Osvrnuo se na promjenu ruske nuklearne doktrine koja ublažava uvjete za nuklearnu odmazdu.
– Ne počinje nuklearni rulet, jer mi ovaj ovaj nuklearni rulet Putina gledamo već dvije i pol godine. Po čemu se ova prijetnja razlikuje od prve Putinove prijetnje koju je uputio Zapadu prije dvije godine na samu najavu da će Ukrajini sa zapada doći oružje, rekao je.
– Bilo da se radi streljivu, topništvu, tenkovima, helikopterima, avionima, HIMARS-ima, Patriotima, uvijek je bila priča “sada stvarno počinjemo nuklearni rat”. Izredalo se 40 nuklearnih prijetnji. Meni je pomalo više dosta tog ruskog nuklearnog terorizma, posebno zato što to dolazi od stalne članice Vijeća sigurnosti koja bi trebala vrištati na svaki takav pokušaj, kazao je.
“Prethodne prijetnje su bile blef”
Apsurd je, kako kaže, “da smo sada pred dvije mogućnosti”.
– Putin je promijenio dekretom rusku nuklearnu doktrinu, da sada može koristiti nuklearno oružje u ovom sukobu, što znači da je prethodnih 40 prijetnji bio blef. Druga varijanta je da je to mogao i dosad raditi, ali onda je ovo samo obični bizantski teatar, rekao je.
Tadić je ustvrdio kako već dvije godine slušamo zamjenu teza o tome kako se Ukrajina treba predati, a sve zbog straha da se Rusija ne isprovocira.
– Već dvije godine slušamo tu zamjenu teza. Ako Ukrajina ne kapitulira, gađat će vas nuklearnim oružjem. Zna se tko je agresor u ovom sukobu. Ukrajina može ATACMS-ima tući “nove” dijelove Rusije koji su po ruskom ustavu od rujna 2022. službeno dijelovi Rusije i to ne izaziva Treći svjetski rat, a ako ih upotrijebi unutar same Rusije, u granicama prije 2022. godine onda to izaziva nuklearni rat, kazao je.
Podsjetio je kako je Ukrajina već dobila dopuštenje za korištenje američkih raketa GMLRS dometa 80 kilometara koje se, kao i ATACMS, mogu ispaljivati s HIMARS-a.
Govoreći o nastavku prijetnji koje dolaze iz Kremlja i ruskih medija zaključio je da je to predstava za domaću javnost.
– Ovo sve skupa je predstava za javnost kojom Putin pokušava umiriti domaće ljude jer su napravili jednu potpuno idiotsku pogrešku. Njihova temeljna pogreška u ovom ratu je da će Rusija svim snagama moći lupati po Ukrajini, a da Ukrajina neće ničim uzvratiti, rekao je.
– Taj strateški propust je doveo Rusiju u slijepu ulicu, kazao je.
Opozicioni poslanici i odbornici okupili su se jutros oko 7.30 sati ispred zgrade suda i tužilaštva u Novom Sadu i sukobili s jakim policijskim snagama pokušavajući da blokiraju rad ovih pravosudnih institucija čijim su radom nezadovoljni nakon rušenja nadstrešnice Železničke stanice, što je dovelo do smrti 15 ljudi, dok je dvoje teško povređeno, javlja Anadolu Agency.
Stotinak poslanika i odbornika opozicije iz Novog Sada, Beograda i drugih mesta jutros je stalo ispred glavnih ulaznih vrata u zgradu novosadske “Palate pravde”, gde se nalaze sudovi i tužilaštva, ali je intervenisali policijci koji su sa štitovima pokušali da odguraju opozicionare dalje od ulaza.
U naguravanju poslanika i odbornika s policijom, nekolicina poslanika probilo se unutar zgrade suda gde se nalaze jake i brojne snage Žandarmerije.
Opozicija želi hitno puštanje na slobodu svih, kako tvrde, neosnovano pritvorenih nakon građanskih protesta u Novom Sadu 5. novembra, i identifikaciju i procesuiranje svih odgovornih za rušenje nadstrešnice zgrade Železničke stanice 1. novembra koja je usmrtila 15 ljudi, jer do sada nije pritvorena nijedna osoba zbog te tragedije.
Jučerašnja blokada suda i tužilaštva od strane opozicionih poslanika i odbornika trajala je šest sati.
Na brodovima Jadrolinije od početka godine do sada prevezeno je više od 12 miliona putnika i više od 3,5 miliona vozila, što je u odnosu na isto razdoblje lani 2 posto više putnika i 4 posto više vozila, izvijestili su u utorak iz Jadrolinije naglašavajući da je riječ o rekordnom prometu
Rekordni promet ostvaren je s obzirom na broj prevezenih putnika, kao i broj prevezenih vozila, dodali su iz te kompanije. Povećanje prometa vidljivo je u svim plovnim područjima, no posebice se ističe zadarsko plovno područje sa 4 posto više prevezenih putnika i 8 posto više prevezenih vozila.
Općenito, trendovi rasta najvidljiviji su u povećanju prijevoza vozila duž cijele obale, navode iz Jadrolinije. Posebno su istaknuli povećanje prometa na međunarodnim linijama, u kojem je u usporedbi s istim razdobljem 2023., bilo 24 posto više prevezenih putnika te 29 posto više prevezenih vozila, dodajući kako rezultati upućuju na uspješnost perjanice flote, broda Dalmacija, koji je na međunarodnim linijama zaplovio u proljeće 2024.
U predstojećoj godini iz te kompanije očekuju nastavak trenda rasta i dodatni razvoj usluge na međunarodnim linijama. Iz Jadrolinije još podsjećaju da njenu flotu čini 59 brodova, koji su u 2024. plovili na 37 lokalnih i tri međunarodne linije te ističu kako su za ostvarene rezultate najzaslužniji Jadrolinijini pomorci, koji radom i trudom podnose veliki dio pritiska koji dolazi s tako velikim prometom.
Tradicionalna Izložba „Kotorski vizuelni umjetnici”, koja se održava već 19. put povodom Dana opštine Kotor, otvorena je juče u Gradskoj galeriji.
Nagrada za najbolji likovni rad nastao u Kotoru u 2024. godini pripala je akademskoj slikarki Milanki Mirković za rad „Samoća“, iz ciklusa „Izgubljeni narativi“.
„Ovo emotivno iskustvo Milanka je pretočila u platno impresivnog formata u tehnici akrila. Na ovaj način ostvarila je interakciju sa posmatračem omogućivši mu da se pronađe u tome. Upotrebom toplog kolorita izrazila je svoje emocije, stvarajući vizuelni prikaz svoje samoće“, kazala je za pobjednički rad istoričarka umjetnosti Gordana Franović, predsjednica žirija.
Otvorena izložba “Kotorski vizuelni umjetnici”
Predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, otvarajući izložbu, istakla je kako joj predstavlja posebno zadovoljstvo prusustvovati izložbi kotorskih autora u povodu gradskog praznika.
Otvorena izložba “Kotorski vizuelni umjetnici”
„Čestitam umjetnici Milanki Mirković na nagradi za najbolji rad. Njena ‘Samoća’ u svakome od nas može da izazove različita osjećanja. Prepoznavši u njenom radu jednu svjetlost te sklad mora i kamena, kod mene je izazvao pozitivno osjećanje”, kazala je Mršulja, čestitajući svim građanima Dan opštine Kotor.
Otvorena izložba “Kotorski vizuelni umjetnici”
Mirković je kazala kako joj je pričinjava zadovolljstvo dobijanje ovog značajnog priznanja, naglasivši da bi joj bilo drago ako je uspjela doprinijeti „inače bogatom i raznovrsnom opusu umjetničke lokalne zajednice“.
Na ovogodišnjoj izložbi predstavljeni su i radovi Milodarake Milatović, Dubravke Milivojević Ivanović, Bosiljke Bakočević, Simona Vukčevića, Dušice Ivetić, Dane Radojković, Eleonore Apollonio, Nedeljka Simanića, Ružice Rebronje, Daliborke Kordić, Kovalchuk Arkady Leonidovicha, Svetlane Lane Bokan i Marije Maje Dujović.
Vaterpolisti Primorca poraženi su sinoć u Savoni od istoimenog italijanskog tima 11:9 (2:2, 4:3, 2:3 i 3:1), u utakmici petog kola D grupe Lige šampiona.
Primorac, koji je izgubio i prvi međusobni duel u Kotoru, tim porazom ostao je i bez teorijskih šansi za plasman među osam najboljih.
Nekadašnji prvak Evrope bez pobjede je u dosadašnjem dijelu takmičenja, sa dva osvojena boda, za poraze nakon slabijeg izvođenja peteraca od Olimpoijakosa i Sabadelja.
Odlična treća četvrtina nije bila dovoljna da Primorac dođe do prvog trijumfa.
Gosti su sredinom tog perioda, nakon tri vezana pogotka Marka Mršića, Balše Vučkovića i Dušana Matkovića, došli do vođstva od 8:6.
Ostatak meča pripao je domaćina, koji je do kraja treće četvrtine izjednačio na 8:8, a u posljednjem dijelu meča napravio potpuni preokret i došao do pobjede.
Dvostruki strijelci za Primorac bili su Dušan Matković, Balša Vučković i Đorđije Stanojević, dok su po gol postigli Savo Ćetković, Nika Šušijašvili i Marko Mršić.
U italijanskom tgimu najbolji je bio Pjetro Filjoli sa pet golova.
Na osnovu Statuta Opštine Tivat i člana Odluke o nagrađivanju učenika i studenata, u skladu sa Listom kandidata – studenata koji ispunjavaju uslove Konkursa za dodjelu studentske nagrade, studentsku nagradu za 2024. godinu dobili su :
Luka Reković – Medicinskifakultet, Univerzitet u Beogradu, prosječna ocjena 10
Borjana Obrenović – Pravni fakultet Beograd, prosječna ocjena 9,67
Petar Brinić – Fizičkifakultet Univerzitet u Beograd, Teorijska i eksperimentalnafizika, prosječna ocjena 9,95
Mihaela Vujadinović Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom Sadu, Grafičko inženjerstvo i dizajn, prosječna ocjena 10
Novčana nagrada biće uručena studentimau iznosu od po 1.000,00 eura.
Odlukom o nagrađivanju učenika i studenata propisano je da se studentska nagrada dodjeljuje studentima sa prijavljenim prebivalištem na teritoriji opštine Tivat, za postignut izuzetan uspjeh u studiranju.
Pravo na nagradu ostvaruju studenti koji su diplomirali u periodu između dvije dodjele nagrada, ostvarili 240, 300 ili 360 ECTS i prosječnu ocjenu najmanje 9,50 na svakom završenom nivou, te da nisu gubili niti jednu godinu tokom studiranja.
Odlukom je definisano da predsjednik donosi odluku o dodjeli studentske nagrade na osnovu liste kandidata koji ispunjavaju uslove iz konkursa, a koju utvrđuje Komisija za dodjelu studentske nagrade.
Na Konkurs za dodjelu studentske nagrade Opštine Tivat za 2024. godinu, broj 04-609/24–246 od 18.10.2024. godine, prijavila su se četiri kandidata. Komisija je pregledom dokumentacije utvrdila da svi kandidati ispunjavaju predviđene uslove.
Shodno navedenom, odlučeno je da studentsku nagradu za 2024. godinu dobiju studenti iz tačke Iove Odluke, u iznosu od po 1.000,00 eura, kako je propisano članom 10 Odluke o nagrađivanju učenika i studenata.
Stručni skup Razgovori o baštini – Kulturna riznica Tivta – budućnost istraživanja i brige za nasljeđe, održan je danas u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat. Na skupu su predstavljeni projekati realizovani u okviru Javnog poziva za raspodjelu sredstava za odabir projekata valorizacije kulturne baštine, koji je objavila TO Tivat.
Direktorica Turističke organizacije Tivta, Nina Lakičević istakla je da je zakonska obaveza da deset posto boravišne takse se izdvoji za projekte valorizacije kulturne baštine te da je dobro što Tivat ima kapaciteta da projekte realizuje na pravi način, te da je ovo pravi način da se doprinose bogatijoj turističkoj ponudi grada Tivta, a time razvija kulturni turizam.
„Nadam se da će ovakvi skupovi koji su otvoreni za javnost, prije svega biti edukativni, kao i približiti ljudima projekte i zainteresovati da u nekom narednom periodu sve više imamo projekata i osoba koji su okrenuti ka ovom pozivu. Bilo bi dobro da da ovim skupom podstaknemo i druge TO i gradove, da se udružimo. Vjerujem da Boka Kotorska ima veliki kapacitet da nastavi u razvoju kulturne baštine i da shvati koliko nam je bitno naslijeđe” – zaključila je Lakičević.
Razgovori o baštini – foto Boka News
Članica Komisije za raspodjelu sredstava Patricia Pobrić, istakla je da su ponosni na postignute rezultate, relaizaocijom projekta, te da je u početku bilo teško jer je bilo dosta nerazumijevanja prema samom pozivu.
„Držali smo se naših stavova šta je dovelo do toga da je Tivat dobio nevjerovatne projekte. U međuvremenu su se mnoge nove organizacije i institucije interesovale da pišu svoje projekte i upoznaju sa samim pozivom. Nadam se da će se sledeća komisija držati istih standarda. Takođe, da će Tivat nastaviti da razvija nešto što ni jedna druga opština, čak ni Ministarstvo kulture nema, kvalitetne projekte koji su na lokalnom nivou nevjerovatno značajni” – kazala je Pobrić.
Predsjednica Komisije za raspodjelu sredstava, Maja Marović, zahvalila je na podršci TOT i predstavnicima opštine Tivat.
Razgovori o baštini – foto Boka News
“Ovo je drugi put da se okupljamo kako bismo predstavili projekte s time da je ovaj put uložen veliki trud u to da podignemo vidljivost svemu i da to bude edukativno stručnog skupa i Turističke organizacije Tivta. Danas ćemo predstaviti osam projekata realizovanih u posljednje dvije godine kada su bila raspisana dva redovna i jedan ponovni poziv” – kazala je Marović.
Ona je podsjetila da je komisija je prvobitno radila u sastavu Dijane Đinović, Patricije Pobrić i Dejana Kandića na čelu sa Majom Marović.
Nedavno je raspisan poziv za 2024. godinu i rezultati se očekuju u decembru. To je ujedno prvi u nizu poziv za koje je odgovorna komisija u novom sastavu, koju čine- Milica Manojlović, Damir Nikolić, Slavka Mirković, Olivera Mišković Vidojević, Zorana Jovanović, Melita Brkan. Administrativnu podršku iz TOT uvijek pruža Silvana Čupić Brguljan, organizacijskim sposobnostima, velikoj odgovornosti i važnom doprinosu podrške.
“Razgovor je ključna riječ ovog skupa. Suština je u ideji da pozivom projektima, iskustvom radu unapređujemo uslove za učešće, mogućnosti istraživanja, podizanja vidljivosti educiranja neke zajednice, posebno mlađih generacija i da izgradimo jednu zdravu osnovu za kvalitetnu turističku promociju, ponudu i razvoj kulturnog turizma koji treba počivati na temeljima koje definiše struka. Imate priliku dobiti više informacija o ne baš tako pristupačnim pojmovima konzervacije, restauracije, instrukcije, konstrukcije, valorizacije koji zaslužuju da budu pojašnjeni i budu shvaćeni. Jako je važno raditi na koordinaciji lokalnih ustanova, kulture opštine, komisije, učesnika na projektima kako bismo lokalno ojačali infrastrukturu koja treba podržati ciljeve ovog poziva” – kazala je Marović.
Razgovori o baštini – foto Boka News
Tokom prezentacije predstavljeni su segmenti projekta:
Ambijentalne cjeline i kulturni pejzaž u okviru kojeg je Marija Nikolić, KZU Napredak, Gornja Lastva predstavila Lastovski suhozidi, zatim Tivatska Solila – kulturni pejzaž koji su predstavile Aleksandra Kapetanović, NVO Expeditio i Milena Vrzić, JU Muzeji i galerije Budve
Memorija baštine, mogućnosti rehabilitacije o čemu je govorio Dragan Rajčević, NVO Crni Plat, o crkvici Sv. Antona, Belani u Tivtu su govorili Marija Nikolić, NVO Društvo prijatelja bokeške baštine Jasminka Grgurević, Centar za konzervaciju i arheologiju CG, o Digitalnoj fotogrametrija i istraživanju kulturnih dobara Miloš Petričević, OJU Muzeji Kotor
Konzervacija i revitalizacija, zaštita zidnih slika u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima, o čemu je govorila Jasminka Grgurević, Centar za konzervaciju i arheologiju CG. O Rezervoarima za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu i njihova prenamjena u galerijski prostor govorila je Marija Novaković, Enforma
Uloga struke u razvoju kulturnog turizma, Prirodna i kulturna baština Tivta – vodič za vodiče, Marija Nikolić, KZU Napredak, Gornja Lastva
Jedan je od najistaknutijih savremenih crnogorskih slikara i vajara Vojo Stanić preminuo je danas u 101. godini.
On je jedan od najznačajnijih savremenih crnogorskih umjetnika i član CANU i DANU. Najvažniji njegov eksponat je bio na Venecijanskom Bijenalu 1997. godine.
Njegove slike su izložene u nizu galerija u Crnoj Gori, kao i u stalnoj postavci umjetničkog muzeja u Cetinju.
Rođen je 3. februara 1924. godine u Podgorici. Otac mu se zvao Tomo, a majka Danica (rođena Ivanović). Odrastao je u Nikšiću, gdje završava osnovnu i srednju školu. 1944. godine učestvuje u Narodnooslobodilačkom ratu kao dio Šeste crnogorske udarne brigade. Isprva je učestvovao u teškim borbama, ali je onda premješten u Štab brigade. Crtao je portrete svojih saboraca, te počeo da radi kao ilustrator u novoosnovanom časopisu. Demobilisan je u februaru 1945. godine.
Stanić je upisao Pravni fakultet u Beogradu, ali se ubrzo ispisao. Diplomirao vajarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1951. godine, u klasi profesora Alojza Dolinara. Isprva je upisao slikarstvo, ali se odmah prebacio na vajarstvo. Po okončanju studija preselio se u Herceg Novi i zaposlio se kao profesor u Školi za umjetničke zanate. 1955. godine je počeo da se bavi slikarstvom, a 1956. godine je izlagao prve portrete i pejzaže u Beogradu i Podgorici. Početkom šezdesetih godina završava spomenik Jovanu Tomaševiću i tako zvanično prestaje da se bavi vajarstvom.
Godine 1958. je počeo da radi kao profesor Više pedagoške škole na Odsjeku za likovno obrazovanje i ostao je na toj poziciji do zatvaranja škole, 1965. godine. Time je Stanić postao slobodni umjetnik. Boravci u Parizu 1958. i Rimu 1973. i 1974. godine uticali su na formiranje njegovog stila. Njegove slike su često smještene u Sredozemlje, a likovi na njima su su obični, mali ljudi. Neke slika na ulicama i u gužvi, a druge ostavlja usamljene u njihovim sobama. Kombinovao je realno i irealno, sa elementima fantastičnosti. Kritičari pronalaze sličnosti sa nadrealizmom Renea Magrita (René Magritte) i metafizikom Đorđa De Kirika (Giorgio de Chirico). Stanić svoj stil nije mijenjao niti prilagođavao trendovima u slikarstvu; ignorisao je apstraktnu umjetnost tvrdeći da je “ljudski lik vrhunski motiv svake umjetnosti”.
Godine 1952. Stanić je postao član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Dopisni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti je postao 1977. godine, a redovni član 1985. godine. Stanić je, takođe, član Matice crnogorske. ali i crnogorskog PEN centra. 1999. postao je član Dukljanske akademije nauke i umjetnosti.
Stanićev najveći uspjeh bilo je predstavljanje Crne Gore na 47. Venecijanskom bijenalu 1997. godine. Imao je samostalne izložbe u Crnoj Gori, ali i širom svijeta (Podgorici, Herceg Novom, Svetom Stefanu, Beogradu, Novom Sadu, Somboru, Zagrebu, Bolcanu, Berlinu, Oslu, Rimu, Njujorku, Moskvi). U Umjetničkom muzeju Crne Gore u Cetinju, njegove slike su dio stalne postavke. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada za svoj slikarski rad.
Retrospektivna izložba povodom obilježavanja 50 godina stvaralaštva akademskog slikara Petra Pićana biće otvorena u srijedu, 20. novembra u 19 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”. Izložbu će otvoriti umjetnica Jelena Papović, a u muzičkom dijelu programa će nastupiti klapa “Harmonija. “Kustoškinje izložbe su Vasilisa Gagović, istoričarka umjetnosti i Danka Mitrović, diplomirana vajarka. Izložba je postavljena u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve, a povodom Dana opštine Budva .
Petar Pićan je posvećeni slikar, koji je dubinski vezan za rodni grad Budvu i sve njene mediteranske i ambijentalne vrednote, zapisao je slikar Slobodan Slovinić.
Rođen je u Budvi 1951. godine. Završio je Školu za umjetnički dizajn i slikarstvo u Sarajevu u klasi profesora Mersada Berbera. Do sada je imao dvadesetak samostalnih, a izlagao je na više od pedeset grupnih izložbi u našoj zemlji. Stalno živi i stvara u Budvi. Aktuelnu retrospekciju prati bogat i sadržajan kolorni katalog. Otkako je spoznao sopstvo, Pićan je neraskidivo vezan za tirkizno more, za budvanski Stari grad, Brijeg od grada, Pizanu, Školjeru, Tunju, rt Zavalu, pontu Mogren i ostrvo Školj. Kao pasionirani ronilac, spoznao je čari i čudesne prizore morskih dubina.
