SMŠ “Danilo Kiš” organizuje potpisivanje peticije: Da li ste za to da vaša djeca pohađaju školu ili da to bude organizovano on-line?- saopšteno je iz Savjeta roditelja.
Kako su saopštili, roditelji peticiju mogu potpisati u holu škole i naredna dva dana, 24. i 25. septembra u terminu od 10 do 12 sati.
Podsjetimo, Savjet roditelja S.M.Š “Danilo Kiš” iz Budve je na održanom sastanku 17. septembra, usvojio sa jednim glasom protiv Odluku o pohađanju nastave učenika.
Iako je Ministarstvo prosvjete, kako su tada istakli, prvo dozvolilo da se nastava organizuje u skladu sa kapacitetima škole a vezano za mjere NKT, juče je isto to Ministarstvo demantovalo sebe i ostalo pri stavu da se nastava održava online.
“Imajući u vidu sve zdravstvene rizike ali i još veće rizike za psihosocijalni razvoj djece u tinejdžerskim godinama, mi roditelji smo izričitog stava da naša djeca na našu odgovornost treba da idu u školu”, naveli u saopštenju.
“Molimo sve zainteresovane roditelje da dođu i da je potpišu. Stava smo da ovim primjerom treba da se vode i druge škole u Crnoj Gori te da o budućnosti i psihofizičkom razvoju naše djece treba da odlučujemo MI roditelji a ne kompromitovani NKT”, poručili su.
Iz Savjeta roditelja napominju da je odluka na roditeljima, a da mjere opreza treba svaka škola u saradnji sa roditeljima da preduzima.
Jovana Bojović, dramska spisateljica, scenaristkinja i pjesnikinja, pobjednica je Konkursa za najbolji savremeni domaći dramski tekst inspirisan stihovima crnogorskog pjesnika Vitomira Vita Nikolića: „Zaustavite planetu, ja hoću da izađem“.
Konkurs na koji je pristiglo osam radova su početkom maja raspisali Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Opština Kotor.
– Iako je propozicijama Konkursa predviđen lirski motiv, drama „Đevič kamen“, hirurški preciznom dramskom kompozicijom i strukturom, kroz dijaloge i monolge junaka, promišlja širom otvorenih čula, dajući fragmentalno slike o prolaznim nepredvidljivostima naše svakodnevice. Iako je dramska radnja vezana za crnogorsko podneblje, ovaj dramski tekst nosi univerzalne vrijednosti i obilježja savremenog svijeta koji se svakodnevno susreće sa osvajanjem slobode, individualne ili u širem značenju te riječi – navodi se u obrazloženju žirija.
Junaci drame Jovane Bojović, prema saopštenju žirija, prožeti snažnim i najčešće potištenim osjećanjima, otkrivaju narative koji su opipljivi do te mjere da se teško može odvojiti ovo literarno djelo od realnog života.
– Upravo ta nevidljiva potka, dramu „Đevič kamen“ preporučuje za najbolji dramski tekst i inscenaciju jer čitaocu (gledaocu) daruje obilje osjećanja koja su ne samo moguća nego i te kako realna i stvarna. Ma koliko na prvi pogled bile bolne emocije njenih junaka, drama iz čina u čin, čuva ono ljudsko u sebi, žudeći za slobodom koja donosi spasenje. Ta linija dramaturgije „bjekstva u slobodu“ je društveno uslovljena, što ovu dramu, takođe čini univerzalnom – kaže se u obrazloženju tročlanog žirija u sastavu: doc.mr.art Marija Sarap – predsjednica i članovi: glumica Tihana Ćulafić i Slavojka Marojević, glavna i odgovorna urednica časopisa „Pozorište“ (Nikšićko pozorište).
Javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor ima pravo praizvedbe prvonagrađenog dramskog teksta tokom naredne dvije pozorišne sezone, vremenski polazeći od datuma proglašenja rezultata Konkursa, kao i prevod na engleski jezik.
Nagrada koja se sastoji od plakete i novčanog dijela u iznosu od 1.500 eura će Jovani Bojović biti uručena na Dan Opštine Kotor, 21. novembra.
Dubrovnik: Izložba „Skriveno blago Makedonije – foto Hina
Izložba Dubrovačkih muzeja „Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice“ otvorena u srijedu navečer u žitnici Rupe donosi bogatu tekstilnu i drugu građu prikupljenu u Makedoniji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, koja se sačuvala u Dubrovniku.
Na izložbi su predstavljeni najvrjedniji primjerci makedonskog tradicijskog ruha i veza koji su u Dubrovačke muzeje pristigli sakupljačkim radom velike donatorice i utemeljiteljice Etnografskog muzeja Jelke Miš te donacijom Komisije za kulturnu suradnju tadašnje FNRJ, kao i vrijedni primjerci iz fundusa Folklornog ansambla Linđo i privatnih kolekcionara.
Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Julijana Antić Brautović naglasila je kako je izložba dio većeg projekta suradnje s muzejom u Bitoli, ali takva suradnja zbog koronavirusa nije mogla biti potpuno ostvarena.
Dubrovnik: Izložba „Skriveno blago Makedonije – foto Hina
„Izložba je dio izložbe o narodnim nošnjama susjednih zemalja i zatvorena je, odnosno više je ne nadopunjujemo. Međutim, izuzetno je vrijedna, jer smo izložili neki unikatni i vrlo rijetki izlošci i predmeti koji se ne mogu vidjeti niti u Makedoniji“, izjavila je Antić Brautović.
Autorica izložbe viša kustosica Branka Hajdić rekla je kako je istraživanje za izložbu trajalo više godina jer su u Makedoniji etnolozi prepoznali čak 70 raznih narodnih nošnji.
„Imali smo u fundusu ponekad samo komadiće, koje je trebalo smjestiti u etnografski kontekst i usustaviti pa tek onda prikazati. Jako su nam pomogli Nade Genevska Bračić i Vladimir Janevski, jer je građa bila gotovo bez podataka“, izjavila je Hajdić i napomenula kako donacija Jelke Miš sadrži zbirku od 200 originalnih predmeta i 300 uzoraka veza, dok su cjelovite nošnje posudba iz FA Linđo.
„Makedonski vez je jako bogat, značajan i prepun simbolike te starih motiva. Svi veliki svjetski muzeji imaju dijelove ili komplete makedonskih nošnji. Time smo se našli uz bok Metropolitanu, Sankt Petersburgu, British Museumu. To samo govori o dugoj tradiciji koja se manifestira kroz vez i ljepoti koja ne poznaje granice“, istaknula je Hajdić.
Stručni suradnici na izložbi su muzejska savjetnica iz Instituta za zaštitu spomenika kulture i muzeja u Bitoli Nade Genevska Bračić, etnolog prof. dr. sc. Vladimir Janevski i kustos Ivica Kipre, dok postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl.
Izložba je otvorena do 6. novembra.
U Belgiji je, uprkos sve većem broju slučajeva, ublažene su mjere uvedene u sklopu borbe protiv nove vrste koronavirusa, prenosi Anadolu Agency (AA).
Prema novim odlukama koje je najavila premijerka Sophie Wilmes, od petka se ukida zabrana putovanja belgijskim građanima u zemlje označene kao “crvena zona” u Evropi.
Belgijska vlada će “toplo preporučiti” svojim građanima da ne odlaze u te zemlje, umjesto zabrane putovanja.
Često ažurirani popis crvenih zona uključuje Dansku, Finsku, Mađarsku, Andoru, Monako, cijelu Rumuniju i neke regije Francuske, Holandije, Španije, Austrije, Švicarske, Engleske, Hrvatske i Češke.
Bit će promjena i u primjeni obaveznog karantina tako što će biti smanjen sa 14 na sedam dana. Oni koji su u karantinu moći će izaći na kraju sedmog dana ako se peti dan napravi novi test i ako se pokaže negativnim.
I mjera obaveznog nošenja maski se mijenja od 1. oktobra. Dakle, obavezna primjena maske se ukida, osim na mjestima koja su pretrpana ljudima. Obaveza nošenja maski na zatvorenim mjestima poput javnog prevoza, tržnica, kina i trgovina nastavit će se.
Međutim, neće biti potrebe za maskom na otvorenim mjestima bez gužve.
U Belgiji, koja ima 11,4 miliona stanovnika, od početka pandemije testirano je 2,8 miliona uzoraka. U bolnicama se trenutno liječi 505 pacijenata kod kojih je utvrđeno prisustvo koronavirusa, uključujući 94 na odjelima za intenzivnu njegu. Od početka pandemije na koronavirus bilo je pozitivno 105.226 osoba, a preminulo je 9.955.
Foto Luigi Opatija, TZ općine Mošćenička Draga, Porinuće
Prekogranični projekt “Mala Barka 2: Očuvanje pomorske baštine sjevernog Jadrana” kojeg je nositelj Primorsko-goranska županija, ušao je u finalni krug izbora za najbolji europski projekt hrvatskih županija, piše Fiuman.hr. Od danas pa do 1.oktobra otvoreno je glasanje u kojem mogu sudjelovati i građani.
Kroz ovaj projekt nadograđena je pomorska mreža, stvorivši male ploveće „muzeje na otvorenom“ – obnovljene tradicijske drvene barke, te je uređen interpretacijski centar u Krku i Lošinju. Najveća atrakcija je ploveći Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja, Loger Nerezinac.
U Projekt su uključeni stručnjaci za pomorsko naslijeđe koji su zabilježili tehničke karakteristike, snimili tijek obnove drvenih brodica kako bi omogućili buduću izradu replika u nekim novim brodograditeljskim poduhvatima.
Vješti majstori tradicijske gradnje su sudjelovali u procesu obnove, a svoje znanje prenijeli su na mlađe generacije putem Akademije pomorskih zanata i vještina. Oni su se također pridružili tradicionalnim interpretacijskim manifestacijama te svoja znanja i vještine prezentirali posjetiteljima i turistima.
Označena je i ostala važna pomorska baština, poput starih luka, muzeja, starih pomorskih tvornica, zanatskih radionica i drugih manjih pomorskih elemenata, jedinstvenim turističkim oznakama pomorske baštine. Cilj je bio da Mala barka 2 bude vidljiva i prepoznatljiva.
Vaterpolisti Primorca u Podgorici su sačekali žrijeb kvalifikacionog turnira za Ligu šampiona. Nijesu zadovoljni grupom, rivali su kvalitetni (Ortiđa, Barselona, Steaua i Jadran iz Splita), ali su svjesni da će im utakmice sa vrhunskim ekipama u novembru koristiti. Domaćin je italijanska Sirakuza, a prvoplasirane ekipe iz ove i druge grupe igraće finale. Pobjednik ide u elitu.
“Najvažnije je da odigramo što više utakmica, a imamo siguran plasman u drugu rundu kvalifikacija za Evrokup, a možda i utakmice u nokaut fazi”, rekao je sportski direktor Primorca Antonio Petrović.
Kotorski vaterpolisti do petka će boraviti u Podgorici, planiran je bio prijateljski meč sa Primorjem, ali zbog kompletne situacije oko korona virusa hrvatski tim otkazao je dolazak.
Prve zvanične utakmice Kotorani očekuju u oktobru u Kupu – 3. i 7. polufinale sa Katarom, a ako prođu i finale 14. i 17.
“Možda je u Evropi to optimalan broj utakmica ali opet, uglavnom ćemo stvari da vrtimo kod nas. Što nije ni malo dobro. Dva kruga prvenstva odigraćemo između sebe, a moraćemo da sačekamo na njihove termine. Konkretno, između Kupa i kvalifikacija Lige šampiona ima dosta prostora, a opet nema toliko dovoljno da možemo turnir da odigramo”, dodao je Petrović.
Vaterpolisti Primorca do ponedjeljka su radili na Ljetnjem bazenu, od petka su u Podgorici.
Inače, Brazilac Gabrijel da Silva i Amerikanac Alš Moten novi su članovi kotorske ekipe. Prvi pokriva poziciju beka i stigao je iz Sao Paola, a mlađi, 20-godišnji Amerikanac, je ljevoruk i dolazi sa univerziteta.
Nagli skok broja zaraženih od korone u Crnoj Gori posljedica je nepoštovanja mjera i raznih dešavanja u prethodnom periodu. Ipak neće više biti zabrana dolazaka u Crnu Goru, ni iz Srbije, niti iz ostalih djelova regiona – kaže za Nova.rs epidemiolog Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Ko je kriv za nagli skok zaraženih koronavirusom u Crnoj Gori?
Jasno je svima, pa i laicima, da je nagli skok broja zaraženih od novog koronavirusa u Crnoj Gori posljedica nepoštovanja preventivnih mjera, kao i svih društveno-političkih dešavanja u prethodnom periodu. Ta dešavanja su se prije svega odnosila na masovna prije i post izborna okupljanja, na kojima je bilo evidentno flagrantno kršenje i nepoštovanje mjera i preporuka namijenjenih sprječavanju širenja i prevencije oboljevanja od novog koronavirusa. U trenutku kada je transmisija virusa široko uspostavljena u svim lokalnim zajednicama pitanje krivice je izgubilo smisao te je u ovom trenutku znatno svrsishodnije posvetiti se suzbijanju oboljevanja koje zahtijeva društveni konsenzus i jedinstvo, prije nego prstom upirati u bilo koga. Situacija je jasna, da smo se svi pridržavali mjera, i da su svi pozivali na poštovanje preporuka Instituta, ovakvog nivoa oboljevanja ne da ne bi bilo, već upravo suprotno, epidemiološka siuacija bi bila mirna i pod punom kontrolom.
Hoće li biti novog “zaključavanja” u Crnoj Gori?
Prateći iskustva iz država okruženja, Evrope i skoro cijelog svijeta, uporednu praksu u njima, a posebno prateći dostupne rezultate mnogih naučnih studija, uključujući i one iz oblasti društvenih nauka, jasno je da mjere zatvaranja države, dugoročno gledano, imaju znatno veće protivepidemijske efekte. One nose i potencijalno znatno veću štetu kako po ekonomiju, tako i po mnoge aspekte zdravlja u poređenju sa protivepidemijskim mjerama koje su trenutno na snazi. Dakle, jasno je i nesumnjivo dokazano da jednostavne, jeftine i lako sprovodljive mjere, poput nošenja maski (u Crnoj Gori uvijek i svuda), držanje fizičke distance kada god i gdje god je to moguće, kao i često praktikovanje higijene (pranja) ruku, ne samo da daju rezultate, već su i održive mjere koje omogućavaju društvu da funkcioniše.
Zatvaranje gradova, ograničavanje prava kretanja za kompletnu populaciju, i druge drakonske mjere su samo krajnja instanca kojoj će se pribjeći onda kad se uoči da indikatori oboljevanja i hospitalizacije prijete da ugroze normalno funkcionisanje društva i zdravstvenog sistema. Iako smo svjedoci da se pojedine države (Izrael), gradovi ili delovi gradova ponovo stavljaju u karantin (djelovi Londona, Madrida…), za sada se tako drastične mjere pokušavaju izbjeći u Crnoj Gori. Moguće je da u pojedinim gradovima dođe do skraćivanja vremena rada ugostiteljskih objekata ili u krajnjoj mjeri do njihovog zatvaranja, ali se nadamo da ćemo adekvatnom kontrolom, i insistiranjem na sprovođenju opštih mjera prevencije i visokim stepenom društvene odgovornosti uspjeti da izbjegnemo taj scenario.
Hoće li Crna Gora ponovo zatvoriti granice za Srbiju i region, ali i za ostale zemlje Evrope, posebno za one u kojima zaraza bukti?
U ovom trenutku nivo lokalne transmisije kod nas je je takav da importacija slučajeva iz inostranstva ne predstavlja značajnije povećanje epidemiološkog rizika od daljeg širenja infekcije. Samim tim nije opravdano očekivati da se uvode mjere zabrane međunarodnih putovanja, ni zabrane dolazaka iz Srbije, niti iz drugih zemalja u Crnu Goru, koje ne bi imale efekta i koje nemaju većeg epidemiološkog smisla.
Šta će biti sa školama, da li se dovodi u pitanje početak školske godine 1. oktobra?
Institut je u avgustu dostavio preporuke i smernice za postupanje Ministarstvu prosvjete u kojima su jasno navedeni opšti principi koji se moraju poštovati, kao i okolnosti koje se moraju uzimati u obzir prilikom odlučivanja o načinu i vremenu otvaranja vaspitno-obrazovnih ustanova. Osnovni principi podrazumevaju jasno sagledavanje epidemiološke situacije u lokalnoj zajednici, odnosno situacije na terenu koja je različita od opštine do opštine, kao i individualnost u postupanju i odlučivanju, koje mora biti na pojedinačnim školama odnosno školskim kolektivima. Visoki nivo transmisije virusa u određenim opštinama i lokanim zajednicama je dakle ključni indikator prilikom donošenja mnogih odluka, pa i ove. Ukoliko epidemiološka situacija bude nepovoljna, u jednom broju opština je moguće da početak školske godine krene po planu B, odnosno u potpunosti metodom „učenja na daljinu“.
Dvanaest sportiskinja i sportista iz Herceg Novog dobilo je stipendije na Fakultetu za menadžment, zahvaljujući saradnji Opštine Herceg Novi i ove obrazovne ustanove. To će omogućiti da tokom studijske 2020/21. godine pet odbojkašica kluba „Albatros“, pet vaterpolista „Jadrana“ i dvojica košarkaša „Primorja 1945“ u našem gradu paralelno nižu sportske i akademske uspjehe.
Saradnja je ozvaničena protokolom koji su u prostorijama Fakulteta potpisali opštinski sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić, dekanica Irena Petrušić i predstavnici klubova.
Nastavak dobre prakse kojom se obezbjeđuje podrška obrazovanju talentovanih mladih Novljanki i Novljana inicirala je Opština, nakon što je prošle godine na isti način stipendirano osam sportista.
Sekretar Klasić je stipendistima poželio da tokom studija pokažu isti kvalitet, rad i trud kao i u svojim klubovima, te poručio da lokalna uprava uvijek sa posebnim zadovoljstvom podržava mlade ljude koji žele da se afirmišu i napreduju u Herceg Novom.
On se zahvalio Fakultetu za menadžment, koji je i ove godine odlučio da podrži razvoj novskih sportista.
„Mi smo našli interes, kako u pomaganju razvoja lokalne zajednice, tako i u nastojanju da se proširi saradnja u oblasti nauke i sporta i na tim osnovama odlučili da ponovo potpišemo ugovor“, istakla je dekanica Petrušić i izrazila nadu da će ovaj primjer biti podstrek mnogim mladim ljudima za nastavak školovanja Novom.
Foto Opština HN
Direktor Plivačkog-vaterpolo kluba Jadran, Miloš Mračević zahvalio se Fakultetu na pokazanom razumijevanju za potrebe novskog sporta, a Opštini što je na još jedan način, mimo svojih redovnih aktivnosti podržala mlade sportiste.
On je istakao da ova saradnja pokazuje kako sport i obrazovanje mogu ići zajedno, te da je od velike pomoći hercegnovskim klubovima jer omogućava da sportisti ostanu u gradu.
„Mi smo se dugi niz godina susretali sa problemom da jako talentovani sportisti ili oni koji pretenduju u prvu ekipu moraju da odu iz Herceg Novog jer nemaju perspektivu kada je u pitanju obrazovanje. Iz toga razloga, i mimo ovih stipendija i ugovora, jedno veliko hvala Fakultetu za ono što ste izgradili u Novome“, kazao je Mračević i izrazio nadu da će ovaj model saradnje biti nastavljen i razvijan tokom narednih godina. U znak zahvalnosti, igrači Jadrana uručili su dekanici Petrušić loptu sa potpisima vaterpolista koji su studenti Fakulteta.
Nevrijeme u utorak veče i srijedu tokom dana u Boki Kotorskoj, praćeno obilnim padavinama i jakim vjetrom, otežalo je saobraćaj u širem i užem gradskom jezgru Kotora.
Glavna saobraćajnica i mnoge javne površine bile su preplavljene vodom, a sistemi za odvod nisu mogli primiti toliku količinu padavina.
Foto Radio Kotor
Na putu Muo-Prčanj-Stoliv, kao i u Dobroti, danas bilježimo odvaljene međe, potopljene barke i rupe, pijesak i blato na kolovozu, javlja Radio Kotor.
Pripadnici tivatsk Službe zaštite i spašavanja i danas su imali pune ruke posla, intervenisali na više od 20 lokacija do 18 sati. Intervencije su bile uglavnom vezane za ispumpavanje vode iz stambenih objekata.
Zbog velike količine padavina ugroženi su montažni objekti u neformalnom naselju 7. jul i pojedini su već počeli da popuštaju, kazali su iz SZS.
Zbog problema izazvanih nevremenom koje je zahvatilo opštinu Tivat sinoć i danas tokom dana, sutra će zasjedati Opštinski tim za zaštitu i spašavanje.
