Počinju KotorArt Don Brankovi dani muzike

0
Don Brankovi dani muzike 2020.

U Kina „Boka“ u Kotoru, večeras sa početkom u 21 sat, publika će imati priliku pogledati filmsko ostvarenje njemačke televizijske kuće Dojče Vele /Deutsche Welle/. Dokumentarni film pod nazivom „Simfonija svijeta“ predstavlja priču o Betovenu koja će se prožimati tokom čitavog Festivala. Ulaz u Kino „Boka“ je slobodan a mjesta su ograničena zbog epidemiološke situacije u zemlji.

Tokom prve sedmice festivala, za sada je planirano nekoliko programa. U subotu, 18. jula, sa početkom u 21.30 h, u Crkvi sv. Duha koncert će održati najbolji studenti Muzičke Akademije sa Cetinja. Muzička Akademija Cetinje ove godine proslavlja jubilej, 40 godina postojanja, i na Festivalu je planiran još jedan koncert u saradnji sa profesorima ove institucije.

Ovogodišnja Pjaca od džeza predstaviće neke od najboljih džez muzičara iz Crne Gore svakog vikenda u toku trajanja festivala, u saradnji sa Lušticom Bay i festivalom Wild Beauty Art. Serijal koncerata počinje u subotu 18. jula, kada će u jedinstvenom ambijentu Luštice Bay nastupiti „Šule Jovović Trio“ koji čine džez pijanistkinja Sara Jovović, gitarista Milorad Šulet Jovović i bubnjar Martin Đorđević. Isti sastav nastupiće u Kotoru narednog dana, 19. jula, sa početkom u 22h, tradicionalno u nedjelju, koja je u posljednjim godinama tokom trajanja KotorArt festivala praćena zvucima džeza. Ovogodišnji kotorski koncerti su planirani na Pjaci od Kina, radi poštovanja svih bezbjednosnih mjera nadležnih službi.

Nadamo se da će situacija dozvoliti da se planirani program za prvu sedmicu festivala dogodi. Sve događaje koje organizujemo su sa malim brojem izvođača uz poštovanje mjera NKT-a i Instituta za javno zdravlje. Publika u zatvorenim prostorijama je obavezna da posjeduje i nosi masku tokom čitavog događaja a razdaljina imeđu pojedinaca u publici je 2m. Za sve događaje na ovogodišnjem Festivalu ulaz je slobodan a našu publiku molimo za razumjevanje tokom ovogodišnjeg Festivala ukoliko dođe do promjena u programu. Iz ovog razloga smo upravo pristupili odgovorno prema publici, ne objavljujući kompletno planiran program već ćemo se postepeno javljati sa planiranim sedmičnim programima.

Informacije na sedmičnom nivou, planirani kalendar kao i  interesantne intervjue sa ličnostima iz svijeta kulture, umjetnosti, diplomatije, ekonomije svi zainteresovani će moći pronaći na profilima festivala na društvenim mrežama, kao i na sajtu www.kotorart.me

Opšta bolnica Kotor: Bez prijeke potrebe ne dolazite na specijalističke preglede

0
Bolnica Kotor foto Boka News

Iz Opšte bolnice Kotor apeluju na građane da, zbog pogoršanja epidemiološke situacije uzrokovane COVID-om 19, bez prijeke potrebe ne dolaze na specijalističke preglede.

Direktor ove zdravstvene ustanove, internista kardiolog dr Davor Kumburović,  kazao je za Radio Kotor da, ako se ispostavi za potrebno, niti jedan pacijent ipak neće biti vraćen bez pregleda.

Dom zdravlja Kotor i ovom prilikom apeluje na sve sugrađane da još jednom pokažu odgovornost i striktno se pridržavaju preporuka i preventivnih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

U cilju sprečavanja daljeg širenja infekcije korona virusom, preporuka je da se bez prijeke potrebe ne dolazi u objekat Doma zdravlja, već da se pacijenti najprije jave ljekarima na već poznate brojeve telefona. U ovakvim okolnostima, svaki odlazak ljekaru sa simptomima respiratorne infekcije nosi rizik za sve osobe iz okruženja, posebno stare i hronične bolesnike.

Adekvatna komunikacija telefonom sa zdravstvenom službom imperativ je u borbi protiv ovog virusa koji je trenutno glavni globalni zdravstveni problem. To se posebno odnosi na osobe koje su boravile u pogođenim područjima ili koje su eventualno imale kontakt sa oboljelim osobama.

Takođe, preporučuje se hroničnim bolesnicima da za redovnu terpiju koriste elektronske servise zakazivanja ili dostupne telefonske brojeve, saopštavaju iz Doma zdravlja.

U cilju bolje informisanosti naših sugrađana, na ulazu u Dom zdravlja postavljen je informativni pult, gdje medicinsko osoblje daje informacije i edukativne flajere o prevenciji korona virusa.

Građani Kotora su od početka pojave infekcije imali visok stepen svijesti i shvatili značaj prevencije u borbi sa ovim virusom, tako da smo ubijeđeni da će se i u novonastaloj situaciji ponašati odgovorno i poštovati propisane mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

Kontak telefoni su:

032 / 334 – 533

Glavna sestra Doma zdravlja Kotor, Marsela Mirošević

069 / 015 – 796

Epidemiolog, dr Tatjana Lalović

069 / 613 – 422

Izabrani doktori za odrasle

069 / 307 – 245

Izabrani doktori za djecu

069 / 428 – 556

Gradi se savremena ribarska luka kod Ulcinja

0
luka-ulcinj

Crna Gora će u narednim godinama dobiti savremenu ribarsku luku, čime će crnogorski ribari ali i privreda kompletna imati na raspolaganju značajan resurs.

Početak izgradnje ribarske luke u zoni Rta Đeran kod Ulcinja predviđen je za ovu godinu, a usvajanjem Izmjena i dopuna Državne studije lokacije (DSL) “Rt Đeran Port Milena”, koja se trenutno nalazi na javnoj raspravi, stvoriće se neophodne planske pretpostavke za realizaciju ovog milionskog projekta, pišu Dnevne novine.

Državna studija lokacije “Rt Đeran Port Milena”, koja je bila predmet dnevnog reda prošle sjednice Vlade, predviđa i izgradnju marine kod Port Milene, ali je to tehnički jako složen projekat, dok izgradnja ribarske luke zahtjeva hitnost.

Upravo je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja insistiralo da se u u okviru izmjena i dopuna Državne studije lokacije za oblast Rta Đeran nađe mjesto za ribarsku luku. Zbog toga je početkom 2019. godine inicirana izrada izmjena i dopuna Državne studije lokacije “Rt Đeran -Port Milena”.

Prije osam godina, gradnja ribarske luke je bila predviđena u Njivicama, ali se od toga odustalo.

Posebno insistira na očuvanju autentičnog pejzaža rta i kanala sa kalimerama, što znači da se radi o izuzetno kompleksnom projektu. Taj zahtjev je direktno vezan i za revitalizaciju kanala Port Milena.

“S tim u vezi je izuzetno važno ponovo analizirati mogućnost povezivanja kanala Port Milena sa rijekom Bojanom. Dakle, za dobijanje nekog održivog rješenja marine u zoni Rta Đeran i kanala Port Milena biće neophodno pronaći kompromis između zahtjeva za planiranje ribarske luke i marine i zahtjeva za očuvanje autentičnog pejzaža rta i kanala sa kalimerama”, navodi se u nacrtu DSL-a.

Da se radi o izuzetno kompleksnom i teškom problemu govori činjenica da i pored ogromnih napora koji su činjeni tokom posljednjih sto godina još nije pronađeno neko adekvatno i održivo rješenja za zonu Rta Đeran i ušća kanala Port Milena.

U nacrtu DSL-a su navedeni konkretni izazovi za realizaciju ovog značajnog projekta.

“Kopno Kanala Port Milena, odvodi vode Ulcinjske solane u more, teče neregulisanim koritom na cijeloj dužini. Prema istraživanju Instituta za biologiju mora u Kotoru, u ulcinjskom akvatorijumu postoje dobro formiran žal i šelf”, konstatuje se u dokumentu.

Izgradnja ribarske luke daće jak impuls razvoju ribarstva u Crnoj Gori.

Ministarstvo poljoprivrede kroz Agrobudžet daje značajnu podršku sektoru ribarstva, pa će ove godine za ribare biti opredijeljeno 2,24 miliona eura.

Profesionalni ribari na moru mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto prihvatljivih investicija za rekonstrukciju i opremanje ribolovnih objekata, generalnu opravku ili nabavku novih motora, nabavku opreme za ribolov i plovidbu, i opreme za čuvanje ribe u cilju podizanja standarda bezbjednosti hrane.

U državnoj studiji date su i hidrološke karakteristike ovog dijela Jadrana.

“Morske struje u južnom Jadranu su i do šest puta jače nego u drugim djelovima Jadranskog mora. Najveće brzine morskih struja u ovom dijelu mora dostižu vrijednosti od 42 do 88 cm/s (izlazna struja duž italijanske obale). Jadransko more spada u red najslanijih mora na Zemlji. Najveći salinitet ima područje južnog Jadrana, u kome prosječan salinitet iznosi 38,48 38,607oo”, navode autori DSL-a.

Zbog svega, izgradnja marine u kanalu Port Milena je, kako preporučuju autori, izuzetno složen zadatak koji zahtijeva multidiciplinarni pristup.

Naime, sa jedne strane postoje brojni hidrotehnički problemi kao što su zasipanje ulaza u Port Milenu, ogromne količine iskopa u cilju uspostavljanja nekadašnjeg izgleda tog kanala, kao i problem povezivanja kanala Port Milena sa rijekom Bojanom u cilju postizanja protočnosti kanala.

Sa druge strane, kvalitet vode u kanalu je toliko degradiran da se postavlja pitanje da li je uopšte moguća njegova revitalizacija.

“Kao rezultat stručnih analiza lokaliteta za izgradnju marine u zoni Rta Đeran i kanala Port Milena iznešeno je niz ozbiljnih pitanja na koje bi trebalo dati odgovore prije prelaska na poslove projektovanja marine”, konstatuju autori dokumenta.

“Za dobijanje nekog održivog rješenja marine u zoni Rta Đeran i kanala Port Milena biće neophodno pronaći kompromis između zahtjeva za planiranje ribarske luke i marine i zahtjeva za očuvanje autentičnog pejzaža rta i kanala sa kalimerama”, navodi se u nacrtu DSL-a.

Nemačka policija otkrila 31 migranta u turskoj hladnjači

0
Granične gužve kamioni – Foto DPA-Hina

Nemačka policija i carinici otkrili su blizu granice sa Češkom 31 migranta koji su bili skriveni u kamionu hladnjači iz Turske, prenosi AP.

Kamion sa turskim registarskim tablicama koji je prevozio voće i povrće zaustavljen sinoć (14. jul) na autoputu A 17 koji vodi od granice ka gradu Drezdenu na istoku zemlje, prenosi nemačka agencija DPA.

Policija nije mogla da saopšti detalje u kakvom su stanju migranti i odakle dolaze.

Desetine migranata umrlo je u kamionima hladnjačama poslednjih nekoliko godina dok su pokušavali da uđu u Evropsku uniju.

U 2015. godini u kamionu u Austriji umro je 71 migrant, dok su u oktobru prošle godine pronađena 39 tela vijetnamskih migranata u engleskom gradu Grejis, istočno od Londona koji su umrli od nedostatka kiseonika i pregrevanja u zatvorenom prostoru.

Nekoliko ljudi optuženo je u Velikoj Britaniji za ubistvo ili pomaganje u ilegalnoj imigraciji.

WWF: Oštrije kontrole nezakonitog ulova morskih pasa i raža na Mediteranu

0

 

foto Hina

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) upozorila je u ponedjeljak, uoči Svjetskog dana svjesnosti o morskim psima, 14. srpnja, na raširenost nezakonitih i neprijavljenih ribolovnih aktivnosti u 11 mediteranskih zemalja te je pozvala na oštrije kontrole.

WWF poziva mediteranske zemlje na hitne i konkretne akcije za podizanje svijesti među ribarima te osiguravanje pravilnog izvještavanja o izlovu morskih pasa i raža.

U sklopu projekta M.E.C.O. građani znanstvenici podijelili su na društvenim mrežama veliki broj fotografija i videozapisa snimljenih posljednjih nekoliko godina u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Cipru, Turskoj, Tunisu, Libiji, Alžiru i Maroku.

Evidencije, navodi WWF u priopćenju, ukazuju na nezakonit, neprijavljen i neregulirani ulov koji ugrožava mnoge zaštićene vrste, uključujući sklatove i bijele psine kojima prijeti izumiranje.

U nekim slučajevima, morski psi su dospjeli u lokalne ribarnice gdje se prodaju kao riba sabljarka ili druge komercijalno vrijedne vrste.

Krstinić: Morski psi i raže u Hrvatskoj su neželjeni ulov koji se ne evidentira

Patrik Krstinić iz WWF Adrije rekao je da se u Hrvatskoj morski psi i raže uglavnom love kao neželjeni ulov te se to ne evidentira.

Naglašava da do danas, nijedna mediteranska država nije u potpunosti izradila svoj nacionalni plan za očuvanje, upravljanje i dugoročnu održivo upravljanje morskim psima i ražama.

“Mnoge vrste su pred izumiranjem i ne budemo li pametno o njima skrbili dovest ćemo cijeli morski sustav u opasnost, a time i ljude koji žive od mora”, poručio je Krstinić.

Nezakoniti ulovi goluba uhana prijavljeni su u Alžiru, Libiji, Turskoj i Španjolskoj, dok kritično ugrožene bijela psina, kučak i čukovi dospijevaju na tržišta Maroka, Tunisa, Italije i Francuske. Ulov manje poznatih, ali kritično ugroženih vrsta kao što su leptirice prijavljene su u Grčkoj, Španjolskoj, Libiji i Turskoj. Čukovi se mogu naći i na hrvatskom tržištu, ali službenih podataka u njihovom ulovu nema, stoji u priopćenju.

U Sredozemnom moru živi 80 vrsta morskih pasa i raža, polovica ih je ugroženo

U vodama Sredozemnog mora živi više od 80 različitih vrsta morskih pasa i raža, od čega je više od polovice ugroženo, a neke vrste su pred izumiranjem. Unatoč zakonima koji zabranjuju ulov zaštićenih vrsta morskih pasa i raža, konotrole su vrlo slabe, ističe WWF.

Propisi postoje, međutim, preblagi su, ne implementiraju se ili se pak ignoriraju na nacionalnim razinama. Kao rezultat takvog neodgovornog skrbništva morski psi i raže ilegalno se love ili se pak ulov ne evidentira, zbog čega je nemoguće pratiti stanje i zaštititi vrste, upozorava ta organizacija.

Domaće goste u Budvu privukli popusti za produženi vikend

0
Budvanska rivijera

Specijalne akcije povodom praznika Dana državnosti koje su pripremile dvije najveće budvanske hotelske grupe dale su rezultat – tokom produženog vikenda u Budvi boravilo je više domaćih gostiju u odnosu na početak sezone.

,,Budvanska rivijera“ i ,,Montenegro stars hotels group“ ponudili su paket-aranžmane sa popustima od 35 do 50 odsto. Tako boravak od 10. do 15. jula u hotelu ,,Aleksandar“ košta 32 eura, a u rizortu ,,Slovenska plaža“ 28 eura za dio sa tri zvjezdice i 31 euro za dio sa četiri, dok je boravak za djecu do 10 godina besplatan. U hotelu ,,Palas“ u Petrovcu 48 eura košta pun pansion.

Zbog interesovanja za akciju koju su imali tokom praznika kapacitet hotela ,,Splendid“ je sa 39 odsto koliko njen iznosio prije praznika povećan na 50, a u hotelu ,,Montenegro“ 70 odsto. U hotelu ,,Montenegro“ polupansion košta 78 eura, i to za četvoročlanu porodicu ako su u pitanju dva djeteta uzrasta do 11 godina, a u hotelu ,,Splendid“ 140 eura uz besplatan polupansion za jedno dijete uzrasta do 11 godina.

GOSTI

Kako je za Pobjedu kazala portparolka HG ,,Budvanska rivijera“, Jelena Kaluđerović odziv domaćih gostiju za praznike bio je zadovoljavajući, a sa otvaranjem granica stigli su i gosti iz inostranstva.

– ,,Slovenska plaža“ ima 1016 smještajnih jedinica i teško je popuniti cijelu, ali gostiju ima. Tu su i turisti iz Francuske, Slovenije, Švajcarske, Danske, Bjelorusije, a preko turoperatora ,,Derturistik“ imali smo goste iz Mađarske i Slovačke. To su podaci koji nam daju realnu dozu optimizma. ,,Slovenska plaža“ je poseban hotel, brend naše grupacije, Budve i Crne Gore. Gosti su uvijek oduševljeni. Hoteli sa pet zvjezdica su viđeni u svijetu, ali šarm ,,Slovenske plaže“ je rijedak – kaže Kaluđerović.

Ona navodi da je ,,Budvanska rivijera“ potpisala ugovore o saradnji i sa sindikalnim organizacijama u Crnoj Gori u okviru kojih zaposleni imaju mogućnost odloženog plaćanja boravka.

– Orijentisali smo se na domaće goste, spustili smo cijene i oni su dobro reagovali. U saradnji sa Hipotekarnom bankom kroz kampanju ,,Ljeto za 10“ ponudili smo mogućnost ljetovanja na deset rata bez ikakvih dodatnih troškova i kamate. Potpisali smo ugovor o saradnji i sa fondom PIO i Savezom udruženja penzionera ugovor. Penzioneri mogu ljetuju u hotelima ,,Aleksandar“ i ,,Slovenska plaža“ i da plaćaju na šest mjesečnih rata, i od njih smo dobili upite – objašnjava Kaluđerović.

INTERESOVANJE

Hoteli ,,Montenegro“ i ,,Splendid kompanije ,,Montenegro stars hotels group“ otvoreni su 5. odnosno 21. juna. PR menadžer Maja Vukićević kazala je da i u njihovim hotelima preovladavaju domaći gosti, a kao zanimljiv podatak navodi da u hotelu ,,Montenegro“ od 2004. godine 90 odsto gostiju je iz Crne Gore.

– ,,Montenegro“ je tradicionalno omiljeno odmorište za strance i svake godine njegova klijentela je 100 odsto strana. Međutim, zbog trenutne situacije to se promijenilo, pa sada imamo najviše domaćih gostiju. Takođe, imamo i goste iz inostranstva, interesovanje je zaista veliko jer su impresionirani onim što radimo u hotelu. Prijatno smo iznenađeni što su nas norveški, njemački i ukrajinski mediji zapazili kao primjer pozitivne prakse u korona režimu rada. U skladu sa ekonomskom moći u ovom trenutku procijenili smo da idemo na najviši nivo sa sanitarnm mjerama, a da cijene što više snizimo – kazala je Vukićević.

Na Jazu posao opao za dvije trećine, nade polažu u avgust

Jedna od najatraktivnijih plaža u Budvi, Jaz, takođe imala je više posjetilaca tokom produženog prazničnog vikenda. Stefan Dobrosavljević koji je zadužen za izdavanje ležaljki u okviru plažnog bara ,,Jedro“, kaže da je radnim danima situacija znatno drugačija.

– Posao je u odnosu na prošlu godinu u ovo vrijeme opao za dvije trećine. Smanjili smo kapacitete ležaljki na 90 kompleta, to znači da naš dio može da primi oko 200 ljudi. Tokom radnih dana posao značajno opada, dok za vikende punimo 80 odsto kapaciteta. Većinom dolaze domaći gosti. Nade polažemo u avgust, nadamo se da će se situacija smiriti, da će se granice otvoriti i da će nam doći i turisti iz regiona i inostranstva – kazao je Dobrosavljević.

Demokrate Kotora: Ni UNESCO nas ne može zaštititi od vlastite autodestrukcije

1
Kotor – foto Boka News

“Trinaesti jul, bez ikakve sumnje, predstavlja najsvjetliji datum u crnogorskoj istoriji. Tužno je kada na jednom takvom danu ostane mrlja izazvana scenama paljenja i to ničeg manjeg nego crnogorske kulturne baštine koju je i svjetska organizacija UNESCO, našla za shodno da stavi pod svoju zaštitu. Ni UNESCO nas, međutim, ne može zaštititi od vlastite autodestrukcije kakva je demonstrirana nad drevnim gradom Kotorom” – kaže se u saopštenju Demokrata Kotora.

“Nemili događaji, scene paljenja i divljanja po Crnoj Gori, kojima se, međutim, nikako nije mogla pomračiti svjetlost praznika kakav Dan državnosti Crne Gore i Dan ustanka jeste, najbolja su potvrda teze da je sve, naročito najznačajnije i najsvjetlije praznike potrebno proslavljati dostojanstveno, umjereno, u skladu sa tradicijom, onako kako su to činili sinovi onih čiji su očevi ginuli za crnogorsku suverenost i čestitost.

Demokratska Crna Gora je više puta isticala kako je neophodno boriti se i izboriti da niko u Crnoj Gori ne bude bilo čiji podanik, a posebno ne primitivizmu i ekstremizmu koji su, ovog puta, okončani paljenjem jednog značajnog kulturno-istorijskog područja kao što je tvrđava San Đovani u Kotoru.

Niko ko srcem slavi Dan državnosti i Dan ustanka ne slavi ga divljaštvom i ekstremizmom. Divljaštvom i ekstremizmom se iskazuje privrženost jedino onima koji takve pojave stipendiraju besplatnim gorivom ili bakljama, kako sami priznaše – sumnjivog kvaliteta. Te baklje sumnjivog kvaliteta su, možda, i najbolji indikator njihovog odnosa prema najsvjetlijem državnom prazniku. Potrebno im je bilo, kao i u ranijim prilikama, više istaći divljaštvo, ekstremizam i primitivizam, nego vrijednosti samog praznika koji svi u Crnoj Gori sa punog srca slave, ali dostojanstveno, bez ikakvog paljenja, bez nasilja nad prirodom ili društvom, bez destrukcije i autodestrukcije.

Primitivizmom na dane najsvjetlijih praznika kao da se želi pomračiti njihov sjaj i umanjiti njihova vrijednost i značaj. Nema sumnje: primitivizmu se mogu radovati jedino oni koji se prazniku ne raduju. Dakle – oni kojima smetaju Crna Gora, njena sloboda i njeno trajno antifašističko opredjeljenje” – kaže se u saopštenju Demokratske Crne Gore OO Kotor.

Crna Gora s najviše aktivnih slučajeva covida-19 u regionu, po broju stanovnika

0
Covid 19 – korona virus

Nakon što je u utorak Institut za javno zdravlje CG u sistem unio rezultate dvije hiljade testova koji su ranije zbog manjeg kapaciteta laboratorija u Crnoj Gori poslani na analizu u Njemačku, Crna Gora je postala zemlja s najviše aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom u regiji.

Naime, rezultati su pokazali da je 475 od dvije hiljade testova analiziranih u Njemačkoj pozitivno na koronavirus, a kada se njima doda 66 pozitivnih slučajava potvrđenih u posljednja 24 sata u crnogorskim laboratorijima dobije se ukupno 1453 aktivna slučaja ili 231 aktivni slučaj na 100 thiljada stanovnika.

U Sjevernoj Makedoniji aktivno 167 slučajeva na 100 hiljada stanovnika, u BiH 109, Albaniji 52, Hrvatskoj 28 i Sloveniji 13. U Srbiji je 66 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, ali ta zemlja ustvari računa broj hospitaliziranih pacijenata oboljelih od koronavirusa.

Evropska Unija je u utorak zbog pogoršanja epidemiološke situacije skinula Crnu Goru i Srbiju s popisa trećih zemalja iz kojih se može putovati u EU bez ograničenja.

Čelnik nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović rekao je da ipak neće doći do drastičnih mjera, poput onih iz prvog vala, kad su građani ostali u svojim kućama, a policijski sat je vrijedio nakon 19 sati.

„Sada izlazimo da bi se radilo, jer se i ekonomijom brani javno zdravlje“, kazao je Simović istaknuvši da je ovo sad drugi način života sa epidemijom „gdje smo izašli iz svojih domova, gdje idemo na radna mjesta, ali ipak toliko toga moramo reducirati, moramo se distancirati, biti odgovorniji i discipliniraniji“.

Zdravstvene vlast, nakon analize epidemiološke situacije, u utorak navečer konstatirale su značajan porast novooboljelih u glavnom gradu Crne Gore Podgorici, u kojem živi 200 hiljada stanovnika, što je trećina ukupnog stanovništva države. U Podgorici su trenutno aktivna 553 slučaja.

U prvom valu epidemije koronavirusa u Crnoj Gori bila su zaražena 324 pacijenta, ili skoro pet puta manje nego u drugom valu koji je počeo sredinom juna. Prethodno se Crna Gora proglasila za prvu ‘koronafree’ državu u Evropi, proglasila je kraj epidemije te je otvorila svoje granice.

Ukupan broj preminulih je 26, u prvom valu devet, a u drugom 16.

Još 64 slučaja, iz Njemačke 475 pozitivnih nalaza, u Kotoru nova četiri slučaja

0
Coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u posljednja 24 časa završile PCR analizu 426 uzorka na novi koronavirus, među kojima su 64 rezultata bila pozitivna. Ukupan broj pozitivnih nalaza koji su obrađeni u Njemačkoj je 475. Broj aktivno oboljelih slučajeva u Crnoj Gori trenutno je 1453.

Novooboljeli po opštinama:

Podgorica 46 Cetinje 6 Kotor 4 Berane 2 Bar 2 Bijelo Polje 2 Nikšić 1 Budva 1

Tokom dana laboratorijski je potvrđena još jedna smrt kod pacijentkinje iz Bijelog Polja, a čija je smrt ranije prijavljena.

Kod dva smrtna slučaja kod kojih se sumnjalo da je uzrok smrti povezan sa novim koronavirusom rezultat je bio negativan.

Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca od Kovid 19, je 16.

Oporavak je potvrđen kod još 18 slučajeva, čime je ukupan broj oporavljenih povećan na 33.

“Analize uzoraka poslatih u Njemačku su obrađene, a rezultati se trenutno unose u bazu podataka Instituta. Ukupan broj pozitivnih nalaza koji su obrađeni u Njemačkoj je 475”, navodi se u saopštenju IJZ.

Podsjetimo u Njemačku je na analizu poslato 2.000 uzoraka.

“Uzimajući u obzir preminule i oporavljene, broj aktivno oboljelih Kovid 19 slučajeva u Crnoj Gori trenutno je 1453. Većina novooboljelih su kontakti prethodno registrovanih slučajeva.

presjek

DSS: NKT da odgovori na pitanje, da li su se tokom slavljeničke euforije u Kotoru od strane „NN građana“ poštovale sve mjere zaštite?

10
Bedemi požar – foto Radio Kotor

Demokratska srpska stranka (DSS) najoštrije osuđuje jučerašnje piromansko orgijanje sa pogubnim posledicama posebno po grad Kotor, gradu sa UNESKO– ve liste kulturne baštine, saopšteno je iz ove stranke.

“Jučerašnji, a posebno sinoćni vatreni tornado koji je protutnjao Crnom Gorom kojeg su euforično izazvali „NN građani“, pod zaštitom državnih zastava, u čast Dana državnosti, ledi krv u venama! Sinoćnja bakljada, uz neartikulisane 12 julske pokliče „E viva, e viva, e viva Montenegro“, uz neizbježne zdravice i kod većeg dijela slavljenika u alkolholisanom stanju, pretvorila je kotorski San Đovani u jednu veliku buktinju. Sinoć se iz Kotora, zahvaljujući društvenim mrežama, uživo moglo direktno pratiti kako gori UNESKO -ova kulturna baština.! Sramota i šta reći, osim da neko ko hajdučijom, korupcijom i pajserom na silu i sramotu otme i preuzme vlast, na godišnjicu te i takve „vladavine“ za sobom mora ostaviti zgarište. Do sada smo kao posledicu kriminogenih radnji imali slike izgorenih automobila, a sada u režiji DPS –a, imamo SPRŽENU ZEMLjU u doba NKT-e vladavine” – kaže se u saopštenju.

Zato, DSS insistira i traži od NKT-a odgovor na pitanje – Da li su se tokom ove besprizorne slavljeničke euforije od strane „NN građana“ poštovale sve mjere zaštite?

“Konkretno, da li su skupovi od 100 tinak i više građana, bez maski i socijalne distance dozvoljeni samo na i za vrijeme državnih praznika, uz uslov da budemo ogrnuti držvnom zastavom?

Ako je odgovor pozitivan DSS skida kapu, a ako nije DSS pita – hoće li se sankcionisati ovakvo ponašanje?

Hoće li se postupak ex officio pokrenuti, ili će pošteni građani koji posjeduju dokaze, kao lojalni građani države CG, koji prije svega vole svoj život i živote članova porodice, komšija i sugrađana, sami prijavljivati učesnike. Ovo zato, jer u suprotnom zaključujemo da NKT vjerovatno prećutno, u ovo predizborno vrijeme, aminuje da slavljenici viralno diljem Crne Gore „siju“ Covid 19 ne bi li nas sve po kućama samoizolovali?!

Istina, mi iz DSS, kao stranka koja baštini tradicionalne vrijednosti, a iznad svega kao vjerujući ljudi, molimo se današnjim svecima Sv. Damjanu i Kozmi da nas zaštiti od ove sveukupne pošasti!

Na kraju, DSS zaključuje da, nakon jučerašnjeg slavljeničkog pira, bar što se Kotora tiče, danas imamo spržene kotorske bedeme na potezu između crkve Sv.Ivana i Gospe od zdravlja, i kičerski izgled prenakićenog grada malim, većim i najvećim državnim zastavama, koji svojim izgledom više podsjeća da se juče proslavljao doček kineske nove godine, a ne Dan državnosti. Da zaključimo, kakva vlast takvo i slavlje Dana državnosti, čije su pogubne posledice oni sami na FB najbolji prokomentarisali „Mi smo je stvorili – mi je možemo i zapaliti“! Može li tako g-dine Katniću?” – kaže se u saopštenju koje potpisuje predsjednica Dragica Perović.