Radovi Teodore Rakidžić obasjani sa “34 zlatne minute”

0
Radovi Teodore Rakidžić obasjani sa “34 zlatne minute”
Teodora Rakidžić u Kotoru

Umjetnica nas potsjeća da treba u tome uživati, treba to iskoristiti i da je, možda jedini način da fenomen “Zlatnog sata” ostane zabilježen, onaj kroz crtež ili sliku.

Fantastični fenomen “Zlatni sat” prepoznatljiv je u Zalivu Boke kotorske, gdje se prilikom zalaska Sunca u moru reflektuje odraz okolnih planina. Očarana ovom prirodnom pojavom, vizuelna umjetnica Teodora Rakidžić iz Beograda istraživala je koliko “Zlatni sat” traje u Kotorskom zalivu na dan 2. oktobra, kada je otvorena njena izložba u Gradskoj galeriji, prva njena izložba u Crnoj Gori, a 14. samostalna uopšte. U postavci koju je nazvala “34 zlatne minute” predstavila je oko dvadeset radova u raznim tehnikama – ulje na platnu, kombinovana tehnika na papiru – suvi pastel i ugljen. Formati dosta variraju, a dominiraju crteži velikih formata.

-U svakom mjestu bilo gdje na Planeti postoji određeno vrijeme trajanja tog “Zlatnog sata” u različito doba godine. Malo sam istražila, Google je bogat informacijama i tim predviđanjima i vidjela sam da “Zlatni sat” 2. oktobra u Kotoru traje 34 minuta. Toliko bi zvanično trajao da je bilo sunce, u stvari nije bilo, jer je bilo oblačno, primijetila je umjetnica u razgovoru za Boka News. Dodaje da su trenuci “Zlatnog sata” jedinstveni, uvijek različiti i vrlo upečatljivi.

-Svaki dan je drugačiji, ali baš zato što sam naglasila minutažu, imam utisak da to podsjeća koliko je ograničeno to vrijeme trajanja, koliko je podsjetnik da je privremeno to koliko traje najljepša sunčeva svjetlost. Potsjeća nas da treba u tome uživati da treba to iskoristiti i da možda je jedini način da ostane zabijleženo kroz crtež ili sliku,  bar ja kao umjetnik imam takav utisak, kaže Teodora

Ona je ove zlatne minute, zlatne sate dožiljavala u drugom ambijentu, ali njene impresije prenesene na slike i crteže u mnogome potsjećaju na neke kotorske prilike I motive. Jedan od njih je i motiv sa ornamentima koji liče na gotičke prozore palate Drago. Teodora Rakidžić je u stvari slikala pretežno motive iz Srbije – manastir Studenica, Pećka Petrijaršija, Visoki Dečani, koje je obilazila, a ima i motiva iz Crne Gore.

Sa otvatranja izložbe

Završila je Fakultet likovnih umjetnosti u Beogradu, gdje je trenutno na doktorskim studijama, a usavršavala se u Salzburgu u Austriji i u Düsseldorfu u Njemačkoj. Ta iskustva su bila, kaže, definitivno ključna prekretnica za neki dalji napredak, razvoj, donijevši joj dodatnu motivaciju da nastavi dalje, da stvara kad se vrati u Srbiju.

-Drugačiji je ambijent, scena je drugačija, pristup likovnoj sceni je drugačiji, možda i tretman umjetnika. U suštini se malo više sredstava odvaja za umjetnost generalno i onda su izraženije posjete izložbama. Ulaganje u dovođenje različitih profesora sa različitih strana svijeta na te institucije koje uče umjetnosti, malo je bolje pokriveno. Ali to ne znači da ovi predjeli nemaju šta da ponude, nego u suštini treba vidjeti tu raznolikost kad se negdje ode, kad se mi vratimo sa bogatim iskustvom i imamo šta da prenesemo drugim ljudima koji možda teže da se oprobaju u ovim vodama, objašnjava Taeodora , koja je zaposlena na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu na katedri za crtanje-

-Taj posao i pozicija predavača, odnosno nekoga ko može da prenese svoje znanje na mlađe generacije, to je velika privilegija i baš volim što se time bavim i što je i to dio ovoga posla, pored toga da stvaram, ističe Teodora Rakidžić.

Otvaranje izložbe u Kotoru ispratila je i njena sestra bliznakinja, takođe akademska umjetnica, kao i kolege sa Akademije umjetnosti sa Cetinja, sa kojima su zajedno učestvovale na likovnim kolonijama. Jedna Teodorina slika iz ove postavke će za mjesec dana biti izložena u okviru Tivatskog likovnog salona.

BOKS: Slike koje smiruju i uzbuđuju

-Ono što mene posebno dotiče u njenom slikarstvu jeste ta tiha snaga da nas zaustavi, da nas podsjeti kako u običnom pogledu na fasadu, banderu ili obris drveta može postojati poezija. Teodorq nas uči kako da gledamo pažljivije, kako da uočimo ljepotu koja često promiče pred našim očima…Slike Teodore Rakidžić u isto vrijeme smiruju i uzbuđuju, podsjećajući nas da umjetnost nije negdje daleko, već tu, u svakodnevnom životu koji živimo, istakla je akademska umjetnica Radmila Beća Radulović, direktorka KC “Nikola Đurković”, otvarajući izložbu.

/M.D.P./

Polaganjem vijenaca obilježena 34. obljetnica uspostave logora Morinj

0

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sa saradnicima danas su u Morinju položili vijenac ispred spomen-ploče na nekadašnjem logoru Morinj.

Novinarima nije bio dozvoljen ulazak u  krug vojnog objekta u Morinju.

Crna Gora ne smije dozvoliti da se zaboravi logor Morinj i sva zla koja su se u njemu dešavala, poručio je ministar Ibrahimović.

„Moramo shvatiti da su te mračne ideologije devedesetih ostavile crnu mrlju i na Crnu Goru. Zato smo spremi i danas da prepoznamo sve što je bilo loše, ali zagledani u budućnost da nastavimo dobru prijateljsku biletaralnu sardanju sa državom Hrvatskom”, kazao je Ervin Ibrahimović.

On je poručio da svi inspiratori zločina i učinioci zločina, moraju biti privedeni pravdi i Crna Gora radi na tome.

“Moramo biti svjesni da te mračne ideologije nisu poražene do kraja. I da danas, nažalost, imamo i u Crnoj Gori i okruženju neke koji i dalje podržavaju ratne zločince i takve ideologije. Poistovećuju se s njima i bore se protiv kulture sjećanja. Crna Gora je posvećena kulturi sjećanja. I Crna Gora shvata da kroz kulturu sjećanja pokazujemo pijetet prema svim onim stradalnicima, ali isto tako solidarno s njihovim porodicama. A s druge strane jasno poručujemo da je Crna Gora kao sljedeća članica EU spremna da dijeli sve one evropske vrijednosti, da je spremna da osudi sve zločine, istakao je Ibrahimović.

On je zahvalio ministru Grlić Radmanu na snažnoj podršci evropskom putu Crne Gore.

“Svake godine njegujemo sjećanje našim dolascima, nismo zaboravili stradalnike logora Morinj, nismo zaboravili zapravo tu zločinačku narav onih koji su dovodili ljude iz Hrvatske, koji su napadali Dubrovnik baš u ovo vrijeme prije 34 godine, bez ikakvog razloga, bez ikakvog povoda. Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene”, kazao je hrvatski ministar Grlić Radman.

Poručio je da se moramo boriti protiv mržnje, protiv oblika politika, ideologija, koji ne poštuju vrijednosti, ne poštuju prijateljstvo, ljude, nego bi htjeli i danas nove podjele ili uticali na neke nove tenzije, eskalacije, što nam ne treba.

“Sjećamo se recentne povijesti i znamo da se Hrvatska branila u tom trenutku i da je Hrvatska bila žrtva agresije. Sjetite se Dubrovnika koji je bombardovan, pljačkan, uništavan i njegova okolina. Mi koji smo svjedoci toga, mi znamo što je bilo i kako je bilo. I zato je važno da ustajemo na tome, zajedno sa prijateljskom Crnom Gorom, i da smo i ove godine ovdje zajedno sa predstavnicima županijske vlasti, Dubrovačko-neretvanske županije, sa predstavnicima gradske vlasti, sa udrugom Dubrovačkih logoraša, odnosno upravo evo tu su i trojica logoraša koji najbolje znaju kako je bilo”, naglasio je Grlić Radman.

Morinj 2025. – Foto Roko Stjepčević – Boka News

Grlić Radman je kazao da u Morinj dolazi već četvrtu godinu.

Kultura sjećanja, važna je ne samo za Hrvatsku, za žrtve, nego i za Crnu Goru, za nove naraštaje, nove generacije koje dolaze, kako bi oni spoznali sve mračne trenutke zajedničke istorije i onoga što se dogodilo, pručio je Grlić Radman.

Nismo prepreka CG na putu ka EU

Hrvatski ministar Grlić Radman je istakao da Hrvatska nije prepreka da Crna Gora uđe u EU, već da je podržavala Crnu Goru na evropskom putu, kao što je podržavala na putu prema NATO članstvu.

“Hrvatska je od samih početaka dala i svoju ekspertizu, svoje iskustvo, pomagaće naravno i dalje, ali želimo vidjeti jedinstvo i zalaganje i ustrajnost političke elite ka evropskim vrijednostima – vladavine prava, sloboda, vjerskih, ljudskih prava”, naveo je ministar Grlić Radman.

Istakao je i važnost brige za hrvatsku zajednicu, autohtonu hrvatsku manjinu u Boki Kotorskoj, u Crnoj Gori i zahvalio da se konačno riješilo i pitanje hrvatskog doma „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi i da konačno Hrvati Boke Kotorske i Crne Gore mogu raditi u prostorijama zgrade koju su gradili njihovi preci.

“To je jedan jako dobar znak i dobar početak i za nastavak i rješavanje daljnjih otvorenih pitanja, ali nama je neprihvatljivo da jedna ustanova javna, a to je bazen u Kotoru, nosi ime po zapovjedniku straže u logoru koji je zlostavljao logoraše. Dakle to se treba promijeniti. Tu je naravno i pitanje školskog broda Jadran, to uvijek ističemo kao jedan simbol, ali tu je u svakom slučaju i pitanje vojne sukcesije, granice na moru i o tome takođe razgovaramo. I naravno pitanje i otete imovine Hrvata Boke Kotorske, osobito Tivat i Dobrota. Postoje presude i sad se te presude moraju sprovesti, dakle moraju se uknjižiti vlasnici kojima je oduzeta bila imovina i na tome ćemo ustrajati, jer nitko nema pravo oteti tuđu imovinu”, naglasio je hrvatski ministar.

Morinj 2025. – Foto Roko Stjepčević – Boka News

Grlić Radman: Izjednačavanje Lore i Morinja nije moguće

Na pitanje kako vidi različite stavove predstavnike vlasti u Crnoj Gori i pitanje Lore, Grlić Radman kaže da u slučaju vojnog zatvora Lora, ima dosta nepoznavanja i da se ovdje olako politizira sa tom temom.

„Vojni zatvor Lora je oduvijek bio vojni zatvor i hrvatsko pravosuđe je sprovelo postupke, istrage, i donijelo odgovarajuće presude, odnosno kazne. Tu postoje imena i postoje kazne”, kazao je hrvatski ministar.

Izjednačavanjem ovog vojnog zatvora i logora u Morinju relativiziraju se žrtve u Morinju, kazao je Grlić Radman.

“Možda su političari ovdje u to vrijeme bili mladi, a nažalost niko im mudar i pametan nije prenio to znanje što je bilo i kako je bilo. I zato je dobro suočiti se s prošlošću. Trebamo ići sa argumentima.

Znači nije Hrvatska nikoga napadala. Ko je tada imao nalog, pravo i mandat da napada Dubrovnik? Znači, dolaziti u Dubrovnik, njegovu okolicu, paliti, pljačkati, odvoditi stanovnike, mirne žitelje Konavala. Ne možemo samo tako prijeći preko toga. Svako izjednačavanje nekakve takozvane krivnje, a zapravo neulazak u pravu istinu, ne doprinosi pomirenju ni jačanju dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa”, ocijenio je Grlić Radman.

Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

Protest

Tokom ceremonije polaganja vijenaca, dvadesetak mještana Morinja prosvjedovalo je tvrdeći da crnogorska vlast služi tuđim interesima. Tvrdili su da natpis na ploči u Morinju ne odražava stvarnu istinu događaja te su zatražili njezino uklanjanje.

U izjavama crnogorskim medijima poručili su da će se ponovno okupiti 10. oktobra te da će, ako do tada ploča ne bude uklonjena, to učiniti sami.

Spomen-ploču u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević, zajedno s Gordanom Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom, ministrom hrvatskih branitelja, u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionirao tzv. sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.

Podsjećamo, u opšini Kotor u mjestu Morinj od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine JNA je organizirala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao logor Morinj, u kojem su u nečovječnim uvjetima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije.

U sudskom procesu koji je započeo 2007. godine, a pravomoćno je okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđena za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika koji su bili zatvoreni u tom logoru. Osim kaznenog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.

Jedna agencija izdavaće planska dokumenta za Herceg Novi, Kotor i Tivat

0
Jedna agencija izdavaće planska dokumenta za Herceg Novi, Kotor i Tivat
Herceg Novi – foto Vuk Ilić

Bokeljske opštine pripremaju se za preuzimanje obaveza predviđenih Zakonom o uređenju prostora



Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat dogovorile su da poslove pripreme i izradu lokalnih planskih dokumenata povjere Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog koja ima višegodišnje iskustvo (osnovana 2006) u pružanju arhitektonskih i konsultantskih usluga, izradi idejnih, glavnih i arhitektonskih rješenja enterijera.

Direktor Agencije Aleksandar Kovačević kaže za Pobjedu da se više puta pričalo i dogovaralo na tu temu, ali da ,,proces uspostavljanja te vrste saradnje sa Kotorom i Tivtom nije završen, nije potpisan sporazum te tri opštine“.

– Najveći razlog jeste što Agencija još nije dobila nove licence, čekaju se u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine od jula. Agencija je sprovela sve potrebne korake da bi bila u mogućnosti da po novom zakonu radi i plansku dokumentaciju, s obzirom na to da su nam djelatnosti isto tako nadzor i projektovanje – kaže Kovačević.

Obaveze

Zakonom o uređenju prostora koji je na snagu stupio u martu opštine su obavezne da u roku od 60 dana osnuju privredno društvo koje će izrađivati lokalna planska dokumenta – prostorno-urbanistički plan, lokalni plan detaljne regulacije i urbanistički projekat. To preduzeće imaće odgovornog planera i četiri planera. Odgovorniplaner može biti prostorni planer, odnosno arhitekta, koji ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da je upisan u registar Komore. Ostali planeri treba da imaju najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da su upisani u registar Komore. Data je mogućnost da se više opština udruži – da osnuju zajedničko preduzeće. Na taj način riješili bi jedan od najvećih izazova – nedostatak stručnog kadra.

Kovačević kaže da je kadar je deficitaran na svakom polju, u svakoj grani privrede, pa i u planiranju, ali da će ga prevazići.

– Zakonski je dovoljno pet planera za licencu firme, doduše za ovaj budući obim posla bilo bi korisno još planera i ljudstva. Agencija sada ima pet planera, sa mogućnošću da još dvoje kolega po novom zakonu dobiju i planersku licencu. Otvoreni smo za zapošljavanje i saradnju – kaže Kovačević.

Biće izazovno, priznaje, raditi planska dokumenta za prostor drugih opština, ali da računaju na pomoć planera iz Kotora i Tivta.

– Svaki planski dokument je izazovan, ako se postave jednaki aršini za sav prostor, manja su nezadovoljstva, i naravno kada se uključe kolege iz gradova domaćina, proces je time lakši jer smatramo da domaći planeri znaju najbolje što su potrebe grada u kojem žive. Agencija će u tim slučajevima bila nosilac licence i saradnik – pojašnjava on.

Zakonom o uređenju prostora i Zakonom o izgradnji objekata lokalnim samoupravama vraćena je nadležnost upravljanja prostorom koja je do tada bila u ,,rukama“ države. Kovačević smatra da je decentralizacija na svim nivoima imperativ.

– Smatram da su lokalne uprave spremne da se uhvate ukoštac sa svim obavezama koje proističu iz decentralizacije. Podsjećam da država i resorno ministarstvo imaju i dalje kontrolnu ulogu u donošenju planskih dokumenata, tako da će vrijeme pokazati jesmo li spremni – kaže Kovačević.

Iskustvo

Agencija je tokom 19 godina rada realizovala veliki broj projekata.

– Spomenuću skorije: nadzor nad izvođenjem radova na šetalištu u Igalu, Obala Nikole Kovačevića, izrada projekta glavne autobuske stanice u saradnji sa profesorom Veljkom Radulovićem, izrada PUP-a Herceg Novi, prethodnog, usvojenog 2019. godine. Kolege iz Agencije su učestvovale u izradu i Prostornog plana Crne Gore. I najbitnije što želim izdvojiti je kolektiv Agencije, bez kojeg ništa ne bi moglo biti sprovedeno i realizovano – ističe Kovačević.

Kotor: Efikasno i ekonomično rješenje

Iz Opštine Kotor Pobjedi su kazali da su radi efikasnijeg i ekonomičnijeg obavljanja poslova pripreme i izrade planskih dokumenata, u cilju ostvarivanja opšteg interesa, prednost dali zajedničkom umjesto sopstvenom preduzeću.

– Ovakav model saradnje zasniva se na povezanim interesima tri opštine koje dijele prirodne, geografske i infrastrukturne karakteristike, kao i zajedničko kulturno-istorijsko nasljeđe koje je upisano na Listu svjetske baštine Uneska. Angažovanje postojeće stručne agencije, koja raspolaže potrebnim profesionalnim kapacitetima, predstavlja racionalan i odgovoran pristup, koji je u skladu sa zakonskim mogućnostima definisanim Zakonom o lokalnoj samoupravi. Očekuje se da ovakav vid međulokalne saradnje doprinese kvalitetnijem, bržem i koordinisanijem prostornom planiranju u ovom izuzetno važnom i osjetljivom području – kazali su iz lokalne uprave u Kotoru.

Velika promjena u proceduri ulaska stranaca u Hrvatsku: Da li slijede velike gužve?

0
Velika promjena u proceduri ulaska stranaca u Hrvatsku: Da li slijede velike gužve?
Granični prelaz Karasović foto Boka News

Od 12. oktobra 2025. godine, Hrvatska će početi da primjenjuje sistem ulaska i izlaska (EES) na spoljnim granicama EU, koji podrazumijeva uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje lica putnika koji nisu državljani Evropske unije.

Riječ je o sistemu koji postepeno uvodi cijela Evropska unija, a koji bi trebalo da bude u potpunosti implementiran do aprila, piše Forbes Hrvatska.

Hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova objasnilo je za Forbs Hrvatska da je sistem u toj zemlji u potpunosti tehnički uspostavljen i da će se primjenjivati na svim međunarodnim graničnim prelazima, kao i na onim graničnim prelazima koji su, na osnovu Sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, privremeno određeni za međunarodni saobraćaj.

Za početak četiri sata dnevno

Postepena implementacija sistema znači da će u početnoj fazi raditi dva sata u svakoj smjeni od 12 sati, dakle ukupno četiri sata u periodu od 24 sata. Svakog narednog mjeseca, radno vrijeme sistema će se produžavati za dodatna dva sata, dok se ne postigne puna operativnost, što je planirano za 10. april 2026. godine. Pečačenje putnih dokumenata putnika će se nastaviti tokom prelaznog perioda.

Predviđene su posebne ulazno/izlazne EES trake, prvenstveno za putnike iz trećih zemalja na koje se sistem primenjuje. Međutim, u vremenima gustog saobraćaja i zagušenja, sistem će se koristiti na svim trakama.

Očekivana usporavanja

Na pitanje kako će novi sistem uticati na gužve, MUP kaže da se u početnoj fazi očekuje usporavanje procedura kontrole na putnim prelazima. Putnici iz trećih zemalja moraće da izađu iz vozila kako bi otvorili svoj lični dosije ili potvrdili postojeći.

Policija će takođe imati ručne EES uređaje koji će, u zavisnosti od situacije, omogućiti bržu obradu putnika duž traka. Na najvećim aerodromima (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar i Rijeka) instalirani su i samoposlužni EES kiosci. Namijenjeni su putnicima koji prvi put ulaze u Šengenski prostor i još nemaju otvoren dosije, dok se sistem ne odnosi na nosioce boravišnih dozvola, dugoročnih viza i druge izuzete kategorije.

Registracija na kioscima

Putnici će proći prethodnu registraciju na kioscima: skeniranje pasoša, biometrija lica i otisci prstiju četiri prsta desne ruke, kao i kratak upitnik o razlogu dolaska. Nakon toga sledi provera podataka na šalteru i kreiranje EES fajla. Oni koji već imaju otvoren dosije u drugoj državi članici EU nastaviće direktno do kontrolnog punkta.

Pri svakom sledećem ulasku u EU, identitet će biti potvrđen upoređivanjem nove fotografije sa onom sačuvanom u sistemu. Djeca mlađa od 12 godina biće fotografisana, ali neće davati otiske prstiju.

Za tehničku opremu 13 miliona evra

Očekuje se da će se, nakon početne faze i povećanja broja otvorenih dosijea, vrijeme čekanja značajno smanjiti.

MUP naglašava da je sva potrebna oprema kupljena uz finansijsku podršku EU, u vrijednosti većoj od 13 miliona evra. Nabavljeno je skoro 300 kamera za biometriju lica i preko 600 uređaja za uzimanje otisaka prstiju.

Promjenjivo vrijeme, maksimalno 20 stepeni

0
Promjenjivo vrijeme, maksimalno 20 stepeni
Vrijeme – Kotor – foto Boka News

U Crnoj Gori pretežno promjenljivo vrijeme – na jugu sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru jutarnje slabe padavine uz postepeno razvedravanje tokom dana.

Na jugu promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru u jutarnjim satima još ponegdje uz povećanu oblačnost očekuju se slabe padavine, tokom dana suvo uz smanjenje oblačnosti.

Vjetar još ponegdje u jutarnjim satima umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana uglavnom slab do umjeren, u skretanju na zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 12, najviša dnevna od 5 do 20 stepeni.

Nedjelja:

Već u jutarnjim satima postepeno naoblačenje sa zapada, koje će od sredine dana usloviti mjestimično padavine, kišu, ponegdje pljuskove i grmljavinu. Ponegdje se očekuju obilniji pljuskovi, naročito u južnim i centralnim predjelima.

U noćnim satima u višim planinskim predjelima kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg. Vjetar, mjestimično umjeren do jak, južni, tokom noći u skretanju na sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 11, najviša dnevna od 7 do 21 stepen.

Izraelski politički vrh nalaže vojsci da smanji ofenzivne aktivnosti u Gazi

0
Izraelski politički vrh nalaže vojsci da smanji ofenzivne aktivnosti u Gazi
Izraelski vojnici
Foto: Ilustracija / Shutterstock

Izraelski politički vrh naložio je vojsci da smanji ofenzivne aktivnosti u Gazi nakon što je izjavio da se priprema za “trenutačnu provedbu” prve faze plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu, izvijestili su izraelski mediji.

Mediji izvješćuju da je to politički vrh Izraela naložio nakon odgovora Hamasa na plan.

Hamas je objavio u petak da je spreman osloboditi sve izraelske taoce, što je predviđeno planom američkog predsjednika Donalda Trumpa za palestinsku enklavu, ali je poručio da će tražiti pregovore o detaljima oslobađanja, kao i ostalim točkama poput predaje upravljanja Pojasom Gaze i razoružanja te militantne skupine.

Trump je dao Hamasu rok do nedjelje navečer da postigne dogovor o njegovu planu za budućnost Gaze, nazvavši to posljednjom prilikom za palestinsku militantnu skupinu.

ETHOS Koncept – inovativni model održivog razvoja

ETHOS Koncept – inovativni model održivog razvoja
Foto – Klaster Centar za razvoj turizma Crna Gora

EcoLife Karavan-ETHOS Koncept- zelena budućnost Crne Gore



ETHOS Koncept je inovativni model održivog razvoja koji objedinjuje ekoturizam, očuvanje kulturne baštine, organsku proizvodnju i digitalnu promociju autentičnih vrijednosti Crne Gore.

Kroz saradnju sa nevladinim organizacijama, lokalnim proizvođačima, digitalnim ekspertima i međunarodnim donatorima, ETHOS koncept gradi most između tradicije i savremenih rješenja.

ETHOS Koncept Montenegro realizuje se kroz partnerstvo sa NVO Centar za razvoj preduzetništva, NVO Centar za razvoj turizma i Rentalitica d.o.o., uz podršku relevantnih institucija i partnera na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.

ETHOS nije samo brend – to je pokret za lokalnu zajednicu, preduzetništvo i ekološki osviještenu budućnost. ETHOS je vizija. EcoLife Karavan je njeno putovanje.

Foto – Klaster Centar za razvoj turizma Crna Gora

EcoLife Montenegro

Prvi projekat u okviru ETHOS koncepta je EcoLife Montenegro – agregator i zajednica posvećena ekologiji, tradiciji, organskoj proizvodnji i održivom turizmu.

Naša uloga je da budemo pokretač sinergije – mjesto susreta proizvođača i potrošača, tradicije i savremenog života.

Projekat je započeo u novembru 2024. godine kada smo, uz podršku Big Fashion Mall-a u Podgorici, organizovali prvu EcoLife manifestaciju. Manifestacija je okupila preko 80 izlagača iz čitave Crne Gore, čime smo postavili temelje naše misije: da lokalne proizvođače organskih proizvoda, rukotvoraca, umjetnika i pružaoce turističkih usluga povežemo međusobno i sa širom javnošću – te da iz jednog grada krenemo u putovanje kroz sve krajeve Crne Gore.

Mreža okuplja:

  • 🥗 Proizvođače organske hrane, pića i prerađevina
  • 🌸 Brendove bio kozmetike
  • 🎨 Umjetnike i zanatlije koji njeguju rukotvorine i tradicionalne vještine
  • 🏡 Pružaoce usluga održivog turizma – eko i etno sela, katune, seoska gazdinstva i lokalne manifestacije
  • ♻️ Inicijative posvećene zero waste konceptu i inkluzivnim projektima

Naša misija je jasna – povezati ljude, proizvode i ideje, gradeći zajednicu u kojoj ekologija, kultura i zdrav način života postaju svakodnevica.

EcoLife Karavan – pokretni sajam održivosti

Već u prvoj godini, EcoLife Montenegro prerasta u održivu zajednicu, uz podršku Opštine Bar, pod nazivom EcoLife Karavan koji putuje kroz Crnu Goru.

Na taj način stvaramo most između sjevera i juga Crne Gore, povezujući proizvođače, umjetnike i turističke radnike u jedinstvenu mrežu saradnje.

Ljeto 2025. obilježile su brojne manifestacije:

  • 📍 Podgorica (23–28. jun) – uz podršku Opštine Bar i Big Fashion Mall-a
  • 📍 Žabljak (12. jul) – uz podršku Opštine Žabljak i Turističke organizacije Žabljak
  • 📍 Gusinje (6–7. avgust) – uz podršku Opštine Gusinje i TO Gusinje
  • 📍 Berane (8. avgust) – uz podršku Opštine Berane i TO Berane
  • 📍 Bar (11–13. avgust) – uz podršku Opštine Bar

Program karavana uključuje:

  • 🥗 Izložbe i degustacije organske hrane i pića, bio kozmetike i rukotvorina
  • 🏡 Predstavljanje eko-smještaja i održivih turističkih usluga
  • 🎨 Radionice za djecu i edukativne programe
  • 🎶 Kulturne događaje sa tradicionalnom muzikom i plesom

Zašto je važno?

ETHOS KONCEPT ima za cilj da:

  • 🌱 Inspiriše zajednice da se uključe u očuvanje prirode i tradicije
  • 🏖 Promoviše održivi turizam kao stratešku prednost Crne Gore
  • 🛍 Podigne vidljivost lokalnih proizvoda i usluga
  • 💼 Poveća ekonomske mogućnosti proizvođača i malih biznisa

Naša vizija budućnosti

EcoLife Karavan dobija i novu dimenziju kroz:

  • 👶 EcoLife Kids – interaktivno zabavno-edukativne manifestacije posvećene najmlađima
  • ♻️ ZERO WASTE radionice i produkciju – podizanje svijesti o održivosti kroz kreativne i praktične aktivnosti

Planirani koraci:

  • 🚀 – standardizacija ciljne grupe u saradnji sa IRMO Zagreb, uz podršku EBRD-a, Ambasade Italije u Podgorici i CEI fonda, čime ćemo postaviti nove standarde kvaliteta održivog turizma
  • 🚀 – uspostavljanje HUB-ova koji će pružiti podršku našim partnerima u sertifikaciji, marketingu i ekonomskom osnaživanju
  • 🌍 com – digitalni portal i jedinstveno mjesto gdje će biti objedinjene:
    • 🗺 Turističke i servisne informacije
    • 📅 Kalendar događaja i manifestacija u Crnoj Gori
    • 🏡 Mogućnost rezervacije održivih turističkih usluga
    • 🛒 Online kupovina organskih proizvoda i rukotvorina direktno od proizvođača

Zaključak

Naš cilj je jasan – da Crna Gora postane prepoznata kao destinacija održivosti, kulture i zdravog načina života, i da ta poruka dopre do cijelog svijeta.

Perast može postati grad života i zajedništva, a ne samo kulisa masovnog turizma

0
Foto Mobilising Competences

Perast između nasljeđa i budućnosti: zajednica, struka i institucije ujedinjeni za očuvanje grada



Kako obnovom palate Mazarović i kreiranjem novih kulturnih i obrazovnih sadržaja Perast može postati grad života i zajedništva, a ne samo kulisa masovnog turizma



Nekada važan pomorski i trgovački centar, a danas mjesto sa manje od 200 stanovnika, Perast živi od svog nasljeđa i snažno zavisi od turizma. Upravo zato, od 26. do 30. septembra, u Perastu i Kotoru održan je Co-creation Lab, višednevni susret mještana, stručnjaka i partnera koji su zajedno promišljali kako da se grad sačuva i razvija.

U okviru projekta Perast: Mobilising Competences, koji traje do decembra 2025. godine, eksperti iz oblasti urbanog razvoja i arhitekture, očuvanja kulturne baštine, pravnih nauka i pribavljanja finansija radili su na izradi tri strateška dokumenta: studije izvodljivosti, mapiranja prostora baštine i strategije obnove palate Mazarović. Ovi dokumenti unaprijeđeni su tokom Co-creation Lab-a kada su, pored stručnih lica, razvijani uz konsultacije sa lokalnom zajednicom, relevantnim akterima i, prije svega, mještanima Perasta.

Razgovaralo se o tome kako Perast može da oživi svoje prostore i tradiciju na način koji će služiti zajednici. Pokrenuta je inicijativa za obnovu i otvaranje palate Mazarović za javnost i kreiranje kulturnih i obrazovnih programa, sa ciljem da Palata ne dobije samo novi izgled, već da postane mjesto dostupno svima, za koncerte, izložbe, radionice i okupljanja. Otvaranje vrta palate Mazarović biće prvi korak. Vrti su osmišljeni kao prostor sa autohtonom hortikulturom, modularnim mobilijarom i malom pozornicom, dok će osvjetljenje palate simbolično označiti novo poglavlje u njenoj priči.

Foto Mobilising Competences

„Akcenat je na palati Mazarović. Projekat neće samo promijeniti izgled palate, već će joj dati novu vrijednost i novi život. Omogućiće mještanima i posjetiocima da se okupljaju na kulturnim i društvenim događajima,“ rekla je Nikoleta Lindi, predsjednica Mjesne zajednice Perast.

Koordinator projekta, Đorđe Krivokapić, podsjetio je da se i prošlogodišnjim obilježavanjem 400 godina od Velike pohare Perasta otvorio razgovor o identitetu i otpornosti grada: „Svaka inicijativa koja se bavi baštinom i njenom zaštitom zahtjevna je i traži uključivanje različitih aktera.“

Arhitekta Branko Nikolić naglasio je važnost dugoročnog pristupa i uključivanje zajednice: „Važni, koliko i sam grad, ako ne i važniji, su Peraštani, koji održavaju duh i tradiciju. Potrebno je da se oni mobilišu i da oni povedu ovu transformaciju, da grad postepeno i planski evoluira u skladu sa savremenim potrebama.“ Ipak, najviše se čula riječ samih Peraštana.

Perast može postati grad života i zajedništva, a ne samo kulisa masovnog turizma
Boka Kotorska – Perast – foto Boka News

„Mještani prije svega čekaju na javni prostor koji će biti dostupan svima. Perast je grad festivala, događaja i radionica, a ovim prostorom dobićemo dodatni sadržaj za sve,“ poručio je Andro Radulović iz Društva prijatelja grada Perasta.

Na kraju, susret je pokazao da zajedničkim djelovanjem civilnog i javnog sektora, odnosno mještana, organizacija i Opštine Kotor postoji nada i put naprijed za Perast. Umjesto da grad bude samo kulisa turizma, stvara se prostor za trajna rješenja: otvorena palata, novi programi i život zajednice u srcu grada. „Vratili ste mi nadu!“ rekla je prof. Tina Braić Ugrinić, predsjednica NVO „Međunarodni festival klapa Perast“, osvrćući se na sve što projekat može donijeti Perastu.

Co-creation Lab održan je u sklopu projekta „Perast: Mobilising Competences“. Partneri na projektu su SHARE Fondacija, Opština Kotor i Fondacija Don Branko Sbutega, a inicijativu podržava UNESCO kroz projekat Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs), koji finansira Evropska unija.

Opština Tivat organizovala prijem za izuzetne sportiste

0
Opština Tivat organizovala prijem za izuzetne sportiste
Prijem za tivatske sportiste

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević organizovali su prijem za tivatske sportiste svih uzrasta koji su proteklih mjeseci ostvarili izuzetne rezultate na takmičenjima evropskog, regionalnog i državnog ranga.

Komnenović im je čestitao na uspjehu, zahvaljujući na svemu što su postigli i ostvarili braneći boje Tivta. “Zahvaljujem i trenerima i roditeljima i svima onima koji su vam bili podrška u tome da lijepe vijesti donesete gradu i cijeloj sportskoj zajednici.” On ih je upoznao sa planovima daljeg razvoja sportske infrastrukture – skorim otvaranjem multifunkcionalne balon sale kod Velikog gradskog parka, savremenom fiskulturnom dvoranom u novoj školi u Radovićima i planiranom rekonstrukcijom Sportske dvorane Župa. Predsjednik opštine je najavio razmatranje mogućih vidova stipendiranja talentovanih i uspješnih sportista: “Postoji prostor da grad i na ovaj način pomogne. Mislim da je to prirodan slijed događaja i mi ćemo ići u tom pravcu.”

Prisutnima je na uspjehu čestitala i sekretarka za društvene djelatnosti: “Ostvarili ste izvanredne rezultate, osvojili brojne medalje, na evropskim, balkanskim i domaćim prvenstvima. Drago nam je da su među nama i najmlađi sportisti. Vi ste, prije svega, primjer vašim vršnajcima da je sport pravi put. Zahvaljujem se trenerima, roditeljima i klubovima koji vas usmjeravaju na pravi način.” Mišković Vidojević je svima poželjela mnogo uspjeha i sreće na predstojećim takmičenjima.

Na prijemu su bili tivatski džudisti, MMA borci, bućari ali i perspektivni sportisti koji se bave tenisom, karateom, atletikom, šahom…

Tivatski džudista iz “Monte tatamija”, Stefan Kovinić osvojio je titule juniorskog prvaka Crne Gore i Balkana. Na Evropskom kupu za juniore u Skoplju, osvojio je srebrno, a na Evropskom kupu za seniore u Sarajevu, bronzano odličje. Mlada džudistkinja iz istog tivatskog kluba, Đorđija Manojlović osvojila je srebro na Balkanskom prvenstvu u Rumuniji i prvakinja je države u konkurenciji mlađih pionirki.

Uspjehe u 2025. nižu i članovi Džudo kluba Tivat: Lazar Eraković osvajač je zlatnih medalja na Evropskom kupu u Sarajevu i Balkanskom prvenstvu u Rumuniji, te srebra na državnom prvenstvu za mlađe pionire; Ema Baletina okitila se sa osam zlatnih odličja na takmičenjima u državi i regionu, u kategoriji poletarki do 36 kg.

Članica rvačkog kluba “Rebel” Tivat, Sofija Pean osvojila je bronzanu medalju na Svjetskom MMA prvenstvu za mlade u Abu Dabiju i zlato na ADCC Serbia Open – najvećoj i najbrže rastućoj grappling organizaciji u ovom dijelu Evrope. Sofija i njena sestra Đorđa na međunarodnom turniru u Loznici, osvojile su zlata u disciplinama brazilskog džiu džicua “gi” i “no gi”. MMA borac iz istog kluba, Nemanja Mandić osvojio je zlato na BFC turniru u Tuzli.

Karatista Demir Pivić osvojio je srebrne medalje na međunarodnim karate turnirima u Skoplju i Goraždu, u kategorijama juniora i kadeta do 70kg. Na “Kupu šampiona” u Podgorici, u juniorskoj kategoriji osvojio je bronzu, a u mlađoj srebro.

Tivatski paraolimpijac Vlado Terić osvajač je bronzane medalje u bacanju kugle, u kategoriji F40 na Gran pri mitingu u Parizu.

Sa samo 14 godina, Petar Petković u seniorskoj konkurenciji osvojio je dvije titule prvaka države u bućanju. Prvak je u crnogorskoj super ligi sa Bućarskim klubom “Palma”, uz treće i prvo mjesto na Međunarodnom turniru u Sloveniji.

Teniser Stefan Beko, na državnom prvenstvu u tenisu za djevojčice i dječake do 10 godina osvojio je prvo mjesto i bio drugi na mastersu u Splitu.

Tivćanin Marko Latinović iz “ŠK” Mimoza, osvojio je titulu prvaka na državnom prvenstvu do 7 godina.

Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore izražava zabrinutost zbog izjava ministra Radulovića

0
Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore izražava zabrinutost zbog izjava ministra Radulovića
Pomorci – foto Boka News

Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore zbog javnih izjava ministra pomorstva Filipa Radulovića od 26. septembra 2025. u kojima se osporava kredibilitet Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore izražava zabrinutost.

– Posebno je problematično što su te ocene izrečene istog dana kada je na Javnom servisu snimana emisija u kojoj je predstavnik udruženja izneo argumentovanu analizu o prodaji brodova Crnogorske plovidbe. Umesto da sačeka javnu raspravu i na iznete argumente odgovori stručnim činjenicama, ministar je unapred posegao za ličnim diskvalifikacijama, što smatramo neprihvatljivim za jednog javnog funkcionera.

Sindikat prihvata argumentaciju Udruženja kapetana jer se ona u velikoj meri podudara sa analizama koje je sindikat sproveo o stanju na tržištu i posledicama prodaje brodova. Time se dodatno potvrđuje opravdanost naših ranijih zabrinutosti, dok stručni stavovi kapetana daju tim pitanjima dodatnu težinu. Podsećamo i da je Sindikat u pregovorima o Granskom kolektivnom ugovoru za pomorce u međunarodnoj plovidbi bio izložen sličnim pokušajima osporavanja sopstvenog legitimiteta. Iako je tada na čelu resora bio drugi ministar, očigledno je da se suštinski malo toga promenilo u politici Ministarstva prema sindikatima i strukovnim udruženjima, što dodatno zabrinjava..

Verujemo da osporavanje ili diskreditovanje struke i sindikata ne vodi jačanju sektora. Naprotiv, samo otvoren i uvažavajući dijalog između Vlade, sindikata i strukovnih udruženja može obezbediti istinski razvoj pomorstva i zaštitu interesa zaposlenih, kaže se u saopštenju Sindikata pomoraca i dokera CG.