U Budvi su danas održani drugi lokalni izbori u ovoj godini na kojima je učestvovalo osam izbornih lista. Pravo glasa na izborima imalo je 19.183, građana. Biračka mjesta bila su otvorena od sedam do 20 sati. Iz OIK-a je saopšteno da je glasalo 60,73 odsto birača, što je za dva odsto više u odnosu na izbrni ciklus u maju ove godine, kada je pravo glasa iskoristilo 58 odsto glasača.
Prema preliminarnim podacima liste Demokrate -PES, na današnjim lokalnim izborima u Budvi najviše glasova osvojili su koalicija Za budućnost Budve i lista Budva naš grad. Ovo su podaci na 58,57 odsto prebrojanih glasova.
Građanska akcija “ Dr Vujičić Božidar- Glas za promjene” – 1,18 odsto – 0 mandata.
OIK: Na izborima u Budvi glasalo 60,73 odso glasača
Predsjednik Opštinske izborne komisije Đorđe Vujović saopštio je da je pravo glasa u Budvi iskoristilo 60,73 odsto birača.
“Ukupno je izašlo 11.649 birača, što u procentima predstavlja 60, 73 odsto ukupno upisanih glasača”, kazao je Vujović.
Kako je naveo, zatvoreno je svih 28 iračkih mjesta, a izborni dan je protekao mirno.
“Još uvijek nijesu pristigli podaci iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), i zatvora u Bijelom Polju. To ćemo dobiti oko 23 sata”, kazao je predsjednik OIK Budva.
Mlada bućarska reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na Četvoroboju nacija u Rogaškoj Slatini. Crnogorski bućari savladali su Srbiju a izgubili od Hrvatske i Slovenije.
Selektor Niko Stjepčević odlučio se za Iliju Belana, Matea Počanića, Matiju Goluba, Davora Jokovića i Leona Lasića.
Prvo mjesto na turniru osvojila je Hrvatska a drugo Slovenija.
„Tog vrelog nedjeljnog julskog jutra 1942. godine, cijelu Boku Kotorsku probudila je silna eksplozija, iz vojnog magacina u Verigama. Uslijedilo je niz vezanih eksplozija, ništa slabijih, gorela je šuma, makija. I narednih nekoliko dana eksplozije su povremeno odzvanjale…“, svjedoči Božo M. Nikolić (91) iz Donje Lastve, čiji je otac strijeljan sa još troje rodoljuba koji su digli u vazduh italijanski magacin u kojem se nalazilo preko 1.500 tona razne municije.
Veliki politički odjek u narodu imala je diverzantska akcija na italijansko skladište u Verigama. Inicijativu za ovu akciju dao je istaknuti politički radnik u Boki, Nikola Đurković. U tom cilju je uspostavio vezu sa radnicima iz Pirotehničkog zavoda Opatovo koji su napravili plan akcije i izradili paklenu mašinu. Akciju su izveli 8. jula 1942. kojom prilikom je do temelja uništeno skladište.[1]
Na početku razgovora Nikolić podsjeća na postavljenu spomen ploču strijeljanim rodoljubima, na dugačkom kamenom zidu u Verigama na kojoj piše:
„Na ovom mjestu su 8.VII 1942. godine po direktivi KPJ digli u zrak magacin municije italijanskog okupatora i strijeljani 16.VII 1942. godine radnici: Lukšić Marko iz Donje Lastve, Nikolić Mato iz Gornje Lastve, Radulović Bogdan iz Mula, Svilanović Andrija iz Bijelskih Kruševica.
Opštinski odbor SUBNOR-a Tivat Herceg Novi Kotor“
Božo M. Nikolić (91), danas, u poznim godinama, svjedoči o živim slikama iz tog perioda. Tada je imao šest i po godina, sjeća se priče svoje majke, a kasnije i drugih svjedoka da su italijanski okupatori vrlo brzo imali informaciju ko su organizatori diverzije.
Verige magacini prije eksplozije – – foto Državni arhiv Austrije
„Bila je to nedjelja, kao sada se sjećam, silna eksplozija, nakon toga niz manjih, cijeli dan je odzvanjalo pa i narednih nekoliko dana. Već toga dana su počela hapšenja. Organizatori diverzije su izdani kako se pričalo od domaćih doušnika, pominje se neka žena, ali to nije nikada dokazano. Suđeno im je u Kotoru, poslije par dana su pogubljeni“ – kaže Nikolić.
„Majka mi je pričala kako se već prvog dana pročulo da su krenula hapšenja, i da je otac razmišljao o odlasku iz kuće u partizane ali ga je bilo strah šta će biti sa nama, djecom, tako da je odlučio ostati doma. Pošto toga dana nisu došli po njega, sutri dan, bio je ponedjeljak, otišao je na posao i nikada se više nije vratio…“ – priča Nikolić.
Verige spomen ploča – foto Roko Stjepčević
Prisjeća se kako su već krajem avgusta italijanski vojnici njegovu majku i najstarijeg brata Iva odveli u zatvor u Kotor.
„Oni su tamo bili zatvoreni oko mjesec dana, kada su mi očevog brata prevarili da nas je majka preželjela, mene kao najmlađega i srednjeg brata Fidra i da nas dovede da nas vidi. On nas je odveo u Tivat u sjedište italijanske komande odakle su nas odveli u posjetu u Kotor. Kada smo stigli u posjetu u zatvor, nakon razgovora sa Italijanima vidim da je dondo (stric) koji je znao italijanski jezik, jer je bio pomorac, počeo plakati, ja nisam znao u prvom trenutku o čemu se radi. Mene su odveli kod majke, brata u drugu ćeliju. Postao sam zatvorenik, bio sam dijete, šest ipo godina, ali mi je u tom trenutku bilo važno da sam uz majku“.
Tamo su prespavali jednu noć, a sutra ujutro svi zatvorenici, bilo ih je tridesetak (muških, žena, djece) brodom iz Kotora prebacili na Prevlaku.
„Tamo su bili ispražnjeni magazini gdje je vojska ranije spavala. Očistli su pod i posložili drvene rešetke na kojima smo spavali. U dvije te zgrade su bile žene i djeca, u trećoj muški. Tu smo proveli cijelu zimu, spavali obučeni na te drvene rešetke, imali smo po jednu deku, wc-i su bili vani poljski, drveni. Za jelo smo dobijali malo supe ali to je bilo tanko, mutna voda, ponekad malo mesa, to su bili otpaci, tvrdi komadi. Svako jutro smo u deset sati dobijali vodu u gaveti, dakle jednom dnevno, pa rasporedi. Žene su znale oprati robu, nije bilo sapuna, nisu smjele robu stavljati da se suši da bude vidljiva, već su je sušile između dvije deke. Bilo je to zimsko doba uvijek nešto puše, kiša, malo smo vremena provodili vani, uglavnom smo sjedjeli unutra, nismo ništa radili niti su nas maltretirali. Tu smo ostali zatvoreni sedam mjeseci“ – prisjeća se Nikolić.
Verige – foto arhiv Boris Pean
Preko puta Prevlake, na ostrvu Mamula je bio drugi logor. Tamo su bili zarobljeni partizani i članovi njihovih porodica. Od nas na Prevlaci prema Ponti oštro bio je jedan logor sa Hercegovcima, oni su umirali od gladi, pričalo se da su uslovi bili loši. Italijanski vojnici su taj logor nazivali hrvatskim logorom, o ovaj u kojem smo mi bili nazivali su bokeškim.
Sjećam se, starijeg brata Iva su pustili jedno mjesec dana prije nas da ide doma, kasnije mene i majku. Ostale zarobljenike su prije kapituliranja Italije 1943. godine prebacili u Italiju i kada su kapitulirali pušteni su na slobodu da se snalaze kako znaju i umiju, da se vrate doma – priča Nikolić.
Povratak doma
Ujutro rano dolazi jedan vojnik, još smo svi ležali jedan uz drugoga, kako bi jedna deka prelazila preko druge, kako bi nam bilo toplije i kaže meni „bambino, vai a casa“. Kad sam ja to čuo i mati, skočili smo odmah na noge. Kasnije su nas prebacili u njihovu komandu u Herceg Novi, tu su nam dali kartu za brod, mislim da se zvao „Lovran“, koji je krećao na uru popodne za Tivat i Kotor.
Verige magacini – foto Državni arhiv Austrije
Slušaj, došli smo doma – Gornja Lastva, zaseok Gornja Voda, a nemaš ništa. Kuća prazna, prihoda nismo imali nikavih. Majka je prodavala na tivatskoj pijaci ponešto iz baštine što smo imali. Jedno jutro je pošla sa balom drva da ih proda u Tivat, a mene ostavila doma. Ulazna vrata su bila priklonjena kada su ušli četnici. Kuća je bila, i danas je na sprat, mislim da ih je bilo trideset. Sve što je valjalo su ponijeli, robu, materine minđuše, prsten, vjenčanicu, očeva odijela jer je bio glavar sela, pa je povremeno trebao biti obučen kako treba. Mene nisu dirali, i otišli su. Kada se mati vratila imala je što vidjeti.
Nismo imali apsolutno ništa. Nije bilo hrane. Najviše, tako reći svaki dan, jeli smo raštan koji je sadila majka. Bio je to vrlo težak period, sve dok braća nisu stasala i počela zarađivati.
Nakon završetka rata, mislim da je to bilo 1946. godine, organizovani pozadinci iz Gornje Lastve, partizani i ugledniji mještani, tražili su gdje bi mogla biti tijela strijeljanih da ih sahranimo kako dolikuje.
Preko puta, na Turske Verige, gore u brdu, mislim da i danas postoji jedna kamena mala kućica. Bio je jedan stari čovjek koji je tu živio i čuvao koze. Oni su otišli da ga pitaju da li je što vidio ili čuo. Objasnili su mu kada je to bilo i on im je kazao kako je čuo neko pucanje, da je vidio vojnike ali nije znao o čemu se radi. Otprilike je pokazao lokalitet, na vrh Veriga. Kasnije su počeli tražiti, kopali su na nekoliko mjesta i naši su ih. Nisu bili duboko zakopani bili su preliveni živim krečom. Majka je prepoznala oca po cipelama i garderobi. Kasnije su sahranjeni. Moj otac je sahranjen u Gornjoj Lastvi.
Dugo vemena na onoj plaži u Verigama ispod tog bivšeg magacina bilo je dosta mina, eksplozivnih sredstava koja nisu eksplodirala. Mnogo toga je završilo u moru, da bi tek nakon, čini mi se 2000. godine, kroz neke međunarodne programe to bilo očišćeno sa morskog dna“- kaže Nikolić .
Božo M. Nikolić – foto R.Stjepčević
Interesantno, otkad postoji ta spomen ploča, nikada niko ni mene, ni braću nije pozvao iz Udruženja boraca NOR-a da prisustvujemo polaganju cvijeća i vijenaca… Jednom, šezdesetih godina prošlog vijeka smo pozvani kao bivši logoraši i brodom smo išli na Prevlaku, to je sve…“ – prisjeća se sa sjetom Nikolić.
Na kraju razgovora, odlazi do kuće i vraća se sa starim fotografijama do kojih je došao preko Državnog arhiva Austrije, na kojima se vidi kako su prije diverzije izgledali magacini korišteni i u vrijeme Austro-Ugarske.
„Ovo je sve što je ostalo od dokumentacije, čuo sam da presuda strijeljanim partizanima na italijanskom jeziku postoji u Arhivu u Kotoru. Prije više godina, kada smo pokušali kao porodica doći do te presude, nije bilo moguće kako su nam tada kazali iz te ustanove. Vjerovatno postoji više razloga, a jedan je sigurno da mora proći određeno vrijeme da bi takve presude mogle javno biti dostupne“- zaključuje razgovor naš sagovornik, živi svjedok ne tako dalekog, a zaboravljenog vremena, Božo M. Nikolić.
/Miroslav Marušić/
¹Dušan Živković, Boka Kotorska i Paštrovići u narodnoosloboailačkoj borbi, Beograd 1964, str. 242 i 243.
Dvije crkve koje se nalaze na atraktivnoj lokaciji u tjesnacu Verige u Boki Kotorskoj, tokom cijele godine pijene pažnju brojnih turista i posjetilaca ovog dijela Boke. Crkve Gospa od Snijega i Gospa od Anđela su najbliži sakralni spomenici kulture moru i posebno su atraktivne sa mora, pa su česti motiv u objektivima brojnih turista sa kruzera i drugih plovećih objekata.
Utvrđena crkva Gospa od Anđela je zaštićeni objekat kulture, rijedak i lijep primjer crkveno-fortifikacijske arhitekture, koja se nalazi na vrhu tjesnaca Verige
Sa crkve koje su Peraštani 1585. godine oko nje podigli utvrde sa puškarnicama i napravili od ovog mjesta strateški važno utvrđenje za odbranu grada i ulazak unutar zaliva, pruža se jedinstveni pogled na ostrva i Perast.
Iako iznad vrata stoje uklesane godine 1585. i 1654. smatra se da je ova crkva nastala ranije i da su tih godina rađene njene veće obnove. Oko crkve izgrađena su utvrđenja koja su služila kao puškarnice, strateški važno mjesto za odbranu grada.
Boka Kotorska – foto Boka News
Crkva je razrušena 15. maja 1654. godine prilikom napada Turaka na Perast, ali je iste godine i obnovljena.
Posljednja obnova crkve Gospe od Anđela, kao i obližnje Gospe od Snijega završena je 2015. na inicijativu i donaciju braće Bujkovića iz Grblja. Zahvaljujući njima kao i svima koji su podržali projekat uključujući brojne donatore, zaštićeni objekti kulture su „dva bisera Veriga koji ponovno sijaju“, kazao je nakon završene obnove don Srećko Majić, župnik Perasta.
Gospa od Snijega – foto arhiv Boka News
Obnova druge crkvice, Gospe od Snijega završena je 2015.
Podsjećamo da je crkva podignuta još u 15. vijeku u unutrašnjem dijelu Veriga, a u narodu je poznatija kao Gospa od Oriza. U dokumentima se prvi put pominje 1526 godine, mada je starija.
U brojnim mjestima na istočnoj obali Jadrana postoje crkve i kapele posvećene Gospi Sniježnoj – Gospi od Snijega.
U svim tim mjestima, kao i u Boki Kotorskoj postoji vjerovanje da je nekada, kao opomena vjernicima,u njihovom mjestu, pao snijeg u sred ljeta.
Gospa od Snijega – foto arhiv Boka News
U kalendaru katoličke crkve slavi se 5. avgusta, prema predanju crkva je nastala zbog kapetana koji se zakleo Bogorodici da će sagraditi crkvu ukoliko mu sačuva brod pun oriza (pirinča) tokom olujne noći. Tako je nastala najmanja crkvica u Boki Kotorskoj.
Kako crkvice izgledaju danas pogledajte u našem video-intermecu koji je priredio Nikola Dončić.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) ugostila je novinare prestižnih medija iz Sjedinjenih Američkih Država koji su imali priliku da se upoznaju sa raznovrsnom turističkom ponudom naše zemlje.
Riječ je o predstavnicima medija: The New York Times, koji na svojoj digitalnoj platformi ima mjesečnu čitanost od oko 80 miliona posjetilaca, MSN.com koji broji više od milion posjetilaca mjesečno, online izdanje JohnnyJet.com i Matador Network, sa oko 550 hiljada čitalaca na mjesečnom nivou, kao i Ori Magazine koji je fokusiran na kulturu i putovanja.
Tokom svog boravka u Crnoj Gori, novinari su imali priliku da obiđu nacionalne parkove Skadarsko jezero i Biogradska gora, kao i turističke lokalitete na području Kolašina, Petnjice, Herceg Novog, Kotora i Cetinja gdje su posjetili Njeguše i uživali u tradicionalnim jelima. Prema njihovim riječima najljepše trenutke proveli su u Perastu, gdje su se divili arhitekturi, mirnoj atmosferi i pogledu na Boku kotorsku. Osim toga, istakli su da Crna Gora ima veliki turistički potencijal za američko tržište.
Foto NTO i TO HN
“Prije dolaska u Crnu Goru, nisam znao gotovo ništa o ovoj predivnoj zemlji. Boravak ovdje bio je pravo iznenađenje i istinsko uživanje. Odmah su me očarali vino, pejzaži i topla dobrodošlica mještana. Najviše su me oduševili domaći pršut, pogled na more iz moje sobe i vino Vranac, koje do sada nikada nisam probao. Ovaj boravak zaista će mi ostati u divnom sjećanju”, kazao je Johnny Motley, predstavnik portala Matador Network.
Daniela Toporek ispred magazina Ori, ističe da je svako iskustvo bilo izuzetno, uključujući istraživanje prirodnih ljepota, upoznavanje lokalnog stanovništva i degustaciju tradicionalne kuhinje.
Foto NTO i TO HN
“Perast je pravi san – jedno od najboljih mjesta u Evropi za opuštanje i bijeg od svakodnevice. Takođe, uživali smo u jednom od najluksuznijih hotela u ovom dijelu svijeta koji je bio idealan izbor za nekoliko dana potpune relaksacije. Uživanje u raskošnim sadržajima, pažljivoj usluzi i neponovljivim pogledima čini ovo mjesto pravim rajem za svakog ko traži luksuz i spokoj”, istakla je Melissa Curtin ispred medija JohnnyJet.com.
NTO CG nastavlja promociju naše zemlje na tržištu SAD-a, a u sklopu svojih promotivnih aktivnosti, ponudu Crne Gore predstaviće i na sajmu turizma u Njujorku koji će se održati u januaru 2025. godine.
Foto NTO i TO HN
Pored NTO CG, svoju podršku u organizaciji studijske posete američkih novinara pružile su i lokalne turističke organizacije Kolašina, Petnjice, Cetinja, Herceg Novog i Kotora, Oblun Eco Resort, seosko domaćinstvo Gornić, restoran „Đardin“ Perast, Kotor Cable car, Forza Kuk, Kotorska biskupija, kao i hotel One&Only Portonovi.
Posljednjih dana Izrael je pojačao bombardiranje Hezbolahovih uporišta u Bejrutu, u dolini Beka na istoku Libanona te na području južnih provincija uz libanonsko izraelsku granicu.
Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, od početka invazije na Libanon poginulo je više od 3400 ljudi. Više od 2700 stradalo je u proteklih mjesec dana.
Nakon novih izraelskih zračnih udara, eksplozije i gust dim nad južnim predgrađima Bejruta. Izraelske obrambene snage tvrde kako nastavljaju s napadima na susjedni Libanon, ali da su im mete prije svega vojni objekti, odnosno zgrade u gusto naseljenim stambenim četvrtima libanonske metropole koje je Hezbolah pretvorio u skladišta oružja i streljiva.
Logistika Hezbolaha, poručuje IDF, civilnim objektima koristi se isključivo u vojne svrhe. Libanonci kojima su u zračnim udarima razoreni domovi tvrde pak – da oni u svojoj četvrti nikada nisu vidjeli nikakvu vojsku.
– Ova zgrada koja je pogođena oduvijek je pripadala mojem djedu, u njoj su samo stanovi u kojima žive boljestojeći građani Bejruta – liječnici, odvjetnici, menadžeri… Tu nikad nije bilo nikakvih vojnika ni skladišta oružja. Pa ovdje većina stanara i ne zna rukovati oružjem. No to ne sprječava izraelske snage da nas stalno napadaju i razaraju našu imovinu, rekao je Youssef Galal, vlasnik zgrade.
Iz Teherana poručuju da je Izrael prešao sve granice te da Iran ni u kojem slučaju neće ometati provođenje mogućeg primirja sukobljenih strana u Libanonu uz nužnu uspostavu trajnog prekida vatre.
– Ne želimo ništa prekidati. Mi tražimo rješavanje problema i podržavamo libanonsku naciju pod bilo kojim okolnostima. Oni koji ometaju su Netanyahu i njegova banda. Morate razlikovati svoje prijatelje od svojih neprijatelja, poručio je Ali Larijani, viši savjetnik iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija.
U međuvremenu, Tel Aviv pojačava napade i u Gazi, i to u njezinu već okupiranom sjevernom dijelu. Uz svakodnevna bombardiranja stambenih četvrti, bolnica i škola koje su pretvorene u izbjegličke kampove i skloništa, povratak kopnenih postrojbi u već razorena područja Gaze IDF opravdava činjenicom da se u tim dijelovima palestinske enklave i dalje skrivaju borci Islamskog pokreta otpora Hamas koji nastavljaju napade na izraelske vojnike.
Nacionalne parkove ove godine je posjetilo oko 700 hiljada turista, što pokazuje evidentan porast u odnosu na zabilježene rekorde ranijih godina i jasno iscrtava put njihovog napretka i odgovornog djelovanja, saopštio je stručni saradnik Nacionalnih parkova, Bogdan Đurašković.
On je kazao da je Nacionalni park (NP) Durmitor ove godine posjetilo nešto manje od 300 hiljada posjetilaca, Biogradsku goru skoro 100 hiljada, Prokletije oko 40 hiljada, Lovćen više od 105 hiljada, a Skadarsko jezero preko 150 hiljada.
„To nam dodatno daje podstrek za izradu plana strategije koja će se odnositi na produžetak sezonalog karaktera posjećenosti, širenjem spektra atraktivnih sadržaja, čime se obezbjeđuje podsticanje želje i namjere posjetilaca za produžavanjem boravka, kroz mogućnosti još značajnijeg unapređenja trenutne turističke ponude u okvirima adekvatne strategije održivog upravljanja posjetiocima koji isključuje uticaj na biodiverzitet, a sve sa ciljem postizanja njihove lojalnosti i zadovoljstva“, naveo je Đurašković u saopštenju.
On je dodao da NPCG posebno vode računa o predsezoni koja ima važnu ulogu, kako zbog finalne pripreme glavnog dijela sezone, tako naravno i zbog prihoda koji se tokom njenog trajanja ostvaruje.
„U tom periodu dolazi do otklanjanja eventualnih nedostataka u funkcionisanju, kako bi se rizici koji se pojavljuju u toku sezone, smanjili na nivo koji ne bi uticao na sam tok, kvalitet usluge i cjelokupni doživljaj svakog posjetioca“, kazao je Đurašković.
Žabljak – Durmitor – foto Boka News
Među mnogobrojnim aktivnostima koje nude nacionalni parkovi, teško je izdvojiti najinteresantnije i najzastupljenije, jer turisti boravak uglavnom planiraju kako bi na što autentičniji način doživjeli prirodne atrakcije.
Iz NPCG su podsjetili da turistička ponuda NP Durmitor obuhvata pješačenje, planinarenje, rafting, splavarenje i kampovanje, NP Biogradska gora vožnju čamcem i obilaženje planinskih jezera, te posjetu jednoj od poslednjih prašuma u Evropi. Planinski biciklizam i uživanje u pejzažima netaknute prirode ponuda su NP Prokletije, informisanje o kulturno-istorijskom nasleđu Crne Gore i degustacija raznovrsnih i tradicionalnih gastronomskih specijaliteta u NP Lovćen, a sportsko-rekreativni ribolov, kajakarenje, posmatranje ptica i razgledanja karakterističnih vrsta flore i faune vodenih staza u NP Skadarsko jezero.
„Intnezivno se radi na obnavljanju starijih i unapređenju postojećih sadržaja u nacionalnim parkovima, u skladu sa propisima, jer se radi o zaštićenim područjima sa naznačenim zonama zaštite. Novitet u ponudi je formirana potpuno nova staza za boso hodanje i obnovljena Soba vuka u Centru za posjetioce u NP Lovćen, kao i obnovljena dječija staza na Ivanovim koritima, prevashodno zbog privlačenja pažnje i stvaranja uslova za ugodan i zanimljiv boravak svih starosnih grupa“, objasnio je Đurašković.
On je dodao da se svake godine preduzimaju aktivnosti u svrhu promovisanja iznajmljivanja bicikala u svim parkovima, u sklopu već navedene agende aktivnog odmora.
Iz NPCG su naveli da je u planu obnova i sanacija staze oko Crnog jezera, kao i priprema interpretativnih programa obilaska parkova, u cilju sticanja boljeg i vjernijeg doživljaja parkova.
NP Biogradska gora
Iz NPCG su saopštili da je turistička djelatnost u Crnoj Gori doživjela značajan pomak u razvoju u 21. vijeku, što je rezurtiralo podsticanjem inicijativa za valorizaciju prirodnih, kulturnih i istorijskih znamenja, prevashodno u svrhu unapređivanja ekonomskog položaja u odnosu na region i šire.
Proces globalizacije i automatizacija privatnih i poslovnih aktivnosti koje se svakodnevno obavljaju, doveo je do toga da se, između ostalog, u domenu turizma trendovi u svijetu sve više okreću boravku u prirodi u sklopu agende vođenja zdravijih stilova života.
Đurašković smatra da je to pokazalo da čovjeku ponestaje neophodne energije koju mu priroda daje, ali i da to podstiče na odgovornost pojedinca da se bezuslovno drži politike održivih principa očuvanja i zaštite obnovljivih prirodnih resursa.
„Nacionalnim parkovima kao preduzeću ti svjetski trendovi idu u korist, ali nas i obavezuju da kontinuirano radimo na unapređenju kako turističkih, tako i svih ostalih aktivnosti u skladu sa održivim razvojem, u svrhu pronalaženja adekvatnijeg odgovora na izazove sa kojima se susrećemo“, rekao je Đurašković.
On je dodao da se primjenom savremenih, odnosno modernizovanih sistema u procesu formiranja marketing strategije, promovisanjem prirodno atraktivnih predjela i sadržaja u njima, osmišljavanjem novih održivih turističkih proizvoda i ponuda, utiče se ne samo na povećanje nivoa posjećenosti, već i na podizanje svijesti o dobrobitima boravka u prirodi i njenom očuvanju za buduće generacije.
NP Skadarsko jezero
U skladu sa zakonom propisanim smjernicama, turističko djelovanje u nacionalnim parkovima je u najvećem procentu bazirano na aktivnom odmoru, koji je prateći trendove na globalnom nivou, postao sve popularnijii na domaćem tržištu.
„Na naše zadovoljstvo, kao i svih onih koji se bave turističkim djelatnostima, navedena činjenica predstavlja glavni indikator promjene ili makar početak promjene svijesti u društvu, a čiji bi jedan od prioritetnih ciljeva trebalo da bude očuvanje prirodne i kulturne baštine domovine, što bi između ostalog, na internacionalnom tržištu bila najkvalitetnija i najprimamljivija reklama ovih prostora“, kazao je Đurašković.
U Beogradu je počela sa radom sertifikovana vinska škola Balkan Wine Center u kojoj zainteresovani mogu naučiti mnogo o vinu i stečenim znanjem doći do međunarodno priznatog sertifikata WSET Level 1, 2 i 3 in Wines (Wines & Spirits Education Trust).
Predavanja i degustacije se održavaju u prostoru Supernova Wines, jednog od najvećih uvoznika i distributera vina i spirita u Srbiji.
Predavanja i ispit se vrše na engleskom jeziku, a kursevi se prema obimu gradiva i nivoima stečenog znanja dijele na nivoe 1, 2 i 3, dok je nivo 4 ujedno onaj diplomski.
WSET Institut osnovan je 1969. godine u Londonu, a kursevi se trenutno održavaju u 75 zemalja širom svijeta.
Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu izvijestila je u subotu da će otvoriti istragu o uzroku pomorske nesreće putničkog katamarana “Princ Zadra” koji se u petak nasukao kod otoka Premuda.
Brod na kojemu se u trenutku nesreće oko 18,20 sati nalazilo šest članova posade prevozio je 72 putnika, koji su spašeni akcijom mještana i nadležnih službi.
O nasukavanju katamarana izvijestilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u petak navečer, napominjući kako na mjestu nasukavanja nije uočeno onečišćenje mora i morskog okoliša. Putnike je na Silbu evakuirao putnički brod “Vladimir Nazor”. Katamaran “Princ Zadra”, brodara Miatours, plovi na liniji Zadar-Premuda-Silba- Olib.
“Prema svim podacima kojima raspolaže Agencija, ova pomorska nesreća kategorizira se ozbiljnom pomorskom nesrećom te je u toku postupak koji prethodi pokretanju sigurnosne istrage. Istražitelji Agencije će utvrđivati uzrok nesreće te o njemu pravodobno izvijestiti javnost”, navodi se u saopštenju.
Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu provodi sigurnosne istrage čiji cilj nije utvrđivanje krivnje i odgovornosti, već isključivo utvrđivanje okolnosti nastanka nesreća i predlaganje korektivnih mjera radi njihovog sprječavanja u budućnosti.
Budvanski praznični programi počinju 1. decembra i trajaće 45 dana, najavio direktor TO Budva, Nemanja Kuljača
“Glavni program manifestacije će trajati tri dana, počinje 30. decembra kada će nastupiti “Akademia” bend, “Lexington” bend i Haris Džinović. U najluđoj noći program na centralnoj bini ispod bedema otvoriće “The Grupa”, nakon njih nastupiće Angelina, a u 2025. će nas uvesti Vlado Georgiev.
Prvog dana 2025. godine u 14 sati održaće se novogodišnji koncert klasične muzike “Muzika raspoloženja”, a u večernjim časovima nastupiće Jack Lupino, Adi Šoše, a nakon njih jedna od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda, Dino Merlin”, najavio je danas Nemanja Kuljača, direktor TO Budve.
Pored vrhunskog provoda u okviru ova tri dana, Budva će imati, kako ističe Kuljača, tokom cijele zime i desetine manjih formi i to od programa tradicionalnog festivala “Budi u Budvi” preko “Adriatic Street food” festivala na Slovenskoj obali, pa do niza sportskih događaja i priredbi za djecu i mlade.
Ovom najavom je stavljena tačka na sve razmirice koje su prethodnih nedjelja postojale između TO Budve i Opštine Budva, pa je i okončana priča o paralelnom dočeku Nove godine na gradskom stadionu.
“U zavisnosti od učešća Opštine Budva, još uvijek postoji mogućnost da se novogodišnjem programu pridruži još neka od velikih muzičkih zvijezda koja bi privukla dodatnu publiku na budvanski novogodišnji spektakl kojim se slavi jubilej, četvrt vijeka od prvog javnog dočeka u gradu”, zaključio je Kuljača.
