Skoro su dvije godine dana od kako je Morsko dobro raskinulo ugovor sa Pomorskim saobraćajem i preuzelo trajektnu liniju Kamenari-Lepetane u Boki.
“Danas koristimo priliku da upoznamo javnost da je Više državno tužilaštvo, koje je formiralo predmet na osnovu dopisa Specijalnog državnog tužilaštva, a u vezi kupovine trajekta Prizna (30. Avgusta), odbacilo krivičnu prijavu i utvrdilo da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica zbog bilo kojeg krivičnog djela, zbog čega je predmet arhiviran službenom zabilješkom Ktr.br. 596/24 od 23.12.2024. godine”, kazali su nam iz JP Morsko dobro.
Prethodno je Privredni sud Crne Gore, odlučujući o podnijetom predlogu za određivanje privremene mjere kompanije Pomorski saobraćaj, nakon dostavljenih dokaza od strane pravne zastupnice Morskog dobra, advokatice Milice Đedović u konačnom odbio predlog za određivanje privremene mjere.
Postupak koji je pokrenula kompanija Pomorski saobraćaj protiv Morskog dobra, pred Sudom časti pri Privrednoj komori Crne Gore, je takođe okončan Odlukom kojom je Morsko dobro oslobođeno odgovornosti za povredu dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala.
Prednje odluke tužilaštva i sudova potvrđuju da je Morsko dobro u svemu postupalo po zakonu, te da je u skladu sa propisima preuzelo trajektnu liniju, od koje je Morsko dobro na današnji dan prihodovalo preko šesnaest miliona eura, a na godišnjem nivou devet miliona eura, za razliku od godišnjeg iznosa od oko sto osamdeset hiljada eura, koje je prihodovalo kada je Pomorski saobraćaj bio korisnik.
“Dakle, ne samo što smo uspjeli da u skladu sa zakonom obezbijedimo funkcionisanje trajektne linije Kamenari-Lepetane, nego i da državi obezbijedimo jedan od najprofitabilnijih poslova u poslednjih više od 30 godina” – poručuju iz Morskog dobra.
Kako smo uradili sa trajektima, danas nastojimo da uradimo i sa kupalištima i privremenim objektima, da se konačno razbiju monopoli nad ovim važnim resursom, a isti vrednuje na pravi način, čime ćemo doći do toga da u narednom periodu zona morskog dobra dobije kvalitet i ulaganja koja zaslužuje, kaže se u sopštenju MD.
Razvoj vinske kulture u Crnoj Gori postaje sve izraženiji, što potvrđuje šesti salon vina u Herceg Novom, gdje se više od 50 vinarija iz naše države, regiona i Evrope predstavilo sa 500 različitih etiketa, pokazujući da vino nije samo piće, već i doživljaj i tradicija.
Izvršni direktor Companie de Vinos Željko Uljarević, koji je organizator Salona vina, kazao je da je ova manifestacija, koja je postala neizostavan događaj u kalendaru vinskih entuzijasta, već šestu godinu okuplja veliki broj vinarija, ugostitelja i zaljubljenika u vrhunska vina.
„Ipak, kapaciteti hotela nisu dovoljno veliki da bismo proširili salon, ali to nije ni neophodno – ovaj događaj ima svoju suštinu, svoj karakter. Svake godine bira se oko 50 vinarija koje se izdvajaju kvalitetom. Akcenat stavljamo na nova vina – neka se izbace, neka dodaju, tako da posjetioci uvijek imaju priliku da otkriju nešto novo“, rekao je Uljarević.
Kazao je da se ove godine na salonu predstavljaju tri do četiri nove vinarije, pojašnjavajući da je poseban fokus na mladim vinima.
Salon vina 2025.
„U ovo doba godine vinarije predstavljaju svoja najsvježija vina, različitih ukusa i mirisa. To je čar ovog događaja – svake godine imamo priliku da otkrijemo nove arome i vinske priče“, naveo je Uljarević.
Pored degustacija, salon nudi i edukativne masterklas radionice, koje su postale veoma značajan dio manifestacije.
„To je nešto što radimo sa velikim entuzijazmom, jer smo svjesni važnosti edukacije. Konobari i ugostitelji ne mogu sve naučiti iz knjiga – jedno je čitati o vinu, a drugo ga degustirati uz stručna objašnjenja. Upravo zato ovaj program nosi posebnu težinu“, kazao je Uljarević.
Salon vina je dio šireg programa Praznika mimoze, koji značajno doprinosi turističkoj ponudi Herceg Novog i Crne Gore.
Salon vina 2025.
„Mislim da ova manifestacija ima veliki uticaj, ali bi turistički radnici bolje mogli govoriti o tome. Ono što znam jeste da su hoteli bolje popunjeni, a organizovali smo i posebne paket-aranžmane za posjetioce. Zahvaljujući podršci Opštine Herceg Novi i našeg partnera, hotela Lazure, podigli smo nivo samog događaja“, rekao je Uljarević.
Kada je riječ o vinskoj kulturi u Crnoj Gori, Željko smatra da je napredak evidentan, ali da još ima prostora za razvoj.
„Sarađujemo sa Porto Novim i organizujemo vinski događaj tokom ljeta, koji je odličan, ali u sred ljeta ne može dostići ovaj nivo organizacije i kvaliteta. Turistička sezona nosi drugačije izazove, ali oba događaja imaju svoj značaj i doprinose razvoju vinske kulture u regionu. Naravno, postoji i Salon vina u Podgorici, ali je prezentacija, kako vina tako i gastronomskih proizvoda, ključni dio cjelokupnog doživljaja i trebalo bi da ih bude više“, smatra Uljarević.
Na pitanje o mogućem proširenju Salona vina na druge gradove, Uljarević je pojasnio da je trenutni format idealan.
„Nikada nismo planirali da ovaj događaj dostigne ovaj nivo, ali sada znamo da je ovo prava mjera. Ne želimo ga širiti dalje – bitno je da zadržimo eleganciju, vrhunski nivo prezentacije i specifičnu atmosferu koja ovaj salon čini jedinstvenim“, istakao je Uljarević.
Salon vina 2025.
Predstavnica Vinarije Kovačević iz Srbije Tijana Latinović istakla je zadovoljstvo učešćem na ovom događaju, naglašavajući značaj direktnog kontakta sa ljubiteljima vina tokom manifestacije.
„Ovo je jedan od naših omiljenih salona vina i drago nam je što svake godine okuplja odličnu publiku – prave ljubitelje vina koji rado dolaze da probaju naš asortiman“, kazala je Latinović.
Na pitanje o preferencijama crnogorskih građana kada su u pitanju njihova vina, Latinović je pojasnila da to zavisi od sezone i da su na primorju izuzetno popularna lagana, bijela vina, dok u unutrašnjosti i tokom hladnijih mjeseci dominiraju crvena vina.
Najstariji učesnik salona, Ivan Enjingi, vlasnik Vinarije Enjingi iz Hrvatske, ponosno predstavlja vina iz čuvenog kutjevačkog vinogorja.
„Vinogradarstvo je dio mog života od malih nogu – još kao dijete pomagao sam baki u vinogradu. Ozbiljnije sam se posvetio vinarstvu 1957. godine i od tada stalno ulažem u razvoj i unapređenje proizvodnje“, istakao je Enjingi.
Izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da svake godine raste broj izlagača na salonu, ali i kvalitet vina, navodeći da je „to znak da idemo u dobrom pravcu“.
Na pitanje šta za njega predstavlja vinogradarstvo i proizvodnja vina, Enjingij je kazao da mu je najveće zadovoljstvo proizvesti najzdravije i najbolje vino – „vino koje donosi zdravlje, veselje i čini nas boljim ljudima“.
„To je suština mog rada i posvećenosti vinu“, poručio je Enjingi.
Salon vina 2025.
Mirjana Barac iz Vinarije Frug iz Srbije, koja je smještena u regionu Fruške gore, predstavlja se kao mlada i ambiciozna vinarija sa vizijom širenja na međunarodno tržište.
„Vinarija Frug proizvodi vina od internacionalnih sorti grožđa, kao što su grašac i merlo, ali i od autohtonih sorti karakterističnih za Frušku goru. Za početak imamo oko 40 hektara vinograda, što nam omogućava proizvodnju od oko 150.000 boca vina godišnje. Ponosni smo na kvalitet naših vina, jer sve radimo sa velikom posvećenošću i pažnjom“, istakla je Barac.
Posebnost vinarije koju predstavljam kako je kazala, ogleda se u pažljivoj selekciji lokacija za vinograde i detaljnoj analizi tla kako bi se postigao najbolji kvalitet vina.
„Imali smo jasnu ideju o tome šta želimo da dobijemo u voću, te smo pažljivo birali lokalitet i način proizvodnje. Naša vina već su prepoznata na tržištu, a jedno od priznanja stiglo nam je sa velikog vinskog događaja u Švajcarskoj, gdje smo osvojili nagradu za najbolju bijelo vino regiona. To je za nas, kao mladu vinariju, ogroman uspijeh“, navela je Barac.
Vlasnik vinarije iz Slovenije, Stojan Ščurek, kazao je da je organizacija salona vina u Meljinama vrhunska, prostor prelijep, a vrijeme je idealno.
Istakao je i novitete u ponudi vinarije, među kojima su pjenušava vina rađena metodom šampanjca, koja su postigla značajna priznanja.
„Na tržištu su još uvijek teško prihvaćena, jer je proseko dominantno, ali naši penušci su nagrađivani za kvalitet“, rekao je Ščurek.
Podsjetio je da Vinarija Ščurek postoji od 1986. godine, ali da se njihova porodica vinogradarstvom bavi već više od 300 godina.
„Mi nismo veliki, ali za naše standarde smo solidni. Imamo 27 hektara vinograda, a godišnje proizvedemo oko 130.000 boca. Imam pet sinova koji svi rade u vinariji, pa je razvoj osiguran i planiramo da nastavimo sa proizvodnjom“, kazao je Ščurek, pojašnjavajući da se kvalitet u vinariji u konstatnom usponu, zahvaljujući kupcima koji se redovno vraćaju.
Salon vina 2025.
Predstavnik Vinarije Volarević, Josip Volarević podsjetio je da tradicionionalno učestvuje na salonu vina u Meljinama, navodeći da svake godine stiču povjerenje novih kupaca i restorana na crnogorskom tržištu.
„Naša vinarija prostire se na 80 hektara vinograda, koji su nastali melioracijom krša, a naši vinogradi predstavljaju najveće ekološke vinograde u Hrvatskoj. Ovi vinogradi, koji se nalaze uz more, specifični su po tome što su nastali na surovom terenu. Sam proces pripreme zemlje za sadnju trajao je čak pet godina. Morali smo ukloniti šumu, drobiti kamen i stvarati plodno tlo za vinovu lozu“, rekao je Volarević.
Pojasnio je da zbog specifičnih uslova rasta, sorte te vinarije daju posebne arome, koje su karakteristične za priobalno podneblje.
Predstavnica Destilerije iz Srbije, Danijela Zlokolica, smatra da je salon vina u Herceg Novom, koji se organizuje u okviru Praznika mimoze, fantastičan spoj kulture, sporta i tradicije.
„To je prilika da se povežemo sa drugim proizvođačima, da dijelimo priče i prenosimo vrijednosti kroz naš rad“, navela je Zlokolica.
Ona je kazala da je priča o njihovoj destileriji rezultat dugogodišnje borbe i posvećenosti, posebno u kontekstu njihove želje da se ostvare kao roditelji.
„Iza svakog našeg proizvoda se krije strast, rad i ljubav prema tradiciji, što je ključni sastojak naše priče. Za nas je to lavovska borba, borba koja se prenosi kroz generacije. Mi ne samo da proizvodimo rakiju, već stvaramo vrijednost koja ostaje“, istakla je Zlokolica.
Salon vina 2025.
Rafael Delgado Ruz, direktor za izvoz iz vinarije Pérez Barquero iz Španije, kazao je da ta vinarija nije samo sinonim za šeri vina.
Specifičnost ove vinarije, kako je kazao, leži u savršenoj harmoniji između prirodnih faktora i majstorstva njihovih vinara.
„Osnovni faktori koji čine naše vino jedinstvenim su tlo i klima našeg regiona. Tlo je bogato, dok visoka temperatura tokom godine omogućava intenzivan razvoj grožđa. Naša vinarija se može pohvaliti i obiljem sunčeve svijetlosti i povoljnim uslovima koji omogućavaju visok nivo šećera u grožđu“, naveo je Delgado Ruz.
Jedan od ključnih faktora koji čini njihova vina posebnim je sorta grožđa – Pedro Ximénez (PX).
„Od ove sorte grožđa proizvodimo širok spektar vina, uključujući veoma suva vina, pjenušava vina, ali i izuzetno slatka vina koja nastaju od grožđica. Ova sorta je naš zaštitni znak i predstavlja srž našeg vinskog identiteta“, napominje Delgado Ruz.
Delčo Baltovski iz vinarije Dalvina iz Makedonije kazao je da su šesti put na salonu vina u Meljinama i da su zadovoljni predstavljanjem njihove vinarije, kao i kako ide prodaja njihovih vina u Crnoj Gori.
„Najvažnija stvar je da smo uspjeli ostvariti saradnju i da imamo trajnu distinkciju na tržištu. Svake godine nastojimo poboljšati kvalitet naših vina i distribucije, s ciljem da budemo sve prisutniji i da pružimo nove priče. Naša vina, posebno bijela, najviše se prodaju na primorju, dok roze i crna vina takođe imaju dobru potražnju“, naveo je Baltovski.
Istakao je da osobenost njihovih vina leži u mikro-lokalitetu gdje se nalazi njihov vinograd.
„Nalazimo se u istočnom dijelu Makedonije, gdje tokom ljeta imamo vrlo male količine padavina, što omogućava minimalnu upotrebu zaštitnih sredstava i doprinosi vrhunskom kvalitetu vina. To je posebno izraženo u crnom grožđu, koje ima odlične uslove za rast, a naš cilj je uvijek proizvesti visokokvalitetna vina, bilo bijela ili crna“, rekao je Baltovski.
Svi zainteresovani salon mogu posjetiti i danas od 13 do 20 sati u Hotelu Lazure u Meljinama, gdje pored vrhunskih vina, mogu da uživaju i u ponudi osam destilerija, koje se predstavljaju sa više od 60 različitih ukusa džina i viskija, a gastronosmi doživljaj obogaćen je domaćim pršutom i sirevima.
Na stihove dr Miloša Miloševića i muziku prof. Vide Matjan, predstavu su postavile Vedrana Marković i Andrea Ćoso, dirigovaće prof. Ksenija Đuričković.
Publikacija “Besana šumska noć” autora Miloša Miloševića i Vide Matjan, koju su za štampu priredile dr Vedrana Marković i Andrea Ćoso, biće predstavljena u petak, 28. februara u 19 sati u Crkvi Sv. Duha- koncertnoj sali ŠOSMO “Vida Matjan” Kotor. Pored autorki, o ovom djelu govoriće mr Mihajlo Lazarević i Svetlana Lola Miličković, dok će razgovor voditi prof. dr Jelena Martinović-Bogojević.
Profesori i učenici Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” – Kotor i studenti Muzičke akademije Cetinje Univerziteta Crne Gore su na osnovu ovog djela pripremili predstavu – dječiju muzičku bajku “Besana šumska noć”, koja će biti izvedena u subotu, 1. marta u 19.30 sati u Kulturnom centru “Nikola Đurković”. Stihove je napisao dr Miloš Milošević, muziku je komponovala prof. Vida Matjan, a u postavci Vedrane Marković i Andreje Ćoso, horom, orkestrom i solistima dirigovaće prof. Ksenija Đuričković.
Prvi električni trajekt Ampere slavi deset godina od početka korištenja i na baterijski pogon je dosad obišao zemaljsku kuglu 17 puta.
– Ampere je prešao kanal Sognefjord 124 tisuće puta i dokazao kako su električna plovila i ekonomična i održiva, rekao je Fredrik Witte, direktor kompanije Corvus Energy koja je baterijama opremila brod.
Ampere je otvorio put za još devedesetak trajekata samo u Norveškoj, ali i ubrzao razvoj tehnologije baterijskih sklopova veće učinkovitosti.
Za usporedbu, od tadašnjih jedan megavatsat baterija, došli smo do 42 MWh ugrađenih u trajekt Incat u Južnoj Americi.
Bez uspjeha pilot-projekta Ampere, danas ne bismo bili na ovoj razini elektrifikacije, rekao je Witte.
Osamdeset metara dugačak i 21 metar širok aluminijski katamaran prima 120 automobila i 360 putnika, plovi 34 puta dnevno na ruti Lavik-Oppedal dugačkoj 5,7 km.
Električni trajekt
Pokreću ga motori snage 450 kW, a struju crpi iz deset tona litij-ionskih baterija kapaciteta 1000 kWh.
S obje strane obale se nalaze punjač i baterijski spremnici od 260 kW kako bi se tijekom 10-minutnog iskrcavanja trajekt brže nadopunjavao.
U usporedbi s klasičnim dizelskim trajektom ovih gabarita, ušteđeno je milijun litara dizela.
Norled tvrdi da je dosad ostvarena ušteda od 15 milijuna dolara, a s obzirom na to da je u razvoj projekta, izgradnju broda i punjača tada uloženo 17 milijuna dolara sam brod bi se tijekom ove godine mogao potpuno isplatiti.
Unatoč mnogim skepticima, norveški trajekt se pokazao kao uspjeh i primjer za stotine sličnih projekata koji plove širom svijeta.
Trajektni operator Norled započeo je suradnju s brodogradilištem Fjellstrand i prošao trnovit put eksperimentiranja i razvoja zajedno s kompanijom Siemens.
Danas imaju polovicu flote s nultom emisijom štetnih plinova.
Idući korak je autonomni pogon jer Norvežani planiraju dogodine pustiti u promet prva četiri pametna trajekta.
KIJEV – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je kasno u petak rekao da dužnosnici iz njegove zemlje i Sjedinjenih Američkih Država rade na zaključivanju ekonomskog sporazuma kako bi se osiguralo bude učinkovit i pošten prema Kijevu.
Američki predsjednik Donald Trump je u Washingtonu kazao da su pregovarači blizu finaliziranja dogovora.
Zelenski je odbacio prvotni prijedlog koji se usredotočio na suradnju u području minerala, rekavši da to “nije ozbiljan razgovor” i da nije u ukrajinskom interesu.
“Danas, timovi Ukrajine i Sjedinjenih Država rade na nacrtu sporazuma između naših vlada”, kazao je Zelenski u svojoj noćnoj videoporuci.
“Taj sporazum ima potencijal ojačati naše odnose, a, ono što je najvažnije, pojedinosti moraju biti dogovorene na takav način da se osigura da bude učinkovit. Nadam se ishodu, poštenom ishodu”.
Zelenski je to kazao nakon razgovora između njegovog šefa kabineta Andrija Jermaka i američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza.
Ured ukrajinskog predsjednika je objavio da su dvojica razgovarala o “usklađivanju stavova” u bilateralnim odnosima.
Jermak je “naglasio važnost održavanja bilateralne suradnje i visoke razine odnosa između Ukrajine i Sjedinjenih Država”, prema uredu predsjednika.
Waltz je u petak rekao da očekuje da će Zelenski potpisati sporazum o mineralima sa SAD-om u sklopu napora za okončanjem rata u Ukrajini.
“Evo u čemu je bit, predsjednik Zelenski će potpisati taj sporazum i to ćete vidjeti u veoma kratkom roku”, kazao je Waltz na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u Washingtonu.
Zelenski je odbacio američke zahtjeve za 500 milijardi dolara vrijednim mineralnim bogatstvom iz Ukrajine kako bi se Washingtonu nadoknadila ratnodopska pomoć, rekavši da SAD nije osigurao ni približno toliko sredstava.
Verbalni rat ukrajinskog i američkog predsjednika
Također je kazao da predloženi dogovor ne nudi nikakva sigurnosna jamstva koja Ukrajina traži u sklopu mirovnog sporazuma.
Zelenski i Trump su ovog tjedna razmijenili uvrede, pri čemu je Trump nazvao Zelenskog neizabranim diktatorom, a Zelenski mu je odgovorio da živi u balonu dezinformacija i da ponavlja argumente Moskve.
Zelenski je u svom obraćanju pružio pojedinosti telefonskih razgovora s vođama europskih i afričkih zemalja, uključujući Hrvatsku, Češku, Njemačku, Sloveniju, Irsku, Luksemburg i Švedsku.
“Glavni zaključak je da Europa mora i može učiniti mnogo više kako bi postizanje mira bilo realistično”, kazao je.
Veliki kotorski maskenbal, u okviru Zimskih karnevalskih fešti upriličen je sinoć u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort u Stolivu. Mnoštvo pažljivo izrađenih maškara predstavilo se žiriju u predivnoj sali hotela, uz odlične muzičke izvedbe splitske grupe Disco Magic Band.
Prema riječima direktorice JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Radmile Beće Radulović, sve maske koje su se predstavile naći će se i na Tradicionalnom kotorskom karnevala u nedjelju.
“Ovogodišnji Karneval je izuzetno obilan, čine ga 32 karnevalske grupe, sa nazaobilaznim mažoretkama i Mjesnom muzikom “Đenovići” I Gradska muzika Kotor. Karneval će okupiti između 2.500 i 3000 učesnika i očekujemo odličan provod”, kazala je ona.
Među maskama su se našli likovi iz bajki, labudovi, školjke, kao i brojne druge šaljive maske, kakve i priliče kotorskom maskenbalu.
Kotorski Maskenbal 2025.
Stručni žiri su činili direktorica Kulturnog centra Radmila Beća Radulović, predsjednica žirija, Antonijo Petrović vlasnik konobe Skala Santa, Nada Janković kotorska feštađunka, u ime medijskih sponzora Radomir Petrić, urednik portala Feral, i u ime domaćina hotela Hyatt Regency Kotor Bay Resort, Anica Terzić.
U konkurenciji pojedinačnih maski treće mjesto i nagradu od 200 eura osvojila je maska Labud i labudica – četiri godišnja doba. Drugo mjesto u konkurenciji pojedinačnih maski i nagradu od 300 eura osvojile su Školjkice, a prvo mjesto Montemasterart koji su odnijeli nagradu vrijednu 400 eura.
“Počastvovani smo što smo osvojili ovu nagradu.Noćima smo se trudili da oživimo likove iz bajke Snežana i sedam patuljaka, nije bilo lako. Sva odjeća koju vidite na nama je šivena, dok su maske rađene od latexa, nekih 4 do 5 sati. Odlično smo se proveli, vidimo se na kotorskom karnevalu”, poručio je Dejan Kaluđerović Montemasterart, koji su osvojili prvo mjesto u pojedinačnim maskama.
Kotorski Maskenbal 2025.
U konkurenciji grupnih maski treće mjesto osvojile su Ondulirane sjore diridonde osvojivši i nagradu publike. Grupna maska pod imenom Banfini – Ćakule osvojila je drugo mjesto, dok je grupna maska Orlovi osvojila prvu nagradu u vrijednosti od 1000.
“Mi smo kolektiv predškolske ustanove “Radost” koja se svake godine pojavljuje na kotorskom karnevalu. Ideja je nastala prije nekih mjesec dana da napravimo ovu masku. Pripreme su trajale nekih dvadeset dana, dok smo sakupili sav potreban materijal. Vrlo smo ponosne na naš rad i ovim putem bih željela da se zahvalim žiriju koji je prepoznao naš trud”, kazala je Vjera Rašković koja je činila grupnu masku Orlovi.
Kotorski Maskenbal 2025.
Nemjerljivu podršku tradicionalnom maskenbalu pružio je hotel Hajat u čijoj se sali i održalo takmičenje. Predstavnica tog rizorta, Anica Terzić kazala je da je Hajat dio Kotora, te da je jako važno da se kulturna tradicija grada održi.
“Čast nam je da smo sponzori ovoj važnoj manifestaciji, kojoj se Kotorani a i brojni gosti veoma raduju.Posebna mi je čast što sam ove godine i članica žirija, što ću dati svoj doprinos u biranju najboljih maski”, poručila je ona.
Kako i sam naziv kaže, Disco Magic Band donio je čaroliju disko muzike na kotorski maskenbal. Njihov član poznat po pseudonimu Cool Daddy Jackson kazao je da su maškare nešto što je i splitskom mentalitetu blisko, te da se raduje što mogu dati mali doprinos ovakvim manifestacijama koje tradiciju čuvaju od zaborava.
Organizator maskenbala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.
Hrvatsko veleposlanstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu izdalo je upozorenje hrvatskim državljanima koji putuju u tu zemlju, a kojima će uskoro za ulazak trebati posebno odobrenje.
– Od 2. aprila 2025. hrvatski državljani koji dolaze u kratkotrajni posjet Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske moraju prije putovanja pribaviti odobrenje za ulazak pod nazivom „Elektronička autorizacija putovanja” (Electronic Travel Authorisation – ETA)’, napisali su iz veleposlanstva na službenom profilu na facebooku. Priopćenje donosimo u nastavku:
– Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske počela je s uvođenjem elektroničkog imigracijskog sustava prema kojem posjetitelji iz cijelog svijeta prije ulaska u UK elektroničkim putem moraju ishoditi odobrenje za ulazak u zemlju pod nazivom „Electronic Travel Authorisation (ETA)“.
Sukladno tome, britanska Vlada donijela je odluku da svi državljani država članica EU, pa time i državljani Republike Hrvatske, od 2. aprila 2025. za kratkotrajni posjet UK moraju imati elektroničko odobrenje za ulazak u zemlju. Posjetitelji koji ispunjavaju uvjete, za pribavljanje ETA-e trebaju se prijaviti putem odgovarajuće ETA aplikacije, koja će biti dostupna od 5. marta 2025. Sve informacije o aplikaciji, načinu i uvjetima pribavljanja ETA-e kao i izuzećima od obveze ishođenja ETA-e, dostupne su na službenim stranicama britanske Vlade.
S obzirom na to se radi o sustavu za koji su nadležna isključivo britanska tijela, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Londonu nema ovlasti za davanje uputa vezano za korištenje aplikacije britanske Vlade, za ispunjavanje obrasca za putnike ili druga pitanja vezana za podnošenje zahtjeva, niti može utjecati na odluke nadležnih britanskih tijela o izdavanju ETA-e.
Osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni posjet UK-u i dalje će morati ishoditi vize te im ETA nije potrebna. Britanski i irski državljani te dvojni državljani s britanskim i irskim državljanstvom, te osobe koje imaju odobren boravak u UK-u kao i osobe koje su izuzete od imigracijske kontrole, ne trebaju imati ETA-u (dodatne informacije o izuzećima potrebno je potražiti na gore istaknutoj poveznici britanske Vlade). Dodatno, ETA nije potrebna osobama koje tranzitiraju kroz UK ukoliko ne prelaze graničnu kontrolu (za tranzit kroz istu zračnu luku)’, napisali su na facebooku.
Herceg Novi će i ovog vikenda biti centar zabave u regionu – očekuju vas spektakularni VIII Međunarodni karneval, za muziku su zaduženi Hari Mata Hari i Slaven Đukanović, a na programu 56. Praznika mimoze su i Salon vina, Dječiji maskenbal i još mnogo zabavnih dešavanja.
Oko 800 učesnika u čak 23 karnevalske grupe iz naše i država regiona, predstaviće se u subotu, 22. februara na VIII Međunarodnom karnevalu. Publika će ih vidjeti u 18 časova, kada počinje defile od hotela „Palmon bay“ do platoa u Igalu gdje će karnevalisti nastupiti pred posjetiocima i delegatima Federacije evropskih karnevalskih gradova. Zabava se nastavlja nastupom Slavena Đukanovića od 20.30 časova, a sat kasnije na scenu stupa regionalno proslavljeni Hari Mata Hari.
Salon vina, šestu godinu za redom, održaće se u petak i subotu, 21. i 22. februara u hotelu Lazure, u organizaciji „Compania de Vinos Montenegro“. Iz godine u godinu, Salon okuplja sve veći broj vinarija, destilerija i ljubitelja vina iz regiona.
Koncert pod maskama pripremaju učenici i profesori Muzičke škole Herceg Novi, u petak u 19 časova, u koncertnoj sali ove obrazovne ustanove.
Foto Praznik mimoze Herceg Novi
Praznik mimoze posvećuje pažnju i humanosti pa će u subotu, 22. februara biti održana Mimozina akcija dobrovoljnog davalaštva krvi, u plavom salonu bolnice u Meljinama, od 9 do 15 časova.
I nedjelja, 23. februar, garantuje odličnu zabavu jer će najmlađi uživati u Dječijem maskenbalu od 15 časova u Institutu.
U Portonovom, u Maison lounge baru, u 19 časova počeće Veče vina i mimoze, uz degustaciju proizvoda Vinarije Đurđevića legat.
Herceg Novi će u nedjelju, 23. februara prvi put biti domaćin zabavno-sportske i humanitarne manifestacije 853 Car Meet uz bogat fond nagrada, a mjesto susreta je ispred HDL u Sutorini u 11 časova.
U okviru sportskog programa 56. Praznika mimoze od četvrtka do nedjelje se održava 26. Kup mimoze u sportskom ribolovu, dok će Sportski centar u subotu biti mjesto održavanja 42. Međunarodnog džudo takmičenja Kup mimoze 2025.
Pod sloganom „Herceg Novi zove – fešta, sunce, more“, 56. Praznik mimoze trajaće do 2. marta. Organizatori festivala su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg-fest, a kompletan program dostupan je na www.praznikmimoze.me, društvenim mrežama Praznika i organizatora.
Organizacija Alternativa Crna Gora je na osnovu još jedne online ankete pozvala građane da od ponedjeljka bojkotuju trgovačke lance Idea i Aroma, dodajući da bi, ako ne dođe do konkretnih rezultata i promjena, bojkot mogao postati i dugoročan.
Prema podacima sa njihove Facebook stranice, 17 odsto glasova se odnosilo na markete HDL, 27 odsto na Aromu, dok je za bojkot Idea marketa bilo 56 odsto glasova, piše Pobjeda.
“Svaki naredni korak donosićemo isključivo u skladu sa voljom građana. Pozivamo ih da nam se pridruže i pokažu moć zajedništva. Kada ne čuju građane, građani ne kupuju. Bojkot Idea i Aroma”, poručili su iz Alternativa Crna Gora.
Oni su dodali da se predstavnici trgovinskih lanaca nijesu oglasili, iako su imali jedinstvenu priliku da saslušaju volju građana i pokažu odgovornost prema zajednici.
Iz ove organizacije, koja je prije skoro mjesec pokrenula pozive na bojkot trgovina, prvo na jedan, pa na dva dana, nakon čega je uslijedio sedmodnevni bojkot Volijevih marketa, pozvali su ministra ekonomskog razvoja, Nika Gjeoshaja, da hitno reaguje „na alarmantno visoke cijene osnovnih životnih namirnica“.
U dopisu upućenom Gjeloshaju iskazali su stav da je krajnje vrijeme da njegov resor preuzme korake kako bi zaštitio standard građana, umjesto da, kako navode, problem posmatraju iz daljine i odlažu njegovo rješavanje.
Alternativa je tražila i da se sazove sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca, radi pronalaženja kompromisnog rješenja za smanjenje cijena osnovnih namirnica.
Osim toga, od Gjeloshaja su tražili konkretne mjere za smanjenje cijena, te uvođenje subvencija i osiguranje garantovanog otkupa cjelokupne domaće proizvodnje.
Oni smatraju i da bi jasnim označavanjem domaćih proizvoda u svim marketima, građani imali mogućnost da svjesno biraju i podrže domaću ekonomiju.
Gjeloshaj je ranije kazao da se protivi bojkotu trgovina, te da to neće nikome donijeti dobro, istovremeno problematizujući što pozivi dolaze „od neke organizacije sa Facebooka“.
On je dodao da njegov stav predstavlja i stav Vlade, te da je premijer Milojko Spajić, reagujući pozitivno na poziv na društvenim mrežama za bojkot trgovina, iskazao svoj lični stav kao građanin.
Tradicionalni zimski kotorski karneval 2025 održaće se u nedjelju 23. februara sa početkom u 14 sati
Formiranje karnevalske povorke biće na donjem putu u Dobroti, od otvorenog bazena do marketa „Aroma“ u Dobroti, tako da će ovaj put biti zatvoren za saobraćaj od 12h do 15h. Takođe je potrebno ukloniti i sva parkirana vozila na ovom dijelu puta najkasnije do nedjelje do 11.30h.
Motori se na dan karnevala neće moći parkirati na rivi.
Glavna saobraćajnica, od otvorenog bazena do marketa „Idea“ na kružnom toku, biće takođe zatvorena za saobraćaj od 13 sati i 30 minuta do 15 sati i 30 minuta.
Od 14.30h do 15.30h za saobraćaj će biti zatvoren i lokalni put od kružnog toka (od Glavne pošte) do Hemijske čistione „Limili“.
S obzirom da će se suđenje i spaljivanje karnevala održati na Maceu, mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion“ (u dužini od 100m), kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja.
Takođe je obavezno uklanjanje plovila koja se nalaze u blizini mjesta spaljivanja karnevalske figure, najkasnije do nedjelje 23. februara do 10 sati.
Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje kotorana u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu dodjelom pehara i koncertima „Ansambla TOĆ“ i Indire Force.
Humorističko – satirični list KARAMPANA biće u prodaji od subote 22. marta na kamenom kiosku. Cijena je tri eura.
Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor uz brojne sponzore.
