Završeno je Evropsko prvenstvo u jedrenju u portugalskoj Vilamuri. Nikola Golubović je u zlatnoj grupi zauzeo 45. mjesto nakon šest dana nadmetanja i 11 odjedrenih regata u klasi Laser 4.7.
Aktuelni šampion Balkana i šampion Crne Gore, član Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta, uspeo tokom tri kvalifikaciona dana da ostvari primarni cilj i stigne do zlatne grupe u konkurenciji 107. najboljih jedriličara Evrope.
Nikola je imao uspona i padova, što se momku od 16 godina, kome je ovo bio debi na šampionatu Evrope ne može zamjeriti. Golubović je uložio i poslednji atom snage kako bi ostvario što bolji plasman u Vilamuri, a za ostvareno, zajedno sa trenerom i selektorom Crne Gore, Ilkom Klakorom zaslužuje čestitke.
“Uzimajući u obzir uslove u kojima radimo, smatram da smo ostvarili jako dobar rezultat na Evropskom prvenstvu. Nikola je ostvario primarni cilj, stigao je do zlatne grupe u izuzetno jakoj konkurenciji, potvrdio je da poseduje ogroman potencijal. U periodu koji slijedi, okrećemo se onome što najbolje znamo, a to je rad i trening. Samo na taj način možemo da ostanemo konkurentni jedriličarskim velesilama, koje imaju daleko, daleko bolje uslove za rad i podršku u odnosu na nas”, naglasio je za Sport Klub selektor Crne Gore, trener Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta i Nikole Golubovića, Ilko Klakor.
Što se jedriličara iz regiona tiče, najbolji rezultat su ostvarili Slovenci koji su se prodružili Nkoli Goluboviću u zlatnoj grupi. Luka Zakubovec je na 36. mestu, na koti 51. je Ivan Vankrušev, Benjamin Agnovič je na poziciji 54. Jedriličari iz Srbije takmičenje su završili u srebrnoj grupi, Stefan Juil je zauzeo 76, a Viktor Batizić 83. mesto. Od ostalih jedriličara iz regiona tu su Hrvati, Maks Gjidera je zauzeo 56. mesto, a njegovi klupski drugovi iz Jedriličarskog kluba Mornar iz Splita, Antonio Marendić i Niko Jakelić su na pozicijama 67 i 68.
Zlatnu medalju je osvojio Anastasios Garipis iz Grčke, srebrna medalja je pripala Premislavu Mahovskom iz Poljske, dok je bronza otišla u Italiju zahvaljujući Domeniku Lamanteu.
Češke vlasti u petak su zabilježile 506 novih slučajeva koronavirusa, što je rekordan broj novozaraženih u jednome danu otkad je u toj zemlji proglašena epidemija.
Češka je do danas prijavila 21.551 potvrđeni slučaj zaraze koronavirusom. Dosad je od posljedica bolesti umrlo 411 osoba, od čega 19 prošle sedmice.
Vlada te države među prvima je u Europi uvela ograničeno kretanje i poslovanje na početku epidemije.
Restrikcije je počela ukidati u svibnju, no sada ponovno uvodi neke mjere ograničenja, s obzirom na porast broja novozaraženih posljednjih tjedana.
Od 1. rujna ponovno će biti obvezne maske u javnome prijevozu, u zdravstvenim i socijalnim ustanovama te u zgradama državnog ureda, kao i u trgovinama, restoranima i zajedničkim prostorijama u školama.
Od rujna vlada planira uvesti popuštanje mjera ograničenja za javne događaje.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravio je danas u Kotoru gdje se sastao sa predsjednikom Opštine Željkom Aprcovićem, predsjednikom SO Kotor Jovom Suđićem, potpredsjednicima Opštine Kotor Sonjom Seferović i Nenadom Vukadinovićem. Sastanku su prisustvovali i kotorski privrednici.
“Zadovoljstvo mi je da sam kroz razgovor dobio informacije koje potvrđuju da se tokom nekog poslednjeg perioda u Kotoru mnogo ozbiljnije razmišlja o budućnosti i mnogo odgovornije radi. Nakon promjene lokalne vlasti čini mi se da su opet prave teme na dnevnom redu kada je Kotor u pitanju, a to su teme koje se tiču infrastrukturnog i ukupnog ekonomskog unaprjeđenja ovog grada i stvaranja pretpostavki za kvalitetniji život kotorskih stanovnika, i za realizaciju vrijednog biznisa od strane domaćih i inostranih biznismena i investitora. Informacije koje sam dobio se uglavnom tiču važnih projekata na planu infrastrukturnog razvoja, govorili smo i o potrebi unaprjeđenja saobraćajne infrastrukture kako bi se izbjeglo zabušenje ne samo u sezoni nego i van sezone kada je u pitanju život u Kotoru. Dalje, tiče se i projekata unaprjeđenja komunalne infrastrukture i stvaranja pretpostavki za dinamičniji razvoj privrednih djelatnosti u Kotoru kako u oblasti turizma i usluga tako i u nekim drugim oblastima počev od proizvodnje hrane i prerađivačke industrije” – kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
On je istakao da je posebno zadovoljan onim što je čuo u razgovoru sa predstavnicima kotorskih privrednika i da mu zaista uliva povjerenje.
“Riječ je o ljudima koji veoma dobro prepoznaju ono što država otvara kao šansu pred domaćim i inostranim biznisom. Jednako tako su spremni da podrže i napore koji se ulažu od strane lokalne uprave u Kotoru, u tom sadejstvu državne i lokalne vlasti unaprjeđuje se poslovni ambijent Kotora i stvaraju pretpostavke da se ovdje razmahnu neke djelatnosti koje su prepoznate na prostoru Kotora kao prioritetne šanse razvoja unaprjeđenja društvenog proizvoda i otvaranja novih radnih mjesta. Optimista sam nakon današnjeg razgovora, čini mi se da lokalna uprava radi odgovornije i efikasnije nego što je to prethodno bio slučaj, a da predstavnici kotorskog biznisa prepoznaju svoju šansu i ubijeđen sam da će oni biti vrlo važni akteri u projektima koji će značiti dalji ekonomski i ukupni društveni razvoj i ovog grada, Bokokotorskog zaliva i Crne Gore u cjelini”, zaključio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Sa sastanka
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović se zahvalio predsjedniku Đukanović i kotorskim privrednicima što su tu u ovom izazovnom trenutku.
“Mi iz izvršne vlasti smo se dosta bavili sa privrednom situacijom u gradu, pritom ne zanemarujući činjenicu i specifičnosti grada Kotora koji je dominantno oslonjen na turizam, na kruzing turizam, a znamo da ova godina zbog aktuelne epidemiološke situacije nije onakva kakva je trebala da bude. To nas nije obeshrabrilo da u više navrata kao odgovorna izvršna vlast razgovaramo sa privrednicima grada Kotora, prevashodno sa ljudima koji se bave turističkim proizvodom u gradu i da zajednički pronalazimo rješenja i u smislu olakšica koje smo kao lokalna samouprava usvojili u prethodnom periodu u lokalnom parlamentu ali i svega onoga što se u budućnosti očekuje“, kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
On je istakao koliko je Kotor atraktivan prostor, kao i da će u bliskoj budućnosti biti interesantan brojnim investitorima.
Đukanović u Kotoru
“Početna naša pozicija treba da bude takva da zajednički analiziramo, a zatim se spremimo i napravimo projekte za još ljepši Kotor i budućnost svih nas koji živimo i radimo ovdje, koji će mimo onoga što mu jeste prirodna i kulturna baština po kojoj je prepoznat u svijetu imati da ponudi šta i od privrednog potencijala. Budućnost kotora je valorizacija izuzetno značajnih fortifikacijskih objekata u smislu gradnje budućih hotelskih kapaciteta u risanskom zalivu, jer očekujemo da će vrlo brzo HIA biti usvojena, što znači da ćemo imati gradnju „Teute“ i bivšeg hotela „Fjord“ gdje ćemo imati prestižni lanac hotela „Marriott“, koji će pored rizorta Blue Kotor Bay otvoriti nova radna mjesta. Stvara se jedan kvalitetan poslovni ambijent, a mi zajednički možemo odgovoriti zadacima koji nas čekaju“, istakao je predsjednik Aprcović.
Prvi čovjek Kotora je naglasio da nas je COVID opomenuo da se ne možemo oslanjati na kruzing turizam, a gradnjom nautičkog centra i eko marine u Risnu stvarićemo nove uslove za kvalitetniji život Kotorana i Kotoranki.
“Uskoro nas očekuje i, kako svjetski stručnjaci ističu, najbolji projekat na svijetu-žičara, koji otvara vizure prema Lovćenu i Orjenu. Kao partneri ćemo zajedno izaći iz ove krize“, zaključio je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
„Lekcionar i Pontifikal Kotorske biskupije iz 1166. godine” naziv je fototipskog izdanja monografije koja je predstavljena u petak ispred crkve blažene Ozane u Kotoru.
Predstavljanju je prisustvovao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je u uvodnoj riječi istakao da monografija svjedoči da je Kotor još u 12. stoljeću bio jedan od kulturnih centara Evrope.
„Imao je sve što i veliki evropski centri: Biskupski ordinarijat, sud i sudstvo, knjižare i snažnu kulturnu razmjenu sa svijetom, u određenoj mjeri i međunarodne odnose. Kotor je i svih narednih stoljeća imao izuzetnu ulogu u afirmaciji naroda sa ovih prostora. Sve što je napisano u pontifikalu 1166. u godini kada je kotorski biskup privi puta uzeo u ruke svjedoči o čvrstoj povezanosti Kotora sa najnaprednijim mišljenjima toga doba. Izdanje Lekcionara i Pontifikal svojim značajem nadilazi Kotor i Crnu Goru i predstavlja podsticaj za dalja znanstvena proučavanja o našoj povjesti i tradiciji“ – kazo je Đukanović.
Promocija monografije u Kotoru
U ime organizatora zvanice i posjetioce pozdravili su predsjednik HNV-a Crnre Gore Zvonimir Deković i kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.
Monografiju su predstavili dr. sc. fra Domagoj Volarević i autorica dr. sc. Lenka Blechova Čelebić.
Radi se o najstarijem rukopisu u ovom dijelu svijeta, 300 godina starijem od Gutenbergove štamparije, 30 godina starijem od Miroslavljevog jevanđelja i 330 godina od Oktoiha Đurđa Crnojevića. Pontifikal je iz Kotora evakuiran u doba turskih ratova, oko 1876. godine, a nalazi se i čuva u St. Petersburgu i jedan je od dragulja biblioteke Ruske akademije nauka.
Promocija
Ovo liturgijsko, vjersko, književno djelo svjetske povijesne i kulturne klase ima 404 stranice manuskripta na latinskom jeziku. Raščitala ga je kroz višegodišnji rad, dešifrirala slojeve palimpsesta (više rukopisa na jednom listu kroz stoljeća), s Biblijom sravnila i najzad, opskrbila lokalnim povijesnim kontekstom češko-crnogorska znanstvenica, paleograf i polihistor Lenka Blechová Čelebić.
Od zanimljivosti vezanih za ovo izdanje izdvajaju se i činjenice, da se radi o manuskriptu koji predstavlja jedan od stubova rađanja i istorije zapadne kulturne tradicije, koji vezujemo za Kotor i područje današnje Crne Gore, da se u njemu nalaze citati najmanje sedam najviših autoriteta bez kojih je istorija Zapada nezamisliva; Sv. Augustin (354-430), Grgur Veliki (540-604), Isidor Seviljski (560-636),Beda Prečasni (672-735) , Alkuin iz Jorka(735-804), Anselmo iz Kanterberija (1033-1109), Pjer Abelar (1079-1142) itd, koji su su kao takvi u Kotoru izučavani, studirani i tumačeni u svakodnevnim aktuelnim dešavanjima toga vremena. Posebnu vrijednost monografije čini poglavlje Dokumenta Catharensia, bilješke na marginama iz svakodnevnice života Kotora grada u 12. stoljeću, kao i da je autorica, svojevremeno, zavrijedila preporuku za istraživanje istorije crkve u arhivu Vatikana, u Argentini, prije dvadeset godina, ni manje ni više nego od ondašnjeg biskupa Buenos Ajresa, mons. Horhe Begolja, danas Svetog oca pape Franja.
Autorica je monografiju posvetila pokojnom don Antonu Belanu, vikaru Kotorske bisupije. U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa “Jadran” iz Tivta.
Izdavanje i promocija Kotorskoga pontifikala i lekcionara omogućeni su uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Općine Kotor.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 505 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 48 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Novopozitivni su upućeni na testiranje iz sledećih opština: Podgorica 23, Nikšić 12, Bar 3, Berane 2, Pljevlja 2, Plav 1, Cetinje 1, Tivat 1, Kotor 1, Andrijevica 1, Petnjica 1.
“Od poslednjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod i to kod pacijenta rođenog 1949. godine iz Andrijevice, liječenog u Opštoj bolnici Berane. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 73 a od početka godine: 82”, saopšteno je iz IJZ.
Prijavljen je oporavak 95 pacijenata.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 914 .
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4277.
U opštinskom parlamentu Kotora, danas je DPS sa koalicionim partnerima SD-om i Liberalnom partijom, izglasao Odluku za davanje saglasnosti o potpisivanju Ugovora Opštine Kotor sa društvom “Luštica Development”, o isporuci tehničke vode koja se dobija iz Preduzeća za preradu otpadnih voda koje su prije par godina osnovale Opština Kotor i opština Tivat.
Suzdržana na glasanju je bila odbornica HGI, dok je odbornica GP URA Ljiljana Popović Moškov bila protiv ovakve Odluke, saoopštili su iz kotorske URE.
U svojoj diskusiji Moškov je istakla da tehnička voda dobijena preradom otpadnih voda svoju primjenu može naći na kvalitetniji i bolji način i u javnom interesu nego što je njena prodaja po tričavih 0,03 eura/m3 kompaniji Luštica Development za svrhu zalivanja golf igrališta.
Govoreći o potpuno podcijenjenoj prodajnoj cijeni od 3 centa, nosilac liste URA u Kotoru Ljiljana Popović-Moškov je istakla da radi brige za svoje stanovništvo po toj cijeni Opština Kotor je mogla obezbjediti tu tehničku vodu stanovnicima Grblja, koji, kako je dodala, nikakvu vodu nemaju i to barem za toalete ili zalivanje poljoprivrednih imanja i bašta.
“Kažete da nemate novca da spojite grbaljska sela za napajanjem barem tehničkom vodom, a znate dobro da je to minimalna investicija. Potrebno je polaganje cijevi i vodomjera na svakom priključku, a ubijeđena sam da zainteresovani stanovnici Grblja bi i sami to isfinansirali ako bi im opština omogućila da dobiju i tehničku vodu za cijenu ne od 3 centa nego vjerujem i po cijeni od 6 centi za m3”, istakla je Moškov u svom izlaganju
“Građani koji su priključeni na kanalizacionu mrežu svakog mjeseca plaća 0,52 eura /m3 utrošene vode, za uslugu odvoda kanalizacije. A onda to što smo vam mi platili da prečistite u vidu tehničke vode prodajete za 0,03 eura/m2 kako bi se zalila golf igrališta i još se time hvalite kako se odgovorno odnosite prema resursima koja su vam povjerena”, dodala je Popović-Moškov.
Ona je istakla da tehnička voda ima svoju komercijalnu primjenu ne samo za domaćinstva i u poljoprivredi, već ista može služiti kao energent za grijanje ili pokretanje nekih postrojenja.
“Pitamo se gdje je tu opravdanost da se ugovorno vežemo za 20 godina po osnovu ovog aranžmana, a sjutra nam ta ista voda može služiti da smanjimo troškove ovog preduzeća koje se bavi prećišćavanjem otpadnih voda ili budućom preradom mulja koji je sada nus proizvod koji po bagatelnoj cijeni prodajemo susjednoj Albaniji. Onda iz nje po višestruko većoj cijeni uvozimo humus koji su oni dobili preradom tog mulja”, istakla je Moškov ocjenjujući to kao apsurd.
“Danas sam eto saznala da taj velelepni hotelski kompleks kakav je Luštica Bay nije priključen na kanalizacioni sistem, što znači da svoje otpadne vode izliva u more ili ih tretira na neki drugi ekološki neprihvatljiv način. Mi umjesto da mu debelo naplatimo ekološku taksu, mi ga čašćavamo sa 135.000 m3 tehničke vodu mjesečno i za koje će Preduzeće za preradu otpadnih voda prihodovati 4.050 eura mjesečno sa uključenim PDV i svim ostalim taksama”, navela je Popović-Moškov.
Ona je istakla i da koliko je ovaj ugovor nepovoljan za obje opštine govori i član 2.6 kojim se eksplicitno kaže da će u slučaju da se Luštici Development ne obezbjede garantovani obim isporuke (3.500 m3 dnevno) i ukoliko se ne obezbjedi minimalni kvalitet saliniteta (manji od 1.500ppm…..a konstatuju da je sada salinitet iznad ove granične vrijednosti) da će Luštica Development koristiti alternativne izvore za razblaživanje a da će sve troškove nastale po tom osnovu morati da im nadoknade Opština Kotor i Tivat kao razliku između te cijene i ove ugovorene od 0,03 centa/m3.
“Ako znamo da se prosječna prodajna cijena tehničke vode u našem okruženju kreće u rasponu od 45% manje od cijene vode za piće ako se ista isporučuje privredi ili najviše 75% manje ako se isporuka vrši građanima. Ako znamo da građani u Kotoru plaćaju vodu po 1,10 eura /m3 onda je lako zaključiti da je tržišna cijena trebala da bude 0,61 eura /m3 odnosno najmanje 0,28 eura/m3,da bi ovaj Ugovor imao iole smisla i opravdanosti”, istakla je Popović-Moškov.
Ona je zaključila da stavke Ugovora koji je danas usvojila Skupština Opštine Kotor i prodajna cijena od 0,03 eura/m3 su produkt nekih ekonomskih parametara koji se na fakultetima ne izučavaju ali su u praksi vladajućih DPS funkcionera veoma prisutni.
Prvo mjesto i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura u julskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” osvojio je Tomo Cvetković iz Herceg Novog, sa ulovljenim pagrom od 13 kilograma.
Ovu nagradnu igru za sportske ribolovce na Crngorskom primorju priređuje komapnija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta.
Cvjetković je pagra-kapitalca uhvatio pendulanjem u večernjim časovima kod Baošića, a mamac je bila živa lignja.
JUL – DRUGO MJESTO – Ilija Đukic – zubatac 9.7kg
Drugo mjesto u julskom izdanju “Ulova mjeseca” pripalo je Iliji Đukiću koji je ulovio zubaca težine 9,7 kilograma. Zubatac je ulovljen na 100 metara od ponte Tri krsta u zalivu Trašte, na samolovku. Mamac je bio živa ukljata, dok je borba sa velikom rubom do njenog izvlačenja u barku, trajala oko pola sata.
JUL – TREĆE MJESTO – Zoran Drašković – zubatac 6kg
Treće mjesto osvojio je Zoran Drašković takođe sa ulovljenim zubacem, od 6 kilograma.
Drašković je zubatac je ulovljen u akvatorijumu poluostrva Luštica kod rta Mačka na dubini od 32 metra, štapom iz čamca, na mamac živu lignju.
Izložba fotografija ukrašenih barki sa Bokeljskih noći, pod nazivom „Tradicija – Sjećanja na Bokeljske noći“ otvorena je danas u bašti kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“ .
U ime organizatora, prisutnima se obratila Tatjana Miljenović, direktorica Kulturnog centra i između ostalog kazala da je Bokeljska noć vjekovima unazad fešta nad feštama, kruna svih manifestacija u Boki, a 2014. godine proglašena je za nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja.
„Tradiciju Bokeljskih noći, defilea dekorisanih barki uz iluminaciju okolnih brda, prekinuo je prvo Prvi svjetski rat, ali su volja, sposobnost i mašta njihovih kreatora preživjeli sve te tmurne godine.
Izložba fotografija – Bokeljska noć
Ove godine, prema preporukama NKT-a i Vlade Crne Gore, a u cilju borbe protiv virusa COVID 19, Bokeljske noći će biti, ali na nešto drugačiji način, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena“, najavila je ona.
Otvarajući izložbu, Miljenović je izjavila da je ideja potekla od gospodina Ilka Marovića, koji je prvi nastup na akva pozornici imao davne 1959.g. kao sedmogodišnjak.
Pored njegovih radova, izloženo je četrdesetak fotografije pobjedničkih barki kotorskih meštara: Miodraga Milovanovića, Marka Ševaljevića, Zvjezdana Šantića i drugih.
Nepoznati počinioci uništili su jedan od reklamnih bilborda DPS-a sa porukom te partije za predstojeće parlamentarne i lokalne izbore u Tivtu.
Bilbord na kome je lik predsjednika DPS i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, a koji se nalazi na jednom od najistaknutijih mjesta u Tivtu, poliven je plavom i žutom bojom.
Ovo je prvi put da se u Tivtu gdje je DPS na vlasti neprekidno 24 godine, događa ovakav vid ataka na reklamne materijale te partije.
Za Hrvatsku reformsku stranku Crne Gore obrazovanje i nauka su razvojni prioriteti, kaže Ružica Lazarević.
“Primarno je osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uslovima. Stoga će hrvatska reformska stranka inicirati mjere u pravcu reforme obrazovanja, kao i za poboljšanje materijalno tehničkih uslova u obrazovnim institucijama.To se odnosi kako na predškolsko, tako i na osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Neophodno je otvoriti veći broj dječijih vrtića, sa posebnim akcentom na rad sa malom djecom, do tri godine. U osnovnim i srednjim školama potrebno je smanjiti broj učenika u odjeljenjima radi kvalitetnijeg procesa rada. Hrvatska reformska stranaka će poboljšati saradnju sa hrvatskom i drugim evropskim zemljama u cilju razmjene iskustava u obrazovanju putem online komunikacije, kao i direktnim kontaktima, realizacijom zajedničkih radionica i seminara”.
Prema riječima Željke Žarković pripadnicima manjinskih nacionalnih zajednica treba osigurati obrazovne programe koji poštuju njihove nacionalne vrijednosti u skladu sa najvišim standardima o ljudskim i manjinskim pravima.
Žarković
“HRS je stava da učenici manjinskih zajednica njeguju njihov maternji jezik i pismo i da nastavni programi obuhvate, pored ostaloga, i povijest i kulturu naroda kojem oni pripadaju. Zalagati ćemo se za dosljednu primjenu inkluzivne naobrazbe uz poštovanje principa – škola po mjeri djeteta. Na kraju srednje škole svako dijete treba da govori bar jedan strani jezik i bude osposobljeno za rad na računaru”.
Lazarević i Žarković kažu da HRS ima za cilj pokazati da samo profesionalnošću i znanjem mladi mogu postati uspješni, bolje upoznati druge i dati važan doprinos zajednici u kojoj žive.
