Iz bućarskog Saveza Crne Gore saopšteno je da će se fajnal fore Super lige igrati ovog vikenda 26. do 28. septembra na zogovima u Donjoj Lastvi.
Poznati su i parovi polufinala, sastaju se u petak od 18: Palma I – Meljine, u subotu od 18 i Maini – Val.
Pobjednici igraju finalni meč u nedjelju od 18 sati.
Mladi akademski umjetnik Dušan Đukić iz Podgorice predstaviće se likovnoj publici samostalnom izložbom slika pod nazivom „Daydreamingˮ (Sanjarenje), koja će večeras (petak, 26. septembra) u 20 sati biti otvorena u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi.
“Radovi Dušana Đukića oblikuju prostor intime i introspekcije, pretvarajući svakodnevne prizore u unutrašnje pejzaže i univerzalne doživljaje. Njegovo slikarstvo posmatraču otvara prostor introspektivnog dijaloga i poziva ga na preispitivanje sopstvenih ritmova, želja i sjećanja”, zapisala je pored ostalog Danka Mitrović, dipl. vajarka i kustoškinja izložbe, u tekstu kataloga izložbe.
Dušan Đukić, rođen 1997. godine u Podgorici, svoje obrazovanje i umjetničko usavršavanje vezao je za Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, gdje je završio osnovne, specijalističke i magistarske studije slikarstva. Dio školovanja proveo je u Lisabonu, kroz Erasmus+ program. Njegovo stvaralaštvo prepoznato je kroz brojne samostalne i kolektivne izložbe, a dobitnik je i više nagrada, među kojima se ističe prva nagrada na Internacionalnom bijenalu u Sofiji.
Izložba se održava u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve.
/M.D.P./
Zračni prostor iznad danske zračne luke Aalborg ponovno je otvoren rano ujutro u petak nakon što je drugu noć zaredom bio zatvoren zbog sumnje na aktivnost dronova, priopćila je danska policija.
– Zračni prostor iznad zračne luke Aalborg ponovno je otvoren u petak u 00:35 h nakon što je bio zatvoren zbog sumnje na aktivnost dronova, objavila je policija na društvenoj mreži X. Zračna luka je bila zatvorena gotovo sat vremena nakon sumnje na viđenje drona u tom području, rekla je policija novinskoj agenciji Ritzau.
Prethodne večeri, zračna luka Aalborg, koja se koristi za komercijalne i vojne letove, bila je zatvorena oko tri sata zbog dronova u svojem zračnom prostoru, samo nekoliko dana nakon što je glavna zračna luka u Kopenhagenu zatvorena zbog viđenja dronova koja su izazvala zabrinutost za europsku sigurnost.
Danski ministar obrane rekao je u četvrtak da su noćni napadi dronova hibridni napadi, koji kombiniraju vojne i obavještajne taktike, a cilj im je širenje straha.
Danski dužnosnici rekli su da još uvijek nije jasno tko stoji iza incidenata te da Danska još nije odlučila hoće li se pozvati na Članak 4. NATO-a, koji članicama omogućuje da zatraže konzultacije o bilo kakvim sigurnosnim problemima.
Kompanija MaxBet donirala je specijalizovanu opremu Službi zaštite i spašavanja Budva, čime je nastavila kontinuitet regionalnih ulaganja u bezbjednost i otpornost zajednica. Nakon nedavne podrške nikšićkoj Službi zaštite i spašavanja, ova donacija još jednom potvrđuje strateško opredjeljenje kompanije — jačanje kapaciteta prvih odgovora u vanrednim situacijama, bez obzira na granice.
MaxBet svoje društveno odgovorne aktivnosti u regionu usmjerava na projekte sa neposrednim, mjerljivim uticajem, od bezbjednosti i zdravlja do zaštite prirodnih resursa. Donirana oprema omogućava brže i bezbjednije intervencije, unapređuje zaštitu ljudi na terenu i smanjuje rizik tokom najzahtjevnijih akcija gašenja požara i spašavanja.
„Želimo region u kojem je spremnost standard, a ne izuzetak. Zato investiramo u kapacitete koji donose mir ljudima i pouzdanost sistemima. Kada oprema, obuka i procedura rade zajedno, svaka intervencija postaje sigurnija, a vrijeme reakcije kraće. To je suština našeg pristupa društvenoj odgovornosti, trajno partnerstvo sa službama koje čuvaju živote i imovinu, ulaganje u rješenja koja funkcionišu na terenu i podrška koja ne zavisi od jedne adrese već od potreba čitavog regiona,“ Savo Bakmaz, generalni direktor MaxBeta.
Regionalni karakter MaxBetovih donacija ogleda se u kontinuitetu i primjeni najboljih praksi, saradnji sa nadležnim službama, nabavci opreme koja odgovara realnim zahtjevima posla i jasnom mjerenju učinaka (kraće vrijeme reakcije, viši nivo zaštite na terenu, bolja pripremljenost timova). Na taj način, lokalna ulaganja poput najnovije donacije postaju dio šire, održive mreže podrške.
Kustos Pomorskog muzeja Ilija Mlinarević izabran u Izvršni odbor Asocijacije pomorskih muzeja Mediterana (AMMM)
Tokom prošle sedmice, od 17. do 20. septembra, u španskim gradovima San Feliu de Guíxols i L’Escala održano je 30. izdanje Foruma Asocijacije pomorskih muzeja Mediterana (AMMM).
Na Glavnoj skupštini Asocijacije imenovano je novo rukovodstvo, a kustos Pomorskog muzeja Crne Gore, Ilija Mlinarević, izabran je za člana Izvršnog odbora.
– Ovaj izbor je od velikog značaja, s obzirom da je Mlinarević postao prvi predstavnik Crne Gore u upravnim tijelima ovog udruženja, čije je administrativno sjedište u Barseloni. Odluka predstavlja veliko priznanje za Pomorski muzej Crne Gore i značajan korak u promociji crnogorske pomorske baštine na mediteranskom nivou. Ovaj izbor otvara nove mogućnosti za saradnju i projekte za crnogorske ustanove koje baštine pomorsku tradiciju – saopšteno je iz Pomorskog muzeja.
Književnost, nauka i aktuelne društvene teme bili su “na dnevnom redu” programa drugog dana Festivala knjige FesKK – “Pazi što čitaš!”. Posjetioci su imali priliku da učestvuju u zanimljivoj tribini “Digitalna tehnologija i obrazovanje – pretpostavke i činjenice“, na kojoj su govorile Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i dr Ana Pešikan, psihološkinja i univerzitetska profesorka. One su ukazale na izazove i mogućnosti koje digitalne tehnologije donose obrazovanju, naglašavajući značaj kritičkog pristupa internetu i važnost razvijanja digitalne pismenosti kod djece i mladih.
O publikaciji OŠ „Mirko Srzentić“ iz Petrovca na Moru „Koncept inovativne škole: Vodič za produktivnije provođenje vremena na internetu“ govorila je autorka Ivana Kurtović.
Predstavljena je i monografija „Ratkovićeve večeri poezije 2012–2022“.Na promociji govorili su Kemal Musić i Edin Smailović, ističući da ona predstavlja vrijedan pregled desetogodišnjeg trajanja manifestacije, čuvajući sjećanja na pjesnike, susrete i stvaralačku energiju koja je obilježila Ratkovićeve večeri poezije. Naglasili su i da je ova manifestacija, jedna od najstarijih u regionu ovog tipa, stekla status manifestacije od nacionalnog značaja.
Na predstavljanju knjige „Crnogorske dinastije: Vojislavljevići, Balšići, Crnojevići (Izabrana djela, Tom I)“ autora Đorđa Borozana, govorila je Iva Jovićević. Ona je istakla da se, među brojnim djelima u izdavaštvu Univerziteta Donja Gorica, posebno izdvaja ovo izdanje koje predstavlja jedan od najznačajnijih savremenih doprinosa politici, kulturi i društvenoj istoriji Crne Gore.
Promovisano je i izdanje Društva za kulturni razvoj BAUO „Paštrovići: Scena i baština“. O knjizi su govorili Dušan Medin i Mirjana Blagojević, podsjetivši da se monografija sastoji iz tri segmenta tradicije i kulturnog nasljeđa — igre i plesovi, muzika i nošnje — kojima se paštrovski kraj identifikovao u odnosu na druge.
Predstavljena su izdanja Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore: „Budvanska pjesmarica iz XVII stoljeća“, „Divna gluma“ i „Povijest crkve“. O ovim vrijednim publikacijama govorio je Zvonimir Deković, istakavši da „Budvanska pjesmarica“ predstavlja dragocjeni rukopisni zbornik sačuvanih pjesama na 47 stranica nepoznatog autora. On je podsjetio i da „Divna gluma kotorskog biskupa Frana Uccellinia-Tice“ donosi prvi cjeloviti hrvatski prevod Danteovog remek-djela, što potvrđuje jedinstveni etnički i duhovni prostor hrvatskog naroda. Takođe, naglasio je da je rad na knjizi „Povijest crkve“ sa autorkom Lenkom Blehovom Čelebić posebna čast za HNVCG.
Na kraju programa, predstavljen je časopis Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi „Boka“ (br. 41 i 42) – zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti. Ove brojeve predstavili su Đorđe Bubalo, Ilija Lalošević i Zorica Čubrović.
Svečanim uručenjem nagrada najuspješnijim izdavačima i izdanjima večeras od 18 sati u Staklenoj galeriji KC “Nikola Đurković” biće završen Treći festival knjige u Crnoj Gori “Pazi što čitaš!”.
/M.D.P./
Hrvatska pravnica Morana Miljanović, kapetanica jednog od 50 brodova koji nastoje dostaviti humanitarnu pomoć opkoljenoj Gazi, rekla je u četvrtak da očekuje nove izraelske napade pa je pozvala Hrvatsku da se priključi zaštiti flotile.
“Suočavamo se s ekstremnom prisutnošću dronova. Sinoć su nas napali dronovi, bilo je 11 incidenata, a prema jedrilicama i većim brodovima bačen je eksploziv“, izjavila je Miljanović u videu koji je objavila platforma “Free Palestine. Solidarity from Croatia”.
Brodovi su bili napadnuti u noći sa srijede na četvrtak blizu grčkog otoka Krete, ali nastavili su ploviti prema Pojasu Gaze.
“Večeras očekujemo potencijalnu eskalaciju. Unatoč činjenici da plovimo u skladu s humanitanim pravom i plovimo u međunarodnim vodama, ovaj ničim izazvani i sasvim ilegalni napad ne izgleda kao zadnja prijetnja flotili“, rekla je Miljanović.
Italija i Španjolska poslale su u četvrtak po jedan vojni brod kako bi štitio taj humanitarni konvoj.
“Kao hrvatska državljanka, nažalost, nemam ništa slično u smislu da bi hrvatska vlada obećala nešto takvo ili izjavila nešto oko poštivanja međunarodnog prava i zaštite mene kao hrvatskog državljana u međunarodnim vodama od ilegalnog napada“, rekla je s broda koji se nalazi u međunarodnim vodama blizu Grčke.
“Ovim putem apeliram na Hrvatsku da učini nešto po tom pitanju”, poručila je.
Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares izjavio je medijima da su napadi na flotilu “potpuno neprihvatljivi“ te da bi oni koji ih napadaju “trebali odgovarati pred sudom“. Poručio je da je flotila u humanitarnoj misiji i nije prijetnja Izraelu.
Miljanović je kapetanica broda Shireen, nazvanog po hrabroj palestinskoj novinarki Sheeren Abu Akleh koju su ubili izraelski vojnici dok je izvještavala o njihovom upadu u izbjeglički kamp 2022. godine. Riječ je o brodu s kojeg se pruža pravna podrška brodovima flotile.
Flotila Global Sumud dosad je najveći konvoj brodova koji nastoji doploviti do obale Pojasa Gaze nakon što su Ujedinjeni narodi u svom izvještaju ustvrdili da Izrael provodi genocid nad Palestincima. Izrael je i ranije zaustavljao brodove s humanitarnom pomoći koji su od 2008. nastojali probiti njegovu pomorsku blokadu.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova tu je flotilu nazvalo “Hamas-Sumud“, referirajući se na palestinsku militantnu skupinu.
“Ako ovo (flotila) nije provokacija koja služi Hamasu, dobrodošli ste iskrcati pomoć u bilo kojoj luci u obližnjim zemljama izvan Izraela, od kuda mirno može biti dopremljena u Gazu“, priopćilo je ministarstvo.
Poručilo je da Izrael “neće dopustiti nikakav brod u zoni aktivnih borbi niti će dopustiti povredu zakonite pomorske blokade“.
Flotila Global Sumud nastala je udruživanjem brodova s pomoći koji su isplovili iz Barcelone, sa Sicilije i iz Tunisa, a sada će im se priključiti i brodovi iz Grčke.
“Sudionike povezuje otpor mašini smrti. Solidarno branimo život. Želimo uspostaviti humanitarni koridor i da se izvrši politički pritisak za prekid genocida“, istaknula je Miljanović.
INTERVJU: Član Suverenog viteškog malteškog reda, dr Antun Sbutega smatra da kulturno-istorijsko blago Crne Gore ne smije ostati nevidljivo za crnogorske građane
Raskošna ljepota Crne Gore, isprepletena bogatim kulturno-istorijskim blagom, i dalje kao da ostaje nevidljiva za dobar dio crnogorskih građana. To pokazuju i podaci Narodnog muzeja na Cetinju: riznici istorije i kulture, koju godišnje posjeti više stranaca nego građana Crne Gore. Znanjem o crnogorskom, ali i svjetskom blagu, smještenom u muzejskim jedinicama u Prijestonici, ne mogu se pohvaliti ni političari, ali ih to ne sprječava da, zajedno sa ostalim društveno-političkim akterima, poput Srpske pravoslavne crkve, pokušavaju upravljati kulturnim dobrima koja su u vlasništvu države Crne Gore.
Tako se ikona Bogorodice Filermose više puta našla na meti SPC, koja godinama – potpomognuta dijelom političke scene – pokušava izmjestiti ovu vrijednu relikviju iz prvog milenijuma – čija je vrijednost neprocjenljiva. Filermosa se trenutno nalazi u Plavoj kapeli Narodnog muzeja na Cetinju, a iz SPC su više puta poručivali da joj je mjesto u njihovim rukama, odnosno u Cetinjskom manastiru.
Za razliku od velikog dijela javnosti – koji Filermosu posmatra kao plijen, a njenu vrijednost mjeri isključivo političkim i finansijskim valutama, Antun Sbutega se godinama bavio kulturnim blagom, čija istorija i kulturna vrijednost prevazilaze sve nacionalne granice. Sbutega je autor najsveobuhvatnije monografije o Filermosi – čiji je naziv „Ikona vitezova. Historija ikone Bogorodice Fileremske“.
U intervjuu, za Portal ETV Antun Sbutega – u čijem je bogatom profesionalnom životu – knjiga o Filermosi tek jedna od brojnih referenci, govorio je o motivima zbog kojih se posvetio ikoni – o kojoj postoje brojne legende i predanja, ali i tome ko je stvarni vlasnik relikvije, o čijoj se vrijednosti – laički – govori u milijardama eura.
ETV: Dugo godina ste istraživali, a onda i objavili sveobuhvatnu monografiju o Filermosi. Šta Vas je inspirisalo?
SBUTEGA: Postoji više razloga zašto sam godinama proučavao izvore, a zatim napisao knjigu o ikoni Bogorodice Fileremske. Prije svega, ja volim da pišem i autor sam brojnih naučnih i stručnih radova i knjiga. Član sam Suverenog viteškog malteškog reda čija je Bogorodica Fileremska zaštitnica, pa je to bio važan motiv. Činjenica da je ikona, koja se smatrala dugo godina izgubljenom, zajedno sa dvije relikvije Malteštkog reda, pronađena u Crnoj Gori, učinila ju je posebno interesantnom.
Posebno me je fascinirala duga i uzbudljiva istorija ove ikone. Osim toga, o ikoni je postojala oskudna literatura, potpuno nepoznata na području bivše Jugoslavije, pa su se pojavile razne pogrešne informacije o njenoj istoriji, značaju i vrijednosti – tako da sam odlučio da, poslije dugogodišnjeg istraživanja izvora, napišem djelo koje će sistematski objasniti fenomen ikona, kult Bogorodice, nastanak i istoriju Malteškog reda te istoriju i značaj ove ikone. Knjiga Ikona vitezova – istorija ikone Bogorodice Fileremske objavljena je prvo u Italiji, a malo zatim prevedena i objavljena u Crnoj Gori, u zajedničkom izdanju Narodnog muzeja Crne Gore i Pomorskog muzeja Crne Gore. No, kako malo ko čita knjige – moje djelo nije mnogo promijenilo situaciju i o ikoni i dalje kruže mitovi, falsifikati i pogrešne informacije
ETV: Različita literatura navodi više verzija nastanka Filermose. Kao neko ko je i te kako posvećen ovoj tematici, koja od tih verzija Vam se čini najuvjerljivijom?
SBUTEGA: Prvi dokument koji pominje postojanje ikone – u jednoj kapeli na brdu Fileremo – na Rodosu je iz kraja XIV vijeka, a prije toga – nemamo podatka o njoj. Samo od tada možemo pratiti njenu istoriju, a prije toga – postoje samo legende iz raznih izvora. Jedini podatak koji nam donekle osvjetljava prethodnu istoriju ikone je onaj iz dokumenta Malteškog reda – iz 1497. godine, prema kome je ikona preživjela ikonoborstvo, odnosno pokret uništavanja ikona u Vizantijskom carstvu u toku VIII i IX vijeka.
Često se ističe da je ovu ikonu naslikao sveti Luka Evanđelista, kome se atribuira autorstvo drugih jako starih ikona. No, radi se samo o legendi koju prvi pominje Andrej sa Krita, u VIII vijeku.
ETV: Nakon dugog puta, Filermosa je stigla do Cetinja, gdje se i danas nalazi. Koliko je značajna za crnogorsku Prijestonicu i čini li Vam se da su nadležni svjesni njene vrijednosti?
SBUTEGA: Kada je ikona identitifikovana i smještena u Narodni muzej, na Cetinju, počele su u Crnoj Gori i Srbiji da kruže nevjerovatne i fantastične priče o njenoj basnoslovnoj vrijednosti, pa se pisalo da su ikona i dvije relikvije ,,najveće svetinje hrišćanstva”, a jedan ruski kvazi-stručnjak je procijenio ikonu na astronomskih 10 milijardi dolara..
Prije svega, treba razlikovti tri tipa vrijednosti kada se procijenjuje ova ikona. Prvi je kulturno-istorijski. Ona je značajna, prije svega, po tome što je zaštitnica Malteškog reda i po svojoj dugoj, dramatičnoj i zanimljivoj istoriji. Druga dimenzija je estetsko-umjetnička vrijednost. O njoj je gotovo nemoguće govoriti, jer se radi samo o jednom malom fragmentu znatno veće kompozicije (o kojoj možemo samo nagađati što je predstavljala), koji je, osim toga, veoma oštećen. Najzad, kada se radi o ekonomskoj vrijednosti jednog umjetničkog djela – ona zavisi od tržišta. Ikone nemaju veliku tržišnu vrijednost, jer su, posebno poslije raspada Sovjetskog Saveza, preplavile tršište. Koliku bi cijenu dostigle neke posebno značajne ikone, čiji su autori bili Rubljov ili Đoto, ne možemo pretpostaviti, jer se one ne pojavljuju na tržištu.
U svakom slučaju, ne može se očekivati da bi ova ikona dostigla na tržištu neku jako visoku cijenu koja bi se mogla porediti sa umejtničkim djelima za koje su plaćeni rekordni iznosi. To su, po pravilu, bila djela savremenih slikara (Van Gog, Gogen Klimt, Pikaso, Polok, itd.), a rekordni iznos od 450 miliona dolara je plaćen za sliku Salvator Mundi ( Spasitelj svijeta), koja se pripisuje Leonardu da Vinčiju.
PORTAL ETV: Sve češće se u javnosti čuju pretenzije da se Filermosa izmjesti u neki vjerski objekat. Kakav je Vaš stav o tome?
SBUTEGA: Od kada je otkriven identitet ikone, a zatim ona smještena u Plavu kapelu Narodnog muzeja, javljaju se razne ideje kako naći neko drugo, bolje mjesto za nju – pri čemu Srpska pravoslvna crkva pretenduje da je ona njen vlasnik i ističe da je muzej neadekvatno mjesto za jednu ikonu… Istovremeno je Vlada Crne Gore eleborirala više projekata koji su zatim napušteni, uvijek u uvjerenju da bi nalaženje boljeg riješenja za njen smještaj privuklo veliki broj hodočasnika i turista. Pri tome se pokušavala dobiti podrška Malteškog reda za te projekte.
Vlada Malteškog reda nema pretenzija da povrati vlasništvo ikone i relikvija i smatra da Crna Gora i njene institucije, koji su njihovi legitimni vlasnici, treba da samostalno odluče kako da ih valorizuju.
Naglašavam da je ikona Bogorodice Fileremske poznata, uglavnom, samo u Malteškom redu, te se ne može očekivati da bi privukla brojne druge hodočasnike ili turiste, a Malteški red ima samo 13.500 članova.
Kada je ikona smještena u Narodni muzej, ja sam 2002. sa jednom malom delgacijom Malteškog reda – na čelu sa kardinalom Piom Lagijem, došao da je obiđem, a zatim sam, sa suprugom i bratom don Brankom, 2004. organizovao trodnevno hodočašće vlade Reda, na čelu sa Velikim meštrom. Od tada – nije bilo organizovanog hodočašća ikoni i relikvijama, koliko mi je poznato.
Često se u Crnoj Gori govori i piše da ikonama nije mjesto u muzejima. To nije tačno, jer se mnoge, među najpoznatijim i najvrednijim ikonama, nalaze u muzejima, u Vatikanu, u Moskvi i drugdje. Dakle, smatram da ikona treba da ostane u Plavoj kapeli Narodnog muzeja Crne Gore.
Antun Sbutega je prvi ambasador Crne Gore pri Svetoj stolici i Malteškom redu – imenovan 1. januara 2007. godine, nakon čega je nastavio diplomatsku aktivnost u Rimu, u svojstvu ambasadora pri Republici Italiji, Malti i San Marinu, do penzionisanja 2016. godine. U periodu 2016–2023. bio je admiral Bokeljske mornarice Kotor. Predsjednik je Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega. Autor je brojnih monografija, naučnih i stručnih radova iz oblasti ekonomije, istorije, pomorstva, diplomatije i umjetnosti u Jugoslaviji, Crnoj Gori, Italiji, Hrvatskoj i Vatikanu.
/Marija Mitrović – etv.me/
Dvoje srpskih državljana procesuirano je u Tivtu zbog zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, saopšteno je iz Uprave policije.
“Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug” – Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, nakon sprovedenih aktivnosti na suzbijanju krivičnih djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja, u saradnji i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, podnijeli krivične prijave protiv dva lica, od kojih je jedno lišeno slobode”, navodi se u saopštenju UP.
Iz policije su kazali da su Tivtu lišili slobode M.K. (35) iz Niša zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.
“Sumnja se da je M.K. počinio navedeno krivično djelo na način što je kao zaposleni u jednom ugostiteljskom objektu, na radnom mjestu konobara, otuđio novac od pazara u iznosu od 3.263 eura, čime je pribavio protiv pravnu imovinsku korist”, rečeno je u saopštenju.
M.K. je je sloboden lišen od strane pripadnika granične policije u Rožajama, gdje je kontrolisan kao putnik autobusa.
U akciji policije u Tivtu je procesuirana i N.M., takođe državljanka Republike Srbije.
“U nastavku aktivnosti na rasvjetljavanju krivičnih djela iz ove oblasti, policija u Tivtu je nadležnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv N.M. (27) iz Beograda, zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, na način što kao zaposlena u jednom pravnom licu, na radnom mjestu poslovođe, nije uplatila pazar već je isti prisvojila, čime je pribavila protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 1.799,51 eura”, navodi se u saopštenju UP.
Svjetski dan pomorstva, u okviru globalne inicijative Međunarodne pomorske organizacije (IMO), obilježava se danas u kotorskoj luci, na kruzeru „Opera”, u vlasništvu kompanije Mediterranean Shipping Company (MSC).
Događaj u Kotoru ima karakter regionalnog obilježavanja Svjetskog dana pomorstva, a ovogodišnjom temom „Naš okean, naša obaveza, naša prilika“ naglašava se potreba za zajedničkim djelovanjem u očuvanju mora i unapređenju održivog pomorskog sektora.
Na ceremoniji otvaranja prisutnima su se obratili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i kapetan broda Giovanni Guarracino.
Predsjednik Jokić istakao je značaj obilježavanja Svjetskog dana pomorstva upravo u Kotoru, gradu sa bogatom pomorskom tradicijom i snažnom pozicijom u međunarodnom kruzing turizmu.
„Velika je čast što Kotor, sa svojom viševjekovnom vezom sa morem, danas stoji rame uz rame sa svjetskim pomorskim centrima u obilježavanju dana koji slavi sigurnost, održivost i budućnost pomorstva. Ova manifestacija potvrđuje da Kotor ne samo da čuva svoju istoriju, već aktivno učestvuje u oblikovanju savremene pomorske politike i turizma,“ poručio je predsjednik Jokić, pozdravljajući prisutne paneliste i goste.
U okviru programa obilježavanja Svjetskog dana pomorstva na kruzeru „Opera“ održavaju se dvije tematske panel diskusije o unapređenju bezbjednosti plovidbe i usklađenosti sa međunarodnim standardima na Jadranu, sa posebnim fokusom na nove standarde za elektronske nautičke karte, kao i o razvoju integrisanih itinerera i usluga u funkciji unapređenja nautičkog turizma, sa ciljem bolje povezanosti i kvaliteta usluge duž jadranske obale.
© BokaNews, 2021
