Na Crnogorskom primorju nema puno prostora za optimizam ovih dana kad je u pitanju ljetnja turistička sezona. Nešto turista vikendom, uglavnom iz Podgorice, dođe da se okupa.
Plaže su puste, a hoteli skoro prazni.
Donosimo fotografiju našeg čitaoca koju je zabilježio danas oko 14,30 sati. Nezapamćeni prizor Gradske plaže u Tivtu, bez kupača i turista, subota 25. jul 2020. nekada je to bio udarni vikend.
Ljeto 2020. godine, će se pamtiti kao godina u kojoj se dogodio turistički krah.
“Bilo je ovakvih sezona, dok smo međusobno ratovali, nakon bombardovanja, ali spremni smo na sve. Imaćemo manje, možda smo sve ovo i zaslužili. U ovom trenutku bitno je sačuvati sebe i druge…” – kaže u poruci čitalac.
Opština Tivat je u prvoj polovini ove godine imala za 2,12 miliona eura manje ukupne primitke u budžetu u odnosu na isti period prošle godine.
To pokazuju podaci iz kvartalnog izvještaja o ostvarenju budžeta Opštine objavljenog na sajtu lokalne uprave, a u kome piše da je u periodu od 1. januara do 30. juna ove godine Opština Tivat imala ukupne primitke od 6.843.569 eura, dok su u istom periodu lani oni iznosili 8.970.480 eura. Sa prošlogodišnjih 5,06 miliona eura, u prvih šest mjeseci ove godine tekući prihodi Opštine Tivat pali su na samo 3,95 miliona eura. Najveći uzrok tome je milion eura manje naplaćenih tzv. “ostalih prihoda“ u prvom polugodištu ove u ondosu na prošlu godinu, kao i drastično smanjenje priliva novca po osnovu prihoda od kapitala, prihoda koje ostvaruju organi uprave vršenjem svoje djelatnosti, poreza na dohodak fizičkih lica, lokalnih poreza i lokalnih komunalnih taksi.
Sve to zajedno nije moglo kompenzovati ni bolje ostvarenje u odnosu na rezultat iz šest mjeseci prošle godine naplate komunalija od kojih je prihodovano 1,02 miliona u odnosu na prošlogodišnjih732 hiljade eura, odnosno poreza na imovinu građana i privrede od čega je u prvom polugodištu 2020. inkasirano skoro 2,04 miliona eura u odnosu na prošlogodišnjih 1,96 miliona.
Opština je u prvom polugodištu za svoje redovno funkcionisanje i ostvarenje planiranih investicija, uzela i kredit od dva miliona eura kod domaćih banaka, od čega je do 30. juna otplaćeno 360.127 eura. U odnosu na uporedni period lani, administracija gradonačenika Siniše Kusovca (DPS) u prvom polugodištu 2020. bilježi za oko 10 odsto veću realizaciju kapitalnih izdataka koji su iznosili 3.412.843 eura, dok je lani to bilo 3.099.294 eura.
Politički marketing
Porasli su, međutim, i izdaci za neto plate zaposlenih u Opštini koji su lani za šest mjeseci iznosili 850.880 eura, dok je ove godine ta cifra 916.163 eura. Upada u oči podatak da su istovremeno, izdaci Opštine Tivat za poreze i doprinose na zarade sopstvenih radnika u prvom polugodištu 2020. bili višestruko manji nego što su na manji iznos neto plata, ti porezi i doprinosi plaćeni lani. Naime, lani je u prvih šest mjeseci Opština Tivat na neto plate svojih radnika od nepunih 851 hiljadu eura izmirila i ukupno 620.939 eura poreza, prireza i doprinosa, dok je ove godine na isplaćenih preko 916 hiljada eura neto plata opštinara, istovremeno državi plaćeno samo ukupno 344.476 eura poreza, prireza i doprinosa. To dokazuje da su Kusovac i njegov tim prvi put u njenoj novijoj istoriji, doveli Opštinu u poziciju insolvenstnosti, odnosno nemogućnost da pravovremeno i u punom obimu izmiruje svoje poreske obaveze prema državi.
Istovremeno sa neizvršavanjem poreskih obaveza, Opština Tivat je za šest mjesci ove godine potrošila i skoro 45 hiljada eura više novca iz gradske kase nego lani na “ostala lična primanja“ svojih zaposlenih. Da je stanje sa javnim finansijama Tivta loše, pokazuje i podatak da su transferi iz budžeta pojedinicima, organizacijama i nevladinom sektoru za šest mjeseci ove godine bili kumulativno, za 90 hiljada eura manji nego u uporednom periodu lani.
Pritom su transferi institucijama kulture i sporta manji za preko 80 hijada eura nego lani, dok su transferi nevladinim organizacijama iznosili samo nepunu trećinu od iznosa novca koje su one dobile od Opštine za šest mjeseci prošle godine.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u posljednja 24 časa završile PCR analizu 561 uzorka na novi koronavirus, među kojima 82 rezultata bila pozitivna. Nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva povezanih sa COVID19. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca je 34.
Podgorica 42, Bijelo Polje 12, Berane 7, Nikšić 6, Bar 5, Tivat 4, Pljevlja 2, Rožaje 2, Ulcinj 1, Herceg Novi 1
Nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva povezanih sa COVID19. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca je 34.
Od infekcije se oporavio još 21 pacijent tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna: 348.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 2040.
Goli muškarac odjenuo je u petak tek higijensku zaštitnu masku te je iznenadio, zabavio ili šokirao prolaznike u londonskoj ulici Oxford, a mnogi su ga fotografirali mobitelom.
Dok se muškarac, čiji identitet nije objavljen, nonšalantno šetao popularnom trgovačkom ulicom, a svoje je spolovilo prekrio svijetloplavom zaštitnom maskom, prolaznici su ga fotografirali ili samo zurili u njega.
Nije jasno kakvu je poruku želio poslati no zaštitne maske od petka su obvezne u trgovinama u Engleskoj.
Smještajne cijene na Hvaru počele su se naglo rušiti, sada i do 40 posto. To je OK, u jeku smo sezonskih rasprodaja, piše Slobodna Dalmacija.
Ali nam otvoreno govore i da se ova “sodoma i gomora” od ljeta jednom i morala dogoditi, jer su domaći postali obijesni, bahati, lakomi, gladni. I sada su, kažu nam mnogi Hvarani, pali na zemlju svom snagom, dobro su bubnili o pod. Pa dok čekaju, mnogi razmišljaju i kako ne bi bilo loše možda opet dignuti zaboravljena polja lavande. Zasaditi, kao što su već neki počeli, krumpire i drugo bilje. Jer od gostiju ove sezone nema baš neke vele, a zima stiže i nervoza raste.
– Ove godine nema navečer ni broda iz Starog Grada put Splita. Samo vikendom gre. A ko će ga punit kad nema nigdi nikoga, nema gostiju šta troše, Amerikanaca, Brazilaca, Australaca, e i Engleza. Eno tamo jedna jahta, velika, prava. Još dvi, tri manje, a ostalo su ove jedrilice, usitni punat. Ma koji gosti, hebeš ti takve goste. To s broda ne silazi, samo nam zahod istresu. Jedino šta se prominilo je to što imamo nove-stare turiste. Otišli su partijaneri, Bogu fala, a došle su konačno obitelji – veli nam Stipe, Hvaranin u 60-im godinama.
U ljetu sušnjem 2020. godine, koje će se pamtiti kao godina u kojoj se dogodio turistički krah grada Hvara, riva je u devet jutarnjih sati otužno prazna. Mjesta u kafićima ima napretek, na klupama isto, na trgu, u šetnji, tek nekoliko stranaca.
Porto se cakli od čistoće, nema na njemu praznih limenki pive, plastične zgažene ambalaže. Nema nigdje ni kartušine od ostataka pizza iz fast foodova.
O, da, pizze su i dalje na megalomanskom cjeniku, u portu se za krišku traži 40 kuna, za malu pizzu 60, lisnato pecivo je 15, a kebab stoji 70 kuna. Ma tko to more platit?
Nitko. I mi smo spustili cijenu apartmana sa 100 na 60 eura. Ove nam se godine sve izokrenulo, prominila se struktura gostiju, ko da smo se vratili u vrime naših nona. Stigli su nam Nijemci, Česi, Poljaci, Hrvati, Slovenci. Polako stižu po apartmanima i Norvežani. Sve pari da je ka puno svita, ali nije. Nekidan mi je tu svratila češka obitelj, njih petero, i kažu mi da su sritni ko mala dica šta su ove godine mogli doć na Hvar. Jer je Hvar za njih inače preskup. A stoje u kamp kućici u Velo Zaraće – govori nam Antonia, zaposlenica u hvarskom dućanu.
Kaže da se domaći žale, i da se svi bore za svakog gosta. I da će ova sezona biti gora i od onih crnih 15 posto koliko se kao podatak najavljivalo. Bit će sretni ako uhvate i deset.
– Trebalo se nešto ovako dogodit da se malo opametimo, razmislimo, ljudi su postali prebahati. Imaš apartmane, sad bi i kafić, i brode i dućane, i ne znan šta. A ne moš baš sve. Ja se isto čudin kako nam gosti dolaze kad im u pekaru, evo lani je tako bilo, boca vode dođe 50 kuna. A ona mala od po litre 25. To je previše – veli nam Marija iz obližnjeg dućana.
Istu priču čujemo na svakom koraku, ljudi se žale, nervozni su. Na Hvaru se samo od turizma živi. Govore nam da najbolje zarađuju dućani sa hranom. Gosti s punim kesama izlaze vani, pa doma kuhaju. Onda se samo na noge spuste do neke od gradskih plaža, ma niti na otoke ne odlaze. Ali njima je opet dobro, većina njih Hvar možda nikada ne bi vidjela da korona nije uplela prste.
– Jedan dan ima posla, tri nema. Lani ga je bilo puno više, nije se moglo ni stić od pustog svita. A ove godine slabo i ništa, kupe dvi breskve, po jedan komad – kažu nam prodavačice Marijana Primorac i Julija Kežić.
A ništa bolje nije ni kod Imoćanina Marija Dedića, na čijem štandu nema gužve oko iznajmljivanja auta. Ali ima vremena i u deset popiti kavu, što je lani bila nemoguća misija. Lani su gosti u tu uru već u dugom redu čekali. Ove godine ako jedno auto do te ure izda, sretan je.
– Gosti su došli svojim autima, a apartmane su iznajmili okolo po malim mistima. I uglavnom su to stariji. I tako ja sidim, čekam, malo radim oko auta, čistin ih, pa i pometen oko štanda, onda popijem kavu, pa na mobitel – veli nam Dedić iz Vinjana Donjih.
A da se profil gostiju promijenio, kaže nam i štander Antonio Čičić, koji veli da Hvar opet dolazi na svoje, na obiteljski turizam. Oduševljen je tim obratom jer po njemu od takvih gostiju svi u Hvaru mogu imati posla. Lani je u svibnju imao prometa od 7330 kuna, a ove godine u istom mjesecu 530. Da mu nije bilo domaćih koji su prije dolaska u poje svratili po koju kapu, bilo bi ga i manje.
KotorArt Don Brankovi dani muzike, iz traganja za novim oblicima komunikacije umjetnosti, iznikao je nekoliko ideja koje plasira, konstantno ih promišljajući i nadograđujući. Jedna od njih je i „Muzika Boke“ koja je, zbog svoje posebne energije, kod stanovnika Kotora izazvala jako pozitivne reakcije i srdačna osjećanja.
Nekoliko dana tokom sedmice, stanovnici Starog grada Kotora, Dobrote, Kampa, Sv. Stasija, Mua, Prčanja i Perasta se bude zvucima Kola Bokeljske mornarice u izvođenju kotorskih muzičara, koji su usko povezani sa Festivalom ili Gradskom muzikom Kotora. Ovi festivalski muzičari, u ranim jutarnjim časovima sviraju iz barke koristeći more kao savršen prenosilac zvuka i brda koja okružuju zaliv kao savršenu akustičnu kutiju. Repertoar koji je, za sada, isključivo sastavljen od Kola Bokeljske mornarice, je sa pravom i svjesnom namjerom upravo takav.
Tradicionalno kolo je jedan od najvažnijih elemenata prepoznatljivosti Bokeljske mornarice, poznato kao i Kolo sv. Tripuna, a predstavlja spoj srednjovjekovnih sakralnih i kasnije svjetovnih elemenata iz života pomoraca. Za vrijeme kola se ne pjeva, ali postoji jedan pjesnički tekst, koji je krajem XIX vijeka napisao Pavo Božov Kamenarović, pomorski kapetan iz Dobrote. Stihovi ističu ideje narodnog preporoda šezdesetih godina XIX vijeka, kada se jasno naglašavala širina, nacionalna i vjerska tolerancija i osjećaj bratstva, inače tako njegovani u Boki.
Luke umjetnosti u Boki
Ideja Festivala da budi stanovnike Boke sa zvucima kola Bokeljske mornarice upravo potiče iz ideje samog kola i stihova:
Svi zajedno – svi u kolo
Rukama ruke stisnimo
Potvrdimo svim okolo
Da slogu bratsku ljubimo;
Nasljedujmo to načelo
što daše nama djedovi,
A Bog će dat – da veselo
Sl’jedit nas budu sinovi.
Mještani koji se bude uz zvuke Kola, obasjani su energijom koja se lako prenosi kada su ovakve poruke u pitanju a neki sada već odgovaraju, svirajući sa ponti, sa svojih balkona i taraca, potvrđujući ove poruke mira i zajedništva.
Sljedeća Muzika Boke zakazana je za srijedu, 29. jula u Perastu.
“Virtuelni doživljaj je fin kao informacija i promocija, ali to treba doživljeti, isto kao što ne možete virtuelno doživjeti ljubav. Možete imati komunikaciju i udvaranje ali doživljaj je pun samo kada budemo tamo gdje smo. Normalno je da se treba približiti ljudima putem virtuelnog svijeta, putem tehnike koju imamo i alata, da oni to vide i izaberu što je za njih najpovoljnije, i da dođu sa nekim informacijama. Jer ako vi dođete sa inforamacijama sa nečim što vas čeka, vi ćete bolje znati da izaberete najbolje za vas, nego da tek onda kada dođete tražite informacije koje možda uopšte nećete naći, kaže prof. dr Rade Raković dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve.
On ističe da smo promociju turizma vršili na jedan zastareli način.
“Masovno smo odlazili na berze, nosili prospekte pojedinačnih preduzeća , išle opštinske delegacije što je sve nepotrebno. Na inostranim tržištima prije svega treba da se promoviše zemlja , turistička destinacija. Crna Gora je mala turistička destinacija, atraktivna, raznovrsna i to treba da predstavimo kako i drugi rade, a ne da svako promoviše svoju kafanu, hotel ili svoje selo”- ističe Ratković.
Turizam – foto Boka News
Ratković kaže da je praksa pokazala da se turizam brzo oporavlja od krize. Prvo je veoma rezistentan na ekonomske nedaće i krize jer se počela turistička potreba izjednačavati sa osnovnim ljudskim potrebama.
“Jedino turizam ne može da funkcioniše u ratovima, terorizmu i u pandemijama. Znači dok to ne prođe uglavnom turizma nema, toga smo bili svjedoci nebrojeno puta u istoriji. Tako da vidim da se i u ovim planovima već za turizam poslije dvije do tri godine očekuju povoljni efekti. Ja mislim da je to realna slika, nadajući se da će tamo do proljeća ova vakcina biti pronađena i da će ona biti po mjeri najboljeg djelovanja na zdravlje, i da će biti pristupačna. Da neće biti prioritet da se napravi vakcina koja je najprofitabilnija, nego vakcina koja će biti najpristupačnija širokim narodnim masama, koja će biti djelotvorna, koja neće imati te nus – pojave. Siguran sam da to svjetska medicina može da napravi ali o tome ne odlučuje samo medicina nego značajan udio imaju i oni koji žele da zarade velike pare. To je nužna potreba jer se posljednja para daje za zdravlje. Nadam se da će i svijet biti odgovorniji i da će staviti zdravlje ljudi ispred profita pojedinačnih kompanija, ma kako one bile velike i moćne” – kaže Ratković.
Paket pomoći Vlade CG
Taj paket je očekivan, već je najavljivan i mislim da je dobro što je donešen. Dorbo je što je intezivniji po zahvatu i po obimu sredstava koja se daju. Kratkoročne mjere nijesu na mjesec – dva kao što je prije bilo nego su na skoro godinu dana, dakle negdje do juna naredne godine. Među tim mjerama su očekivane smanjenje PDVa na 7 %, i volio bih da se to zadrži kada prođe korona. Što se tiče plata određeno je regresiranje plata, za turizam 70% a za ugostiteljstvo je određeno 50 % , vjerovatno zato što u ugostiteljstvu imamo najviše radne snage i što je ugostiteljtsvo negdje 86% turističkog sistema, turizam u užem smislu, a to su uglavnom putničke agencije i slične djelatnosti – 14 %.
Moguće da je ta manja stopa stavljena zbog velikog broja radnika koje budžet možda ne može da servisira. To razumijem, ali da znaju da će biti u problememima i pored te pomoći turistička privreda. Mi ovo vrijeme nismo iskoristili da napravimo pojedinačne planove svakog hotelskog preduzeća da oni u tim planovima pokažu svoje moguće rezerve na bazi raznih scenarija ; optimističkih, pesimističkih i da se onda tačno vidi dinamčki po mjesecima koliko će da nedostaje i kako će da se servisira . Tako da sada kada neko pita ne možemo reći ni da, ni ne jer nismo napravili projekcije koliko nam treba i koliko ćemo moći sami da odradimo. Dobro je da se predlaže 24 mjeseca mirovanja, da se predlaže regresiranje kamata , sve su to uobičajne mjere koje su praktikovane i u drugim destinacijama.
Boka kotorska – foto Boka News
Što se tiče dugoročnih mjera na jedan dugoročni period od četiri godine, dobro je što je i u više navrata je najavljivano da se treba promijeniti mišlljenje i razvojna filozofija u turizmu, da se držimo više održivog razvoja i zaštite prirode i to je nešto što sigurno prihvatamo i pozdravljamo. Međutim, prioritetne investicije koje se predlažu nijesu u znaku promijena, nego u znaku kontinuiteta. Dakle, i dalje se forisiraju miks juz naselja, to su više ril istejt investicije , nego što su turistučke investicije, one su djelimično turističke investicije i one se vrše da bi se bolje prodavali rezidencijalni objekti. To što imamo – imamo, ali mislim da ubuduće ne bi trebalo forsirati jer nije prvo u skladu sa našim master planom koji ove godine ističe, ni ti je u skladu sa principima održivog razvoja.
Možemo da budemo lider na Mediteranu u ruralnom turizmu
Ono što se i dalje spominje kao prioritet je Ski turizam koji sa sobom nosi veliki rizik jer smo mi više pogođeni nego sjevernije zemlje u Evropi, sa hroničnom nestašicom snijega. Ski turizam bez snijega nema smisla, vještački snijeg ne može da bude zamjena, a i kada ima snijega to je sezona od mjesec dana. Mi imamo odlične uslove, možemo da budemo lider na Mediteranu u ruralnom turizmu. Vidim da se dosta pomaže i poljoprivredi što mi je jako drago, jer su turizam i poljoprivreda dvije najbolje drugarice. Kapacitete zapošljavanja je u razvoju zaleđa ruralnog turizma, razne vrste tematskog turizma može bitno da pomogne dužu sezonu u primorju i dugu sezonu u planinskom području CG, cjelogodišnju poljoprivrednu sezonu. To je jedan dobar model za CG i to je ta promjena koja se po procjenama turističkih istraživača preporučuje. Za te dugoročne mjere, koje su strateške potrebna je bila jedna stručno – naučna debata za koju nije bilo vremena. Nama predstoji inovacija master plana, izrada koja je u toku novog Prostornog plana CG, tako da se ja nadam da će se ostaviti prostor da se te mjere modifikuju, po mjeri izrade strateških dokumenata. Ali , ako je Vlada morala da izađe sa nečim brzo onda da joj ne zamjerimo nečim sa što se većina ekperata ne slažu, neki to glasno kažu a neki mudro ćute – kaže Ratković.
Gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac ne namjerava da podnese ostavku zbog skandala sa svojim kršenjem izrečenih mu zdravstveno-sanitarnih mjera, a njegova partija za sada izbjegava da se oglas o tome hoće li sama pokrenuti proceduru Kusovčeve smjene u tivatskom parlamentu.
Kusovac koga su opozicionari u međuvremenu nazvali „gradonačelnikom-prestupnikom“, se do dada oglušio o sve pozive opozicije da podnese ostavku zbog toga što je 4.jula u Donjem Grblju u zaleđu plaže Žukovica, uhvaćen u kršenju ranije mu izrečene mjere obavezne samoizolacije zato što je nekoliko dana prije toga, bio u kontaktu sa osobom inficiranom koronavirusom. Kusovac je tog dana, kako se kasnije pokazalo iz stavova NKT-a, obmanuo javnost i medije iznoseći im neistinite navode oko lokacije na kojom mu je riješenjem zdravstveno-sanitarnog inspektora, određena obavezna mjera samoizolacije, kao i okolnosti pod kojima je prekršio izdatu naredbu i samoinicijativno napustio samoizolaciju, vozeći se opštinskim službenim akutomobilom prvog dana vikenda, do zabačene plaže u Donjem Grblju.
Kusovac
Zbog toga je Kusovca istog dana u večernjim satima, policija prinudno privela u karantin u Igalu, a Osnovnom državnom tušilaštvu u Kotoru protiv tivatskog gradonačelnika policija je podnijela krivičnu prijavu zbog kršenja naredbi za spriječavanje opasne zarazne bolesti. Kusovcu koji je u karantinu u Igalu proveo nekoliko dana i na kraju bio negativan na testu na koronu, zbog ovog krivičnog djela prijeti novčana ili kazna zatvora u trajanju do godinu dana.
Predsjendica OO DPS Tivta Jovanka Laličić, ali ni informativna služba te partije, ni nakon dva daa nisu odgovorili na pitanja u vezi sa ovim skandalom i time kako će DPS postupiti prema svom istaknutom funkcioneru iz Tivta koji je svojim ponašanjem unizio sve mjere državnih organa na spriječavanju širenja koronavirusa i nanio političku štetu partiji.
Laličić je u telefonskom razgovoru novinaru rekla da ne može odgovoriti bez konsultacija sa informativnom službom DPS-a u centrali stranke i tražila da joj pitanja pošaljemo napismeno. Nakon toga međutim, ni ona ni informnativna služba DPS-a nisu odgovarali, a Laličićka se juče nije javljala ni na telefonske pozive novinara. DPS je stoga, ostao nijem na naše interesovanje hoće li ta partija tražiti od Kusovca da sam podnese ostavku, ili će eventualno čak pokrenuti i proceduru za smjenu predsjednika Opštine Tivat u lokalnom parlementu. DPS naime, i sam sa svojih 17 odbornika što je natpolovilna većina u SO Tivat, može u svakom trenutku razriješiti Kusovca koji im, sa ovakvim svojim gafom i javno dokazanim laganjem, postaje sve ozbiljniji balast pred lokalne i parlamentarne izbore 30.avgusta.
Snežana Matijević
DPS Tivta je inače, prije dvije godine internim pritiscima na partijskim organima, natjerao bivšu gradonačelnicu Tivta dr Snežanu Matijevič (DPS) da sama podnese ostavku na mjesto predsjednice Opštine jer se Matijevićka tada uporno opirala partijskim naredbama da mora potpisati ugovor kojim Opština Tivat časti Porto Montenetro sa 5,6 miliona eura, opraštajuči mu toliki dug prema lokalnoj kasi za komunalije.
Kusovac sam ne namjerava da ode sam i neće podnijeti ostavku- potvrđeno nam je iz krugova njegovih najbližih saradnika koji su jedino do sada uspjeli da gradonačenika „maknu“ sa mjesta predsjednika Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje jer je procijenjeno da bi bilo krajnje neumjesno da se on još pojavljuje i na funkciji prvog čovjeka gradskog tijela koje se bavi svim aspketima koronakrize, a da pritom svojim postupcima „baca pod noge“ sve te zvanične napore lokalnih i državnih organa. Tivatski gradonačelnik koji se nakon skandala sa svojim policijskim privođenjem u karantin, prošle nedjelje vratio na posao u Opštini kao da ništa nije bilo, a u međuvremenu se čak nije ni obratio Tivćanima, niti im se izvinio za svoje ponašanje.
Kusovac je proteklih dana i primjetno izbjegavao novinare da ne bi došao u situaciju da odgovara na „nezgodna pitanja“ o svom bježanju iz samoizolacije i obmanjivanju javnost i o okolnostima pod kojima je to učinio.
Inače, ovakvim svojim postupkom Kusovac je počinio krivično djelo koje ga i formalno čini nedostojnim za obavljanje funkcije predsjednika Opštine, a što je po Zakonu o lokalnoj samoupravi i Statutu Opštine Tivat nužni preduslov da bi on bio smijenjen ili natjeran da podnese ostavku.
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) saopštilo je da biciklisti u grupi moraju nositi maske, navodeći da individualna ili vožnja članova istog domaćinstva ne iziskuje njeno nošenje.
Iz NKT-a su kazali da građani pitaju mora li biciklista nositi masku, i dodali da epidemiološki, individualna vožnja nije rizik.
“Formalno, bicikl nije vozilo za prevoz putnika. Individualna ili vožnja članova istog domaćinstva ne iziskuje nošenje maske. Biciklisti u grupi moraju nositi maske”, objavljeno je na Twitter nalogu Vlade.
