Slabi rezultati promocija na sajmovima

0
Slabi rezultati promocija na sajmovima
Boka kotorska – foto Miro Marušić

Značajna budžetska sredstva troše se na putovanja i učešća na međunarodnim sajmovima, ali konkretni rezultati za crnogorski turizam i dalje izostaju, pa sezona počinje u haosu, a strategije nema.

Infrastruktura je zapuštena, avio-povezanost i dalje nedovoljna, dok su promotivne aktivnosti, poput sajmova, najčešće svedene na izletničke programe Ministarstva turizma, bez stvarnog efekta, konkretno privlačenja turista, piše Pobjeda

Ministarstvo je tokom ove godine, u saradnji sa Nacionalnom turističkom (NTO) i lokalnim organizacijama, učestvovalo na najmanje sedam velikih međunarodnih sajmova – od Njujorka do Berlina, u cilju promocije Crne Gore kao atraktivne destinacije, ali je nejasno ostalo šta je od tih putovanja zaista donijelo korist.

Pobjeda je Ministarstvu turizma uputila konkretna pitanja u vezi sa učešćem na sajmovima, ali joj do zaključenja teksta odgovori nijesu dostavljeni

Predsjednik Fondacije Budućnost crnogorskog turizma i Odbora za turizam u Crnogorsko-njemačkom poslovnom klubu, Mihael Bader, kazao je da je Crna Gora ove godine učestvovala na sajmu u Minhenu (Binčen), koji je B2C format, što znači direktan kontakt sa turistima.

„Međutim, nije bili na sajmu u Štutgartu, što je, po meni, ozbiljna greška. Štutgart je prvi i najvažniji sajam godine kada je riječ o aktivnom odmoru i B2C segmentu, značajniji je čak i od Minhena“, naveo je Bader.

On je dodao da je prezentacija u Minhenu bila vrlo skromna.

„Bio sam tamo, angažovana je NTO, sve je bilo korektno, ali daleko od impresivnog. Interesovanja ima, to nije sporno, ali problemi počinju kada dođe do realizacije: nedostatak letova, loša povezanost i komplikovana logistika. I to nam se na kraju vidi i u rezultatima“, objasnio je Bader.

On smatra da je sada Njemačka tržište sa najvećim padom, ali da to treba provjeriti.

„Ako je to tačno, to je signal za uzbunu. A kako nastupaju drugi, recimo Albanija? Na sajmu gdje sam bio, Albanija je bila zemlja partner. Imali su čitavu halu, sve je bilo brendirano, čak je i vajfaj nosio naziv Albania. Ogromna, agresivna, ali vrlo profesionalna prezentacija. S druge strane, Crna Gora nije nastupala ni na sajmu u Beču već dvije godine, što je potpuno nerazumljivo. Austrija je jedina zemlja u regionu koja ima direktne letove ka Crnoj Gori tokom cijele godine“, saopštio je Bader.

On je kazao da je austrijsko tržište deset odsto u odnosu na njemačko, ali da i dalje ima ogroman potencijal zbog povezivanja i jake zajednice.

Crna Gora, prema njegovim riječima, nije dovoljno prisutna i aktivna na tržištu njemačkog govornog područja.

„Onda se desi kriza, kao sada u Izraelu, i svi letovi se ukinu“, naveo je Bader i dodao da je najviše uloženo u promociju na izraelskom tržištu.

On smatra da je fokus bio pogrešan, jer je logično, ako smo na evropskom putu, da se fokusiramo na tržišta EU.

„Politički je stabilnije, a i ekonomski isplativije. Ukidamo vize za Azerbejdžan – u redu, ali što ako tamo sjutra dođe do problema? Gubimo sve. Njemačka je još najveće emitivno tržište u Evropi i drugo u svijetu“, rekao je Bader.

On smatra da je umjesto promocije u Kini ili SAD-u bolje fokusirati se na evropsko tržište – Njemačku, Austriju i Švajcarsku, gdje su gosti koji troše.

Vlasnica agencije Eastwest Voyage Montenegro, Zorka Raićević, kazala je da, umjesto bavljenja suštinskim razvojem turizma, svake godine imamo istu sliku.

„Ministarstvo turizma putuje od sajma do sajma, troši ogroman novac iz budžeta, a Crna Gora i dalje stagnira kao turistička destinacija”, rekla je Raičević.

Prema njenim riječima, prisustvo na međunarodnim sajmovima postalo je samo sebi svrha.

„Pojavimo se, odštampamo brošure, fotografišemo se na štandovima i – to je to. U realnosti, sezona nas iznova dočekuje nespremne, bez podrške domaćim agencijama i bez ikakvih mjerljivih rezultata. Dok se mi bavimo PR-om, Albanija, recimo, nastupa ozbiljno, ciljano i strateški. Dogovaraju konkretne letove, sarađuju sa turoperatorima i ulažu u infrastrukturu. Zato imaju i rast, a i reputaciju“, saopštila je Raičević.

On smatra da je jedan od zabrinjavajućih trendova to što Crna Gora gubi status destinacije za duži boravak.

„Zanima me koliko je turoperatora zadržano uopšte iz prethodnih godina. Sve više agencija, uključujući moju, gubi višednevne aranžmane. Postali smo tranzitna destinacija. Ljudi svraćaju, obiđu plažu, popiju kafu i produže dalje. Nekad su ostajali sedam do deset dana, sada sve češće samo prolaze. Uzrok tome je više faktora, loša infrastruktura, slaba povezanost, nedefinisana ponuda i usluga koja često ne zadovoljava ni osnovne standarde“, kazala je Raičević.

Crna Gora šesta na Svjetskom prvenstvu

0
Crna Gora šesta na Svjetskom prvenstvu
Mladi vaterpolisti-Foto: Aniko Kovacs

Mlada vaterpolo reprezentacija Crne Gore kao šestoplasirana završila je nastup na Svjetskom prvenstvu u Zagrebu za igrače do 20 godina.

Crnogorski vaterpolisti u meču za peto mjesto poraženi su od Srbije 21:14 (6:5, 5:3, 6:4 i 4:2).

Utakmica je bila izjednačena do finiša druge četvrtine, dva i po minuta prije kraja tog perioda bilo je 9:8 za Srbiju.

Do kraja je rival dominirao i zasluženo slavio.

Najefikasniji u timu Crne Gore bio je Danilo Stupar sa šest golova, tri je upisao Srđan Janović, a po jedan Draško Samardžić, Radivoj Radanović, Ivan Marković, Tim Perov i Meldin Hadžić.

Andrija Bjelica imao je devet, a Danilo Rajević jednu odbranu.

Književno veče u sklopu Tivatskog književnog ljeta 23. juna – gost Mojca Kumerdej

0
Književno veče u sklopu Tivatskog književnog ljeta 23. juna – gost Mojca Kumerdej
CZK Tivat – foto Boka News

Autorka Mojca Kumerdej će o zbirci “Gluva sova” razgovarati s Miomirom Abovićem u okviru Tivatskog književnog ljeta 23. juna u 21.30h u Đardinu JU Muzej i galerija.

Mojca Kumerdej, slovenačka književnica, rođena je u Ljubljani, gdje je završila studije filozofije i sociologije kulture. Radila je kao dramaturškinja, a piše o umjetnosti, nauci i kulturi i sarađuje s institutima za intermedijsku umjetnost.

Dobitnica je brojnih nagrada, tako prestižne Prešernove nagrade za roman “Hronosova žetva” (2016) i Cankarjeve nagrade za zbirku kratke proze “Gluva soba” (2022). Za srpsko izdanje zbirke priča “Tamna materija” dobila je nagradu Kočićevo pero.

Slovenija ponovno produžila granične kontrole s Hrvatskom i Mađarskom

0

Slovenija ponovno produžila granične kontrole s Hrvatskom i Mađarskom

LJUBLJANA – Slovenija od danas ponovno produžuje privremene kontrole na unutarnjoj schengenskoj granici s Hrvatskom i Mađarskom, koje će biti na snazi do 21. decembra.

Vlada je odlučila produžiti ih, između ostalog, zbog povećane razine prijetnje od terorizma, uz osiguranje da kontrole neće predstavljati probleme putnicima tijekom ljetnih praznika.

Krajem maja vlada je obaviještena o razlozima produljenja graničnih kontrola s Hrvatskom i Mađarskom. Prema riječima ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, to su zaoštrena situacija na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, komplicirana situacija na zapadnom Balkanu, kao i navodna povećana prijetnja od terorizma.

Po njegovim riječima, sigurnosna situacija u svim spomenutim regijama pogoršala se od posljednjeg produljenja kontrola. Istaknuo je i visoku razinu prijetnje od terorizma u nekoliko zemalja EU.

Kako je Poklukar također uvjeravao, granične kontrole neće predstavljati probleme putnicima tijekom ljetnih praznika. Nadležna tijela radit će kao i prethodnih godina, odnosno ciljat će skupine krijumčara ljudi.

Slovenija je 21. oktobra 2023. uvela graničnu kontrolu s Hrvatskom i Mađarskom zbog pogoršanja sigurnosne situacije na Bliskom istoku i povećane prijetnje terorizma. Tada je Italija iz istih razloga uvela graničnu kontrolu sa Slovenijom, te je, poput Slovenije, kontinuirano produžuje.

Krajem maja policija je izjavila da je u prva četiri mjeseca ove godine obradila 5781 neovlašteni prelazak granice, što je gotovo 60 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada je zabilježeno 13573 slučaja. Najčešće su se obrađivali slučajevi državljana Afganistana, Bangladeša i Maroka. Broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu također je gotovo upola manji.

Osim Slovenije i Italije, unutarnje schengenske granične kontrole provode i Austrija, Njemačka, Danska, Francuska, Norveška i Švedska.

U međuvremenu, u ponedjeljak su na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine počele djelovati trilateralne ophodnje slovenske, hrvatske i talijanske policije koje će, između ostalog, spriječiti potencijalne sigurnosne prijetnje i ilegalne migracije.

Amerika napala Iran

0
Amerika napala Iran
Napad na Iran

WASHINGTON – Amerićke snage pogodile su tri iranska nuklearna postrojenja u “iznimno uspješnom napadu”, izjavio je američki predsjednik Donald Trump, dodavši da više nema Fordowa, “dragulja u kruni” Teheranovog nuklearnog programa.
Nakon višednevnih razmatranja Trumpova odluka da se pridruži izraelskom vojnom pohodu protiv Irana zaoštrila je sukob.

Nekoliko sati nakon napada, Trump se obratio naciji. Prema njegovim riječima, jutrošnjem američkom bombardiranju potpuno su uništena tri iranska nuklearna postrojenja, Natanz, Esfahan i Fordow.

“Ili će biti mir ili će Iranu uslijediti znatno veća tragedija od one kojoj svjedočimo proteklih osam dana”, izjavio je Trump u govoru u Bijeloj kući, nazvavši Iran “nasilnikom Bliskog istoka”.

“Ako mir ne nastupi brzo, napast ćemo druge ciljeve precizno, brzo i vješto”, dodao je Trump.

Iran: Nema tragova kontaminacije

Iransko nadzorno tijelo za nuklearnu energiju izvijestilo je da oko pogođenih postrojenja nema tragova kontaminacije te da nema opasnosti za stanovnike okolnih područja, prenosi Reuters.

Američke snage bombardirale su u nedjelju rano ujutro tri iranska nuklearna postrojenja, u potpunosti ih uništivši, prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Iranski mediji prenijeli su da nakon američkih napada nisu pronađeni tragovi kontaminacije u područjima oko nuklearnih postrojenja te da nema opasnosti za stanovnike okolnih mjesta, izvijestio je Reuters.

Ni u okolišu Saudijske Arabije i drugih zemalja Perzijskog zaljeva nisu otkriveni radioaktivni tragovi nakon američkog napada na iranska nuklearna postrojenja, objavilo je nadzorno tijelo za nuklearnu energiju Saudijske Arabije u nedjelju na platformi X.

Riba lav sve je češći stanovnik Jadrana: Kod Žanjica uočen veći primjerak

Riba lav sve je češći stanovnik Jadrana: Kod Žanjica uočen veći primjerak
Riba lav – Foto: Danijel Ðorđević

Kako nam je javio ronilac Danijel Đorđević iz hercegnovskog kluba „Adriatic blue“ u uvali Žanjice, na olupini austrougarskog  torpednog broda  „Golesnica“, na dubini od 30 metara, uočili su veći primjerak ribe lav (Pterois miles).

Riba lav razmnožava se tokom cijele godine, a nema prirodnih neprijatelja, zbog čega se brzo i uspješno širi.

Na fotografijama koje je zabilježio ronilac Danijel Đorđević, potvrđuju nam sve veće prisustvo ribe lava koja je u naše vode stigla iz Indo-Pacifičkog regiona. U Mediteran je dospjela  kroz Suecki kanal.

U moru, naročito u područjima sa stjenovitim dnom, riba lav se može naći kako lovi sitniju ribu i rakove, uništavajući lokalne ekosisteme. Njen otrovni ubod može biti bolan i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, pa je važno biti oprezan pri susretu sa ovom ribom.

Kotorski Institut za biologiju mora je još prošle godine zvanično potvrdio njeno prisustvo i upozorio na oprez ribare, ronioce na ovu otrovnu vrstu.

Riba lav – Foto: Danijel Ðorđević

Razmnožava se tokom cijele godine, veliki je predator, ali jestiva. Zadržava se na stjenovitom dnu, a hrani se autohtonim ribljim vrstama.

Ima otrovne bodlje, čiji ubod  može uzrokovati višednevnu bol, znojenje, smetnje u disanju, a u ekstremnim slučajevima i paralizu.

Ukoliko vas ubode riba lav, preporučuje se da pogođeno mjesto uronite u vruću vodu (45-50 stepeni) na 30 do 90 minuta te potražite medicinsku pomoć što je prije moguće, savjetuju iz kotorskog Instituta.

Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i Lovačkog udruženja “Kotor“

0
Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i Lovačkog udruženja “Kotor“
Lovci – ilustracija

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednik Lovačkog udruženja „Kotor“ Dragan Vukšić potpisali su Memorandum o saradnji, kojim se izražava zajednička spremnost na zaštitu i očuvanje divljači u zoni lovišta Kotor.

Memorandum predviđa da Lovačko udruženje „Kotor“ sprovodi aktivnosti koje uključuju prihranu i obezbjeđenje vode za divljač, praćenje njenog zdravstvenog stanja, pomoć tokom elementarnih nepogoda, zaštitu terena od požara i racionalno korišćenje divljači u skladu s principima održivog razvoja.

Opština Kotor se obavezala da pruži finansijsku podršku realizaciji ovih aktivnosti, u skladu sa Odlukom o Budžetu Opštine Kotor.

Ova saradnja predstavlja još jedan korak ka očuvanju prirodnih resursa i unapređenju zajedničkog djelovanja u oblasti zaštite životne sredine.

Nova manifestacija “Uživaj u Budvi – i van sezone“

0
Nova manifestacija “Uživaj u Budvi – i van sezone“
Budva – foto Morsko dobro

Turistička organizacija (TO) opštine Budva pokrenula je novu manifestaciju pod nazivom „Uživaj u Budvi – i van sezone“, koja obuhvata vise od 38 događaja koji počinju u sezoni i nastavljaju se tokom mjeseci postsezone.

Građani i posjetioci pozvani su da budu dio raznolikih kulturnih dešavanja koja će se održavati na atraktivnim lokacijama u Budvi, Pržnu i Petrovcu, oživljavajući duh mediteranskog grada i izvan uobičajenog turističkog vrhunca.

Manifestacija zvanično je počela sinoć 21. juna, koncertom Kulturnog centra „Stara Budva“, koji je održan ispred zidina Starog grada.

Već u nedjelju, 22. juna, na platou ispred Spomen doma u Petrovcu nastupiće klapa „Castel Nuovo“, donoseći dašak primorskog melosa u večernje sate, takođe s početkom u 20:00.

U ponedjeljak, 23. juna, publika će moći da uživa u međunarodnom muzičko-plesnom spektaklu „Budva Music Festival“, koji će biti održan ispred Starog grada, s početkom u 19:00.

-Manifestacijom Uživaj u Budvi – i van sezone želimo da naš lijepi grad – spoj kulture, umjetnosti, zabave i pozitivne energije bude vaše mjesto za uživanje tokom cijele godine-poručila je Ana Vujošević, v.d. direktorice TO Budva.

Turistička organizacija Budve poziva sve zainteresovane da budu dio ovih događaja i uživaju u muzici, plesu i šarmu jadranskog ambijenta.

Ostrvo Sveti Marko – Stradioti

0
Ostrvo Sveti Marko – Stradioti
Tivat – mikophotography montenegro – Sveti Marko

Ostrvo Sveti Marko, poznato i pod starim nazivom Stradioti, nalazi se u Tivatskom zalivu. To je najveće ostrvo u Bokokotorskom zalivu, površine oko 34 hektara, prekriveno bujnom mediteranskom vegetacijom — maslinama, borovima i čempresima, što mu daje poseban šarm i miris juga.

U drugoj polovini 20. vijeka, tokom jugoslovenskog perioda, ostrvo Sveti Marko je postalo popularno turističko odredište. Na njemu je 1960-ih godina izgrađeno turističko naselje sa bungalovima u mediteranskom stilu. To naselje je privlačilo brojne turiste iz Evrope, poznato po svojoj opuštenoj, egzotičnoj atmosferi. Ostrvo Sveti Marko na svjetskoj turističkoj mapi bilo je prepoznato kao naturističko naselje sa ukupnim kapacitetom od 1.000 kreveta u specifičnim bungalovima od trske. Naselje je dugo radilo u aranžmanu Putnika i poznatog francuskog tur operatora Club Méditerranée, koji je ovdje godinama dovodio isključivo visoko platežnu stranu klijentelu. U zlatnim 80. godinama ovaj rizort je ostvarivao 90.000 noćenja i prihod od 5 miliona dolara godišnje i bio primjer održivog turizma maksimalno usklađenog sa prirodom.

Ostrvo je napušteno izbijanjem rata u bivšoj SFRJ i skoro 30 godina je van turističkih mapa na štetu svih, pogotovo opštine Tivat, koja je od njega ubirala značajne prihode.

Gospa od Milosti i Sveti Marko – foto TO Tivat

U posljednjih 30 godina ostrvo je promijenilo više vlasnika. Ostrvo koje je bilo najatraktivnija imovina nekada renomirane turističke firme Putnik iz Beograda prešlo je u ruke novog vlasnika Putnika, ruske kompanije Metropol iza koje je stajao ruski tajkun Mihail Slipenčuk.

Metropol je imao ambiciozne planove da na ostrvu sagradi luksuzni turistički kompleks vrijedan najmanje 400 miliona eura. Tadašnja vlast bila je spremna da im ispuni sve želje vezane za gradnju koja je predviđala masovnu urbanizaciju, betonizaciju i zatvaranje pristupa javnosti na najveći dio ostrva. Od toga nije bilo ništa, a od tada o promjeni vlasništva i navodnim zainteresovanim novim investitorima samo se spekulisalo.

Prošle godine pojavila se informacija da je kompanija Ostrvo Sveti Marko ponudila ostrvo na prodaju za oko 80 miliona eura. Da li se neko javio sa ponudom još nije poznato.

Stradioti – Mletačka konjica koja je obilježila srednjevjekovnu Evropu

Kompleks srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu prije nekoliko godina bio sjajna pozornica za tri reprezentativne izložbe kojima je tivatski Centar obilježio međunarodnu manifestaciju „Noć muzeja“.

U galeriji i drugim prostorima komleksa postavljene su izložbe „Stradioti –  vojnici, lokalitet, ostrvo”,  “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira” i  „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“.

Noć muzeja – Tivat 2017. foto Boka News

Posebno interesantna bile je za naše prostore neuobičajena tzv. scenska izložba o stradiotima–mletačkim vojnicima mahom grčkog, albanskog i slovenskog porijekla koji su dugo veremena imali svoj logor na najvećem ostrvu Tivatskog zaliva, koje je po njima i dobilo svoje zvanično ime, iako je javnosti danas taj otok poznatiji pod imenom Sveti Marko.

Uporište stradiota – mletačke lake konjice, podignuto je na ovom ostrvu u 15. vijeku, ovdje su postojale njihove utvrđene kule i drugi razni objekti, te drveni most koji je logor na ostrvu povezivao preko tjesnaca Ralo, sa obližnjom Prevlakom.

Stradioti tokom 15. i 16 vijeka najčešće čuvaju obalu koju često pljačkaju pirati, a često intervenišu i među stanovništvom nezadovoljnim mletačkom upravom. O njihovom značaju govori i podatak da je do 1539. godine postojao poseban „providur stradiota“.

Potreba za njima smanjivala se u Boki tokom 16. vijeka, a materijalni položaj stradiota bio je sve teži. Često su stoga oni upadali u seoske kuće i pljačkali ih. Vlasti su organizovale preseljenje stradiota i njihovih porodica pa je, sa osam galija, u Istru prevezeno 700 ljudi.

Noć muzeja – Tivat 2017. – foto Boka News

Ipak, još 1576.godine u Kotoru je 136 stradiota i tri kapetana. Iz bezbjedonosnih i političkih razloga njihov logor ponovo postaje otok u Tivatskom zalivu  gdje se popravljaju kuće za stanovanje i stari most od hrastovine.  Stradioti u evropske vojske donose mješavinu vizantijskih, slavenskih, albanskih i osmanlijskih ratnih vještina, a njihov stil borbe i taktika bitno mijenjaju odnos prema konjici toga vremena. Zato su bili veona traženi u Napuljskom kraljevstvu, Španiji, Francuskoj i Engleskoj, a u službu austrijske carice Marije Tereziji su stupili još sredinom 18. vijeka.

Noć muzeja – Tivat 2017. – foto Boka News

Mada sa manjim snagama, stradioti reorganizovani ostaju u Mletačkoj Republici sve do njenog kraja 1797. godine. Autori zanimljive izložbe o ovim vojnicima i njihovom dugotrajnom bivstvovanju na ostrvu Stradioti kod Tivta su Neven Staničić, Maja Marović, mr. Marija Mihaliček, Igor Lazarević, oružije je uradio Andrija Ramadanović.

“Iako se čitav jedan lokalitet ovdje zove po njima jer su toliko dugo ovdje boravili, čitava Evropa zna neuporedivo više o stradiotima nego mi u Tivtu. Vrijeme je da skinemo zavjesu sa tih zaista zanimljivih i nesvakidašnjih ljudi”- kazao je tada direktor CZK Tivat Neven Staničić. On je ukazao je na izuzetno bogatu i slojevitu prošlost ovog kraja, posebno apostrofirajući značaj činjenice da je Opština napravila Elaborat o opravdanosti osnivanja nove JU “Muzej i galerija”.

Kotor – Svečani prijem za dobitnike diplome “Luča”

0
Kotor – Svečani prijem za dobitnike diplome “Luča”
Foto Opština Kotor

Opština Kotor priredila je u petak u palati Bizanti svečani prijem za učenike osnovnih i srednjih škola, koji su zalaganjem i postignutim rezultatima zavrijedili diplomu „Luča“.

Maturantima je diplome uručio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, u prisustvu predsjednice Skupštine opštine Kotor Maje Mršulje, potpredsjednika opštine Siniše Kovačevića te Tatjane Kriještorac, sekretarke za kulturu, sport i društvene djelatnosti.

Predsjednik Jokić čestitao je maturantima na prestižnoj diplomi, poželjevši im uspjeh u nastavku školovanja, uz želju da se jednog dana vrate u Kotor i stečenim znanjima učine ga još boljim.

„Ne trčite za onim što se danas predstavlja kao uspjeh na društvenim mrežama i u medijima, već jurite za novim iskustvima. Upoznajte svijet, upoznajte nove ljude i steknite nova znanja, to je jedina stvar koju vam niko neće moći uzeti”, naglasio je Jokić.

Diploma „Luča“ simbol je posvećenosti i izvrsnosti, a ove godine njome je zasluženo nagrađeno 64 kotorska učenika za izvanredne rezultate u učenju.

Foto Opština Kotor

U Osnovnoj školi „Nikola Đurković“ u Radanovićima dobitnice diplome su Jovana Femić, Milica Mršulja i Nikolina Stanišić, a priznanja su dodijeljena i Luki Bajoviću, Jakši Dragoviću, Nedi Kordić, Andrei Rapovac, Ivi Sredojević, Anđeli Boro, Taliji Hoffmann, Kseniji Kovačević, Jovani Vukšić, Ognjenu Koraću, Nini Maroš, Nikoli Orelju i Maši Rosandić iz Osnovne škole „Njegoš“ u Starom gradu. Diplomu „Luča“ zaslužili su Obrad Vulović i Andrea Zlajić, koji su pohađali Osnovnu školu „Veljko Drobnjaković“ u Risnu.

Iz Osnovne škole „Narodni heroj Savo Ilić“ u Dobroti među dobitnicima su Ana Ivanović, Irina Maliković, Luka Milović, Jana Radović i Mihailo Stanišić, kao i Dunja Popović, učenica Osnovne škole „Ivo Visin“ na Prčanju.

Dobitnici „Luče“ iz Gimnazije Kotor su Stefan Popović, Jovana Stanišić, Irina Bulajić, Romina Racković, Nikola Kovač, Đorđe Perišić, Jovana Drekalović, Jovana Ševaljević, Luka Tomčuk, Sara Popović, Nina Ćetković, Ivona Šćepanović, Luka Ćatović, Helena Dabetić, Martina Grandis, Milica Nikolić, Pavo Vičević, Đorđe Vukasović, Ana Doljanica, Ena Gledić, Marija Mišković, Itana Pajović, Milica Peraš, Marko Zgradić, Milica Drobnjak, Danilo Ševaljević, Božidar Milovanović, Milica Jokić, Milica Stanković te Balša Popović. Iz Srednje pomorske škole priznanje su zaslužili Nikola Đinović, Mia Palikuća, Lazar Giljača, Lana Ćorović, Tamara Perović, Petar Stevović, Momčilo Likić i Marko Božović.

Među kotorskim učenicima koji školovanje pohađaju u Tivtu, diplomu „Luča“ dobili su Milica Grivić i Miloš Šebek.

Opština Kotor nagradila je nosioce diploma „Luča“ knjigama Rista Kovijanića „Kotorski medaljoni” i dr Miloša Miloševića “Pomorski trgovci, ratnici i mecene”, kao i prigodnim novčanim nagradama.