Na teritoriji opštine Kotor obnovljeno je pet spomenika palim borcima NOR-a od 1941. do 1945. godine i to u Lipcima, Perastu, dva u Dobroti i Škaljarima.
Vrijednost radova je 4.687 eura.
Radove je izvodila firma “Marmi Jović” doo Tivat.
Kotor – obnovljeni spomenici palim borcima NOR-a
Na 110. godišnjicu dolaska prvih podmornica u Boku, Tivat će ugostiti svjetsku podmorničku elitu
Crna Gora i Tivat će biti domaćini i organizatori Svjetskog kongresa podmorničkih veterana 2023.godine – potvrđeno nam je danas iz Udruženja „Podmorničar“ iz Tivta koje okuplja bivše podmorničare Jugoslovenske ratne Mornarice, a koji žive u Crnoj Gori.
„Putem online glasanja, odluku da se Crnoj Gori povjeri domaćinstvo i organizacija ovog zbačajnog međunarodnog skupa, podržale su 19 od 24 zemlje – članice Međunarodnog kongresa podmorničara ISC (International Submariners Congress). Ovr godine Kongers koji je trebalo da se održi u Karlskroni u Švedskoj je morao biti otkazan zbog koronavirusa i odložen je za 2021. Šveđani će te godine biti domaćini, Grčka 2022., a mi smo dobili organizaciju Kongresa za 2023. jer je Njemačka odustala od toga da oni budu domaćini te godine.“- kazao nam je član rukovodstva NVO „Podmorničar“ iz Tivta, kapetan bojnog broda u penziji Rajko Bulatović.
On je istakao da je to velika čast i obaveza za Udruženje podmorničkih veterana iz Crne Gore, ali i odlična prilika za dodatnu međunarodnu promociju i Tivta i cijele države, odnosno bogate mornaričke i vojno-tehnološke tradicije u Boki Kotorskoj. Naime, 2023.godine kada će se kongres održati u Tivtu, navršava se tačno 110 godina od dolaska prvih podmornica uopšte u Boku Kotorsku jer je austrougarska podmornica U-3 uplovila u ovdašnju njihovu veliku vojnopomorsku bazu još daleke 1913. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Boka je uz Pulu, bila glavna baza njemačke Mitellmer U-boot flotile (Sredozemne podmorničke flotile) koja je stvarala izuzetno velike probleme saveznicima u Mediteranskom basenu. Neke svjetski poznate ličnosti i najveći podmornički asovi svih vremena, tada su bili u Boki, poput najčuvenijeg od svih Karla Denica, ili Lotara fon Arnoa dela Perijera, Maksa Valentajnera, Valtera Forstmana, Ota fon Hersinga, Georga fon Trepa, Martina Nimolera, Joefa Holuba, Zdeneka Hudečeka do Vilhelma Kanarisa.
U vrijeme održavanja Kongresa, navršiće se i 95 godina od ustanovljavanja jugoslovenskog podmorničarstva, odnosno dolaska u Tivta prvih jugoslovenskih pomsornica „Hrabri“ i „Nebojša“ 1928.
Tivat ima višedecenijskku duboku vezu sa podmorničarstvom kao tehnološki veoma naprednom djelatnošću i segmentom ratne brodogradnje jer su podmornice Austro-Ugarske, Kraljevine i socijalističke Jugoslavije, ali i SSSR-a i Libije, decenijama održavane i remontovane u ovdašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal, a Tivat je i mjesto gdje je 2005. i završilo podmorničarstvo na ovim prostorima kada je zvanično rasfirmirana tadašnja 88.flotila podmornica RMVJ. Ovdje su sačuvani brojni artefakti vezani za bogatu i dugu tradiciju podmorničarstva u Boki, među kojima su najznačajnije dvije kompletne podmrnice: mala tzv. džepna pdomornica P-912 „Una“ i velika dizel-električna podmornica P-821 „Heroj“ a koje su danas muzejski ekponati u Zborci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra. Tivat je do sada u više navrata bio mjesto okupljanja podmorničkih veterana bivše Jugoslavije jer njihova udruženja iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore odlično međusobno sarađuju, a priliku da obiđu ovdašnje podmornice-muzejske ekponate, proteklih godina nisu propuštale ni mnoge njihove kolege- aktivni ili penzionisani podmorničari iz cijelog svijeta, koji su u Crnu Goru dolazili kao turisti. Ipak, organizacije višednevnog skupa koji će u maju 2023.. u Tivtu okupiti oko 200 delegata – podmorničkih veterana iz cijelog svijeta i članova njihvih porodica, je mnogo ambiciozniji i ozbiljniji poduhvat u čemu će Udruženju „Pormorničar“ kao domaćinu, partneri biti gradska uprava, predstavnici državnih vlasti i ovdašnje turističke privrede.
Stoga su iz Udruženja „Podmorničar“ Tivat sa činjenicom da su dobili formalnu organizaciju Svjetskog kongresa podmorničkih veterana za 2023. već upoznali čelnike Opštine i Turističke organizacije Tivat, kao i menadžment Porto Montenegra kao fokalne tačke oko koje će se učesnici ove međunarodne manifestacije okupiti, i podvukli da odmah počinju pripreme za organizaciju ovog značajnog događaja.
Posjetite CUNGU Radanovići i ostvarite rođendanskih 15% popusta
Ovog četvrtka, petka i subote 11. 12. i 13 juna povodom 23. rođendana u prodajnom centru Cungu & Co Radanovići – Kotor očekuje vas 15 % popusta na kompletan asortiman.
Kompanija CUNGU & CO osnovana je 1997. godine. Osnovna djelatnost kompanije je maloprodaja, veleprodaja i distribucija robe široke potrošnje i profesionalne opreme za ugostiteljstvo.
Vremenon, sa razvojem tržišta, razvili smo se u jednu od vodećih kompanija u Crnoj Gori za opremanje restorana, hotela i kafe barova sa profesionalnom opremom za kuhinje kao i sa visoko kvalitetnim namještajem za terase i plaže.
Osim toga u našim maloprodajnim objektima imamo širok izbor raznih proizvoda za savremene kuhinje, enterijer, opremanje i dekoraciju vaših domova.
Posjetite nas i ostvarite 15% popusta povodom našeg 23. rođendana, poručuju iz Cungu & Co Radanovići – Kotor
Herceg Novi: Tri kontakta zaraženih iz BiH negativni, za dva se čekaju rezultati
Bez obzira što dokazanih slučajeva obolijevanja nemamo gotovo 40 dana, Institut i sve lokalne epidemiološke službe će i dalje nastaviti sa intenzivnim aktivnim epidemiološkim nadzorom, traganjem za mogućim slučajevima infekcije i epidemiološkom obradom svih sumnjivih slučajeva – navode iz IJZ-a.
BiH do jula neće otvoriti granice prema državama EU
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija (iz SNSD) izjavio je danas da nije realno očekivati da će BiH otvoriti granice prema državama Evropske unije prije kraja juna, uz mogućnost uvođenja restrikcija za neke zemlje ili regione, na osnovu odluka kriznih štabova.
On je rekao da će država pratiti epidemiološku situaciju, jer se upravljanje granicom pokazalo kao važna mjera za kontrolu pandemije korona virusa.
Tegeltija je istakao da se tokom otvaranja granice vodilo računa o zdravstvenim radnicima i oporavku privrede, kao i da su praćene odluke susjednih zemalja i EU.
On je podsjetio da je prvobitno granica otvorena za ulazak poslovnih ljudi uz ograničenja, osobama s dvojnim državljanstvom i gradjanima susjednih zemalja, kako se ne bi narušila epidemiološka situacija.
Najavio da će se i dalje pratiti šta čini i radi EU.
Delegat Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović (SDP) zatražio je danas na sjednici tog doma odgovor od predsjedavajućeg Savjeta ministara na pitanje – kada nadležni državni organi planiraju otvoriti državnu granicu za građane EU poreklom iz BiH.
“Potrebno je što prije to riješiti i regulisati. U pojedinim državama EU žive brojni građana koji su iz BiH i koji žele posjetiti domovinu tokom ljeta, pa im je potrebno poslati jasnu poruku kada mogu doći u BiH, ali to nije jasno iz odgovora predsjedavajućeg”, naveo je Bećirović.
On je kazao da nije zadovoljan radom Savjeta ministara BiH tokom pandemije korona virusa.
Morsko dobro: Zakupcima plaža dati privremena rješenja za rad
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je uputilo inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma da, u saradnji sa sekretarijatima za privredu u šest primorskih gradova, zakupcima privremenih lokacija u zoni morskog dobra omogući izdavanje privremnih rješanja za rad za tekuću sezonu.
“Imajući u vidu vanredne okolnosti koje su nastupile tokom prve polovine 2020. godine zbog pandemije novog korona virusa, te da su nadležni organi radili smanjenim kapacitetom uz redukovano radno vrijeme, zakupci privremenih lokacija u zoni morskog dobra nijesu bili u objektivnoj mogućnosti da zadovolje cjelokupnu proceduru prilikom izrade tehničke dokumentacije propisane Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Iz navedenog razloga Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore predložilo je da opštinski sekretarijati za privredu i ove godine izađu u susret zakupcima privremenih lokacija u zoni morskog dobra izdavajući im privremena rješenja za rad saglasno članu 19 stav 4 Zakona o upravnom postupku”, pojašnjava se u saopštenju Morskog dobra.
Predloženo je da se privremena rješenja za rad za 2020. godinu izdaju zakupcima koji imaju zaključen Aneks ugovor o korišćenju morskog dobra za tekuću sezonu i koji su započeli procedure oko dobijanja odobrenja za rad shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Rumunska kompanija od svjetla i kapljica mora napravila Letećeg Holandeza
Rumunska kompanija Visual Skin specijalizirala se za audio-vizualne sadržaje i 3D video-mapping projekcije. U najveće atrakcije majstora iluzije svakako spada spektakularna projekcija Letećeg Holandeza, jedrenjaka iz 17. stoljeća.
Svima poznati Brod duhova u njihovoj verziji se stvara uz pomoć svjetla i jakih pumpi mora, a zvuk vjetra iz velikih zvučnika stvara dojam da jedrenjak doista plovi.
Ghost ship je prvi put predstavljen u Amsterdamu 2014., prezentiran je također u Bukureštu i Berlinu, a projekcije naručuju i drugi gradovi kao doprinos nautičkim feštama.
(Ž. S.)
U SAD-u ruše kipove Kristofora Kolumba
Kip Kristofora Kolumba ostao je bez glave u Bostonu, drugi je oštećen u Miamiju, treći bačen u jezero u Virginiji, a još jedan je srušen u Saint Paulu u Minnesoti, nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda kojeg je ubio bijeli policajac.
Talijanski istraživač već je godinama predmet spora u SAD-u. Moreplovac iz Genove koji je u povijesti ostao zapisan kao onaj tko je otkrio Ameriku, često se smatra jednim od simbola genocida nad američkim Indijancima i starosjediocima općenito.
Deseci američkih gradova zamijenili su proslave Kolumbovog dana u listopadu – koji je postao praznik 1937. – danom sjećanja na “starosjedilačke narode”. Ali to nisu učinili ni Boston ni New York koji imaju snažnu talijansku zajednicu kojoj je ovaj dan posvećen.
U Bostonu je otvorena istraga zbog dekapitiranja spomenika, ali dosad nitko nije uhićen, rekao je u srijedu glasnogovornik lokalne policije.
Gradonačelnik Bostona rekao je da će kip biti uklonjen, te da će se pričekati konačna odluka o njegovoj sudbini.
“Mislim da je dobro kapitalizirati stvari” na valu prosjeda protiv rasizma koji trenutno potresaju SAD, rekla je za AFP jedna stanovnica Bostona, ispred oštećenog spomenika Kolumbu.
“Kao i crnci u ovoj zemlji, starosjedioci su bili maltretirani. Ovaj pokret je moćan, a dekapitacija spomenika je vrlo simbolična”, rekla je.
U Miamiju na Floridi kip koji se nalazi u parku oštećen je crvenom bojom a na njega je ispisano Black Lives Matter (Crni životi su važni) i George Floyd.
Još jedan kip tog istraživača srušen je u utorak navečer u Richmondu, u Virginiji, i uz pomoć užeta dovučen do jezera i bačen u njega.
Pokret koji napada simbole američke robovlasničke i rasističke prošlosti pogodio je i druge zemlje, pogotovo Veliku Britaniju i Belgiju, gdje su se posljednjih dana na meti našli kipovi koji predstavljaju figure iz kolonijalog doba.
Reuters javlja da je u četvrtak srušen i Kolumbov kip u Saint Paulu, u Minnesoti.
Viši sud potvrdio i drugu oslobađajuću presudu za kotorskog satičara
Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda u Kotoru koji je u septembru prošle godine odbacio tužbeni zahtjev preduzeća „Maxko“ iz Kotora protiv odbornika Demokrata u SO Kotor, pjesnika, satiričara i muzičara dr Gorana Jovanovića, da toj firmi koja je osnivač Skala radija, Jovanović isplati odštetu od 5.000 eura i javno se izvini zbog svojih izjava o tom mediju i njegovoj uređivačkoj politici.
Vijeće Višeg suda kojim je predsjedavala sutkinja Magdalena Zečević 26. maja potvrdilo je prvostepenu presudu Osnovnog suda u Kotoru i kao neosnovanu, odbilo žalbu koju je na nju podnio advokat Skala radija, Nikola Samardžić. Viši sud je potvrdio i presudu kotorskog da je „Maxko“ na čijem je čelu glavni i odgovorni urednik Skala radija Slavko Mandić, dužan da Jovanoviću nadoknadi sudske troškove u iznosu od 812,5 eura.
Jovanovič je lani u tri odvojene parnice pred Osnovnim sudom u Kotoru dobio procese koji su protiv njega zbog navodnih uvreda i narušavanja njihovig ličnog i poslovnog ugleda i časti podnijeli kompanija „Maxko“, sam Slavko Mandić i glavna i odgovorna urednica Skala radija Dubravka Jovanović, tražeći ukupno odštetu od 15.000 eura. Na to se žalio advokat Samardžić koji je interese Skale zastupao u sva tri procesa, ali je Viši sud u Podgorici do sada potvrdio dvije prvostepene presude.
Sudije kotorskog osnovnog suda Predrag Krstonijević, Mišo Jakšić i Andrijana Zečevič-Vukićević u svojim prvostepenim presudama nisu prihvatili tvrdnje Slavka Mandića i njegovih saradnika da ih je Timur Tmurni u svojim objavama na fejsbuku, You Tubeu i drugim platformama, izvrgao ruglu, vrijeđanju, oklevetao i povrijedio njihovu čast i ugled, nanio im duševne bololove i prouzrokovao materijalnu štetu. Pozivajući se na više konkretnih slučajeva iz prakse tog Evropskog suda za ljudska prava, kotorske sudije su procijenile da se Timur nije Mandiću i Jovanovićevoj narugao kao privatnim, već kao javnim ličnostima, te da je iznio vrijednosni sud o radu Skala radija i njegovog menadžmenta na što je Timur imao pravo po Ustavu Crne Gore i po članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja.
Nezadovoljan ovakvim presudama Mandić je i sam javno počeo prozivati kotorske sudije nazivajući ih sramnim i poručujući da se sada i on bavi satirom pa se sudijama obraćao kao „Krstoprdu“ i „Jakšosmrdu“ što je izazvalo oštru reakciju Udruženja sudija Crne Gore, ali i privatnu tužbu koju je protiv Mandića nakon toga podnio sudija Krstonijević.
U najnovijoj presudi Višeg suda u Podgorici koja potvrđuje drugu od tri prvostepene presude u korist Gorana Jovanovića, njegovo i pravo svih građana na slobodu govora, mišljenja i izražavanja je afirmisano možda i snažnije i argumentovanije nego ikada do sada.
Naime, Viši sud je potvrdio stavove sudija Osnovnog suda u Kotoru da Timur ima pravo da izražava svoje mišljenje i stavove iako je pored ostaloga, u svojim javnim nastupima posvećenim radu Mandića i Skale koji važi za medij izuzuetno blizak DPS-u i naklonjen crnogorskim vlastima, satiričar korsitio i pojmove poput „Štala smradio“, „Udbaško-depeesovski medij“, „uhljebi režima i medijski trovači“…. Uz ponavljanje ranije konstatovanog da su Mandić i Jovanovićka na novinari javne ličnosti i da su stoga dužni trpjeti i veći stepen kritike na svoj račun, kao i da Skala kao medij mora trpjeti kritike i izražavanje vrednosnih sudova gražana o načinu na koji taj medij radi, Viši sud je posebno podvukao da „sloboda izražavanja predstavlja jedan od suštinskih temelja demokratskog društva i jedan je od osnovnih preduslova za napredovanje društva i samoostvarenje svakog pojedinca“.
„Zaštita tog konvencionalnog prava nije ograničena na izražavanje istinitih faktografskih iskaza, iako istinitost iskaza ima određenu težinu i važnost prilikom procjenjivanja, već obuhvata i izražavanje kritičkih mišljenja i vrijednosnih sudova. Isto tako, nije ograničena samo na sadržaj koji se smatra neuvredljivim, ravnodušnim i nailazi na pozitivan prijem, već to pravo obuhvata i one informacije koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju.“- naveo je pored ostaloga, u svojoj presudiViši sud, pozivajuči se na nekoliko konkretnih presuda iz prakse evropskih sudova. U presudi piše i da Skala nije dokazala da je zbog navodne Timurove kampanje protiv tog medija pretpjela materijalnu i poslovnu štetu i da su joj poslovni partneri navodno, otkazivali saradnju, i naglašava da je satiričar metaforično se izražavajući, iznosio sopstvene vrednosne sudove o radu tog medija i „tužoca (Skalu) kroz metaforične iskaze povezivao sa političkim djelovanjem“.
„Ovaj sud nalazi da tuženi (Jovanović) u svojim objavama nije povrijedio lična prava tužioca (Skale), bez obzira da li se radi o istinitim ili neistinitim informacijama. Ovo i iz razloga što informacije o političkim pitanjima doprinose debati od javnog interesa, javnost svakako ima pravo da zna takvu informaciju i bilo kakva ograničenja takve slobode izrađavanja ne bi bila opravdana“- stoji u presudi Višeg suda.
MOŽE SE NEKOME REĆI I DA JE FAŠISTA JER JE TO VREDNOSNI SUD
U presudi Višeg suda piše i da je Osnovni sud u Kotoru pravilo procijenio da je korištenje termina „fašista“ u Timurovim objavama o Mandiću i Skali te njihovo poređenje sa UDBA-om i Gebelsom „u konkretnom slučaju predstavja vrednosni sud“. Pozivajući se na konkretne presude Evropskog suda, Viši sud je konstatovao da se korišćenje takvih termina „ne opravdava automatski osudu za klevetu“ i da se „generalno uvredljivi izrazi poput „idiot“ ili „fašista“ mogu smatrati prihvatjivom kritikom u određenim okolnostima“.
Viši sud je potvrdio i nalaz prvostepenog da je tužilac (Skala) kao klasični medij imao mogućnost da u svakom trenutku reaguje i preko soprvenog medijskog prostora argumentovano opovrgne tvrdnje koje je Jovanović iznosi na svom fejsnuk profilu, ako su smatrali da su one neistinite ili netačne, te da u tome nema prostora za miješanje države koje bi nastalo eventualnom osuđujučom presudom za Timura.
„Nesporno je da se tuženi izražavao kroz satiru a upotreba vulgarnih izraza sama po sebim nije presudna u procjeni uvredljivog izražavanja, jer može da posluži samo u stilske svrh, a po ocjeni Evropskog suda za ljudska prava, stil predstavlja dio komunikacije kao oblika izražavanja i kao takav je zaštičen zajedno sa sadržajem izražavanja“- piše u presudi.
TO Kotor od kampanje “Ljetuj doma” ne očekuje mnogo
– Ove godine svakako zbog brojnih preporuka i SZO i uopšte načina na koji će se putovati, ne očekujemo veću posjećenost jer i tu dolazi do drugačije politike dolazaka i kada je riječ o gostima sa kruzera i o dolascima avionom, dakle brojni su faktori koji će uticati da ne bude, neću reći gužvi, jer sada govorimo o održivosti i isplativosti – kazala je Radović.
Ove godine, kako je kazala, u septembru i oktobru očekuju ono što je Kotor ima tokom zime.
– Svakako ne velike brojke, ne nešto što će ovu godinu učiniti isplativom, već ono što će im na minimumu omogućiti da ovu godinu završe bez velikih gubitaka ali svakako ne u plusu – kazla je Radović.
Od kampanje “Ljetuj doma” u tom gradu ne očekuju mnogo jer, kako je kazala Radović, domaćih gostiju ima najmanje u Kotoru.
– Kotor jeste atraktivan za obilaske, ali naši ljudi žele plaže i slične atrakcije, pa Kotor može biti zanimljiv za jednodnevne izlete. Nekih dužih rezervacija gostuju iz Crne Gore nema. Očekujemo posjetu restoranima i jednodnevne izlete ali od kampanje ‘Ljetuj doma’ ne očekujemo značajne prihode – istakla je Radović.
Fokus je, kaže, na nalaženju alternatovnih izvora finansiranja.
– Jer boravišna i izletnička taksa kao naši glavni izvori finansiranja, neće biti ni u jednocifrenom procentu u odnosnu na raniji period. Tako da ćemo se okrenuti projektnim aktivnostima i svemu onome što je opterećivalo grašku infrastrukturu. Mnogo više ćemo voditi računa da budemo ‘eko frendli’ destinacija i uradimo prvo projekte za zaštitu biodiverziteta, promociju prirodnog i kulturnog nasljeđa itd, da obezbijedimo novac iz Evropskih fondova koji nam do sada nijesu bili tako dostupni – dodala je Rdaović.
Vidljiviji oporavak turističke privrede Radović ne očekuje za manje od pet godina.
