Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti odlučilo je sinoć da zbog izuzetno složene epidemiološke situacije u Srbiji, pooštri uslove za ulazak u Crnu Goru lica iz Srbije koja dolaze nekomercijalnim i povremenim vazdušnim saobraćajem (tzv. generalna avijacija), saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
“Prilikom ulaska u Crnu Goru putnici i posada vazduhoplova moraju da posjeduju negativan rezultat PCR testa na SARS-CoV-2 ne stariji od 72 sata, izdat od registrovane laboratorije, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore”, pojašnjeno je iz Vlade.
Osim toga putnici i posada, ako borave u Crnoj Gori, moraju da posjeduju rezervaciju u hotelskom smještaju.
“Operator vazduhoplova mora da 48 sati prije planiranog dolaska da podnese operatoru aerodroma na koji planira slijetanje zahtjev za odobrenje leta koji, pored redovnih informacija, mora sadržati ime i prezime putnika i posade, ako boravi u Crnoj Gori. Operator aerodroma zadržava pravo da odobri ili ne odobri let”, navode iz Vlade.
U Podgorici je u četvrtak 9. jula osnovana nevladina organizacija “Ne damo Crnu Goru”. Ovo udruženje je osnovalo 77 profesora iz Crne Gore.
Za izvršnog direktora organizacije izabran je dr Zdravko Krivokapić, redovni profesor Mašinskog fakulteta u Podgorici.
Članovi organizacije ”Ne damo Crnu Goru” naglasili su u svojoj izjavi da će se boriti protiv svih oblika diskriminacije, posebice za poštivanje prava na slobodu ispovijedanja vjere, slobode javnih riječi, slobode okupljanja i izražavanja građanskog nezadovoljstva.
Ovim, budući da je vlada stavila veliki broj građana u nejednako radno mjesto, ”Ne damo Crnu Goru” omogućit će svim žrtvama pravomoćno-policijske represije i svaku drugu pomoć u prevladavanju problema s kojima su se suočili. Stoga pozivamo sve građane koji su se suočili s nepravdom i ugrožavanjem osnovnih ljudskih prava da se jave našem uredu na e-mail nedamocrnugoru@gmail.com kako bi ih uključili u program pravne zaštite.
Također pozivamo sve odvjetnike da nam se jave i pomognu nam u nastojanju da zaštitimo građane od gaženja osnovnih prava, poručuju iz ove NVO.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u poslednja 24 sata završile PCR analizu 709 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 87 rezultata bilo pozitivno.
Radi se o pacijentima čiji su uzorci upućeni iz Podgorice (41), Berana (12), Nikšića (9), Bijelog Polja (7), Pljevalja (6), Rožaja (3), Budve (3), Cetinja (2), Bara (1), Herceg Novog (1), Plava (1) i Ulcinja (1).
Ovo je rekordan broj novooboljelih na dnevnom nivou. Prethodno je najviše pozitivnih slučajeva otkriveno prije četiri dana – 66.
Od početka juna ukupan broj registrovanih slučajeva je 840 sa 14 potvrđenih smrtnih ishoda i trenutno 10 oporavljenih. Samim tim broj trenutno aktivnih slučajeva je 816.
AKTIVNI slučajevi po opštinama su:
Podgorica 308
Rožaje 151
Bijelo Polje 68
Berane 63
Budva 35
Pljevlja 29
Cetinje 28
Bar 25
Nikšić 23
Tivat 18
Gusinje 17
Petnjica 11
Ulcinj 11
Danilovgrad 9
Kotor 9
Herceg Novi 9
Andrijevica 1
Tuzi 1
Od juna 14 umrlih, čeka se još jedan test
Među pozitivnima su bili i rezultati dvije osobe koje su preminule tokom jučerašnjeg dana (Plav i Rožaje), a prijavljena su i dva smrtna ishoda kod pacijenata koji su od ranije bili pozitivni, a liječeni su u Kliničkom centru Crne Gore i OB Berane. Preminule osobe bile su iz Podgorice i Rožaja.
Analiza za još jedan slučaj sumnjive smrti zbog koronavirusa koja je prijavljena danas je u radu.
Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca od Kovida-19 je 14, jedna slučaj se laboratorijski obrađuje.
Umrli po opštinama su: Rožaje 6, Podgorica, Berane, Bijelo Polje, Bar, Plav, Ulcinj, Gusinje i Petnjica po 1.
Boris Zloković, naš proslavljeni vaterpolista, napustio je beogradsku bolnicu, u kojoj je proveo desetak dana u borbi sa koronavirusom.
Zloković je primljen u bolnicu zbog jake upale pluća koju je uzrokovao virus i to u prilično lošem stanju.
Terapije su bile uspješne, pa je 36-godišnji as prije dva dana otpušten sa intenzivne njege, a danas i iz bolnice.
Oporavak će nastaviti kod kuće.
Zloković je jedan od naših najboljih vaterpolista svih vremena, svojevremeno najbolji evropski centar, osvajač medalja sa najvećih takmičenja sa selekcijama Crne Gore i SCG.
Nakon sjajne karijere u Jadranu, Posilipu, Pro Reku i Radničkom, vaterpolo je napustio 2015. godine.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je nove preporuke i uputstva za osobe koje prelaze državnu granicu i uputstva za zdravstveni nadzor nad osobama koje ulaze u Hrvatsku iz trećih zemalja, u koje spada i Crna Gora. Za boravak u Hrvatskoj ponovo je neophodan 14-dnevni karantin ili negativan PCR test na novi koronavirus.
Za sve osobe koje ulaze u Hrvatsku iz trećih zemalja, na osnovu izuzeća od zabrane prelaska granice za osobe koje putuju zbog neodložnih ličnih razloga, obvezan je zdravstveni nadzor uz 14-dnevni karantin, odnosno samoizolaciju.
Karantin, odnosno samoizolacija, se može skratiti na sedam dana ako osoba o svom trošku uradi bris nosa i grla sedam dana po ulasku u Hrvatsku i dobije negativan rezultat PCR testa.
Turisti bez karantina uz negativan PCR test
Osobe koje ulaze u Hrvatsku zbog turističkih ili drugih poslovnih razloga ili koje imaju drugi ekonomski interes, kao i osobe koje putuju radi školovanja, mogu da uđu u Hrvatsku bez obveze samoizolacije uz dokaz negativnog PCR testa koji nije stariji od 48 sati, odnosno uz obvezu 14-dnevnog karantina ako nemaju navedeni negativni nalaz, prenosi N1.
Osobe koje ulaze u Hrvatsku bez obaveze samoizolacije, dužne su se u prve dvije nedjelje boravka u Hrvatskoj pridržavaju propisanih mjera.
Privremena zabrana ulaska u Hrvatsku iz trećih zemalja, u koje spada i Crna Gora, ne odnosi se na zdravstvene radnike, zdravstvene istraživače i saradnike, stručnjake za brigu o starijima, kao i osobe koje zahtijevaju hitno medicinsko liječenje.
Takođe, ne odnosi se ni na prekogranične radnike, prevoznike robe, diplomate, policijske službenike u obavljanju svojih poslova. Ne odnosi se i na službe i timove Civilne zaštite, osoblje međunarodnih organizacija i međunarodno vojno osoblje u obavljanju svojih funkcija.
Privremena zabrana ulaska u RH iz trećih zemalja ne odnosi se ni na putnike u tranzitu, osobe koje putuju zbog turističkih ili drugih poslovnih razloga ili koje imaju drugi ekonomski interes, kao ni na osobe koje putuju radi školovanja.
Ova zabrana ne odnosi se ni na osobe koje putuju zbog neodložnih ličnih razloga, na primjer vlasnici su nekretnine u Hrvatskoj ili imaju neki drugi neodloživ lični razlog.
Za putnike u tranzitu granična policija će, pošto im se odobri ulazak, provjeriti jesu li napustili teritoriju Hrvatske u roku od 12 sati. Navedeno pravilo moguće je primijeniti samo ako je izlazak iz Hrvatske u susjednu državu koja omogućava ulazak državljaninu treće zemlje.
U sudaru manje jahte i barke koji se danas oko 14 sati i 10 minuta dogodio između plaže Mogren i ostrva Sveti Nikola, u Budvi, poginula je M.Š. (30), saopšteno je iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
Sa stradalom je na barci bio V.S. (36), koji je lakše povrijeđen.
Na jahti je bilo osam osoba i niko nije povrijeđen.
Jahta je prešla preko barke, prepolovila je i ona je potonula, pišu mediji.
Policija je privela jednu osobu – S. M. (2003), koji je upravljao jahtom, zbog sumnje da je počinio teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti.
O nesreći je obaviješten tužilac, obavlja se uviđaj i prikupljaju obavještenja.
Tivat panorama – foto Anton Gula Marković Boka News
Opština Tivat krajem prošlog mjeseca platila je prvu od dogovorene četiri rate kojima će izmiriti svoje obaveze u vansudskom poravnanju prema njemačkoj građevinskoj kompaniji „Ludwig Pfeiffer“ sa kojom se lokalna uprava sporila oko kašnjenja i kvaliteta radova na drugoj fazi izgradnje kanalizacionog sistema Tivta.
Kako stoji u analitičkim karticama budžeta Opštine koje su se opet počele objavjivati na sajtu lokalne uprave zbog zakonske obaveze transpartnog trošenja novca iz gradske kase tokom predizborne kampanje za lokalne izbore koji treba da budu održani 30.avgusta, Opština Tivat je 24.juna iz budžeta isplatila 150.000 eura na osnovu „troškova po odluci DAB-a u slučaju Pfeiffer i kamata“. U dokumnetu stoji i da je ukupna obaveza lokalne uorave Tivta prema Njemcima o ovom osnovu čak 830 hiljada eura. Inače, administaracija gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS) je kada je radila nacrt budžeta Opštine za ovu godinu, očekivala da će imati troškove po osnovu spora sa „Ludwig Pfeifferom“, ali su oni u nacrtnu budžeta baratali sa osjetno manjom cifrom od oko 600 hiljada eura.
Ova njemačka kompanija je bila izvođač radova na unapređenju vodovodne i kanalizacione mreže Tivta vrijednih ukuono 9,5 miliona eura, a koji su izvedeni od decembra 2011. do decembra 2014.godine. Oni su obuhvatali izgradnju 17,6 kilometara kanalizacione mreže, 14,6 kilometara vodovodne mreže, te šest većih i šest manjih pumpnih stanica. Radovi su finansirani sa 3,96 miliona eura budžetskih sredstava Opštine Tivat, 5,38 miliona eura kredita i 156.000 eura donacije njemačke banke KfW, a impementirala ih je i vodila agencija Vodacom iz Tivta.
Zbog kašnjenja radova u odnosu na ugovorenu dinamiku i primjedbi na kvalitet odrađenih posova, Opština kao investitor i „Lufdwig Pfeiffer“ kao izvođač ušli su u sporove a lokalna uprava Tivta još od avgusta prošle godine obijala je da plati posljednju, tzv. situaciju 20 koje su joj dostavili njemački graditelji i nadzorni organ u sklopu završnog obračuna cijelog posla. Urkos stalnim upozoravanjima od strane Vodavoma da je potrebno što hitnije donijeti odluku u vezi sa nalazom nadzornog organa i komisije za riješavanje sporova, lokalna uprava Tivta na to nije odgovoarala sve do proljeća ove godine i dopustila je da uz ostale troškove za koje su se usaglasili da ih moraju platiti Njemcima, sada moraju da izmire i više desetina hiljada eura na ime kamate za neplaćene račune.
Kanalizacioni sistemTivat
Opština Tivat i „Ludwig Pfeiffer“ su 18.maja potpisali „Sporazum o plaćanju prema odluci DAB‐a” (Odluka komisije za rješavanje sporova). U sporazumu je navedeno da će investitor isplatiti iznos definisan odlukom DAB‐a, zajedno sa kamatama u četiri rate, zaključno sa 30.08.2020. Zbog ne izmirivanja računa, izvođač je fakturisao kamatu na iznos od 34.475,07 eura, zaključno sa 30.04.2020. godine. Opština je tada platila i spornu Situaciju 20 koju je prethodno, vioe od osam mjeseci, odbijala da izmiri. Inače, “Ludwig Pfeiffer” je Opštini krajem aprila zaprijetio intrernacionalizacijom ovog problema, odnosno pokretanjem arbitraže pred Međunarodnom trgovinskom komorom pri čemu bi samo troškovi te arbitraže koje bi u potpunosti morala da snosi nOptina Tivat kao investitor, bili čak 343 hiljade eura. To je izgleda bilo dovoljno da “opameti” Kusovca i njegove saradnike da konačno prihvate da izmire obaveze Opštine Tivat prema njemačkoj građvinskoj firmi nastale u vrijeme kada su gradom i projektima unapređenja vodovodne i kanaluizacione infrastrukture rukovodili bivši gradonačelnici Dragan Kankaraš (DPS) i Ivan Noviosel (DPS), odnosno bivši potredsjednik Opštine i projekt menadžer gradnje kanalizacije Krsto Bošković (SDP).
U sklopu kulturno – edukativnog projekta “Putevima bokeljskih Hrvata“, u petak je u Kulturnom centru “Nikola Đurković“ u Kotoru otvorena izložba “Partenza”, hrvatske umjetnice Renate Poljak, inspirirana njezinom obiteljskom poviješću.
Projekt “Putevima bokeljskih Hrvata“ održava se pod pokroviteljstvima predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića.
Centralni fokus izložbe je na istoimenom filmu “o čekanju i očekivanju osobe koja bi trebala doći morem”, utemeljenom na priči o umjetničinom pradjedu koji je početkom 19. stoljeća zbog neimaštine morao otići u čileanski Punta Arenas, što se pokazalo kobnim i nakon čega joj je baka ostala sama s dvoje djece.
Kako se ističe taj je film univerzalna priča o čekanju, o ženama koje su ostale i muškarcima koji su otišli, a na samom se njegovom kraju, kada prelazi iz crno-bijelog u boju, postavlja paralela sa sadašnjošću.
Po autoričinim riječima, u umjetničke projekte koji govore o široj društvenoj slici uvijek unosi osobno iskustvo kako bi publika dobila istinsku emociju s kojom se lakše identificira, a kroz “Partenzu”, što na talijanskom znači odlazak, željela je progovoriti o aktualnoj migrantskoj krizi tokom koje tisuće ljudi stradavaju u moru.
“U to vrijeme to je kao i danas bilo jako aktualno i beskrajno tragično. Nakon svih ratova i svega što smo preživjeli osobno me duboko pogodila ljudska patnja, migracija, ogroman broj utopljenih ljudi i Sredozemlje koje je postalo grobnica Mediterana”, rekla je Poljak.
Uz video “Partenza” koji je početak filmske trilogije, napravljena je i serija fotografija, kolaža nastalih tijekom snimanja. Fotografkinja Dinka Radonić napravila je set fotografija od kojih je Poljak napravila kolaže.
Izložene fotografije autorica smatra osobito važnima “jer kada publika izađe iz sale koja je zamračena još uvijek ostanu u emociji koju im je dao film, a fotografski kolaži zaokružuju cijelu izložbu”.
Renata Poljak rođena je u Splitu 1974. gdje je i završila školu likovnih umjetnosti, a titulu magistra umjetnosti dobila je na École Régionale des Beaux-Arts u Nantesu.
Za svoj rad dobila je nagrade Gold Black Box na Black Box festivalu u Berlinu (2006.) te T-HT nagradu za umjetnost (2012.). Izlagala je u Hrvatskoj ali i velikim svjetskim metropolama umjetnosti kao što su Pariz, Tokio i New York.
Njezina će crnogorska izložba biti otvorena do 20. jula.
Podizanjem zastave Libertas na dubrovačku tvrđavu Svetog Ivana i uz Gundulićevu ‘Himnu slobodi’ u dubrovačkom starom Portu u petak navečer svečano su otvorene 71. Dubrovačke ljetne igre, s upečatljivim scenskim prikazom i umjetničkim izvedbama u luci i na barkama na moru.
Tokom igara do 25. avgusta u 47 dana na trinaest scenskih i ambijentalnih lokacija, većinom hrvatski umjetnici izvest će 50-tak dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa.
Ovogodišnje svečano otvorenje režirala je Marina Pejnović. Glazbu su izveli Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem dirigenta Tomislava Fačinija, Jazz orkestar HRT-a pod ravnanjem Mirona Hausera, pijanist Aljoša Jurinić, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i Ivan Bonačić na saksofonu, a na otvaranju je nastupio i Festivalski dramski ansambl te Folklorni ansambl Linđo.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u svom je govoru istaknuo kako je globalna pandemija nametnula nova pravila, ali je kontinuitet Igara sačuvan.
Vrata dobrodošlice otvaramo okruženi vjernim štitovima – Lazaretima, Lokrumom i tvrđavom sv. Ivana
„Tradicija je neprekinuta, a vrata dobrodošlice umjetnosti otvaramo pod dubrovačkim mirima, okruženi našim vjernim štitovima – Lazaretima, Lokrumom i tvrđavom sv. Ivana. Kao snažno identifikacijsko obilježje Dubrovnika, Igre su iznikle upravo iz kreativne tradicije njegovoga puka i nose pečat autentičnog ambijenta drevnog grada“, rekao je Franković.
Dubrovački gradonačelnik rekao je i da, kao u svakom vremenu velikih nevolja i tegoba, tako i u ovome našem, maske padaju i otkrivaju se prava lica.
„Čuli smo kuknjavu onih koji su još jučer slavili nagomilavanje tezora. Svjedočili smo jadikovkama onih koji preziru zajednicu, kojima Grad i Država predstavljaju problem. Najednom su taj isti Grad i Državu molili za pomoć. Jer kada se tezoro nakuplja, sve je u redu, ali kada ga počne manjkati – Grad i Država im više nisu smetnja. Pritiscima nismo podlegli. Naša zadaća u krizi je – misliti o svima. A ponajviše o onima koji su najranjiviji. I tako smo postupili. Najprije smo se pobrinuli za najugroženije, a onda i za sve ostale. Pravedno i prema potrebama“, poručio je Franković.
Hirovita Fortuna od nas traži da budemo jakog duha !
„Ne smijemo dopustiti da oni koji sebe vide iznad zajednice, koji sebe vide kao neke gospodare iz sjene, ostvare svoje naume. Pogotovo sada, jer su krize pravi trenutci za smutljivce svih vrsta, za ljude nahvao. Ti koji misle da tezorom mogu vladati zajednicom i da mogu kupiti ama baš sve – grdno se varaju“, kazao je.
„Živimo u gradu koji je znao odgovoriti svakoj opasnosti i pošasti koja mu je došla na vrata“, istaknuo je Franković.
„Danas, kada je Dubrovnik suočen s novim izazovima, upravo u povijesti nalazimo snažan oslonac i vodiča ! Hirovita Fortuna od nas traži da budemo jakog duha, prizemni, smireni i strpljivi, integralni ljudi, ljudi nazbilj. I da se, sada više nego ikad, okrenemo jedni drugima“, zaključio je Franković.
Marina naselje turističkog rizorta Luštica Bay u Krtolima kod Tivta dobilo je ovih dana novi, upečatljivi objekat kao svojevrsno tzv. landmark obilježje ovog novog primorskog turističkog naselja – svetionik na zapadnom lukobbranu Luptica Bay marine u zalivu Trašte.
Na glavi glavnog lukobrana podignuta je valjkasta struktura visine 25,5 metara nad morem, odnosno 19,25 metara iznad šetališta na lukobranu. Iako oblikom podsjeća na klasični stari svetionik, ovaj objekat koga su dizajnirali i projektovali arhitektonski biroi „AIM Studio“ i „Studio K“ iz Podgorice, nema primarnu funkciju da bude nosač navigacionog svjetla, odnosno orijentir u terestričkoj navigaciji brodova koji uplovljavaju u marinu na Luštici. Tu ulogu već vrše propisne IALA oznake u akvatorijumu pred samom marinom, odnosno na njenoj obali.
Svetionik Luštica bay – foto S.L:
Naime, osim što će biti svojevrno prostorno i estetsko obilježje ovog dijela kompleksa Luštice Bay, svetionik će biti multifunkcionalan objekat. Četvorspratna građevina bruto površine 202 kvadratna metra, sadržaće ugostiteljski objekat u prizemlju sa terasom na dijelu glave lukobrana zapadno od svetionika, a imaće i terasu-vidikovac za posjetioce na prvom spratu kule. Ostatak na višim etažama kule svetionika je poslovni i kancelarijski prostor za menadžment i osoblje marine Luštica Bay.
Inače, izgradnja ovog ovjekta koja se odvijala od početka godine do prije oko mjesec dana, bila je vrlo izazovna jer je svetionik smješten na vrhu glavnog lukobrana, na poziciji koja je veoma izložena udarima jakog južnog vjetra i morskih talasa. Zbog toga su u njegovoj konstrukciji primijenjene posebne metode i materijali otporni na uticaj morske vode i soli.
