U Opštini Herceg Novi održan je prijem za predstavnike Gradskog vijeća poljskog grada Lobeca, koji su prema našem gradu uputili inicijativu za Sporazum o prijateljstvu.
Saradnja dva grada traje već sedam godina – njihov gradski orkestar je više puta učestvovao u programima Praznika mimoze, dok su hercegnovska Gradska muzika i mažoretke bili dio festivala u Lobecu, saopštteno je iz Opštine Herceg Novi.
Prilikom posjete, predstavnici Lobeca su predstavili i inicijativu za potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu, odnosno bratimljenju, što bi bio jedan od preduslova produbljivanja saradnje u segmentima obrazovanja, sporta i kulture.
Prema ocjeni predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića, saradnja dva grada je svih ovih godina bila na visokom nivou, a do sledećeg Praznika mimoze Sporazum bi trebalo da prođe lokalne zakonodavne procedure. Gradsko vijeće Lobeca će u novembru usvojiti akt o Sporazumu, nakon čega će se ta inicijativa naći i pred odbornicima hercegnovske skupštine.
„Očekujem da ćemo do sledećeg Praznika mimoze potpisati Sporazum o prijateljstvu dva grada. Poljska je država članica Evropske unije i mi nastavljamo da širimo našu porodicu prijatelja iz čitave Evrope. Prethodnih dana nam je stigla i inicijativa rumunskog grada Arada, i ona bi trebalo da se nađe pred odbornicima Skupštine opštine Herceg Novi narednog mjeseca. Dobro je što postoje takve inicijative brojnih gradova, nekad manjih, nekad većih, iz čitave Evrope i svijeta, jer saradnja uvijek može da donese nešto dobro. Imamo veliki broj turista iz Poljske, posljednjih desetak godina bilježimo značajan porast broja poljskih turista u Herceg Novom, pa je svakako dobro da se i na ovaj način formalizuje partnerstvo sa jednim poljskim gradom – na kraju krajeva, zbog onoga što mi jesmo – jedna od glavnih turističkih destinacija Crne Gore”, kazao je predsjednik Katić.
Kako je istakao predsjednik Gradskog vijeća Lobeca, Henrik Stankevič, saradnja koja se odvija već nekoliko godina zaslužuje sledeći korak u odnosima dva grada, a to je pobratimski sporazum.
„U Herceg Novom sam bio više puta, i službeno i privatno, a saradnja je do sada bila na zavidnom nivou. Nadam se da ćemo je proširiti, pored kulture, i u oblastima obrazovanja i sporta”, poručio je Stankevič.
Iako je ljetnja sezona počela loše, Udruženje malih trgovina Crne Gore na kraju je zadovoljno postignutim rezultatima, zahvaljujući dobrom prometu u avgustu i zlatnom septembru. Ipak, sekretar Udruženja Željko Ćetković upozorava da se mali trgovci i dalje bore za opstanak, a ključni problem je neradna nedjelja.
– Imali smo sreću da je septembar imao jako lijepo vrijeme i mislim da nam je 15 dana septembra bolje nego 15 dana jula. Tako da generalno, krajnji zaključak sezone je pozitivan. Mislim da će to negde biti na prošlogodišnjem nivou – kazao je Ćetković.
Ćetković ističe da Udruženje već šest godina traži od centralne vlasti da malim trgovinama omogući rad nedjeljom, ali samo tokom ljetnjih mjeseci juna, jula, avgusta i septembra. Na teritoriji Budve, kako navodi, ima oko 35 ovakvih radnji, koje su ključne za turiste, a njihov rad omogućio bi opstanak 2.000 radnih mjesta širom Crne Gore.
– Radna nedelja bi omogućila da samo 2.000 ljudi radi, a i dalje ne bi 35.000. Male prehrambene radnje traže da rade nedeljom i to samo u ljetnom periodu – pojasnio je Ćetković, dodajući da su radnici u ovim radnjama dobro plaćeni i da bi za rad nedjeljom bili dodatno nagrađeni.
Ćetković demantuje medijske navode o ukidanju neradne nedjelje, naglašavajući da se njihov zahtjev odnosi na svega 7% malih radnji.
Konačna odluka o radnoj nedjelji, prema Ćetkoviću, mora da dođe sa nivoa centralne vlasti, s obzirom na to da je sve centralizovano. Iako su pregovori sa ministrima i socijalnim partnerima do sada bili neuspješni, on se nada da će Ustavni sud, nakon kompletiranja, donijeti odluku koja će omogućiti rad malim trgovinama.
– Mi smo tu apsolutno jedinstveni na stavu, ali nemoćni smo jer to mora biti skupštinska većina da donese takvu odluku – zaključio je Ćetković, poručujući da će Udruženje malih trgovina nastaviti svoju borbu.
Ćetković je istakao da se mali trgovci uspješno bore sa konkurencijom velikih lanaca zahvaljujući komšijskom pristupu i dodatnim uslugama koje pružaju. Kada je riječ o inflaciji, naglašava da je to globalni problem na koji mali trgovci ne mogu uticati, jer je Crna Gora uvozno zavisna.
Španjolska policija na Kanarima podigla je optužnice protiv 19 osoba zbog ubojstva i mučenja migranata na ruti iz Senegala. Optuženi su identificirani kao organizatori putovanja na drvenom brodu dugom 20 metara, s kojeg je u kolovozu krenulo oko 300 ljudi prema Kanarskim otocima.
Brod je 24. kolovoza presreo španjolski spasilački brod Guardamar Urania, južno od Dajle u području Zapadne Sahare. Na plovilu je tada bilo 248 preživjelih. Putnici su odmah po dolasku u luku ukazali na 19 osoba koje su navodno tijekom plovidbe tukle ljude, bacale ih u more i uskraćivale pomoć onima koji su pali preko palube.
Prema svjedočanstvima, motivi su bili brutalni i nelogični. Krijumčari su vjerovali da su pojedini migranti “vračari” i da donose lošu sreću – kvarove, loše vrijeme ili nesreće na moru. U takvim trenucima odabrane su osobe bacali u ocean. Drugi su smaknuti jer su se usudili protiviti uvjetima ili se sukobiti s organizatorima putovanja.
Istraga je pokazala da je tijekom putovanja nestalo najmanje 30 ljudi, a moguće i više od 50. Optuženi sada odgovaraju za ubojstvo, nanošenje teških tjelesnih ozljeda, mučenje i krijumčarenje ljudi.
Ruta iz Senegala i Mauritanije prema Kanarima jedna je od najopasnijih migracijskih linija na svijetu. Put je dug oko 1.000 nautičkih milja i često prolazi preko otvorenog Atlantika. Prema podacima humanitarne organizacije Caminando Fronteras, samo 2024. godine na toj ruti poginulo je oko 10.000 ljudi.
Grad Dubrovnik bilježi ukupan broj od 1.055.953 dolazaka turista, što predstavlja pad od 1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Unatoč manjem broju dolazaka, broj noćenja bilježi blagi porast – ukupno 3.432.051 noćenje, što je 1 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine, podaci su ovo iz sustava eVisitor.
Samo na dan 12. rujna 2025. ostvareno je 6.509 dolazaka i 20.286 noćenja, što također označava rast od 1 posto u odnosu na isti dan prethodne godine.
Najveći broj dolazaka i noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjene Kraljevine, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Njemačke, Poljske, ali i s tržišta poput Australije, Kanade, Irske, Španjolske, Nizozemske i Italije. Među vodećim zemljama po ostvarenim rezultatima nalazi se i Hrvatska kao emitivno tržište, s domaćim turistima koji nastavljaju aktivno sudjelovati u ukupnom prometu.
Napominjemo kako su svi podaci preliminarni te podložni dodatnim korekcijama zbog naknadnih unosa i vremena potrebnog za obradu informacija u sustavu eVisitor.
KOPENHAGEN/OSLO – Dronovi iznad Međunarodne zračne luke u Kopenhagenu zatvorili sav zračni promet na četiri sata.
Danski mediji tvrde, pozivajući se na neslužbene izjave, da su podignuti borbeni avioni. Policija ne zna odakle su dronovi stigli.
Nakon ponoći zatvorena je i zračna luka u Oslu. Zračna luka u Oslu zatvorena je nakon što su u blizini uzletišta uočena najmanje dva drona, piše norveška novinska agencija NTB. Norveška policija navodi da nema osnove za tvrdnju da je to povezano s dronovima uočenim na aerodromu u Kopenhagenu.
Zračna luka Oslo rano jutros ponovno je otvorena, rekao je odjel za komunikacije zračne luke norveškoj novinskoj agenciji NTB.
Zračna luka u Norveškoj bila je zatvorena gotovo tri sata. Vlasti još nisu potvrdile niti demantirale jesu li incidenti u Oslu i Kopenhagenu povezani.
U utorak rano ujutro već je otkazano ili odgođeno nekoliko polazaka s aerodroma u Kopenhagenu.
Kako izvještavaju novinari danskog Berlingskea, putnici u Međunarodnoj zračnoj luci su uplašeni i nervozni. Zamjenik policijskog inspektora tvrdi da da razumije da se ljudi boje.
„Pokušavamo sa svim alatima i opremom koju imamo otkriti o kakvim se dronima radilo“, kaže Jakob Hansen iz kopenhaške policije.
Ne može ni potvrditi ni poreći detalje o podrijetlu dronova – na primjer, jesu li mogli doći iz Rusije.
Predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, donio je novu Odluku o organizaciji i načinu rada lokalne uprave Opštine Tivat, koja je stupila na snagu 5. septembra 2025. godine, danom objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“. Ova odluka donijeta je s ciljem povećanja efikasnosti rada lokalne uprave i njenog usklađivanja sa aktuelnim zakonodavnim okvirom i praksom, posebno sa izmjenjenim odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi.
Dosadašnji Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor razdvojen je na dva posebna organa: Sekretarijat za inspekcijske poslove i Službu komunalne policije.
Sekretarijat za inspekcijske poslove sada preuzima i nadležnosti inspekcijskog nadzora nad sprovođenjem Zakona o izgradnji objekata, koje obavlja građevinski inspektor, u skladu sa pomenutim zakonom i propisima koji uređuju inspekcijski nadzor. Na taj način, na nivou lokalne uprave uvedena je građevinska inspekcija, organizaciono dio pomenutog Sekretarijata, čime se omogućava efikasnije vršenje nadzora u oblasti gradnje. Za obavljanje poslova iz nadležnosti komunalne policije formirana je posebna Služba komunalne policije, u skladu sa novim Zakonom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o komunalnoj policiji. Cilj ove reforme jeste povećanje efikasnosti i profesionalizacija postupanja u oblasti komunalnog nadzora.
Postojeća Služba za odnose sa investitorima prerasla je u Sekretarijat za evropske integracije i odnose sa strateškim investitorima, kao rezultat inicijative Ministarstva evropskih poslova, sa ciljem jačanja kapaciteta lokalnih samouprava za aktivno učešće u procesu evropskih integracija. Ministarstvo je krajem 2023. godine potpisalo Memorandum o saradnji sa svim crnogorskim opštinama, uključujući i Opštinu Tivat, kojim je definisana buduća saradnja na zajedničkim inicijativama i projektima u oblasti evropskih integracija. Opština Tivat je na ovu inicijativu odgovorila formiranjem posebnog Sekretarijata, koji predstavlja institucionalnu osnovu za rad na evropskim projektima i za saradnju sa strateškim investitorima.
Sekretarijat za uređenje prostora novom Odlukom preimenovan je u Sekretarijat za uređenje prostora i planiranje, u skladu sa novim važećim zakonima: Zakonom o izgradnji objekata, Zakonom o planiranju prostora i Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata. Ovaj Sekretarijat je, pored dosadašnjih nadležnosti, preuzeo i poslove obračuna naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta – kako za legalne, tako i za nelegalne objekte – što je do sada bilo u nadležnosti Direkcije za investicije. Ovaj organ od sada ima nadležnost sprovođenja upravnih postupaka za izdavanje građevinskih dozvola. U perspektivi je da Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog preuzme poslove planiranja prostora, objedinjeno za sve tri bokeljske opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi.
Direkcija za imovinu preimenovana je u Direkciju za imovinu i pravno zastupanje.
Lokalna uprava sada broji osam sekretarijata, dvije direkcije, tri posebne službe i tri stručne službe.
NVO Centar za razvoj – CEZAR iz Radovića organizuje u četvrtak 25. septembar Prvi dječiji festival u Radovićima.
U danu koji će biti ispunjen igrom, kreativnošću i druženjem biće nekoliko tematskih cjelina: Naučni kutak – zabavni eksperimenti za djecu, Kreativni kutak – crtanje, kolaž i maštovite rukotvorine, Edukativni kutak – igre znanja i vrijedne poruke, NTC igre – igre razmišljanja i pokreta, Sportske igre bez granica – za sve uzraste, Zabava pod maskama kao i gost iznenađenja . Ulaz je slobodan.
“Pozivamo sve mališane, roditelje, bake i deke da nam se pridruže na Trgu u Radovićima, u četvrtak 25.septembra od 10 sati na Prvom dječjem festivalu u našem mjestu ! Dođite da zajedno proslavimo djetinjstvo, prijateljstvo i ljepotu Krtola”, poručuju iz NVO CEZAR.
Festival Radovići
Organizator festivala je NVO Centar za razvoj – CEZAR iz Radovića u saradnji sa Opštinom Tivat, MZ Krtoli, TO Tivat, Luštica Bay, Vodovodom i Komunalnim preduzećem.
Projekat “Ocean Race Europe 2025” u potpunosti je opravdao očekivanja, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović.
On je kazao da je dolazak najprestižnijih jedriličarskih timova u naše zalivske vode predstavljao istorijski trenutak i potvrdu međunarodnog ugleda Crne Gore.
„Crna Gora je još jednom pokazala da je zemlja koja može dostojno da ugosti najveće svjetske događaje. Tokom sedmodnevnog programa našu obalu posjetilo je više od 100.000 ljudi, što je jasan pokazatelj koliko je ovaj projekat privukao pažnju domaće i međunarodne javnosti”, rekao je Radulović.
Održavanjem ovog događaja Crna Gora je snažno turistički promovisana na svjetskoj sceni, jer su slike naše obale i jedinstvenog ambijenta obišle planetu i dodatno potvrdile da je naša zemlja atraktivna destinacija za posjetioce iz svih krajeva svijeta.
“Ovo je snažna poruka da je Crna Gora spremna da bude domaćin svjetskih događaja najvišeg ranga i da će u budućnosti nastaviti da ulaže u projekte koji jačaju naš međunarodni ugled, podstiču razvoj turizma i promovišu naš pomorski identitet”, poručio je Radulović.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 28 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Baru šest, Tivtu četiri, a Budvi i Nikšiću po dvije nezgode.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Kotoru, Bijelom Polju i Pljevljima.
Izdato je 368 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 24 prekršajne prijave.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore izražava duboku zabrinutost i ogorčenje povodom načina na koji su prodati brodovi “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” u vlasništvu AD “Crnogorska plovidba”, te ukazuje na niz nepravilnosti koje upućuju na štetnost i potencijalnu nezakonitost ovog postupka.
Prema dostupnim podacima sadržanim u informaciji koju je Ministarstvo pomorstva uputilo Vladi Crne Gore, oba broda su prodata za ukupno 13.250.000 USD, iako je njihova tržišna vrijednost, prema izvještajima renomiranih brokerskih kuća, iznosila najmanje 20.000.000 USD. Takođe, u istoj informaciji potvrđeno je da brodovi vrijede najmanje 19.000.000 USD. Konkretno, navodi se da je prije otpočinjanja postupka urađena procjena vrijednosti brodova “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” na daljinu (remote procjena), koja je zasnivana isključivo na uvidu u dostupne evidencije i izvještaje o tehničkom stanju brodova, bez fizičkog obilaska i pregleda na licu mjesta. Procjene su navodno izradile međunarodne kuće – Drewry Financial Research Services Ltd (UK) i Braemar Valuations Limited (UK) – koje su brod “Kotor” u julu 2025. godine procijenile na iznos od 9.500.000 miliona USD, a navedeni rezultati procjene korišćeni su kao orijentir pri razmatranju vrijednosti broda “Dvadesetprvi maj”.
Dakle, prodajom brodova za iznos od 13.250.000 USD, AD “Crnogorska plovidba”, ali i država kao najveći povjerilac, oštećeni su za najmanje cca 6.000.000 USD.
S tim u vezi, postavljamo javna pitanja nadležnima:
Da li je prodaja ugovorena direktnom pogodbom ili je obavljena preko brokera? Ako je preko brokera, ko je bio broker u ovom poslu i kolika je bila provizija? Ako je posao ugovoren direktnom pogodbom, ko su imenom i prezimenom lica koja su ugovarala prodaju? S tim u vezi, da li su istiniti navodi turskog ponuđača EOS Grupe da je komunikaciju vodio državni sekretar u Ministarstvu pomorstva? Ako je to tačno, na osnovu kojih zakonskih ovlašćenja i koji državni sekretar?
Da li je Odbor direktora ili Ministarstvo pomorstva angažovalo advokatsku kancelariju sa iskustvom u oblasti pomorskog prava, koja se bavi zastupanjem u kupovini i prodaji polovnih brodova? Ako jeste, koja je ta advokatska kancelarija i koje su joj reference u navedenoj oblasti?
Da li je Skupština akcionara donijela odluku o prodaji brodova, odnosno imovine velike vrijednosti, saglasno članu 13 Zakona o privrednim društvima?
Posebno zabrinjava informacija koju je objavio turski kupac EOS Grupa, koji je prema sopstvenom kazivanju ponudio 16.000.000 USD za oba broda, a potom bio eliminisan iz postupka uz obrazloženje da se “hipoteka nije mogla upisati zbog godišnjih odmora”. Takvo objašnjenje je neozbiljno, neprofesionalno i ukazuje na moguće namjerno izbjegavanje bolje ponude u korist drugorangiranog kupca koji je platio znatno manje. Navedeno neodoljivo podjeća na aferu prodaje stare zgrade AD “Barska plovidba”.
Pored navedenog, upozoravamo da je članom 13 stav 1 tačka 8 Zakona o privrednim društvima propisano da Skupština akcionara donosi odluku o raspolaganju imovinom društva (kupovini, prodaji, zakupu, zamjeni, sticanju ili na drugi način raspolaganju) čija je vrijednost veća od 20% knjigovodstvene vrijednosti imovine društva (imovina velike vrijednosti), ukoliko statutom nije utvrđeno niže učešće. Dakle, lako je zaključiti da Vlada nije imala zakonsko pravo i ovlašćenje da donese odluku o prodaji brodova, već je to pravo po zakonu imala isključivo Skupština akcionara. Sve navedeno ukazuje na to da ugovori o prodaji brodova nijesu zakoniti i da se u ovaj očigledno nezakoniti postupak moraju uključiti svi nadležni organi kako bi se utvrdila odgovornost, ko je prekoračio svoja ovlašćenja i kako su donijete odluke od strane Vlade, koja nema zakonsko pravo da prodaje brodove AD “Crnogorska plovidba”.
Stoga, pozivamo sve nadležne organe i ostale zainteresovane organizacije da ispitaju ovaj štetan ugovor o prodaji brodova i da preduzmu zakonske mjere. Ovdje se prije svega misli na Specijalno državno tužilaštvo, ali i na kontrolne mehanizme Skupštine Crne Gore, uključujući:
Organizovanje kontrolnog saslušanja pred nadležnim odborima, kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su dovele do prodaje brodova ispod tržišne vrijednosti, uključujući eliminaciju konkurentske ponude iz Turske. Saslušanje bi omogućilo javno razjašnjenje uloge Ministarstva pomorstva, Odbora direktora, eventualno angažovanih brokera i pravnih savjetnika, te pružilo osnov za dalje institucionalne korake.
Pokretanje parlamentarne istrage, kao najvišeg oblika nadzora koji Skupština može sprovesti, s ciljem da se detaljno ispita zakonitost postupka, utvrdi odgovornost za eventualno prekoračenje ovlašćenja i da se predlože mjere za zaštitu društvene imovine i pomorske privrede. Imajući u vidu da se radi o imovini velike vrijednosti, čija je prodaja, prema Zakonu o privrednim društvima, u isključivoj nadležnosti Skupštine akcionara, postoji osnovana sumnja da je došlo do povrede zakona i zloupotrebe ovlašćenja.
Pozivamo Skupštinu Crne Gore da hitno reaguje, u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima, kako bi se spriječile dalje štetne posljedice i obnovilo povjerenje u upravljanje javnim resursima. Naravno, pozivamo i nadležno tužilaštvo da preispita rad Ministarstva pomorstva i upravljačkih struktura AD “Crnogorska plovidba”, kao i svih lica koja su učestvovala u ovoj nečuvenoj transakciji.
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore stoji na raspolaganju svim zainteresovanim institucijama i organizacijama, te je spremno da dostavi izvještaje brokerskih kuća koji potvrđuju da su brodovi prodati daleko ispod tržišne vrijednosti. Uostalom, da su brodovi prodati daleko ispod tržišne vrijednosti u svojoj informaciji potvrđuje upravo Ministarstvo pomorstva.
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore smatra da je očuvanje trgovačke flote strateški interes države, te da se ovakvi postupci ne smiju tolerisati. Ovakav postupak prodaje brodova ne samo da nanosi štetu AD “Crnogorska plovidba”, već i urušava povjerenje u upravljanje državnom imovinom. Udruženje će nastaviti da prati ovaj slučaj i insistirati na transparentnosti, zakonitosti i zaštiti interesa pomorske privrede u Crnoj Gori.
