Svjetski dan turizma, koji se svake godine obilježava 27. septembra na globalnom nivou, unaprijeđuje svijest o socijalnoj, kulturnoj, političkoj i ekonomskoj vrijednosti turizma i doprinosi turističkom sektoru u postizanju ciljeva održivog razvoja. Svjetski dan turizma se ove godine obilježava 40. put za redom.
Svjetska turistička organizacija (UNWTO) je 2020. godinu proglasila godinom turizma i ruralnog razvoja. Stoga je ova godina prava prilika za promociju potencijala turizma i stvaranje novih radnih mjesta i mogućnosti. Takođe treba naglasiti da sektor turizma može igrati jedinstvenu ulogu u očuvanju i promociji prirodnog i kulturnog nasljeđa i suzbijanju urbanih migracija.
„Turizam i ruralni razvoj” važniji je nego ikad dok se globalni turistički sektor suočava sa pandemijom izazvanom virusom COVID-19. Turizam u ruralnim područjima nudi velike mogućnosti za oporavak, pa je ključno pružanje podrške ruralnim zajednicama suočenim sa ekonomskim i socijalnim uticajima pandemije.
Turistička organizacija Tivat će, kao i svake godine, obilježiti Svjetski dan turizma, te će u utorak, 29. septembra, u čast pomenutog dana, a shodno temi, organizovati posjetu ruralnom području Gornja Lastva.
Planiran je obilazak lokalnih seoskih domaćinstava i šetnja predivnim krajem, ukoliko dozvole meteorološki uslovi. Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže u 10h ispred crkve Sv. Marije u Gornjoj Lastvi i da osjete duh starih vremena i uživaju u ljepoti ruralnih predjela.
Takođe, pozivamo sugrađane i posjetioce našeg grada da obiđu štandove sa domaćim proizvodima lokalnih proizvođača, koji će 2. i 3. oktobra (petak i subota), biti postavljeni, istim povodom, na Trgu magnolija i Trgu od kulture, a u organizaciji Sekretarijata za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat. Za sam dizajn štandova pobrinuo se “Brand New Tivat”. Štandovi koje će lokalni proizvođači koristiti besplatno i tako plasirati i promovisati svoje proizvode, još jedna je u nizu aktivnost Sekretarijata, koja za cilj ima promociju domaćeg prozvoda i pružanje podrške proizvođačima. Planirano je da se promocija lokalnih poljoprivrednih proizvoda, na ovaj način, održava u kontinuitetu jednom ili dva puta sedmično, u zavisnosti od interesovanja poljoprivrednih proizvođača.
Obilna kiša koja je danas pala izavala je brojne probleme u saobraćaju i na pojedinim stambenim objektima. Sve ekipe SZP Tivat i Komunalnog preduzeća su na terenu.
Međugradski saobraćaj Tivat – Kotor – Budva odvija se usporeno.
“Mole se građani da svoje aktivnosti prilagode najavljenim meteorološkim uslovima – da posebnu pažnju obrate na odvodne cijevi i kanale u blizini svojih objekata, kako bi se preduprijedila moguća šteta uslijed većih padavina najavljenih za večeras i u toku vikenda
Molimo vlasnike plovila da povedu računa o svojim plovilima i redovno iz njih ispumpavaju vodu.
Jadranska magistrala 25. septembar foto Boka news
Pozivaju se upravnici stambenih zgrada da posebnu pažnju obrate na to da svi odvodi budu slobodni, kako bi se izbjegle štete na stambenim objektima” – saopšteno je iz opštinskog tima za zaštitu i spašavanje.
Najteže stanje je na kružnom toku u Solilima na lokalnom putu prema Radovićima i Luštici Bay, a koji je najvećim dijelom pod vodom.
Tivatski Tim za zaštitu i spašavanje analizirao efekte vremenskih nepogoda prije dva dana i pripreme za najavljeni novi talas nevremena
Sastanci Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje (OTZS), povodom obilne kiše koja je pala u noći 22. na 23.septembrana području tivatske opštine i izazvala brojne probleme, ali i povodom najave novih padavina, održani su juče i danas u prostorijama Opštine Tivat.
“Sve opštinski organi i preduzeća su u stanju pripravnosti, postoji dobra koordinacija i pratićemo situaciju na terenu, kako bi posljedice eventualnih vremenskih nepogoda bile što manje.”,- kazao je gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS), predsjedavajući OTZS.
Komandir Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić dao je osvrt na akivnosti iz prethodnih dana:
“U toku noći i dana 23.septembra Služba na čijem sam čelu je imala preko 50 intervencija i oko 200 poziva za pomoć. Na terenu smo djelovali u saradnji sa ekipama Komunalnog preduzeća, Vodovoda i kanalizacije, inspekcijskih organa, a podršku u mehanizaciji nam je pružalo preduzeće “Samcommerc” iz Tivta.”-kazao je Barbić.
Po njegovim riječima problemi su se javljali u svim djelovima Tivta i na brojnim objektima. On je naglasio da je 23.09. u toku dana sprovođena sanacija tamo gdje je moguće, a da se sa istim aktivnostima od strane svih gradskih službi nastavilo i narednih dana. Najveći problem, po riječima ekipa sa terena jesu ravni krovovi sa neadekvatnim odvodima, zatvoreni balkoni koji prave probleme stambenim jedinicama čiji su dio, samovoljno pregrađivanje potoka, začepljenje atmosferskih rešetki, nemaran odnos građana prema potocima i atmosferskim odvodima, novi objekti sa neadekvatno rješenim ispustima.
U ime tivatskog Komunalnog preduzeća sastanku je prisustvovao Božidar Brinić, koji je istakao da su ekipe Komunalnog aktivno radile tokom cijele noći i narednog dana. On je naveo da Tivat i gradske službe pamte teže situacije i veće padavine, ali da se kao i uvijek do sada reagovovalo tamo gdje je bilo potrebno, da se potoci redovno održavaju, te da se na terenu svi eventualni problem otklanjaju u granicama mogućeg. Ekipe Komunalnog su uklonile oko 190 kubika raznog materijala, što iz bujičnih kanala, što sa saobraćajnica i trotoara.
Timovi preduzeća Vodovod i kanalizacija (ViK) bilježili su probleme i kvarove, koji su na vrijeme otklanjani. Vršene su popravke na vodovodnoj mreži, oštećenoj usljed odrona ili otčepljivanja odvoda i kanala. Po riječim direktora ViK-a Alena Krivokapića, grmljavinski procesi su doveli i do nekoliko kvarova na elektroinstalacijama na rezervoarima i pumpnim stanicama. “Vodosnabdijevanje u Tivtu je uredno” – naglasio je Krivokapić.
Pripravni su bili i službenici Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije. Na terenu je utvrđeno više nepravilnosti, pa će organi shodno svojim nadležnostima preduzeti mjere i radnje prema neodgovornim licima. U pojedinim slučajevima pozivan je i vještak građevinske struke kako bi se otkrili uzroci nastale štete.
Iz Odjeljenja bezbjednosti Tivat rečeno je da su njihovi službenici pružali podršku lokalnim organima, te da su evidentirana sva izlivanja vode na magistralni put, oštećenja istog, a kada je bilo potrebno, vozila su sa magistralnog preusmjeravana na alternativne putne pravce.
Obilna kiša 25. septembar foto Boka News
Opštinska Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda proteklih dana primila je oko 20 telefonskih poziva i obišla 20 objekata. Lokacije koje je ova Komisija obišla nalaze se u gornjim djelovima grada i u pitanja su naselja: Radoševići, Kava, Gornji Kalimanj, Vrijes, Mrčevac, Gradiošnica uz lokalni put i pojedine lokacije u Bonićima. Izvještaj Komisije će biti dostavljen predsjedniku Opštine na dalje postupanje. Na teren su izlazili i službenici Sekretarijata za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj.
Na sastanku je dogovoreno da će se pristupiti definisanim prioritetnim aktivnostima, kako padavine najavljene i najavljenje za danas (petak, 25. septembar) i dane vikenda, ne bi prouzrokovale veću štetu.
Mediteranski Dan Obale se, u organizaciji Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (UN Environment) i Mediteranskog akcionog plana (MAP), obilježava 25. septembra u zemljama Mediterana, aktivnostima koje imaju za cilj informisanje i podizanje svijesti o značaju mora i obalnog područja kao prirodnog i društveno-ekonomskog resursa čiji održivi razvoj predstavlja najaktuelniji izazov na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Već tradicionalno, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je pripremilo edukativno-propagandni poster o zaštiti i očuvanju životne sredine i njenog biodiverziteta. Ove godine, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Univerzitetom Crne Gore-Institut za biologiju mora, a u okviru GEF Adriatic projekta, pripremljen je poster o koralnim zajednicama.
Ovom prilikom posebna pažnja usmjerena je na Zlatni koral (lat. Savalia savaglia), vrstu koja je zaštićena međunarodnim i nacionalnim propisima, a čije najveće populacije su zabilježene na lokacijama Sopot i Dražin vrt u Bokokotorskom zalivu. Nakon izrade, promotivno edukativni poster biće distribuiran institucijama, te osnovnim i srednjim školama širom Crne Gore.
Savalia savaglia – koral – foto Wikispecies
Zbog pandemije COVID-19, ove godine će Centralna proslava Mediteranskog Dana Obale, biti upriličena virtuelno. Regionalni centar za prioritetne aktivnosti iz Spilta (PAP/RAC) je u saradnji sa Jedinicom za koordinaciju MAP-a i INFO/RAC pripremio posebno web mjesto posvećeno ovogodišnjem Danu obale.
Premda još nema službenih potvrda, sasvim je izvjesno kako su baš migranti ukrali vozilo ispred kuće obitelji Tonka Štake prošlog vikenda u Bačevu dolu. Osobe koje su ilegalno prešle državnu granicu s Crnom Gorom, najvjerojatnije sjeverno od Graničnog prijelaza Karasovići, ukrale su Opel Astru metalik sive boje registarskih oznaka DU-179-GK koja je nakon potrage putem društvenih mreža nađena na Bistrini, nedaleko graničnog prijelaza Zaton Doli.
UJEO IH POSKOK
Konavljani opravdano sumnjaju kako su izbjeglice ukradeno vozilo iskoristile za brži prelazak dubrovačkog dijela najjužnije županije, da bi ga potom ostavile na Bistrini i pješice nastavile put prema EU preko zaleđa Neuma. Na petu obljetnicu prvih migrantskih valova na tzv. balkanskoj ruti kroz Hrvatsku, zaputili smo se u Konavle, provjeriti kod mještana koliko je istine u pričama kako su ovog rujna imigranti ponovno intenzivirali naizvjesne pohode na Zapad.
Obišli smo Vodovađu, Bane i Vataje, sela koja su po prelasku granice došljacima prva ‘na udaru’. U Vodovađi se Lucija Prkoča Fiorović prisjetila kako je susrela troje mladih migranata, izgladnjelih i jadnih koji su u prolazu navratili do kuće njezina brata Pava u Paljem Brdu, ne znajući da je – policajac.
Mještani vele da su većina migranata zapravo Kosovari i Albanci, mnogo rjeđe Sirijci, Pakistanci, Afganistanci, Iranci, Kurdi…Tvrde kako u susjedstvu nema kuće iz koje netko nije, kroz povijest i iz raznih razloga, bježao prema Njemačkoj ili SAD. Tako je bilo u dioba Austrije i Kraljevine, ali i poslije Drugog svjetskog rata.
– Tako sad preko našeg tla i drugi bježe! – govori uvijek nasmijana kućanica Pave Miladin iz Bana, priča da izbjeglice nisu rijetke:
– Vidimo ih odrpane i nikakve, s ruksacima, uglavnom uvečer i pred jutro, najčešće negdje oko 22 sata. Kučki u selu glasno laju i vjerojatno ih je strah pa nas zaobilaze poviše sela. Ovi koji ipak prođu ne ukradu ništa, samo zamole vode ili prihvate smokvu – priča Pave a njezin suprug, umirovljeni transportni radnik Luko Miladin kaže da ih nije strah uljeza:
– Nisu agresivni i samo žele što prije dalje. Lani su dvojica iznemoglih molili pomoć: ujeo ih je poskok te su prebačeni u grad. Sjećam se, molili su da ih se ne prijavi policiji…Spašeni su u bolnici, ali su ih morali prijaviti!
Više kuća obitelji Trtoman nalaze se u osami Bana. Umirovljeni stolar Pero Trtoman priča da su viđali izbjeglice i tijekom korone. – Danju bi pješice prešli granicu i pritajili se pa u sumrak krenuli dalje. Samo zamole vode, ne i hranu. Za izbjeglice je ovo najprometniji dio Konavala i mnoge policija uhiti baš tu ili malo dalje. Dogodi se da uberu voćku, ali s mjerom, nikad previše!
ČUVARICA UNUKA
– Prije par dana je neki Albanac htio ići u Italiju. Molio je vode. Kako mu ne dati, ljudski je to? Razumio je hrvatski, a dok je pio, rekoh mu da “nema ti šanse ovuda doći do Italije, predaleko je”. Ne znam je li se vratio, ali se zamislio i krenuo putem kojim je došao. S pojavom korone ih je puno manje nego prije kad je to bilo masovno. Tad je najviše bilo Afganistanaca i Sirijaca. Policija bi ih uvijek otkrila i puno prije nego stignu do Bana. Ali, vazda je u ovim krajevima bilo, s ove ili one strane. Tako je i danas, a tko zna, možda nam je to sudbina i u budućnosti – nagađa Luko Trtoman, na što njegov sin dodaje:- Nekolicina ih je tražila da pozovemo taksi, da ih odveze “tamo gdje su sigurni”. Ali, rekli smo kako im takve usluge ne smijemo činiti pa su nastavili svojim putem. Kasnije smo čuli da su nedaleko sela ubrzo uhićeni.
Nedaleko njih, ispod šumice na obronku brda Čelopeci, građevinar Vlaho Trtoman kosi travnjak na igralištu koje je izgradio sinu Luku i kćeri Jeleni. Kad je ugasio kosilicu i dok se djeca vrte uz njegove noge ili veselo naguravaju, otac priča da izbjeglice osobno nije vidio, ali više puta jesu ukućani:- Oni ih, ipak, ne shvaćaju kao prijetnju osobnoj sigurnosti. Ali, noću sad moramo zaključavati vrata kuće!
Stotinjak metara istočno od kuće Trtomana dom je Kate Štake, majke vlasnika Opel Astre, ukradene u Bačevom dolu. Ispred kuće se veselo igraju mališani, jednom drugom do uha. Poslušno dovode baku koja, pravdajući se da više ne može dugo stajati na nogama, sjeda na zid dvorišta. Odmah se pohvalila:- Ja sam vam domaćica i hvala Bogu, čuvarica unuka- veselo govori i nastavlja:
SKREĆU IH NAMA?
– Pitate za izjeglice? S unukom Božom sam krenula u obližnju štalu nahraniti junicu. Iznenadila sam se kad sam na vratima vidjela crnca. Bio je visok i crn kao noć. Neću lagati, prepala sam se, ali se nasmiješio pa sam ga, vrteći rukom, upitala što radi, a on je držeći punjač mobitela u ruci, pokazao na stupove i žice od struje. Shvatila sam, htio je napuniti bateriju. Ispod koljena su mu bile krvave noge, kao od udaraca. Nisam ni pitala, samo je rekao: policija! Ipak, mislim da se ozlijedio bježeći kroz vrleti od policije koju sam viđela ispod naših kuća dok sam išla ka štali. Ne znam jesu li ga našli, ali sam susretala i grupe od 8 do 10 uglavnom mlađih ljudi kako se bez straha, danju kreću pored sela. Najviše prolaze dijelom koji zovemo “Koca” dalje prema Bjelotini. Ne znam zašto svi ovuda idu, k’o da ih Crnogorci iz BiH skreću ovamo? Sjećam se da sam kratko nakon Domovinskog rata po povratku iz izbjeglištva, vidjela četvoricu mladića kako se igraju: nešto su šutali, kao da je lopta. Nisu bili naši, odmah bi ih prepoznala. Nakon skoro pola sata su otišli. Možda su to bile prve izbjeglice, ne znam. A sada su, eto, mojem Tonku ukrali auto! Srećom, nisu ništa loše učinili pa ga može voziti – priča nam ljubazna domaćica, uz čije skute se vrtila sedmogodišnja unuka. Djevojčica je samo rekla:- Strah me da me ne ukradu!
Krećemo doma i u prolasku kroz Vataje Pave Bjeloš reče:- Nije me ničega strah! Noću ne lutam, ali vrata zaključavamo. Nisu više ona vremena, ne znaš tko je tko!
Vatajani pričaju da su učestali prolasci izbjeglica, opisuju neke crne k’o ugljen. No, nikoga ne diraju, a umirovljeni hrvatski ratni vojni invalid i Pavin sin Miho Bjeloš dodaje:- Bio sam šest godina u odori Hrvatske vojske, ranjen sam i od njih svim me više strah nekih domaćih ljudi. Da, kuću sad zaključavamo, a vadimo ih iz brave ključe automobila!
Švicarci u nedjelju glasaju na referendumima o pet različitih pitanja, među kojima je i inicijativa za ukidanje Sporazuma o slobodi kretanja ljudi s Europskom unijom.
Sloboda kretanja ljudi
Ukidanje Sporazuma o slobodi kretanja ljudi s EU-om, koji je na snazi od 2002., traži desničarska populistička Švicarska narodna stranka, a to bi ugrozilo još šest bilateralnih sporazuma s EU-om. Raskid jednog znači, naime, raskid svih iz te skupine.
Sporazumi se odnose na istraživanja, poljoprivredu, tehničke barijere trgovini, javne nabave, kopneni transport i civilni zračni promet. EU bi zbog toga mogao također raskinuti još nekoliko drugih sporazuma. To bi pak značilo kraj švicarskog modela odnosa s Unijom. Većina Švicaraca zato se protivi toj inicijativi.
Borbeni avioni
Nabava novih borbenih avina politički je klišej u Švicarskoj. Švicarci su na referendumu 2014. glasali protiv kupnje 22 švedska Gripena. Ovaj put, riječ je o kupnji novih borbenih aviona za najviše šest milijardi švicarskih franaka (5,6 milijarda eura).
Švicarsko ratno zrakoplovstvo sada ima 26 zrakoplova tipa F-5 Tiger stare četrdesetak godina koji služe samo za podučavanje letenja te 30 zrakoplova tipa F/A-18 koji bi trebali biti povučeni iz upotrebe do 2030. Oporba smatra da je prijedlog kupnje novih zrakoplova „nepotreban luksuz” s obzirom na to da su nove prijetnje pretežito prirodne katastrofe, kibernetički napadi te klimatske promjene.
Vlada, koju podržavaju stranke desnice i centra, smatra da je zaštita zračnog prostora i dalje važna za nacionalnu sigurnost bilo da je riječ o mogućim napadima ili svakodnevnom životu, primjerice sigurnosti velikih skupova poput onih koji se organiziraju u sjedištu UN-a u Ženevi. Vlada ističe također da će proizvođač koji će isporučiti nove zrakoplove morati zauzvrat sklopiti ugovore sa švicarskim tvrtkama u ukupnoj vrijednosti od 60 posto cijene zrakoplova kako bi se osnažilo švicarsku industriju.
Dvotjedni rodiljni dopust za očeve
Zaposlene žene po zakonu imaju pravo na 14 tjedana plaćenog rodiljnog dopusta nakon rođenja djeteta. Ali očevi imaju pravo na samo jedan ili dva dana ako su zaposleni. I zakon ne predviđa ništa za slobodne profesije.
U rujnu 2019. švicarski parlament dao je zeleno svjetlo dvotjednom plaćenom rodiljnom dopustu za očeve, koji se može iskoristiti odjednom ili u dijelovima tijekom šest mjeseci nakon rođenja djeteta. „Trebalo je 20 godina i više od 30 pokušaja u parlamentu da bi se to postiglo”, istaknula je švicarska javna televizija RTS nakon glasanje parlamenta.
Tekst koji se daje na referendum, protiv kojeg se bori populistička desnica, protuprijedlog je građanskoj inicijativi koja traži četiri tjedna dopusta za očeve. Parlament je već prihvatio dva tjedna, pa su inicijatori povukli svoj prijedlog. Kao i za žene, naknada predviđena za očeve odgovara 80 posto prosječne plaće, ali može iznositi najviše 196 franaka na dan. Za dva tjedna, očevi bi mogli tako dobiti maksimalni iznos od 2744 franaka (2550 eura). Zakonodavstvo u tom pitanju brzo se razvija na međunarodnoj razini. U Francuskoj, vlasti su ovaj tjedan objavile da će se udvostručiti trajanje rodiljnog dopusta za očeve na 28 dana.
Izmjene zakona o lovu
Švicarci će glasati također o reviziji zakona o lovu koju je parlament usvojio zbog povećanja broja vukova. Sadašnji zakon, koji regulira i zaštitu divljih životinja, potječe iz 1986., kada u Švicarskoj nije bio vukova. Vratili su se 1995. i sada ih je oko 80 u osam čopora.
Kantoni mogu dopustiti lov kada vuk uzrokuje veliku štetu. Revidirani zakon omogućit će kantonima da djeluju preventivno kako bi se spriječilo da vukovi ne ubijaju ovce i koze te kako bi se osiguralo da se boje ljudi, objašnjavaju vlasti. Udruženja za zaštitu prirode traže referendum protiv novih zakonskih odredbi.
Porezne olakšice
Peti prijedlog odnosi se na povećanje saveznih poreznih olakšica za djecu, što bi koristilo bogatijim građanima.
Kompanija MSC najveci poslodavac nasih pomoraca – foto shipspotting.com
Kina bi uskoro trebala otvoriti brojne luke za smjene posada, jer ublažavaju ograničenja ulaska stranim državljanima.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova i Nacionalna uprava za imigraciju objavili su jučer da se stranim državljanima (koji posjeduju valjane kineske dozvole za rad) dozvoljava ulazak u Kinu bez potrebe za podnošenje zahtjeva za novu vizu od 28. rujna, nekih šest mjeseci nakon što je Kina obustavila gotovo sve ulaze stranaca u državu kao dio svojih mjera prevencije i kontrole Covid-19.
U međuvremenu, Kina je spremna otvoriti brojne luke za smjenu posada, uključujući članove posada iz drugih zemalja.
Splash247.com navodi da će se za smjenu posade otvoriti ukupno 10 kineskih luka, a detalji bi trebali biti objavljeni uskoro.
Svatko tko dolazi iz inozemstva i dalje će morati obaviti testove na koronavirus i odraditi 14 dana karantene.
Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva (MSP), na čijem čelu je Osman Nurković, potvrdili su da je holandski Damen izašao iz posla remonta jahti i megajahti na području brodogradilišta u Bijeloj. Iz tog resora za “Dan” su kazali da neće raskidati ugovor o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišta u Bijeloj na period od 30 godina, uprkos tome što je izašao vodeći član konzorcijuma koji je dobio koncesiju.
– Koncesionar Montenegro jaht servis je obavijestio koncedenta da je jedan od članova konzorci juma, u konkretnom slučaju B.V. Holding Maatschappi Damen donio odluku da ne participira dalje u realizaci ji ugovora o koncesiji u svojstvu člana konzorcijuma kojem je dodijeljena koncesija za privredno korišćenje brodogradilišta u Bijeloj na period od 30 godina, naveli su za “Dan” iz Ministarstva pomorstva.
Na pitanje šta će biti sa koncesijom, s obzirom na to da je vodeći član konzorcijuma izašao iz posla, kazali su da se ugovor o koncesiji ne raskida usljed navedene okolnosti, imajući u vidu da zakonska regulativa naravno definiše i slučajeve koji se odnose na prenos koncesije na drugo pravno lice, te je u tom smislu zajedničko očekivanje koncedenta i koncesionara da će na najbolji način, u skladu sa zakonom i ugovorom o koncesiji, biti izvršen prenos koncesi je, te da će sve ugovorne obaveze nastaviti da se realizuju na način koji će doprinijeti cilju dodijeljene koncesije, odnosno obostranoj namjeri ugovornih strana da dođe do stvaranja nove održive i profitabilne djelatnosti sa potencijalom za budućnost, u okviru čiste i održive industrije.
Naveli su darazlozi izlaska Damena iz predmetnog koncesionog aranžmana predstavljaju prije svega poslovnu odluku navedenog člana konzorcijuma, ali svakako ono što je od izuzetne važnosti jeste činjenica da Vlada i koncesionar, uključujući još uvijek i Damen, u partnerskom duhu i najboljoj namjeri, zajednički rade na iznalaženju optimalnog rješenja za nesmetani nastavak investicija i realizaciju ugovora o koncesiji.
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru uložilo je žalbu na presudu maloljetnom srpskom državljaninu M.S., kome je zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je nastradala Maja Šljivančanin, a povrijeđenVladimir Stanišić, izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora i 120 sati društveno korisnog rada, piše Dan.
O žalbi tužioca narednih dana će odlučivati vanpretresno vijeće Višeg suda u Podgorici.
Presudom koju je izrekla sudija Momirka Tešić, a koja je uzburkala crnogorsku javnost, određeno je da mjera može trajati od šest mjeseci do dvije godine, s tim da sud naknadno odlučuje o njenom prestanku.
Kako piše u presudi, maloljetni Beograđanin će posebnu mjeru obavljanja društveno korisnog ili humanitarnog rada izvršavati najduže 120 časova u periodu od šest mjeseci, ali tako da rad ne ometa njegovo školovanje ili zaposlenje, a ukoliko ne bude vršio taj rad, posebna obaveza može biti zamijenjena drugom posebnom obavezom, odnosno drugom vaspitnom mjerom.
Predstavnik oštećene porodiceVlado Šljivančanini oštećeni Stanišić upućeni su na parnicu za postavljanje imovinsko-pravnih zahtjeva.
M.S. je 11. jula u budvanskom zalivu jahtom naletio na čamac, pri čemu je poginula Maja Šljivančanin, a povrijeđen je njen vjerenik Vladimir Stanišić.
Jahta i barka kretale su se od ostrva Sveti Nikola ka plaži Jaz.
M.S. tvrdi da nije vidio barku ispred sebe.
Osnovni sud u Kotoru je sredinom avgusta prihvatio jemstvo u iznosu od 332.000 eura koje je ponudila porodica optuženog kako bi se on branio sa slobode.
M.S. je na suđenju izrazio žaljenje zbog svega što se desilo, a predstavnici oštećenih su ocijenili da on to ni je uradio iskreno.
“Nesporne činjenice izvedenih dokaza ukazuju da je odbrana maljoljetnog M.S. u dijelu u kojem navodi da je u trenutku kontakta njegovog broda sa „Pasarom” pramčano bio okrenut ka suncu, tako da je bio poprilično zaslijepljen, obesmišljena decidiranim iskazom vještaka pomorske struke Aleksandra Božovića, u kojem navodi da može isključiti mogućnost postajanja odsjaja u konkretnoj situaciji, te da ukoliko bi bila smanjena vidljivost iz bilo kojeg razloga, tada je M.S. bio dužan da još više osmatra”, rekao je u sudnici punomoćnik oštećenih Milija Šaranović.
On je je u završnoj riječi kazao da je osnovni i jedini razlog ove pomorske nesreće brzina koja nije bila sigurnosna.
U nalazu vještaka se navodi da je maloljetnik prouzrokovao pomorsku nesreću jer se nije pridržavao međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru, kao i člana 10 Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.
Kotor dnevno tokom septembra posjećuje od 100 do 120 izletnika, dok je prošle godine taj broj bio i do tri hiljade, saopštio je predsjednik Opštine, Željko Aprcović.
On je za Jutarnji program TVCG naveo da su turistički podaci za prvih 20-ak dana septembra bolji od podataka za jul i avgust.
Aprcović je kazao da je zbog koronavirusa Kotor od marta do juna turistički zamro, prenosi portal RTCG.
“Od početka juna su krenuli nagovještaji da sezona i postsezona mogu biti bolji”, rekao je Aprcović.
Prema njegovim riječima, ovih dana u Kotor ukrajinske agecije dovode dnevno od 100 do 120 turista, dok je prošle godine Kotor dnevno posjećivalo i do tri hiljade izletnika.
“Ono što jeste ohrabrujuće je to što od početka septembra imamo u prosjeku hiljadu turista koji borave u stacionarnim vidovima turističke ponude u Kotoru”, naveo je Aprcović.
On je kazao da su prvih 20-ak dana septembra puno bolji u odnosu na zbirne podatake za jul i avgust, a tiču se turista u Kotoru.
“Ni to nije na nivou onoga što smo očekivali, prošle godine smo u ovom periodu imali šest do sedam hiljada turista u stacionarnim vidovima turističke ponude”, naveo je Aprcović.
On je podsjetio da u prvom talasu u Kotoru nije bilo zaraženih koronavirusom, a da je, nažalost, lokalna transmisija dovela do toga da ih je od početka juna bilo ukupno 228.
Ruskom oporbenom političaru Alekseju Navaljnom zamrznuti su računi i zaplijenjen stan u Moskvi dok se u bolnici u Berlinu oporavljao od trovanja, rekla je u četvrtak njegova glasnogovornica Kira Jarmiš.
“To znači da se stan ne može prodati, pokloniti niti se može staviti pod hipoteku”, izjavila je Jarmiš u videu na Twitteru.
Dodala je da mu je imovina zamrznuta 27. avgustaa, zbog tužbe kompanije koja dostavlja hranu školama u Moskvi.
Ruski sud je u listopadu 2019. naredio Navaljnom i njegovim suradnicima da plate 1.4 milijuna dolara odštete toj kompaniji jer su, navodi sud, neopravdano dovodili u pitanje kvalitetu hrane.
Četrdesetčetverogodišnji kritičar vlasti Vladimira Putina se ranije ovaj mjesec srušio u zrakoplovu iznad Sibira. Prevezen je iz Rusije na liječenje u Berlin, a njemačka je vlada izvijestila da testovi provedeni u Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj pokazuju da je otrovan nervnim agensom novičokom.
Članice EU-a pozvale su Rusiju da rasvijetli događaj koji smatraju pokušajem ubojstva, no Moskva to odbija i ocjenjuje da nema nikakva pokazatelja da je počinjen zločin nad Navaljnim koji se u međuvremenu oporavio.
Kremlj je u srijedu objavio da se Navaljni može vratiti u Rusiju poput svakog drugog građanina.
