Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je parlamentarne i lokalne izbore za 30. avgust.
“Đukanović nakon sto je 16. juna 2020. godine održao konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih partija i koalicija, koji su se odazvali njegovom pozivu, povodom određivanja datuma za održavanje parlamentarnih izbora, danas je shodno svojim nadležnostima i rokovima propisanim Ustavom Crne Gore, Zakonom o izboru odbornika i poslanika, kao i Zakonom o lokalnoj samoupravi kada je riječ o izborima na lokalnom nivou, donio Odluku o raspisivanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, kao i Odluku o raspisivanju izbora za odbornike, i to u: Skupštini opštine Andrijevica, Skupštini opštine Budva, Skupštini opštine Gusinje i Skupštini opštine Kotor,” navodi se u saopštenju predsjednika.
Datum održavanja izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat određen je Odlukom o izmjeni Odluke o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat.
Saglasno prethodno pomenutim odlukama Predsjednika Crne Gore, koje stupaju na snagu danom donošenja, izbori za poslanike i odbornilke održaće se 30. avgusta 2020. godine.
U Dubrovačko – neretvanskoj županiji zabilježen je jedan novi slučaj zaraze korona virusom, a riječ je o osobi koja ima prebivalište na području Grada Dubrovnika, a koja se zarazila u Zagrebu.
U pitanju je mlađa muška osoba dobrog općeg stanja s blagim simptomima, a njegovi kontakti se obrađuju. Od ukupno 54 analizirana uzorka u petak, jedan se ponavlja, a preostala 52 su negativni. – saopštenje je Stožera Civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.
„Od početka pandemije na analizu je poslano 3395 uzoraka. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije. Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.” – piše još u saopštenju.
“Kotor 2020 – posljedice i oporavak nakon Covida – 19” naziv je tribine koja je organizovana u petak u Kotoru. Riječ je projekta koji će se realizovati tokom ljeta, sa različitim sagovornicima i na određene teme važne za funkcionisanje grada.
Prva tribina održana je na terasi Pomorskog muzeja, a učestvovali su predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, direktorica Turističke organizacije Ana Nives Radović, dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević i član odbora direktora Luke Kotor Ljubomir Radović. Moderatorka je bila bibliotekarka Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo koja je otvorila tribinu, a zatim riječ prepustila Sekretarki za kulturu, sport i društvene djelatnosti Marini Dulović.
Ona je kazala da je cilj tribina da se uključi što više građana, te da zajedničkim promišaljanjem prevaziđemo situaciju izazvanu Covidom 19. Takođe je napomenula da će se projekat sprovoditi tokom ljeta, svakog drugog petka u 12 sati na različitim lokacijama kotorskog Starog grada.
“Ovo je prilika da zastanemo, oslušnemo potrebe grada i naših sugrađana i dobro razmislimo o budućnosti i ne dozvolimo stihijske promjene koje su se dešavale prethodnih godina” istakla je Dulović.
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović je rekao da nas je ova situacija podsjetila da poradimo i na drugim granama privrede osim na turizmu, te da Kotor treba da živi 12 mjeseci u godini. Kako je naveo, u jednom trenutku stao je cijeli svijet, zaustavio se protok robe, novca, ali da to ne treba da nas obeshrabri već da je upravo sada vrijeme da radimo na drugim stvarima koje Kotor može da ponudi. Govoreći o tome kazao je da je neophodno potencirati zdravu organsku hranu iz Grblja i drugih poljoprivrednih područja Kotora.
“Veoma je važno osvrnuti se na očuvanju naše materijalne i nematerijalne kulturne baštine, posebno na revitalizaciju i rekonstrukciju gradskih bedema, a takođe želimo da se Vrmac proglasi parkom prirode, koji predstavlja pluća našeg grada”, kazao je predsjednik Opštine u daljem obraćanju.
Direktorica Turističke organizacije Ana Nives Radović je govorila o tome koliko je turizam važan za naš grad, te da se jedna izgubljena sezona ne može vratiti, a tek se ne može procjeniti kada i kako će se izgubljeno nadoknaditi. Nažalost situacija izazvana Covidom 19 dovela je prvenstveno do oslabljene platežne moći potencijalnih turista, a nisu još uvijek ni stvoreni preduslovi za bezbjedna putovanja. U razgovoru sa izdavaocima smještaja i ugostiteljima, dobili smo informaciju da je sve veći broj turista koji otkazuju svoje rezervacije.
“Kroz period izolacije vidjeli smo koliko je gotovo nemoguće, da čak i pojedinac a kamoli koji drugi sistem bude izolovan, upravo iz tog razloga vidjeli smo koliko smo zavisni jedni od drugih. Pitanje je da li će se ikada sve vratiti u normalu, te da li ćemo živjeti bez korone ili ćemo se naučiti na život sa njom”, navela je direktorica TO Kotor.
Član odbora direktora Luke Kotor Ljubomir Radović je govorio je o kruzing turizmu i o tome koliko je Luka Kotor nesumnjivo najpogođenija kompanija u Crnoj Gori situacijom Covid 19 Ipak iako je Luka Kotor kao privredni subjekat trenutno u teškoj situaciji, obzirom na odgovorno poslovanje kompanije posljednjih 10-ak godina, vodilo se računa da određena sredstva, koja su sepokazala kao dodatan profit, budu raspoloživa u onim trenucima kada bi se desila upravo ovako jedna situacija.
Govoreći o stranim kruzerima naveo je da će brod kao fizički objekat ili subjekat biti jako zaštićeno sredstvo, te da trebamo misliti pozitivno i da budemo uvjereni da će onog momenta kada prvi brod dođe u našu luku, biti kompletno pokriven sa zdravstvenog i sigurnosnog nivoa. Takođe je kazao da će se na brodovima sada zapošljavati dodatno osoblje, takozvani ljekari javnog zdravlja, te da će brodovi od sada imati posebne prostorije za boravak i eventualno tretman osoblja i putnika za koje se ustanovi da su oboljeli.
Dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević se osvrnuo na novitete u nastavi i o činjenici da se ona obavljala online. Nažalost neke tehničke predemete nisu mogli održati online. Osvrnuo se i na činjenicu da Pomorski fakultet u Kotoru pohađaju i 10 studenata koji dolaze iz inostranstva, te da su cijelo vrijeme dok je trajala epidemija Covida-19, njih 9 proveli u Kotoru.
Dekan je takođe govorio o odobrenim međunarodnim projektima na inostranim konkursima i mogućnostima da se dobrim idejama prikupe sredstva i van naših fondova. Nakon izlaganja učesnika tribine, građani su se javili sa pitanjima, što je skupu dalo još značajniju vrijednost u interakciji i zajedničkom promišljanju, a prvoj tribini u okviru ciklusa ”Kotor 2020 – posljedice i oporavak nakon Covida – 19″ uspješan epilog.
Organizatori su Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor je u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković” Kotor – Gradskom bibliotekom i čitaonicom
Sljedeća tribina je zakazana za 03.07.2020. godine, a za temu će imati oblast kulture.
Donedavno skoro nepoznat, „bigattino“ je sve popularniji mamac među našim morskim ribolovcima. Nekad su ga koristili samo turisti. Morali su ga donositi sa sobom, a ove je godine taj crv jedan je od dva najčešće prodavana mamca u duž obalnim prodavaonicama ribolovne opreme!
Razlog tome je sve veća popularnost „feeder“, „ledgering“ i sličnih tehnika udičarenja vrlo laganim, ali jakim „bolognese“, „feeder“ i „match“ štapovima, u kojima je „biggatino“ najučinkovitiji mamac, ali i primama.
„Bigattino“ je talijanski, u cijelom svijetu prihvaćeni, naziv za mesnog crva, zapravo larvu velike muhe. Naraste do 10, najviše 15 mm dužine, ima žitko tijelo ovijeno tankom opnom. Boja mu je bijela do svijetlo smeđe – žuta. Nekada se on na moru koristio skoro isključivo za lov riba koje se hrane bliže površini mora: bukve, cipoli, girovki, iglice, plavice, ukjate, vrnuta, širuna… No, pokazalo se da ga uzimaju praktično sve ribe, čak i one kojima je mali zalogaj, pa odabir lovina najviše ovisi o području i tehnici lova. Sada se mesnim crvom vrlo uspješno love i pridnene, ribe koje obitavaju na dnu ili neposredno poviše njega: knez, lumbrak, batoglavac, ovčica, trlje, pauci, jegulja, arbun, škrpine, škrpuni, fratar, sarak, pic… Na njega će se pohlepno baciti smudut te ovrata.
Najbolji rezultati u lovu mesnim crvom postižu se na lagano valovitom moru i poslije neverina u zoni razbijanja valova i ispiranja obale. Tek nešto manje je uspješan u noćnom lovu na mirnom moru, osobito tijekom toplijeg dijela godine „drifting“, tehnikom puštanja mamca u struju mora. Najmanje, ali još uvijek zadovoljavajuće je učinkovit u najhladnije dijelu godine jer ga hladno more šokira pa smanjuje aktivnost, mrdanje na udici, što ga čini manje atraktivnim.
Kako bi što duže ostao živ i svojim mrdanjem mamio ribe „bigattina“ treba vrlo pažljivo mamčiti. Nadijevati ga treba na što manju udicu kojom se može uloviti željena riba. Osim toga, udica mora bit što tanja, najbolje oblika „Crystal“, a za lov ovrate širokog luka i vrha povijenog k vezištu. Nakon mamčenja vrh udice mora biti gol, izvan crva.
Najčešće se nadijeva samo jedan crv je je to najprirodniji način prezentacije jer i oni plasirani kao primama tonu pojedinačno. To je idealna provokacija za sumnjičave ribe poput smuduta, za čiji je lov crvom neophodna mala udica, veličine 16 do 18 po „Mustad“ skali. U pravilu, na udicu veličine 20 se uvijek postavlja samo jedan crv, na onu veličine 18 može i dva, na broj 16 čak i tri, ovisno o njihovoj veličini. Na najveće udice koje se koriste za lov mesnim crvom, onima veličine, kakve se koriste za lov sarka i ovrate, mogu se postaviti i tri do četiri crva.
Primamljivost „bigattina“ može se povećati njihovim bojenjem. U bistrom moru djelotvorniji su oni jarkih boja – crvene, narančaste, žute i zelene. Bojiti ih se može za to namijenjenom specijalnom bojom, koju je teško kod nas nabaviti, ali i tvarima koje su nam pri ruci i ne koštaju mnogo. Primjerice, žele li se crveni, crviće treba staviti u kutiju s mljevenom slatkom paprikom. Ako se, pak, žele smeđi, crvene treba premjesti u kutiju s mljevenom kavom. Te, ali i druge boje mogu se postići držanjem crva u odgovarajućem prahu za izradu pudinga.
Osim za mamčenje, „bigattini“ se izuzetno uspješno koriste i za primamljivanje, samostalno ili, češće, kao dio smjese u kojoj su još mekinje, pšenično ili kukuruzno brašno, krušne mrvice, riblje brašno…
Za razliku od svih ostalih mamaca, „bigattine“ ribolovci lako mogu i osobno proizvoditi, ali je to vrlo neugodan i nehigijenski posao. Najlakše tako da se šaka, dvije ribljeg brašna rasporedi u kakav plitki sud, poškropiti s pola čaše vode i sve ostaviti na suncu. Prvi crvići će se pojaviti već nakon 24 sata. Od ostataka materijala u kome su stvoreni i neugodnog mirisa najlakše ih je osloboditi tako da se stave u posudu s kukuruznim brašnom. Nemirni crvići se u njemu očiste sami za nekoliko sati. Zatim ih treba izdvojiti prosijavanjem i smjestiti u kutiju s drvenom piljevinom.
Puno teže nego proizvoditi je održavanje crva na životu i sprečavanje njihove preobrazbe u sljedeću razvojnu fazu, da se ne bi brzo učahurili ili čak pretvorili u muhe, treba ih držati na niskoj temperaturi. Idealno je na jedan, najviše do pet stupnjeva. Na tim temperaturama će poživjeti nekoliko dana.
Da bi duže poživjeli treba ih držite u plastičnom saketiću iz kojeg se izvuće sav zrak pa saketić zaveže čvorom i smjesti u hladnjak. Na niskoj temperaturi i bez dovoljno zraka „bigattini“ će živjeti dugo, do šest pa i osam dana, no pod uvjetom da se najkasnije svaka dva dana saketić otvori i crvima dozvoli da se dobro prozrače i nadišu, a onda ponovo zatvore. Tako čuvane crviće barem sat vremena prije ribolova treba izvaditi iz plastične i staviti u platnenu vreću da se oporave.
Za čuvanje duže od tjedan dana u frižideru crve treba staviti u kutiju u koju se stave krušne mrvice ili kukuruzno brašno te sitna tjestenina, tipa zvjezdice za juhu. Tu kutiju potom treba staviti u nešto veću kutiju koja, kao i manja, mora imati sitne rupice za cirkulaciju zraka.
„Bigattini” se mogu i zamrznuti te tako čuvati neograničeno dugo. Međutim, nakon odmrzavanja oni neće tonuti nego plutati.
Iz Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora obavijestili su da je zbog nepredviđenih radova došlo do izmjene termina asfaltiranja dijela magistralnog puta koji je prethodno bilo najavljeno za danas.
Naime, postavljanje asfalta će se obaviti sutra, nedjelja 21. jun, a u planu je izvođenje radova na asfaltiranju magistralnog puta od zgrade Luke do ulaza u Stari grad (Kulturni centar).
Posao zahtijeva totalnu obustavu saobraćaja na pomenutoj ulici u toku izvođenja radova u vremenskim intervalima od 10 do 13 i 30 i od 15 do 18 i 30.
Radove će izvoditi Crnagoraput – Podgorica, saopštavaju iz Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.
Nakon dvomjesečne pauze zbog pandemije koronavirusa, na Velikoj sceni Kulturnog centra „Nikola Đurković” u Kotoru ponovo je počeo pozorišni program. Odigrana je komedija „Gospodska krv“ u produkciji Nikšićkog pozorišta i režiji Slobodana Marunovića.
Shodno mjerama NKT i Vlade Crne Gore, broj ulaznica je bio ograničen, a u sali je bio novi raspored sjedenja sa propisanom distancom.
Tekst „Gospodska krv” djelo je dramskog pisca i publiciste iz Nikšića Marka Kavaje, napisan je 1958. a predstava je odigrana samo nekoliko puta, nakon čega je zabranjena.
-Iako je napisana šestdesetih godina prošlog vijeka, tema je uvijek aktuelna i govori o ljudima koji ne biraju sredstva da se domognu materijalnih vrijednosti, sakrivajući moralni sunovrat iza ugleda svojih predaka, njihove časti, junačkih djela i etike-ocijenila je kritika.
“Gospodska krv” je na XVI „Međunarodnom festivalu glumca – Nikšić 2019” osvojila Grand Prix za najbolju epizodnu žensku ulogu-Ana Vučković, i za Grand Prix za najbolju epizodnu mušku ulogu-Stevan Vuković .
Protestnim marševima ulicama američkih gradova od Atlante do Oaklanda u petak je obilježena godišnjica ukidanja ropstva Afroamerikanaca koja ove godine ima poseban značaj nakon višetjednih prosvjeda protiv policijskog nasilja i rasizma u SAD-u.
Dan emancipacije ili slobode (Juneteenth) 19. lipnja u SAD-u tradicionalno prate koncerti i parade koji su ove godine otkazani zbog opasnosti od panedmije koronavirusa, a aktivisti su umjesto toga organizirali ulične marševe solidarnosti sa sugrađanima izloženima rasnoj nepravdi.
Pojedini putnici koji su iz Srbije i BiH tokom posljednja dva dana pokušali da uđu u Hrvatsku, vraćeni su sa granice u svoju zemlju, piše “Jutarnji list”.
Vraćeni su oni putnici koji nijesu imali valjani razlog potkrijepljen dokumentacijom.
To je, kako se navodi, rezultat pooštravanja mjera na graničnim prelazima sa Srbijom i BiH, s kojima je povezana većina novooboljelih u Hrvatskoj u posljednjih nedjelju dana.
Za Jutarnji list je to potvrdio ministar unutrašnjih poslova i šef Nacionalnog štaba Davor Božinović, koji je rekao da su pojačane kontrole na tim granicama, te se striktno kontrolišu propisane mjere.
“Nakon što je došlo do novih slučajeva zaraze, a da su pritom većinom vezane za te zemlje, odmah u četvrtak počeli smo sprovoditi intenzivnije kontrole. Svako ko želi ući u Hrvatsku mora navesti razlog putovanja i predočiti dokumentaciju koja to potkrepljuje, poput ekonomskog interesa za našu zemlju”, rekao je Božinović.
On je naglasio da Hrvatska prema Srbiji i BiH nikad nije u potpunosti otvorila granice, kao što je to učinjeno prema deset evropskih zemalja koje imaju dobru epidemiološku situaciju.
O potpunom zatvaranju granica prema tim državama zasad se još ne razmišlja.
I dalje su na snazi mjere Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prema kojima se preko hrvatske granice može ući samo u izuzetnim situacijama, te putnici (osim onih u tranzitu) mogu ući u državu samo ako pokažu na granici dokaz da su vlasnici nekretnine u Hrvatskoj, ako imaju neki drugi neodložni lični razlog (odlazak na sahranu) ili ako imaju poslovni razlog ili je njihov dolazak ekonomski interes Hrvatske u šta se ubraja i uplaćen turistički aranžman ili noćenje.
Nova mjera koju je donelo Nacionalno koordinaciono tijelo, a tiče se obaveznog testiranja za sve građane koji ulaze iz BiH u Crnu Goru, za predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića je nepromišljena, jer je početak turističke sezone i uslovila je, kako kaže, novo otkazivanje aranžmana.
“Sinoć, od kada je mera stupila na snagu, po informacijama koje smo dobili, više od 500 rezervacija iz BiH je otkazano, a trebalo je da stignu 20. i 25. juna. Svi turistički radnici u Herceg Novom su ogorčeni. Meni kao pojedincu je neshvatljivo da se takve odluke mogu donositi u ovom momentu i praviti selekcija i pitam se da li je ovo sve usmjereno protiv Herceg Novog”, kazao je Katić za Radio televiziju Herceg Novi.
Neshvatljivo je, dodao je on, da za isti virus, koji je u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, sve države imaju različite kriterijume.
“Mi smo trebali da se držimo onoga što je uradila Hrvatska i da je pratimo kao državu koja je zavisna od turizma, a to je da se svim ljudima koji su imali rezervaciju u narednom periodu omogući da uđu u našu zemlju. I na današnji dan građanima CG je zabranjen ulazak u Hrvatsku izuzev onih koji imaju rezervisan smeštaj”, kazao je Katić i dodao da na ovaj način se ponovo produbljuje velika ekonomska neizvjesnost.
Herceg Novi
Test u BiH košta 198 maraka, odnosno 100 evra i to je, kako kaže prvi čovek hercegnovske opštine, preduslov da se odustane od letovanja.
“Po meni je trebalo sa vlastima BiH dogovoriti načine i procedure, a ne ishitreno reagovati i zbunjivati ljude i onemogućiti im da dođu. Imajući na umu sve ono što se dešava i kako se deluje u okruženju mislim da mi, kao turistička država, moramo voditi otvoreniju politiku i ne selektivnu. Ako danas na KiM imate oko 50 ili 55 zaraženih na 100.000 stanovnika, a nemate toliko u BiH imate dva različita kriterijuma. Ne zatvarate granicu sa Kosovom, a zatvarate sa Bosnom i Hercegovinom i sa Srbijom i to je po meni kao prvom čovjeku Herceg Novog apsolutno neprihvatljivo i nedopustivo”, poručio je Katić.
Službenim posjetom Crnoj Gori, kamo će otploviti brodom HRM-a, predsjednik države Zoran Milanović u ponedjeljak počinje razdoblje bogato vanjskopolitičkim aktivnostima.
Milanović će u Crnu Goru stići brodom “Omiš” Hrvatske ratne mornarice. Uplovit će u luku u Tivtu, a zatim se uputiti na Cetinje gdje će ga svečano dočekati crnogorski kolega Milo Đukanović.
Predsjednik će se na “Omiš” ukrcati u Cavtatu, a odlučio se za plovidbu do Boke kotorske jer smatra da treba naglašavati hrvatsku pomorsku tradiciju i komponentu, kažu na Pantovčaku.
S Đukanovićem će razgovarati bilateralnim odnosima i stanju u regiji, ali i o pandemiji koronavirusa.
Zoran Milanović – foto Hina-EPA
Milanović planira naglasiti hrvatsku podršku Crnoj Gori, partneru u NATO-u, na njezinom europskom putu i daljnjem napretku u pristupnim pregovorima.
Potom će se uputiti u Podgoricu gdje ga očekuju susreti s predstavnicima petnaestak hrvatskih tvtrki u Crnoj Gori, među kojima su Ina, Podravka, Cemex.
U utorak će razgovarati s predsjednicima crnogorske vlade i parlamenta Duškom Markovićem i Ivanom Brajovićem i zatim se vratiti u Boku na susrete s predstavnicima Hrvata.
