triatlon klubu Herceg Novi smatraju da je u opštem interesu svih da se trka odgodi dok se epidemiološka situacija ne popravi, kako bi bezbjedno i bez smetnji na njoj učestvovali svi oni koji su se i prijavili.
Pored toga, novim mjerama Ministarstva zdravlja Crne Gore narednih 15 dana u Herceg Novom je zabranjeno i održavanje svih sportskih manifestacija, tako je odlaganje Novske Skalinade 2021. u potpunosti neizbježno.
Prema riječima Luke Čupića iz Triatlon kluba Herceg Novi, Novska skalinada će biti održana, samo je pitanje datuma.
– Grupa od 150 takmičara biće podjenjena u veći broj manjih grupa, tako da će start trajati preko sat i po, kako bismo ispoštovali mjere, da se u istom trenutku ne može naći više od 25 osoba, uz naravno držanje distance od dva metra i nošnje maske sve do samo starta takmičara. Takmičari nisu dužni da nose masku tokom trčanja, međutim, čim uđu u cilj i uhvate malo vazduha, moraće da je stave ponovo – objašnjava čupić.
Novi datum trke biće zakazan za 10 do 15 dana nakon što mjera zabrane međugradskog saobraćaja u danima vikenda bude ukinuta, a o čemu ćemo javnost blagovremeno biti obavještena.
Novska skalinada
Ove godine trasa od Škvera do Španjole biće pokrivena kamerama, pa će svi oni koji ne budu na stazi biti u prilici da prate trku.
– Zahvanjujući našem članu kluba Marku Tomaševiću, uspostavićemo i taj sistem prenosa uživo sa četiri kamere koje će biti postavnjene na startu i cilju, uz jednu pokretnu kameru, koja će pratiti i trr+enutne rezultate i plasmane takmičara, tako da će biti veoma uzbudljivo i takmičarima i gledaocima na socijalnim mrežama, jer to ćemo prenositi preko naše FB stranice – najavio je Čupić.
Kako je kazao, ove godine na Skalinadi nema zvučnih imena, koji bi bili apsolutni favoriti, tako da se do samo kraja neće znati ko će ostvariti najbolje vrijeme.
– Od zvučnih imena imamo samo Kristijana Sindika, našeg promotera, koji nam dolazi iz Splita i koji je nedavno završio humanitarni projekat „Sedam maratona za sedam dana“. On će startovati kao broj jedan – kazao je Čipić.
Organizatori Novske skalinade ove godine pripremili su nove pehare, oni su urađeni u drvetu, za razliku od prethodnih sezona, kada su najbolji takmičari dobijali kamene trofeje.
Francuska je u četvrtak najavila nova ograničenja za područje kod zajedničke granice s Njemačkom kako bi se obuzdalo širenje novih sojeva koronavirusa u francuskom Moselleu.
Prekogranični radnici, koji su dosad bili izuzeti iz mjera, morat će pokazati negativni PCR test ako putuju iz nekih drugih razloga osim posla, priopćili su francuski ministar europskih poslova i ministar zdravstva.
Pojačat će se rad od kuće u tom području, naveli su ministri nakon što su Francuska i Njemačka ovaj tjedan objavile da traže načine da spriječe zatvaranje zajedničke granice.
Mogle bi se pojačati zajedničke patrole francuske i njemačke policije, rekli su ministri i dodali da Francuska ubrzava program cijepljenja u toj regiji i povećava broj testiranja.
Francuska se opire novom nacionalnom zatvaranju zbog novih sojeva koronavirusa, ali je počela uvoditi stroža lokalna ograničenja, uključujući područje Dunkerquea na sjeveru zemlje zbog porasta novih zaraza.
Područje oko tog grada privremeno će biti zatvoreno vikendom.
Istočna regija Moselle, na granici s Njemačkom i Luksemburgom, bilježi porast zaraza južnoafričkim sojem koronavirusa. Regionalne vlasti pozivaju na lokalno zatvaranje.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, gorljivi proeuropljanin, zalaže se da unutarnje granice između članica EU-a ostanu otvorene u pandemiji i sukobio se s Njemačkom prošle godine kad je naglo zatvorila granicu u prvom valu koronavirusa.
U Izraelu su desetci tona mazuta izbačeni na golema područja duž sredozemne obale te zemlje. Krivac još nije pronađen, ali je, prema početnim podacima, ali to je najvjerojatnije jedan od naftnih tankera. Lokalne vlasti već govore o najvećoj ekološkoj katastrofi u povijesti te zemlje pri čemu čišćenje onečišćenih područja može trajati godinama, izvješćuju izraelski mediji; prenosi Geopolitika News.
Građanske udruge javljaju o pronađenim ostacima kornjača i ptica potpuno obojanih u crno.
Hiljade dragovoljaca i vojnika pomažu u čišćenju obale od ugrušaka mazuta koji su već nanijeli veliku štetu prirodi. Vlada pokušava otkriti izvor onečišćenja, a stanovništvo se moli da se suzdrži od posjeta plažama.
Izvor onečišćenja mogao je biti ispuštanje goriva s jednog od brodova tijekom oluje 11. veljače, oko 50 km od obale. Proučavaju se satelitski snimci kako bi se identificirao počinitelj. Ministrica za zaštitu okoliša Gila Gamliel izjavila je kako se trenutačno provjerava devet plovila, a izraelska vlada razmatra podizanje tužbe s ciljem traženja odštete koja bi mogla iznositi milijune dolara.
Prošle je sedmice na jednoj od plaža na jugu Izraela pronađen uginuli kit od 17 metara. Obdukcijom su u njegovom tijelu pronađen određeni ostaci na bazi ulja, konkretno crne tekućine. Prerano je reći je li to povezano s navedenim incidentom koji je prouzročio ekološku katastrofu.
Prilično jak potres magnitude 4.1 prema Richteru zabilježen je u srijedu navečer u 23 sata i 7 minuta na dubrovačkom području.
Kako je izvijestila Seizmološka služba RH, epicentar podrhtavanja koje je uznemirilo građane bio je 20 km sjeverozapadno od Dubrovnika kod mjesta Poljice Popovo, donosi Jutarnjilist.
Intenzitet u epicentru iznosio je V stupnjeva EMS ljestvice. Potres se osjetio na širem epicentralnom području, ali zasad nema podataka o eventualnim štetama.
Ranije je EMSC javio da je magnituda iznosila 4.3
U komentarima na platformi EMSC-a ljudi koji su potres osjetili javljaju da je bio dosta jak, no kratak.
Nove sadnice mimoze, koje su nedavno zasađene u Kamenarima u okviru 52. Praznika mimoze, iščupane su i odnesene. Iz MZ Kamenari najoštrije su osudili ovaj vandalski čin bahatih pojedinaca.
“Mimoze koje smo posadili prije samo nekoliko dana, u cilju da oplemenimo i uljepšamo naše mjesto, nestale su. Tačnije, ukradene.
Ostaje nejasan motiv za ovakav vandalski čin, s obzirom da smo ponudili svim mještanima sadnice koje bi uzgajali u svojim dvorištima.
Vjerujemo da su u pitanju neozbiljni pojedinci i oni nas neće obeshrabriti da se i dalje borimo za boljitak našeg mjesta” – saopštili su iz MZ Kamenari.
U Crnoj Gori je u prošloj godini ostvareno ukupno 444,07 hiljada dolazaka turista, što je 83,2 odsto manje u odnosu na 2019, pokazuju podaci Monstata.
Broj ostvarenih noćenja od 2,59 miliona manji je 82,1 odsto u odnosu na 2019. godinu.
“Od ukupnog broja noćenja, 86,1 odsto ostvarili su strani turisti, a 13,9 odsto domaći”, saopšteno je iz Monstata.
U prošloj godini najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije 20,2 odsto, Rusije 17,7 odsto, Bosne i Hercegovine 15,2 odsto, Ukrajine 8,5 odsto, Albanije 6,7 odsto, Kosova 5,8 odsto, Njemačke 3,3 odsto i Bjelorusije 2,8 odsto.
Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 19,8 odsto noćenja.
“U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u prošloj godini najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 90,4 odsto, glavnom gradu 3,2 odsto, planinskim i ostalim turističkim mjestima po 3,2 odsto”, dodaje se u saopštenju.
Ukupni dolasci i noćenja turista obuhvataju dolaske i noćenja turista u kolektivnom i individualnom, odnosno takozvanom privatnom smještaju. Podaci o turističkom prometu u kolektivnom smještaju objavljuju se na mjesečnom nivou, a direktan izvor podataka su objekti kolektivnog smještaja, odnosno sve vrste hotela, odmarališta, pansioni, moteli, turistička naselja i hosteli.
Statističari su objasnili da se podaci o turističkom prometu u individualnom smještaju objavljuju na godišnjem nivou, a primarni izvori podataka su podaci lokalnih turističkih organizacija, shodno Zakonu o turističkim organizacijama. Neregistrovani turisti nijesu predmet istraživanja.
Iz Monstata su naveli da je u Crnoj Gori u individualnom smještaju u prošloj godini ostvareno 175,19 hiljada dolazaka turista, što je 87 odsto manje u odnosu na 2019.
“Broj ostvarenih noćenja od 1,64 miliona manji je 83,2 odsto. Od ukupnog broja noćenja 98,9 odsto ostvarili su strani, a 1,1 odsto domaći turisti”, kazali su iz Monstata.
U strukturi noćenja stranih turista u prošloj godini najviše noćenja ostvarili su turisti iz Rusije 22 odsto, Srbije 20,3 odsto, Bosne i Hercegovine 15,3 odsto, Ukrajine 7,7 odsto, Albanije 6,6 odsto, Kosova šest odsto i Njemačke 3,1 odsto.
Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 19 odsto.
“U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u individualnom smještaju u prošloj godini najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 95 odsto, planinskim 2,1 odsto, ostalim turističkim mjestima 2,7 odsto i glavnom gradu 0,2 odsto”, dodaje se u saopštenju.
Češka mora postrožiti mjere za suzbijanje pandemije i spriječiti “katastrofu” u bolnicama, poručio je u srijedu češki premijer Andrej Babiš, a Poljska će ponovno uvesti stroga ograničenja na sjeveroistoku zemlje.
Češka je u utorak prijavila više od 15.000 novozaraženih koronavirusom, najviše od 6. siječnja, i ima najbrže širenje zaraze u Europi, sa stopom novozaraženih po stanovniku više od šest puta većom od Njemačke u zadnja dva tjedna.
Broj bolničkih pacijenata s covidom-19 koji su u teškom stanju porastao je na rekordnih 1389, pa u zemlji od 10,7 milijuna stanovnika već ponestaje bolničkih kreveta.
Neke bolnice morale su prebaciti pacijente u druge bolnice, a ministar zdravlja upozorio je da u bolnicama u tjednima koji dolaze neće više biti mjesta. Vlada razmatra da zatraži od Njemačke da joj pomogne zbrinuti neke pacijente.
Zemlja je prijavila ukupno 1,18 milijuna zaraženih i 19.682 umrlih od početka pandemije.
Babiš je rekao da je situacija ozbiljna. “Očekuju nas pakleni dani”, rekao je na konferenciji za novinare.
Vlada bi tijekom dana trebala razmotriti moguće nove mjere. Babiš je rekao da će ministarstvo zdravstva predložiti restrikcije, ali nije želio ulaziti u pojedinosti.
Istodobno, Poljska je najavila da će ponovno uvesti ograničenja u sjeveroistočnoj regiji koja je prijavila relativno visok broj novozaraženih u odnosu na ostatak zemlje.
“Odlučili smo učiniti mali korak unatrag”, rekao je ministar zdravlja Adam Niedzielski na konferenciji za novinare, dodajući da će od subote biti zatvoreni trgovački centri, hoteli i škole u regiji Warminsko-Mazursko.
Poljska je ublažila neke restrikcije, otvorivši skijališta, kina, hotele i kazališta na najviše 50 posto kapaciteta, uz upozorenje da će te mjere možda morati biti povučene ovisno o situaciji.
