Naučno istraživanje: Selo ili grad, kako prebivalište utiče na zdravlje i aktivnost adolescenata?

0
Naučno istraživanje: Selo ili grad, kako prebivalište utiče na zdravlje i aktivnost adolescenata?
Luštica

Tim istraživača sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore –Erol Vrević, Pavle Malović, Dragan Bačović, Danilo Bojanić i Aldijana Nokić – realizovao je prvo nacionalno istraživanje koje je ispitalo kako mjesto prebivališta utiče na nutritivni status i fizičku aktivnost adolescenata u Crnoj Gori.

Istraživanje, sprovedeno u 27 srednjih škola širom zemlje, obuhvatilo je 1.503 adolescenata uzrasta od 13,9 do 17,9 godina i objavljeno u međunarodnom časopisu  BMC Public Health (SCI, SCIE, SSCI, A&HCISCOPUS).

Tim istraživača prikupio je podatke u 14 opština Crne Gore, koristeći antropometrijska mjerenja poput indeksa tjelesne mase (BMI), odnosa struka i visine (WHtR) i procenta tjelesne masti (BF). Fizička aktivnost procijenjena je putem standardizovanog PAQ-C upitnika, koji mjeri nivo aktivnosti u različitim periodima dana.

Adolescenti su podijeljeni na one iz urbanih (69,6%) i ruralnih sredina (30,4%), čime su rezultati omogućili direktno poređenje ova dva okruženja.

Nutritivni status i fizička aktivnost ključni su faktori zdravlja adolescenata, perioda života koji oblikuje buduće generacije. Cilj istraživanja bio je da se procijeni da li i koliko razlike u urbanim i ruralnim sredinama utiču na ove aspekte, kako bi se kreirale strategije za unapređenje zdravlja mladih u cijeloj zemlji.

Rezultati ukazuju da 14,7% muških i 12% ženskih adolescenata ima prekomjernu težinu, dok je 10,1% dječaka i 3,1% djevojčica gojazno. Štaviše, nije bilo značajnih razlika u nutritivnom statusu između mladih iz urbanih i ruralnih sredina. To znači da problem gojaznosti zahtijeva pažnju u cijeloj zemlji, bez obzira na mjesto prebivališta.

Analiza fizičke aktivnosti otkrila je jasne razlike među mladima. Mladići iz ruralnih sredina imali su viši nivo fizičke aktivnosti nego oni iz gradova (p = 0.032), posebno tokom slobodnog vremena, časova fizičkog vaspitanja, malih odmora i pauza za ručak. Djevojke iz ruralnih sredina bile su aktivnije od svojih vršnjakinja iz urbanih područja samo tokom slobodnog vremena (p = 0.020), dok druge razlike nisu bile statistički značajne.

U urbanim sredinama, adolescenti se suočavaju s većim ograničenjima prostora za fizičke aktivnosti i češće provode slobodno vrijeme koristeći elektronske uređaje. S druge strane, adolescenti na selu češće učestvuju u fizičkim zadacima i aktivnosti na otvorenom, što doprinosi njihovom većem nivou aktivnosti.

Rezultati istraživanja su ukazali na potrebu za kreiranjem prostora za igru i sportskih sadržaja u urbanim sredinama, organizacijom programa za podsticanje fizičke aktivnosti mladih, kontinuiranim obrazovanjem adolescenata o značaju zdravih stilova života.

Ovi rezultati pružaju ključne smjernice za donosioce odluka u unapređenju zdravlja mladih u Crnoj Gori.

Objavljivanje ovog istraživanja u prestižnom međunarodnom časopisu potvrđuje njegov značaj za naučnu i širu javnost. Dostupno je na linku: BMC Public Health (SCI, SCIE, SSCI, A&HCISCOPUS).

Informacije o radu preuzete su iz Liste naučnih radova Univerziteta Crne Gore 

Opština Herceg Novi poziva mlade: Prijavite se na školu fotografije i kurs španskog jezika

0
Opština Herceg Novi poziva mlade: Prijavite se na školu fotografije i kurs španskog jezika
Herceg Novi

Mlade Novljanke i Novljani biće u prilici da tokom ove godine pohađaju dva besplatna kursa – školu fotografije i kurs španskog jezika za početnike. Iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, kao organizatora, pozivaju sve zainteresovane u dobi od 13 do 29 godina da se prijave na ove besplatne, tromjesečne kurseve koji će biti održavani u Omladinskom centru u Starom gradu.

„Mala škola fotografije“ je radionica u okviru koje će prvi mjesec biti posvećen upoznavanju sa polaznicima, njihovim afinitetima, vrstom fotografije koja ih interesuje i opremom koju posjeduju. Potom će uslijediti upoznavanje sa istorijom fotografije, sa akcentom na stvaraoce iz Herceg Novog (studio Laforest, Luka Cirigović, Stevo Lepetić), a onda i upoznavanje sa tehničkim osobinama fotografske kamere/aparata.

Kurs španskog jezika zamišljen kao kraći kurs tokom kojeg će se polaznici upoznati sa osnovama španskog jezika, kao i sa španskom kulturom, tradicijom i načinom življenja. Ovaj nivo podrazumijeva osposobljavanje polaznika da se pozdrave na španskom jeziku, da se upoznaju, da opišu mjesto u kom žive, da se snađi u prodavnici, na pijaci, kao i da vode kraće konverzacije. Nivo A1 podrazumijeva sposobnost izražavanja u sadašnjem i budućem vremenu.

Rok za prijave je 17. januar 2025. godine. Prijavu je potrebno poslati mejlom na adresu Sekretarijata za kulturu i obrazovanje: kultura@hercegnovi.me

Požari se proširili na Hollywood; 100.000 ljudi mora se evakuirati

0
Požari se proširili na Hollywood; 100.000 ljudi mora se evakuirati
Posljedice požara u Kaliforniji, Foto: Ringo Chiu/Reuters

Najmanje pet osoba poginulo je u katastrofalnim požarima u Los Angelesu gdje je noćas buknuo još jedan – šesti požar. Zahvatio je Hollywood Hills, mjesto na kojemu stoji kultni natpis Hollywood. Više od stotinu hiljada ljudi evakuirano je, a još toliko čeka spremno da napusti domove.

Požari se proširili na Hollywood

Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori 13. januara

0
Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori 13. januara
Karike – Dan Hrvata u CG – 2024. Foto Boka News

Dana 13. januara 2025. četvrtu će se godinu zaredom, a po treći puta svečanom akademijom i koncertom, obilježiti Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.

Trinaesti januara  izabran je za Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori u spomen na taj datum 809. godine, kad su moći sv. Tripuna  prenesene iz Carigrada u Kotor.

Program proslave Dana hrvatskoga naroda 2025. počet će svečanom svetom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, koja će se slaviti na Karike, 13. januara, u katedrali sv. Tripuna u Kotoru, u 11 sati.

U večernjim će se satima, u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, održati središnja proslava uz  koncert u dvorani Auditorium (bivši Dom vojske) na Seljanovu – Tivat, s  početkom  u 20 sati.

Glazbeni gosti su klapa Sveti Juraj HRM i operna pjevačica Marina Cuca Franović u pratnji korepetitora Davora Novaka, a u programu će sudjelovati i dramski umjetnik Robert Kurbaša.

Vijorenje zastave hrvatskoga naroda uz crnogorsku zastavu na 13. januara za hrvatski narod u Crnoj Gori  predstavlja prije svega dokaz međusobnog uvažavanja i  zajedništva te, nadasve, ustrajnosti i opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima.

Potporu Hrvatima i hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori svojim će dolaskom dati uzvanice iz Crne Gore i  Republike Hrvatske.

Program se održava pod pokroviteljstvom Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Preminuo Stipica Kalogjera

0
Preminuo Stipica Kalogjera
Stipica Kalogjera

Stjepan ‘Stipica’ Kalogjera (Beograd, 24. svibnja 1934. – Zagreb, 3. siječnja 2025.), hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i producent, dugogodišnji član HDS-a, preminuo je prije nekoliko dana, a zauvijek će ostati urezan u povijest glazbene umjetnosti svojim neizmjernim talentom, kreativnošću i strašću za glazbom.

Stipica Kalogjera već je od malih nogu pokazivao izniman talent za glazbu. U Zagrebu je najprije počeo svirati violinu, a poslije trubu i klavir, da bi svoje obrazovanje zaokružio na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. godine. Unatoč tome zvanju, nepokolebljivo se posvetio svijetu glazbe.

Njegova profesionalna glazbena karijera započela je 1958. godine kada je postao članom Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big Band HRT). U tom je orkestru bio trubač, potom pijanist, a 1991.-1993. glazbeni producent.

Skladao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu ‘Vino i gitare’, ‘Ti si moja obala’, ‘Dobra večer, uzorita’, ‘Sviraj mi, gitaro’, ‘Margarita’, ‘Vjeruj mi’, ‘Krovovi’, ‘Ti, koju ne poznam’, ‘Poslije kiše dolazi sunce’, ‘Bit ćeš uvijek moja’, ‘Adrese moje mladosti’, ‘Ča je bilo tega više ni’, ‘Ponoćno sunce’ i ‘Tvojih pola sata’.

Tijekom svoje bogate karijere, skladao je i aranžirao više od 4000 djela za razne glazbene sastave, od malih ansambala do simfonijskih orkestara, od kojih su neki nagrađeni prestižnim priznanjima. Osobito su uspješni bili aranžmani za pjesme ‘Galeb’ i ‘Skalinada’ (Z. Runjić) te ‘Cesarica’ (Z. Stipišić), za koju mu je i dodijeljena nagrada Porin 1994. za najbolji aranžman. Iste godine zajedno s Arsenom Dedićem dobiva Porina kao najbolji producent za album ‘Tihi obrt’, a 1998. također kao najbolji producent s Arsenom Dedićem dobiva Porina za album ‘Ministarstvo straha’. Godine 2010. dodijeljena mu je nagrada Porin za životno djelo.

Kalogjera je autor glazbe i za dva mjuzikla, ‘O’Kaj’ i ‘Kaj20’, izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Skladao je glazbu za animirane filmove te dječje televizijske serije.

Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni (stalni šef dirigent festivala u Splitu od osamdesetih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998.).

Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i nepogrešive emocionalne dubine, a njegov doprinos hrvatskoj glazbi glazbeni pisac Siniša Škarica uspoređuje s veličinama poput Quincyja Jonesa u svjetskim okvirima. Stipica Kalogjera ostavlja iza sebe neizmjernu glazbenu baštinu, koja će nastaviti inspirirati generacije.

Vlada i mali akcionari Instituta pregovaraju o planu restrukturiranja

0
Vlada i mali akcionari Instituta pregovaraju o planu restrukturiranja
Institut Igalo – foto Boka News

Pregovori Vlade i dvije grupe malih akcionara Instituta “Simo Milošević” iz Igala u vezi sa izmjenom dijela plana restrukturiranja te kompanije, trajali su i u srijedu, a vjerovatno će biti nastavljeni i danas do 12 sati, saznaju Vijesti.

Za danas u 12 sati je zakazana Skupština akcionara.

Ti pregovori vode se u vezi sa djelovima plana koji se odnose na njegovo buduće poslovanje, kao i u vezi sa planiranom prodajiom dijela imovine Instituta, kako bi bile prihvatljive dijalu manjinskih akcionara.

Da bi plan restrukturiranja bio usvojen, potrebno je da za njega glasaju akcionari koji imaju dvije trećine vlasništva akcija. Država ima oko 56 odsto akcija, odnosno potrebna joj je podrška od malih akcionara koji imaju najmanje 10,2 odsto kapitala.

Vila Oliva, čiji je suvlasnik biznismen Žarko Rakčević, ima 27,4 odsto akcija, a preostali mali akcionari imaju ukupno oko 16 odsto akcija.

Na dnevnom redu Skupštine je plan restrukturiranja koji predviđa da se u Institut za četiri godine uloži 106 miliona EUR, od čega kroz dokapitalizaciju 64 miliona, od prodaje dijela zgrada Instituta 28,2 miliona, a iz kredita koji bi uzela kompanija 14,5 miliona.

U dnevni red je naknadno dodata i odluka o prvoj zatvorenoj dokapitalizaciji vrijednoj 23,5 miliona EUR, na koju imaju pravo postojeći akcionari.

Dokapitalizacija bi se obavljala po nominalnoj cijeni akcija koja sada iznosi 154,93 EUR, odnosno akcionari bi za toliko uloženog novca u kompaniju dobili jednu akciju. Sadašnja vrijednost akcije na berzi je 29,3 EUR.

Ukoliko bi danas bio usvojen plan restrukturiranja i odluka o dokapitalizaciji, odmah bi se pokrenulo proces za objavljivanje emisije akcija. U emisiji bi bilo ponuđeno 152,1 hiljada akcija po nominalnoj cijeni od 154,93 EUR, a dokapitalizacija bi trajala 30 dana. Svaki postojeći akcionar mogao bi u dokapitalizaciji da kupi broj akcija srazmjerno svom sadašnjem procentu vlasništva.

Kako je navedeno u predlogu odluke, dokapitalizacija bi bila uspješna ako bi prodali 70 odsto akcija. To znači da bi u dokapitalizaciji osim države sa 56 odsto vlasništva, trebalo da učestvuju i mali akcionari koji imaju najmanje 14 odsto vlasništva.

Ostaje nejasno da li bi mali akcionari u dokapitalizaciji kupovali akcije po 155 EUR, ako je Vlada prošle godine odbila da kupi akcije Vile Oliva po 58 EUR.

Plan predviđa da se u narednih 60 dana završi prvi dio dokapitalizacije, kao i naknadno donese odluka o prodaji dijela imovine, solitera i dječjeg odjeljenja, procijenjenih na devet miliona EUR.

Akcionari koji bi na sljedećoj Skupštini glasali protiv prodaje ove imovine Instituta, prema Zakonu o privrednim društvima, bili bi nesaglasni akcionari i imali bi pravo da zbog toga zatraže da im kompanija otkupi akcije po prosječnoj tržišnoj cijeni u posljednjih šest mjeseci prije dana kada je donijeta odluka na skupštini akcionara ili u visini srazmjernog dijela neto vrijednosti imovine društva na dan kada je skupština akcionara donijela odluku o spajanju.

Ukoliko bi se prije ove odluke o prodaji imovine obavila dokapitalizacija po cijeni od 154,93 EUR, nesaglasni akcionari bi prema tumačenju ove odredbe o neto vrijednosti imali pravo otkupa akcija po toj vrijednosti.

Cilj plana je da omogući Vladi da legalno pomogne ovu državnu kompaniju u skladu sa strogim EU standardima o državnoj pomoći i preduslov je za početak dokapitalizacije. Autori plana smatraju da će bez njegovog usvajanja Institut otići u stečaj, jer ima akumulirane gubitke od 30 miliona EUR, i da će prekinuti da obavlja djelatnost koja je i od javnog značaja.

Plan predviđa da se u ovoj godini obezbijede 41,3 miliona EUR, od toga 32,3 miliona kroz dokapitalizaciju i devet miliona eura prodajom dijela imovine Instituta, takozvanog Solitera i Dječjeg odjeljenja.

Taj novac, prema planu, bio bi potrošen tako što bi se sa 26 miliona EUR pokrila tekuća nelikvidnost, odnosno platili svi dugovi instituta od oko 24 miliona i isplatili očekivani nesaglasni akcionari koji bi glasali protiv odluke o prodaji imovine. Plan predviđa i da Vlada u ovom periodu objavi plan otkupa akcija od malih akcionara kako bi došla do najmanje dvije trećine vlasništva i za to bi bilo potrošeno 9,6 miliona EUR. U ovoj godini predviđene su i investicije od 5,5 miliona EUR u blokove B i T druge faze Instituta.

U narednoj godini, prema planu, u Institut bi bila uložena 32,2 miliona EUR, i to 20 miliona u rekonstrukciju bloka T, zatim deset miliona u blok B i dva miliona u blok D. Ovaj novac bio bi obezbijeđen tako što bi se 20,7 miliona dobilo iz nove dokapitalizacije, 4,5 miliona od prodaje E odjeljenja i sa sedam miliona koliko bi Institut dobio od kredita.

U trećoj godini restrukturiranja bilo bi potrebna 28,3 miliona EUR, od čega bi 12,2 miliona EUR bila potrošena na blok A, 7,2 miliona u blok D, četiri miliona u blok S, tri miliona u blok T i jedan milion u blok B. Ovaj novac bi se obezbijedio prodajom glavne zgrade prve faze Instituta za 14,8 miliona EUR, kao i šest miliona od dokapitalizacije i 7,5 miliona iz kredita Instituta.

U četvrtoj i završnoj godini restrukturiranja, 2028. godini, bilo bi uloženo pet miliona EUR od dokapitalizacije, i to dva miliona u blok A, i dva i po miliona u blok S.

Nakon završetka restrukturiranja u 2029, profit Instituta bi iznosio 4,9 miliona i nastavio bi da raste, pa bi za deset godina u 2034. bio 6,6 miliona EUR.

OKC: Za 24 sata osam saobraćajnih nezgoda

0
OKC: Za 24 sata osam saobraćajnih nezgoda
Policija – brza vožnja

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je osam saobraćajnih nezgoda u kojima je osam osoba lakše povrijeđeno.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo šest, Herceg Novom i Pljevljima po jedna saobraćajna nezgoda.

Izdata su 254 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete su 33 prekršajne prijave.

Policija je oduzela 12 pari registarskih tablica.

Amsterdamska luka uvela nove mjere za čisti okoliš

0
Amsterdamska luka uvela nove mjere za čisti okoliš
https://www.portofamsterdam.com – @franciscomartinezphotography

Od 1. januara 2025. u amsterdamskoj luci na snazi je ograničenje upotrebe open-loop scrubber-a koji ispuštaju zagađenu vodu direktno u okoliš.

– Otvoreni pročišćivači ispuštaju zagađenu vodu od pranja u naše lučke vode. Ovom zabranom doprinosimo čišćem morskom okolišu, objavila je Luka Amsterdam.

Zabrana se odnosi na brodove koji su usidreni. Tamo je ispuštanje vode za pranje najviše koncentrirano.

Takozvani ‘čistači‘ dolaze u različitim verzijama: zatvoreni krug i otvoreni krug. Kod zatvorenog kruga, otpadni materijali se skupljaju u spremnik za otpad. S otvorenim krugom, zagađena voda za pranje ispušta se izravno u vodu. To doprinosi onečišćenju vode i uzrokuje onečišćenje vode i tla.

U 2023. oko 100 brodova s ​​otvorenim pročišćivačem uplovilo je u luku Amsterdam. Osim u Amsterdamu, zabrana je već na snazi ​​u lukama Antwerpena, Hamburga, francuskih i nekoliko skandinavskih luka.

Daily Express o Trebinju – prelijep potcijenjen gradić

0
Daily Express o Trebinju – prelijep potcijenjen gradić
Trebinje – foto Boka News

Britanski list Daily Express preporučuje turistima da posjete Trebinje, koje je, kako se navodi, europski dragulj koji nudi srednjovjekovnu atmosferu i šarm starog svijeta.

– Čarobno iskustvo čeka vas u ovom manje poznatom gradskom dragulju – stoji u autorskom tekstu Jessice Knibs za Daily Express.

Zainteresiranim turistima poručuje da ovaj grad ima sve što je potrebno za bijeg od svakodnevice, s brdima koja ga okružuju, pružajući savršenu sunčanu pozadinu i starinski šarm koji se osjeća na svakom koraku, prenosi Federalna.

– Unatoč očitoj ljepoti i brojnim popularnijim destinacijama koje su udaljene samo nekoliko sati, ovaj grad mnogim turistima ostaje uglavnom nepoznat – navodi se u tekstu pod naslovom ”Trebinje je prekrasan, ali potcijenjen grad”.

Trebinje – foto Boka News

Autorica ističe da Trebinje nudi urbani život u kombinaciji s jedinstvenim prirodnim riječnim krajolikom, zadivljujućim planinama i prostranim ravnicama, što ga čini autentičnim odredištem.

– Trebinje ima znatno manje turista u usporedbi sa svojim susjedima Dubrovnikom u Hrvatskoj i Kotorom u Crnoj Gori, ali je jednako lijepo – stoji u tekstu.

Autorica daje slikovit opis Trebinja, navodeći kako se u središtu grada može pronaći Stari grad, ograđen zidinama, s jedinstvenom tržnicom punom zelenila.

– Na obroncima se mogu vidjeti pravoslavne crkve, što ostavlja dojam starog svijeta. Rijeka Trebišnjica teče kroz ovaj dragulj, a njezine su obale obrubljene kupalištima s replikama vodenih kotača koji su se nekada koristili za navodnjavanje – piše u tekstu.

Trebinje – foto Boka News

Kako se navodi, u Trebinju ima mnogo toga za vidjeti.

– Smještena visoko na brežuljku, Hercegovačka Gračanica mjesto je koje se mora posjetiti i nesumnjivo je najidiličniji manastir u cijeloj Bosni i Hercegovini. Trebinjski Arslanagića most, poznat i kao Perovića most, još je jedna znamenitost, izgrađena 1574. godine, zajedno s Trgom slobode i manastirom Tvrdoš, koje vrijedi istražiti – stoji u opisu grada.

Autorica zaključuje da je Trebinje zadivljujuće tokom cijele godine, ali postaje posebno lijepo u maju, kada cvijeće cvjeta, a prosječna najviša temperatura iznosi oko 18 stupnjeva Celzijevih.

Budva: Dino Merlin nastupiće u drugom terminu, dogovoreno sa TO

0
Budva: Dino Merlin nastupiće u drugom terminu, dogovoreno sa TO
Dino Merlin

Regionalna zvijezda Dino Merlin koji je na trgu ispred starogradskih bedema u Budvi trebao da nastupi 1. januara, nastupiće u drugom terminu.

To je dogovor koji je postignut sa Turističkom organizacijom Budva nakon što je zbog tragedije na Cetinju otkazan muzički program.

To isto važi i za nastup bosanskog pjevača Adija Šoše koji je 1. januara trebao da nastupi prije starijeg kolege.

Turistička organizacija budve odrediće koji je to najbolji termin kada bi Dino Merlin mogao da nastupi, a koji bi privukao posjetioce u metropolu turizma.

Još ranije je objavljeno da je honorar Dina Merlina bio 110 hiljada eura te da je TO Budva ugovorom isplatila sve izvođače koji su trebali tokom trodnevnog novogodišnjeg muzičkog programa da nastupe ispred Starog grada.