Pornađeni zlatnici u podmorju blizu Floride/ – STOCK&PEOPLE/IMAGO VIA GULIVER
Skriveno ispod tirkiznih voda kod dijela američke savezne države Floride poznatog kao “Obala blaga”, tim ronilaca iz kompanije za spasavanje brodova otkrio je upravo blago – tovar davno izgubljenog španskog blaga za koje procjenjuju da vrijedi milion dolara.
Više od 1.000 srebrnih i zlatnih novčića za koje se smatra da su kovani u španskim kolonijama Boliviji, Meksiku i Peruu otkriveno je ovog ljeta kod atlantske obale Floride, saopštila je kompanija 1715 Fleet-Queens Jewels LLC.
Prije nekoliko vijekova, bogatstvo je trajektom prevoženo nazad u Španiju kada je uragan uništio brodove flote 31. jula 1715. godine, izlivajući blago u more, prema podacima Društva flote 1715.
Datumi i oznake kovnice su i dalje vidljivi na nekim od pronađenih novčića, saopštila je kompanija za spašavanje, što je korisno za istoričare i kolekcionare koji se nadaju da će saznati više o izgubljenom blagu.
– Svaki novčić je dio istorije, opipljiva veza sa ljudima koji su živjeli, radili i plovili tokom zlatnog doba Španskog carstva. Pronalaženje 1.000 njih odjednom je i rijetko i izvanredno – navela je kompanija.
Prema zakonu Floride, svako “blago” ili drugi istorijski artefakti “napušteni” na državnom zemljištu ili u državnim vodama pripadaju državi.
Zakon zahtjeva da država zadrži otprilike 20 odsto pronađenog arheološkog materijala za istraživačke kolekcije ili javno izlaganje.
Organizacije za ljudska prava iz Zagreba, Osijeka i Podgorice pozvale su ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gorana Grlića Radmana da se na 2BS Forumu u Budvi založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i one počinjene u Lori.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA), organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka saopštili su da je poznato koliko procesuiranje ratnih zločina zavisi i od političke volje, iako je to u nadležnosti pravosuđa.
Takav stav, kako su rekli iz tih organizacije, poslao bi snažnu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.
“Pravosnažnim presudama u Hrvatskoj utvrđeno je da su pripadnici 72. bojne Vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike, dovedene u Loru bez ikakvog pravnog osnova, ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do usmrćenja nekih od njih”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da, ipak, do danas nijesu istraženi niti presuđeni svi zločini počinjeni u tom logoru.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka kazali su da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) već 18 godina, od 2007, istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu.
Radi se, kako su rekli iz tih organizacije, o 14 pripadnika nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske.
“Oni su, kao ratni zarobljenici, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, morali biti zaštićeni od mučenja i ubistava: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da još nije poznato ni da li je ŽDOS istragu proširilo i na slučaj mučenja crnogorskog državljanina Veselina Bojovića, koji je zbog torture preživljene u Lori prvi put saslušan pred nadležnim organima 2012, a potom i ove godine pred Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore, po zamolnicama ŽDOS.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka su rekli da su iz medija saznali da Grlić Radman planira da posjeti mjesto stradanja u Morinju.
“Pozdravljamo što će ministar sa svojim crnogorskim domaćinima položiti cvijeće kod spomenika žrtvama ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima sa dubrovačkog područja, koje su počinili bivši pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju”, kaže se u saopštenju.
Podsjeća se da je u Crnoj Gori pravosnažno utvrđeno da je u logoru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život, kao i da su četvorica pripadnika JNA osuđena na zatvorske kazne zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja zatvorenika.
“Kao što Crna Gora mora nastaviti da se suočava sa zločinima u Morinju i na dubrovačkom ratištu, tako i Hrvatska ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zločine počinjene u Lori i obezbijedi pravdu za sve žrtve”, navodi se u saopštenju.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava rekli su da težina jednog zločina ne može biti izgovor za relativizaciju, niti za umanjivanje patnje žrtava drugog.
Oni su poručili da se samo priznavanjem obje strane istine može stvoriti prostor za zajednički pijetet.
“Pitamo se, stoga, kada će biti stvoreni uslovi da se žrtvama zločina u Lori iskaže jednako dostojanstvo kao i žrtvama Morinja”, naveli su iz organizacija iz Osijeka, Zagreba i Podgorice.
Oni su poručili da ih, istovremeno, zabrinjava što se povodom najavljenog obilježavanja u Morinju pojavljuju pozivi na proteste.
“Organizacija Miholjski zbor je pozvala građane da se „odlučno i istrajno usprotive“ posjeti Radmana i poručila da ne treba dozvoliti da „ljudski škart gazi obraz Boke i Crne Gore“, niti da se u „Morinju glorifikuju lažne žrtve“”, navodi se u saopštenju.
Iz Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava su poručili da je takva retorika, kojom se vrijeđaju i ponižavaju žrtve ratnih zločina i potpiruje neprijateljstvo, opasna i neprihvatljiva.
Oni su istakli da posebno osuđuju i uvrede upućene Radmanu, jer one ugrožavaju dijalog i šalju poruku netolerancije.
“Pijetet prema žrtvama jedne etničke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se iskaže pijetet i prema drugima – samo priznavanjem svih žrtava i svih zločina moguće je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava”, ističe se u saopštenju.
Napad automobilom i nožem ispred sinagoge u Manchesteru u kojemu su ubijene dvije osobe proglašen je terorističkim incidentom.
Protuteroristička policija izjavila je da su dvije osobe uhapšne nakon napada ispred sinagoge Heaton Park Hebrew Congregation u Crumpsallu, Greater Manchester, u četvrtak – nakon što je napadača ustrijelila policija.
Na konferenciji za novinare, šef protuterorističkog odjela Metropolitanske policije, pomoćnik povjerenika Laurence Taylor, rekao je da je identitet osumnjičenika poznat policiji, ali da se ne može otkriti zbog “sigurnosnih razloga na mjestu događaja”.
Manchesterska policija izjavila je da su još tri osobe teško ozlijeđene u napadu – i potvrdila je da je u sinagogu poslana postrojba za deaktiviranje bombi.
Snimke podijeljene na društvenim mrežama prikazuju građane kako viču policajcima da osumnjičenik ima na sebi pričvršćenu bombu.
Policija je potvrdila da je osumnjičenik mrtav nakon što su naoružani policajci ispalili hice u 9:38.
Policija isprva nije mogla potvrditi njegovu smrt zbog sigurnosnih problema vezanih uz sumnjive predmete na njemu.
Fotografija navodnog napadača koja kruži internetom prikazuje muškarca s bradom i tamnom odjećom kako stoji ispred sinagoge s neidentificiranim predmetima pričvršćenim za struk i nešto drži u ruci.
Andy Burnham, gradonačelnik Manchestera, rekao je da se radi o ozbiljnom incidentu.
– Ljudima koji slušaju bih prije svega rekao da izbjegavaju (to) područje. Riječ je o ozbiljnom incidentu, ali istovremeno mogu odmah primiriti ljude jer se čini da je neposredna opasnost prošla, a policija u Manchesteru je to riješila veoma brzo, kazao je za BBC Radio.
Britanski premijer Keir Starmer, koji se nalazi u Kopenhagenu na summitu Europske političke zajednice, objavio je na X-u da je zgrožen napadom, dodajući da je situacija “još groznija” zbog činjenice da se zbio na Jom Kipur, sveti dan za Židove.
Stručnjak za turizam, prof. dr Rade Ratković, ocijenio je da su loši rezultati turističkog sektora posljedica nedostatka kvalitetnog upravljanja destinacijom, što je, kako navodi, prvenstveno odgovornost države.
Prema njegovim riječima, dok zemlje Mediterana bilježe stabilan rast i godišnju popunjenost kapaciteta od oko 50%, u Crnoj Gori je taj procenat svega 25%. On je naglasio da su uzrok slabih rezultata izostanak destinacijskog menadžmenta i integracije turističkih subjekata, kao i nedostatak podsticajnih propisa i aktivnosti ministarstava i turističkih organizacija.
Poseban izazov, dodao je, predstavlja rastući broj nekategorisanog i nekomercijalnog smještaja – vikend stanova i kuća – koji, zbog nižih troškova poslovanja, direktno “guši” hotele i utiče na snižavanje cijena hotelskog smještaja.
Boka Kotorska – Kostanjica – foto Boka News
Ratković je ocijenio da je “krajnje vrijeme da crnogorski turizam sprovede radikalne reforme”, te naglasio da privatni sektor u otežanim okolnostima ulaže maksimalne napore. On je pozdravio organizovanje privrednika kroz Privrednu komoru i najavljeni Kongres turističkih radnika, ističući da je riječ o prilici da struka iznese stavove i prijedloge, te da vlasti na njih odgovore.
Govoreći o pripremama za narednu sezonu, Ratković je ukazao da je već došlo do kašnjenja. Ove godine, kako je rekao, izostale su studijske posjete turoperatora.
Zaključio je da će konačna ocjena ovogodišnje turističke sezone biti poznata tek na kraju godine, kada budu sumirani ukupni rezultati turističkog prometa.
Na trećem izdanju Festivala turističkog i etno filma (TEF), održanom 25. i 26. septembra u Krku, posebno priznanje u međunarodnoj konkurenciji osvojio je turistički film o Tivtu „Mediterranean Dream“, autora Mihaela Đuričića, nastao u produkciji Turističke organizacije Tivat.
Ovo priznanje ima poseban značaj, jer potvrđuje da Tivat i Crna Gora imaju što da pokažu i ispričaju kroz savremeni, umjetnički i emotivan filmski izraz. U konkurenciji filmova iz više evropskih zemalja, „Mediterranean dream“ je prepoznat kao inspirativan i upečatljiv prikaz destinacije, koji na jedinstven način spaja prirodne ljepote, kulturno nasljeđe i životnu energiju Tivta.
„Nagrada u Krku za mene i za cijeli tim je veliko priznanje, ali i odgovornost da nastavimo da podižemo ljestvicu. Film ‘Mediterranean dream’ je nastao iz želje da pokažemo Tivat onakav kakav mi osjećamo, kao spoj tradicije i savremenog duha. Ponosan sam što je naš rad prepoznat na međunarodnom nivou i zahvalan svim saradnicima i partnerima koji su dali dio sebe da ova priča bude ispričana na pravi način“, poručio je autor filma Mihael Đuričić.
Na realizaciji filma, osim autora, učestvovali su i Jelena Svorcan, Luka Bulajić, Vlado Trapara i Jelena Pejanović Bojić, dok su za izgled glumaca bili zaduženi Ana Anđelić (šminka) i Anamarija Medved Radulović – Hair like a boss (frizura). Posebnu podršku u realizaciji snimanja pružili su lokalni partneri Hotel Astoria, Pine i Waikiki beach.
“Ovo međunarodno priznanje dodatno potvrđuje ulogu Tivta kao destinacije koja inspiriše i motiviše, te je još jedan dokaz da se kroz spoj kreativnosti i saradnje mogu stvarati priče koje putuju daleko izvan granica Crne Gore”, poručila je direktorica Turističke organizacija Tivat Nina Lakičević.
Festival turističkog i etno filma u Krku već tri godine okuplja autore, turističke poslenike i publiku iz cijele Evrope, potvrđujući svoju važnost kao regionalna platforma za promociju turizma, kulturne baštine i filmske umjetnosti.
Air Montenegro – Foto: Air Montenegro/Nebojša Jelić
Građani Crne Gore više ne mogu putovati u Srbiju sa starim ličnim kartama, saopštili su iz kompanije Air Montenegro.
Oni su podsjetili da je rok važenja za stare lične karte istekao u srijedu i da je sada za putovanje u Srbiju potrebna nova elektronska lična karta ili važeći pasoš.
“Putnici koji planiraju put u Beograd treba unaprijed da provjere svoja putna dokumenta, kako bi izbjegli neprijatnosti na graničnom prelazu”, navodi se u objavi Air Montenegro na društvenim mrežama.
Iz te kompanije su zamolili putnike da tu informaciju uzmu u obzir prilikom planiranja putovanja.
Nevladina organizacija Naša Akcija, u saradnji sa Jadranskim edukativno-istraživačkim centrom za reagovanja na iznenadna zagađenja mora – ATRAC iz Hrvatske, organizuje stručno-edukativne obuke u Kotoru, u periodu od 6. do 10. oktobra 2025. godine, u okviru međunarodnog projekta ASAP – Mehanizam za zaštitu osjetljivih područja Jadrana.
Obuke će se održati u prostorijama Omladinskog kluba Kotor, a namijenjene su prestavnicima institucija, službi zaštite i spasavanja, organizacija civilnog društva, kao i volonterima. Cilj je jačanje kapaciteta za efikasno reagovanje na iznenadna zagađenja mora i unapređenje zaštite obalnih područja.
Program obuka obuhvata:
Obuku za reagovanje na moru, sa posebnim fokusom na planiranje, korišćenje specijalizovane opreme (barijere, skimeri, disperzanti), timsku koordinaciju i izvođenje simulacionih vježbi;
Obuku za čišćenje obale, koja uključuje razumijevanje uticaja izliva nafte, identifikaciju osjetljivih područja, bezbjednost na terenu, kao i praktične tehnike sanacije, uključujući mjere zaštite ugrožene faune.
Obuke će realizovati stručni tim ATRAC-a, a svi učesnici koji uspješno završe program dobiće odgovarajuće sertifikate.
Projekat ASAP, finansiran kroz Interreg IPA Adrion program, okuplja partnere iz šest jadranskih zemalja – Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Crne Gore i Slovenije, s ciljem unapređenja zajedničkih mehanizama zaštite Jadranskog mora od slučajnih zagađenja nastalih usljed pomorskih incidenata.
Prijave za učešće su otvorene do 4. oktobra 2025. godine, a broj mjesta je ograničen.
Za dodatne informacije i prijave zainteresovani se mogu obratiti putem e-mail adrese: nasaakcija@gmail.com
Najveći problem ove turističke sezone je to što smo kao avio destinacija oštećeni izgradnjom bulevara od Tivta do Jaza kao i zatvaranjem nekoliko putnih pravaca što je otežalo dolazak tradicionalnih gostiju, kazao je predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović poručujući da ćemo posljedice toga osjetiti naredne godine.
Jovanović kaže da se za ljetnju turističku sezonu nadležne državne institucije nisu dobro pripremile.
„Za nešto smo sami odgovorni, za nešto nismo. Nažalost, nismo izvukli dovoljno pouka, jer ljetnju turističku sezonu nadležne državne institucije nisu dobro pripremile. Sama koordinacijska tijela koja postoje na nivou države, odnosno Vlade, zajedno sa opštinama nisu adekvatno radila, odnosno nisu se često sastajala“, smatra Jovanović.
Podsjeća da su kasnili tenderi za Zakup plaža za postavljanje privremenih objekata.
„Da smo čitavu sezonu odradili faktički nelegalno, to moram da podcrtam jer svi ti tenderi su i njihovo kašnjenje proizveli jednu nelegalnost na terenu, nesigurnost, povećanje cijena, zakup plaža je sa sobom donijelo i povećanje cijena usluga mobilijara, usluga plažnih barova“, rekao je Jovanović.
Predsjednik Opštine Budva kaže da ono što je katastrofalno a što se odrazilo na ovu sezonu je dizanje poreza sa 7 na 15% u turizmu.
„Što znači da smo za 110% povećali namete koji su sve to prirodno prelili na potrošače, što znači da smo kao turističke destinacije, nažalost, postali skupi. Na taj način postali smo nekonkurentni u odnosu na druge destinacije i to su sve pouke koje moramo izvući, pogledati istinu u oči i reći da za sljedeću turističku sezonu moramo mnogo stvari da korigujemo kako bismo nju dočekali spremno“, poručio je Jovanović.
Opština Herceg Novi podržala je otvaranje novog obrazovnog smjera u Srednjoj mješovitoj školi „Ivan Goran Kovačić“ opremanjem kabineta u kojem se od početka ove nastavne godine odvija nastava za elektrotehničare za razvoj veb i mobilnih aplikacija.
U saradnji sa upravom škole, Opština je finansirala nabavku 13 računara i 13 monitora, čime je mladim sugrađanima omogućeno sticanje znanja i vještina u oblasti informacionih tehnologija.
Tim povodom, srednju školu su danas posjetili predsjednik Opštine Stevan Katić, potpredsjednik Ivan Otović i sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.
„Ove godine su se prvi put stekli uslovi da se oformi odjeljenje za veb dizajn. Mi smo kao Opština izašli u susret tako što smo opremili informatički kabinet za potrebe novog odjeljenja. Danas smo obišli taj kabinet, kao i sve ono što smo u prethodnom periodu donirali“, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
Za potrebe opremanja ovog kabineta iz budžeta lokalne uprave obezbijeđeno je gotovo 8 hiljada eura.
Katić je pohvalio zalaganja direktorice Ljiljane Karanović i saradnju sa upravom ove vaspitno-obrazovne ustanove. Podsjetio je da je ranije realizovano više donacija u vidu nabavke informacione opreme, sportske opreme, zamjene bravarije, uređenja infrastrukture. Osim toga, Opština Herceg Novi je podrška učešću učenika na brojnim takmičenjima, realizaciji studijskih posjeta, a tradicija je organizacija prijema i dodjela nagrada za najuspješnije.
„Kada se uđe u školu vidi se domaćinski pristup i da je puno toga urađeno na poboljšanju uslova za đake. Mi ćemo nastaviti da pomažemo i u narednom periodu, jer mislim da je obaveza Opštine da se dodatno uključi“, poručio je Katić, te izrazio zadovoljstvo što je, uz lokalnu samoupravu, i resorno Ministarstvo svoju podršku podiglo na viši nivo.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovat će sedmom Samitu Evropske političke zajednice 1. i 2. oktobra u Kopenhagenu, gdje će govoriti o ekonomskoj bezbjednosti Evrope i održati brojne bilateralne susrete.
On je poručio da Crna Gora neće tražiti članstvo u EU, već će ga zaslužiti kroz sprovedene reforme i jačanje institucija.
“Od velike je važnosti što je domaćin Samita – Danska, predsjedavajuća zemlja Savjetom EU. Do kraja njenog mandata Crna Gora mora zatvoriti još najmanje 5 poglavlja i to nije obećanje, to je posao koji se mora završiti. Evropska unija je naša radna akcija: svakog dana, na svakom poslu i to je put koji nas vodi do članstva. Crna Gora ne traži članstvo u EU, mi ćemo ga zaslužiti sprovedenim reformama i jakim institucijama koje funkcionišu”, poručio je Milatović.
Govorit će u okviru Samita i na okruglom stolu na temu ekonomske bezbjednosti Evrope. On će na poziv kralja Danske Frederika X prisustvovati svečanoj večeri sa evropskim liderima.
Na marginama Samita on će se sastati sa brojnim evropskim liderima.
Evropska politička zajednica je forum koji okuplja blizu 50 lidera zemalja Evropske unije i drugih država, s ciljem jačanja političkog dijaloga i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.
Učešće na ovom događaju predstavlja odličan način za promociju i intenziviranje diplomatske kampanje Crne Gore za članstvo u EU, ali i za jačanje bilateralnih odnosa sa brojnim zemljama učesnicama.
