Turistička organizacija opštine Budva je u saradnji sa JU “Muzeji i galerije Budve” realizovala drugu fazu projekta Signalizacije i obilježavanja važnih građevina unutar i oko Starog grada i postavila moderne banere na još 14 važnih građevina.
Nakon I faze ralizovane 2019. godine, ovom drugom fazom projekta je obuhvaćena signalizacija, dvojezično obilježavanje, sledećih građevina unutar i oko Starog grada: Antička nekropola, žrtvenik Vincie Pavline, Piloni, kapija antičke Budve, Rimske terme, ostaci rimske Villa Urbana, ranohrišćanska bazilika, crkva Sv. Ivana, crkva Santa Maria in punta, crkva Sv. Save Osvećenog, ostaci crkve Santa Maria de Castello, crkva Sv. Trojica, grob Stefana M. Ljubiše, gradski park “arboretum”, spomenik Stefanu M. Ljubiši.
Signalizacija i obilježavanje građevina u Starom gradu i okolini doprinosi unapređenju i poboljšanju turističke ponude grada, uljepšava njegov izgled i omogućava turistima da se na kvalitetniji i ljepši način upoznaju sa kulturno-istorijskim vrijednostima.
Jedan muškarac je poginuo u ponedjeljak navečer u protestima u Minsku nakon što mu je u ruci detonirala eksplozivna naprava, objavile su u utorak vlasti glavnog grada Bjelorusije, nakon sporne ponovne izborne pobjede Aleksandra Lukašenka.
Državno izborno povjerenstvo objavilo je da je prema prvim rezultatima Lukašenko osvojio 80,23 posto glasova, a njegova protukandidatkinja Svetlana Tihanovskaja 9,9 posto glasova. Ona je objavila da ne priznaje Lukašenkovu pobjedu.
Oporba tvrdi da su izbori namješteni, a nakon objave rezultata u Minsku su buknuli prosvjedi.
U ponedjeljak navečer, kako se vidi na video snimkama podijeljenim na društvenim mrežama, tisuće ljudi je izašlo na prosvjede u Minsku, a policija je intervenirala koristeći silu.
Svjedoci tvrde da je policija koristila suzavce i šok bombe. Ljudi su bježali, nekoliko ulica je bilo odsječeno.
Uoči prosvjeda, snage sigurnosti okupile su se u Minsku, a trgovački centri su se zatvorili ranije.
Klupe i kante za smeće su uklonjene, a internet je povremeno prekinut, javljaju lokalni mediji.
Ranije u ponedjeljak je policija privela oko 3000 prosvjednika.
Lukašenko opravdava postupanje policije i tvrdi da su na nemire odgovorili na “primjeren način”.
“Upozorio sam da neće biti Maidana, bez obzira koliko to netko želio”, rekao je Lukašenko aludirajući na revoluciju u susjednoj Ukrajini 2014.
Lukašenko (65) četvrt stoljeća vodi bivšu sovjetsku republiku u istočnoj Europi, između Rusije i članice EU-a Poljske.
Na novoj izbornoj pobjedi čestitali su mu, između ostalih, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping, dok Zapad ukazuje na ozbiljne nepravilnosti na izborima i poziva na zaustavljanje policijske represije.
U pulskoj bolnici umro je 26-godišnji Nijemac na kojega je u ponedjeljak poslijepodne, dok se kupao u akvatoriju kod Rovinja, gliserom naletio njegov 60-godišnji sunarodnjak.
U istarskoj policiji kažu da su nešto prije 16 sati dobili dojavu o ovoj teškoj pomorskoj nesreći, koja se dogodila u moru između Škarabe i Crvenog otoka kod Rovinja.
“Nesreća se dogodila kada je gliser kojim je upravljao 60-godišnji njemački državljanin udario u kupača, 26-godišnjeg Nijemca. Ozlijeđeni je prevezen u Opću bolnicu Pula gdje je od zadobivenih ozljeda preminuo”, rekla je glasnogovornica PU istarske Nataša Vitasović.
Policija i Lučka kapetanija utvrđuju okolnosti nesreće, a u tijeku je policijski očevid.
Na intervenciju su izašli i djelatnici Lučke kapetanije Pula, Lučke uprave Rovinj i pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Rovinj.
Vlada je svojim, prije svega, političkim odlukama potpuno upropastila turističku sezonu i stvorila gubitak koji će biti na nivou jedne milijarde EUR, saopštili su iz koalicije Crno na bijelo.
“U susjednoj Hrvatskoj u julu su prihodi od turizma bili na nivou od 50 odsto prošlogodišnjih, a za prvih deset dana avgusta skoro 60 odsto, na nekim mjestima čak i do 70 odsto. Zakrčene su autoceste i priliv turista je iznad svih očekivanja”, kazali su iz koalicije Crno na bijelo.
Oni su dodali da je u Bosni i Hercegovini na primorju istorijska sezona i već duže vrijeme nema slobodnog kreveta u Neumu, dok je u Albaniji znatno bolja nego u Crnoj Gori.
Iz koalicije Crno na bijelo su pitali predstavnike Vlade kako je moguće da su donosili takve odluke, kada je poznato da i u zemljama regiona ima zaraženih od Covida-19, ali da su uprkos tome uspjele da privuku jedan dio turista iz drugih država.
Oni smatraju da je poražavajuća činjenica da Crna Gora, u kojoj 25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) čini turizam, već duže vrijeme nema resorsnog ministra, a da je Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) više puta ponovilo da se nekako mora sačuvati i ekonomska supstanca društva.
“Da li je normalno da su Vlada i NKT sve podredili predstojećim izborima i na taj način doveli građane Crne Gore, ugostitelje, turističke poslenike, kao i mnogobrojne povezane djelatnosti na prosjački štap, a da će sada, dvije sedmice pred izbore, ipak omogućiti nesmetani ulazak u zemlju i to ne zbog odmora, nego zbog glasanja”, pitali su iz koalicije.
Perast – foto Boka News
Oni smatraju da je milijarda EUR, koju će Crna Gora ove godine izgubiti, nenadoknadiva, s obzirom na to da se radi o prilivu novca sa strane, koji je neophodan za normalno funkcionisanje ekonomskog sistema.
“Građani Crne Gore treba da znaju da je isključivi krivac za uništavanje turističkog proizvoda Vlada, koja ne smije da se krije iza navodne brige o zdravlju stanovništva i da istovremeno organizuje izborni proces. Korone ima u Crnoj Gori, ali ima je i u BiH, Hrvatskoj i Albaniji. Jedina je razlika što kod nas nema turista. Zato neka se građani dobro zapitaju kome će i kako dati povjerenje da upravlja njihovim životima u naredne četiri godine”, zaključuju se u saopštenju.
Kada se u Crnoj Gori u dnevnoj štampi i na elektroničkim medijima govori o lingvističkoj problematici, onda se taj govor najčešće svodi na rasprave koje se tiču dviju razinâ. Jedna od njih je pitanje nominacije jezika: da li je jezik u Crnoj Gori srpski ili crnogorski i da li ga imenovati srpskim ili crnogorskim, piše u autorskom tekstu prof. dr Miomir Abović.
Ta priča po pravilu izlazi iz okvirâ lingvistike kao autohtone naučne discipline i prelazi u sferu političkog (bolje bi bilo reći politikantskog).
Druga razina preko koje jezikoslovna tematika ulazi u crnogorski medijski prostor su crnogorsko-crnogorski lingvistički disputi koji se tiču razlikâ u nekim standardološkim rješenjima: standardološkim rješenjima koja bitno utiču na formu crnogorskog književnog jezika. U tim crnogorsko-crnogorskim lingvističkim disputima ne bi bilo ništa loše- naprotiv, konstruktivna rasprava i razmjena mišljenja jedini su put ka (pro)nalaženju kvalitetnih rješenjâ u svim oblastima, pa i u standardizaciji jezika- da u njima gotovo uvijek u prvi plan ne izbiju lični međusobni animoziteti pojedinih diskutanatâ. To onda, nažalost, involuira u, što bi kazali moji Bokelji, ćakulonske prepirke kojima nije mjesto u dnevnoj štampi i po portalima. Istina, te ćakulonske prepirke vjerovatno odlično zabavljaju navijače i fanove jednog ili drugog lingvista/lingvistice, ali od njih definitivno nema nikakve spoznajne polze. Možda su- kad je u pitanju prisustvo lingvističke problematike u široj crnogorskoj javnosti- tzv. „čistoj“ lingvistici najbliži disputi o fonematskom statusu glasovnih jedinicâ ś i ź. Sve pomenuto, međutim, više-manje spada u onu kategoriju (misaonih) djelatnosti koje je Rolan Bart jednom davno sjajno nominovao sintagmom „dosada predvidljivih diskursâ“. Već odavno uveliko zamoran i spoznajno jalov, takav diskurs o jeziku kojim se govori (ili se govorilo) na teritoriji Crne Gore nema nikakvog smisla.
Pisanje i govorenje u dnevnoj štampi i/ili na portalima (elektroničkim medijima uopšte) o jeziku u Crnoj Gori koje, pak, jedino ima smisla ono je pisanje i govorenje koje- navođenjem i eksplikacijom konkretnih jezičnih činjenicâ o specifičnostima, sinhronijskim ili dijahronijskim, jezika na teritoriji Crne Gore- može proširiti, kod onih koje ta problematika uopšte zanima, spoznajni opseg vezan za tu oblast kulture Crne Gore. Dakako- budući da su recipijenti sadržajâ koji se objavljuju u dnevnoj štampi i na portalima prije svega lingvistički laici- treba voditi računa o izboru jezikoslovnih temâ o kojima će se tu pisati. Problem predstavlja sljedeće proturječje: tema, sa jedne strane, mora biti u lingvističkom smislu relevantna, a, sa druge, predstavljena i eksplicirana bez pretjerane upotrebe metajezika lingvistike. Jer: metajezik lingvistike imanentan je naučnim radovima što se objavljuju u usko stručnim lingvističkim časopisima, a članci (pre)zasićeni metajezikom lingvistike nisu razumljivi lingvističkim laicima. Ta dva epistemološka zahtjeva- sa jedne strane potreba da članak bude spoznajno relevantan, a, sa druge, da bude razumljiv tzv. običnom čitaocu koji nije studirao lingvistiku- nije lako izmiriti. Ipak, moguće je. Pokažimo to na primjeru deskripcije i analize jedne jezičke jedinice.
Siguran sam, npr., da ni mnogi kojima je lingvistika struka ne znaju da je krajem XIX i početkom XX stoljeća u jeziku, makar na jednom dijelu teritorije Crne Gore, bio operativan i frekventan zavisnosloženi uzročni veznik počem. Evo nekoliko potvrda za upotrebu tog veznika u tom periodu: (…) zato ako bude, koristnije je isplatiti ovo u šestice, nego u cvancike, počem sena cvancike štetuje (Ministarstvo finansija, 30., dokument iz 1879.); A Prele kaže da kad je godbijo na Vir svagda je plaćao mjesto đe i (ih, dodatak je moj, M.A.) je prodavao, samo nije prvipetak kad je poša, počem nije znao kako postoji stvar (isto, 46., dokument iz 1881.); U dacijutreba pisat i svaku mladu maslinu koja je počela rađat, kao što je i lanik bilo naređeno da se čini,počem bi bilo zbrke i mnogo teško razdvajat ih po količini roda (isto, 64., dokument iz 1884.); Ovo se čini samo za ovaj put ali u buduće nemojte se oslanjati na kakve novčane pomoćipočem kao što rekosmo vi ne treba ništa da oko pomenute djece trošite (…) (isto, 166., dokument iz 1897.); Počem u posljednje vrijeme neki činovnici pri upućivanju prihodaDržavnijeh, šilju mnogo sitnijeh novaca; – ponavljamo G. g. Kapetanima i ostalim financijalnimčinovnicima: da Ministarstvo Financije neće nikako primati ni u isplatu dacije, ni u isplatuostalijeh prihoda, bakarne novce, no jedino kao kusur od helera deset (isto, 238., dokument iz 1902.); Počem se naručbine mogu činjeti i bez naročitog putovanja (…) mi očekujemo da posvaki način odma izvršiš naručbinu po ugovoru (isto, 257., dokument iz 1903.) itd. Niz je zanimljivosti vezan za ovu vezničku jedinicu. Zanimljiva je, najprije, činjenica da je ova jezična jedinica u toku jednog stoljeća potpuno nestala iz govorne upotrebe na teritoriji Crne Gore; još jedan od bezbrojnih primjerâ kako se jezik mijenja kroz vrijeme. Zanimljivo je, dalje, da postojanje ove jezične jedinice u vrijednosti uzročnog veznika bilježi i Rječnik Jugoslavenskeakademije znanosti i umjetnosti, Rječnik koji najbolje zrcali leksičku građu i leksičko blago B/CG/H/S jezika u dijahroniji (Rječnik JAZU, svezak 43, 164. str.). Međutim, u natuknici u kojoj navode primjere za uzročni veznik počem obrađivači ove leksikografske jedinice kažu da su istu preuzeli iz Srpskog rječnika Vuka Karadžića sa naznakom, u Vukovom Rječniku, da se govori pozapadnim krajevima (naglašavanje je moje, M.A.), što jasno referira (i) na teritoriju Crne Gore. U Rječniku JAZU, dalje, navode se samo četiri primjera upotrebe ovog veznika, što indirektno implicira da ni u pomenutim zapadnim krajevima njegova upotreba izvan granicâ Crne Gore izgleda nije bila naročito frekventna. Zanimljivo je i pitanje načina na koji je ovaj veznik nastao, kao i pitanje razloga njegovog iščeznuća. Veznik počem nastao je u rezultatu leksikalizacije prijedložno-padežne konstrukcije po čemь iz praslavenskog jezika (чемь: oblik lokativa praslavenske upitno-relativne zamjenice чьто). Uzročno značenje kod prijedložno-padežne konstrukcije po čemь razvilo se iz primarnijeg vremenskog (pod)značenja posteriornosti ove prijedložno-padežne konstrukcije: ista, naime, označava da se događaj odvija poslije vremenskog odsječka koji denotira jedinica u lokativu. A iz temporalnog suodnosa dva događaja pri čemu je jedan od njih temelj, orijentir u odnosu na koji se drugi događaj odvija poslije- po principu post hoc ergo propter hoc- kod ove prijedložno-padežne konstrukcije lako se moglo razviti značenje uzroka. Iskaz vremenske semantike npr., „Počeo je mnogo da pije po čem(u)/počem (poslije čega, dodatak je moj, M.A.) je izgubio posao“ lako se može razumjeti u smislu „Izgubio je posao zato što je počeo mnogo da pije“. Događaj, dakle, koji je u iskazu temporalne semantike prethodeći, u kauzalnom preosmišljenju iskaza dobija semantičku vrijednost uzroka, a prijedložno-padežna konstrukcija po čem(u)– koja se leksikalizira u počem– vrijednost formalnog obilježivača kauzalne veze između dviju klauzâ. (Ovdje se srećemo i sa fenomenom semantičke ekstenzije o kojem ćemo pisati u nekom drugom članku). Nestanak, pak, u XX stoljeću veznika počem iz jezika kojim se govori na prostoru Crne Gore možemo (pro)tumačiti razvojem- tijekom XX stoljeća- mnoštva složenih uzročnih veznikâ: zato što, zbog toga što, usljed toga što, iz prostog/jednostavnog razloga što itd.
Već vidim mnoge koji mi zamjeraju što u ovom članku nisam precizno nominovao jezik kojim se govori u Crnoj Gori, što na nekom mjestu u članku nisam ubacio dva-tri reda o prednostima jednog ili drugog načina standardizacije crnogorskog književnog jezika ili što nisam kazao ništa o fonematskom statusu ś i ź. E pa eto, nisam; jedino što im mogu odgovoriti je da su te teme kod mene ne u drugom, nego u trećem planu. Ne zato što (i) o tome ne bih mogao kompetentno pisati, nego zato što smatram da ta pitanja ni izbliza nemaju onaj značaj koji im se pridaje u javnosti. U jednom istinski demokratskom društvu ta pitanja- koja u Crnoj Gori sada imaju status Gordijevog čvora lingvistike- riješila bi se veoma brzo. U društvu u kojem ta pitanja, međutim, odlično služe za politikantske manipulacije to, naravno, nije moguće. Ali je zato moguće pisati kompetentne lingvističke članke, koji će nekima biti na spoznajnu korist. Još uvijek i usprkos svemu.
/Prof. dr Miomir Abović/
Literatura:
Ministarstvo finansija Knjaževine/Kraljevine Crne Gore 1879.-1915., CID, Podgorica 2005.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU, svezak 43, JAZU, Zagreb 1928.
Sjednica Skupštine Optine Tivat na kojoj je juče trebalo da se glasa o drugom setu mjera podrške građanima i privredi za prevazilađenje ekonomske krize izazvane Covidom-19, odnosno da saglasnost na potpisivanje kontroverznog ugovora za snabdijevanje budućih golf terena na Luštici vodom iz gradskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), danas nije mogla biti održana zbog nedostatka kvoruma.
Nakon više od sat vremena čekanja da se sakupi minimalnih 17 odbornika koliko je nehodno da bi tivatski parlement punovažno odlučivao, predsjednik SO Ivan Novosel (DPS) bio je prinuđen da konstatuje da nema uslova za održavanje sjednice, jer ne postoji kvorum. U skupštinsku salu naime, došlo je samo 15 odbornika DPS (uključujući i Novosela), a budući da se ni nakon sat čekanja nisu pojavile dvije odbornice te partije Marija Marović-Babović i Silvana Ćupić koje su ranije najavile i opravdale odsustvotvo sa sjednice, Novosel je morao otkazati zasijedanje, istakavši da će o onom terminu sjednice odbornici i javnost biti blagovremeno obaviješteni.
„Nemamo kvorum i sjednica se ne može održati. Imamo osam odbornika koji su blagovremeno opravdali svoje odsustvo, ali većina drugih to nije učinila i sa njihove strane je jako neodgovorno da tako postupe jer smo danas pored ostaloga, trebali da glasamo i o drugom setu mjera koji bi našim sugrađanima i privredi trebalo da olakša suočavanje sa posljedicama ekonomske krize izazvane epidemijom mornavvirisa.“- kazao je Novosel.
Iako DPS u 32-članom tivatskom parlementu sa svojih 17 odbornika i sam ima natpolovičnu većinu, on danas nije mogao skupiti kvorum jer su sjednicu bojkotovali i njegovi koalicioni partneri iz lokalne vlasti SD sa četiri i HGI sa jednim svojim odbornikom. Prema nezvaničnim informacijama, razlog za to je namjera gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) da kroz dopunu dnevnog reda, na sjednici lokalnog parlemneta koja bi trebala biti posljednja u ovom sazivu, „progura“ da SO formalno da saglasnost na potpisivanje kontroverznog ugovora o snabdijevanjeu prerađenim otpadnim vodama iz zajedničkog PPOV za Tivat i Kotor u Krtolima, budućih golf terena kompanije Luštica Deveopment na Luštici. Ovim ugovorom PPOV, ali i Opština Tivat, odnosno tivatsko preduzeće Vodvod i kanalizacija na sebe preuzimaju niz obaveza i odgovornosti za isporuku vode za navodnjavanje golf igrališta, a koje bi u slučaju da se ne ispune strogi ugovoreni kriterijumi koje traži Luštica developmenet, mogle rezultirati velikom finansijskom štetom, prvenstveno za Opštinu Tivat. Naime, iz svega bi najvipe profitirali Luptica Development i preduzeće Regionalni vodoviod koje bi Tivtu prodavalo pitku vodu po vioestruko skupljoj cijeni od one opo kijom bi Tuvat onda morao da tu istu vodu ustuši Luštici development da ona njome zaliva travu na golf terenima. Na čelu Luštice Development i Regionalnog vodovoda inače, su koordinatori za Tivat ispred centrale DPS-a, Predrag Nenezić i Goran Jevrić a koji preko Kusovca i lokalnog DPS-a pokušavaju da u prevečerje lokalnih izvora, „završe“ ovaj posao koji najvipe odgovara njihovim firmama.
SD i HGI kako saznajemo, odlučno su protiv ovako koncipiranog ugovora koji za vrlo skromnu nadoknadu od 3 euro centa po kubiku isporučene vode iz PPOV, nameće brojne obaveze tivatskoj strani. Koalicioni partneri DPS smatraju da je u pitanju štetan ugovor za interese tog grada, koji bi po nekim njihovim inrernim računicama, u narednih 20 godina na koliko se on zaključuje, Tivtu mogao nanijeti štetu od čak oko 12 miliona eura.
Za koalicione partnere DPS-a sporan je i predlog administracije gradonačelnika Kusovca o kome se juče takođe trebalo glasati na SO, da Opština Tivat pored ostaloga, besplatno na korišćenje dodijeliti prostora za rad u objektu Šoping centra na Seljanovu, NVO „Crnogorski atelje realistilne umjetnosti Tivat“ iza koje stoji slikar Vladimir Jovićević, sin fukcionerke tivatskog DPS-a i sekretarke za finansije Opštine Tivat Rajke Jovićević.
Na taj način i ovaj saziv SO Tivat neslavno završava svoj mandat u predvečerje lokalnih izbora 30.avgusta, isto kao što je to bio slučaj i prije četiri godine kada prethodni saziv SO nije mogao održati sjednice jer je DPS tada, nakon što je jednostrano rakinuo tadašnju vladajuću koaliciju sa SDP, odlučio da bojkotuje sjednice lokalnog parlamenta kojim je tada predsjedavao Krsto Bošković (SDP) i SO ostavi bez kvoruma.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 395 uzorka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 78 novopozitivnih slučajeva infekcije, navode u saopštenju.
Novopozitivni su upućeni na testiranje iz sledećih opština:
“Od posljednjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda kod pacijenata iz Pljevalja, Bara, Podgorice i Rožaja, rođenih 1952, 1960, 1947 i 1966 godine, koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (3) i OB Berane (1)”, navode u saopštenju.
Navode da je ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca 59, a od početka godine 68.
“Prijavljen je oporavak 69 pacijenta”, dodaju u saopštenju.
Ističu da ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1107.
“Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3696”, zaključuju u saopštenju.
U tradicionalnom maniru DPS-a predsjednik Skupštine Opštine Tivat Ivan Novosel je danas pred opštinske odbornike pokušao staviti dvije ‘sporne’ odluke zbog kojih je danas došlo do bojkota skupštinskog zasjedanja od strane nekoliko političkih subjekata. Mi u SDP-u smo izrevoltirani pokušajem da se odluke o davanju saglasnosti na tekst Ugovora o snabdijevanju prerađenim otpadnim vodama projekta »Lustica Development« AD Tivat i odluka o dodjeli na besplatno korišćenje prostora za rad u objektu Šoping centra na Seljanovu, NVO “Crnogorski atelje realistične umjetnosti Tivat” iza koje stoji sin sekretarke za finansije Opštine Tivat Rajke Jovićević funkcionerke tivatskog DPS-a. Novosel je ‘sporne’ tačke dodao na planirani dnevni red tri dana pred planiranu sjednicu ne omogućujući raspravu po ovom pitanju. Igrom slučaja, zbog nedostatka kvoruma sjednica je odložena za sjutra.
SDP smatra nedopustivim da se o ovakvom ugovoru, čije stupanje na snagu bi moglo da ima štetan efekat na svakog građanina Tivta, nije organizovana javna rasprava gdje bi se čuo glas struke. Jednako je nedopustivo da odbornici koji o ovom ugovoru treba da se izjasne nijesu bili u mogućnosti da o ovom dokumentu raspravljaju na sjednici Skupštine jer je dopuna materijala sa ovom i još nekoliko spornih tačaka poslata u petak u 15:26h bez obrazloženja obrađivača i nadležnih sekretarijata.
To dovoljno govori o spornosti ovog ugovora i ostalih predloga koji su dostavljeni na odlučivanje kao dopuna pred samu Skupštinu.
Predloženi ugovor pokriva odnose Društva sa ograničenom odgovornošću za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor koje je 2016. godine sagrađeno novcem naših građana u Krtolima, Opština Tivat i Kotor i firme »Luštica Development«. Ugovor bi trebao da reguliše odnose Društva i da obezbijedi vodu za navodnjavanje novog golf terena koji se gradi na Luštici. Iz informacija kojima raspolaže SDP Tivat Društva sa ograničenom odgovornošću za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor još uvjek nije stabilizovalo svoje poslovanje i finansira se iz Budžeta Opština.
Da bi izašli u susret još jednom “stranom investitoru” u čijem odboru sjedi njihov kadar Predrag Nenezić DPS planira da »Luštica Developmentu« omogući navodnjavanje golf terena prodajom pitke vode po povlaštenim uslovima koju Tivat dobija od regionalnog Vodovoda na čijem čelu je opet kadar DPS-a i njihov koordinator za Tivat Goran Jevrić. Povlašteni uslovi predviđaju da »Lustica Development« ne plaća ni cijenu koštanja te pijaće vode iz gradskog vodovoda već samo cijenu njenog koštanja koju prema Regionalnom vodovodu plaća lokalni vodovod .
Podsjetimo se da je lokalni vodovod neodgovornošću Opštine obavezan da projektovane količine vode plaća u cjelosti i u mjesecima u kojima ih ne iskoristi. Posebno sporna je i klauzula gdje se cijena koštanja za »Lustica Development« fiksira na period od 5 godina i ne podliježe tržišnom formiranju što implicira da bi rast cijene vode snosili građani Tivta što smatramo nedopustivim.
SDP će kao i do sada nastaviti da apeluje da svi pravni akti koji se direktno tiču života svakog Tivćanina moraju proći reviziju stručne i opšte javnosti jer oni prije svega treba da budu u korist građana a ne privrednih subjekata bliskih vlasti, kaže se u saopštenju koje potpisuje predsjednik OO SDP Tivat Aleksandar Đurović.
Konferencija “Festivali u doba krize”, u okviru KotorArta Don Brankovih dana muzike, održaće se večeras sa početkom u 20 sati na Pjaci od Kina u Kotoru.
Kako su istakli organizatori festvala, na konferenciji će govoriti direktorke i direktori nekoliko festivala iz različitih gradova Crne Gore i regiona, Ksenija Popović (Barski ljetopis, Bar), Ana Vukotić (Fiat, Podgorica), Ivan Radojičić (Festival uličnih svirača, Nikšić), Zoran Rakočević (Korifej, Kolašin), kao i Dora Ruždjak Podloski, umjetnička direktorka Dubrovačkih ljetnjih igara.
Na konferenciji će govoriti i predstavnica Ministarstva kulture, direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Dragica Milić, kao i državni sekretar Ministarstva za održivi razvoj i turizam, Damir Davidović. Domaćin i moderator ove konferencije biće direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike, pijanista prof. Ratimir Martinović.
“Učesnici konferencije izložiće svoje gledište o temi i ovogodišnjim planovima, u odnosu na okolnosti epidemije nakon čega će uslijediti debata na temu pozicije, uticaja, značaja, mjesta i smisla festivala u kriznim vremenima. Debata podrazumijeva i promišljanje aktuelnih i budućih formi, načina i sadržaja koji festivali komuniciraju sa svojom publikom, kao i definisanje novog, a nadano i boljeg – normalnog, i u pogledu života festivala”, navodi se u saopštenju KotorArta.
U utorak, 11. avgusta, na Pjaci od Kina u 21.30 h, planirano je da se održi jedna od prvih pozorišnih predstava u Crnoj Gori od početka pandemije, u saradnji sa Dubrovački ljetnjim igrama.
“Autorski projekat Saše Božića, urednika dramskog programa dubrovačkog festivala, sa nazivom ‘Mara i Kata’, predstavlja tandem ‘analitičarki iz dvorišta’ koji kritikuje sve i svakoga svojim specifičnim humorom, komičnim izjavama, originalnim jezikom i apsurdnim prevrednovanjem pojma mudrosti svakodnevnice. Uigrane Nataša Dangubić i Doris Šarić Kukuljica lako uspijevaju nasmijati publiku, a ne propuštaju se našaliti i na vlastiti račun”, ističe se u najavi predstave.
U srijedu 12. avgusta, na Pjaci od Kina sa početkom u 21.30 h, nastupa poznati crnogorski duo gitara koji čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević. Duo će, uz stare kompozicije po kojima su prepoznati, predstaviti i numere sa svog najnovijeg albuma sa nazivom Peninsula.
Svi programi će se, kako naglašavaju, održati pred ograničenim brojem publike, poštujući mjere NKT-a i Instituta za javno zdravlje. Programi se prenose direktno putem interneta, na profilma KotorArta na društvenim mrežama Facebook i Youtube.
Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Opštoj bolnici u Kotoru biće uskoro rekonstrisan, a kako ističu u novom menadžmentu na čelu sa dr Davorom Kumburovićem, u potpunosti će adaptirati prostor, površine oko 200 kvadrata.
Kako ističu u saopštenju, u laboratoriju kotorske opšte bolnice, koja se nalazi u sklopu objekta Doma zdravlja Kotor, od 1982. godine, kada je otvorena, gotovo da nije bilo ulaganja, tako da je prostor neuslovan i neadekvatan, a oprema zastarjela.
“Rekonstrukcijom je planirana zamjena i ugradnja novih elektro i vodovodnih instalacija, novi plafoni i podovi prilagođeni laboratorijiskoj djelatnosti, kao i molerski i zanatski radovi. Takođe, prostor će se opremiti novim namještajem i savremenim aparatima za laboratorijske analize. Predviđeno je da se proširi paket usluga u oblasti laboratorijske dijagnostike, koja će se nakon rekonstrukcije raditi na jednom mjestu, čime će biti značajno olakšano građanima da dobiju ovaj vid zdravstvenih usluga”, istakli su u kotorskoj bolnici.
