Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, boraviće u Crnoj Gori krajem sedmice i tom prilikom položiti vijenac i upaliti svijeću ispred spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, za šta je, prema saznanjima “Vijesti”, dobijena dozvola crnogorskog Ministarstva odbrane.
Specijalna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić, rekla je juče da će Grlić Radman sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka) i delegacijama položiti vijence i upaliti svijeće ispred spomen-ploče u Morinju, “u znak sjećanja na stradalnike logora, ali i kao zalog stabilnih odnosa dvije susjedne zemlje”.
“Takođe, ministar Gordan Grlić Radman učestvovaće na ‘2BS forumu’ u Budvi kao panelista zajedno s kolegama Ibrahimovićem, (Georg)Georgievim i (Borut) Pahorom”, kazala je Babić Galić.
Ona je navela da će, na marginama “2BS foruma”, Grlić Radman razgovarati s Ibrahimovićem o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore, kao i o pitanjima “odštete imovine Hrvatima Tivta, Dobrote, te o situaciji Hrvata u Ulcinju i drugim važnim temama”.
Poseban značaj događaja u SC Igalo bio je promocija legendarnog trenera Vlada Đurovića kao konsultanta kluba sa Karače
Košarkaški klub Primorje 1945, po ugledu na velike evropske i svjetske sportske organizacije, priredio je svoj prvi Media Day – događaj čiji je cilj da javnosti približi ambicije kluba, predstavi Stručni štab i igrački kadar, sportsku opremu, prijatelje i sponzore kluba i na taj način podigne nivo profesionalizma u svim segmentima
Na samom početku događaja, okupljenim predstavnicima medija se obratio predsjednik kluba, Željko Roganović, koji je istakao važnost nastavka rasta kluba, koji će u istorijskoj godini, po prvi put, uz nacionalni šampionat igrati i u ABA2 ligi.
-Ovo je godina našeg velikog jubileja – 80 godina od osnivanja kluba. Taj za nas značajan datum obilježićemo kroz razne aktivnosti i programe, od kojih je najveći “80 plavo-žutih godina”, a koji ćemo upriličiti 1. novembra u dvorani “Park”, gdje ćemo promovisati knjigu i film o istoriji našeg kluba, započeo je Željko Roganović, istakavši zahvalnost prijateljima i sponzorima kluba na podršci i sinergiji – prije svega lokalnoj samoupravi Herceg Novi, kompaniji “Carine hotels”, Hipotekarnoj banci, kompaniji Bemaks, Institutu Igalo – kao medicinskom sponzoru, i kompaniji ARDU, kao tehničkom sponzoru uz obavještenje, da se sa nekim od budućih članova sponzorskog pula još razgovora.
Foto Primorje 1945
Poseban značaj današnjeg događaja bio je promocija legendarnog trenera Vlada Đurovića kao konsultanta KK Primorje 1945. Njegov autoritet, bogato iskustvo i ugled u košarkaškom svijetu predstavljaju ogroman dobitak za klub i dodatnu inspiraciju svim igračima, stručnom štabu i Upravi.
-Drago mi je što sam prihvatio, na predlog Gorana Radonjića i nakon dva razgovora sa predsjednikom Roganovićem poziv da postanem konsultant KK Primorje 1945. U životu sam bio igrač, trener i direktor kluba, a evo sada po prvi put i konsultant. Klub ima jasnu viziju i ozbiljan pristup, a ja ću svojim iskustvom i savjetima pokušati da pomognem da se ta vizija ostvari. Vjerujem da Primorje 1945 može da napravi značajne iskorake i da postane još bolji primjer dobre organizacije i sportske energije. Pokušaću u sinergiji sa ljudima iz kluba da im prenesem svoja iskustva, nešto što se ne može pročitati niti u jednoj knjizi, niti na internetu, rekao je Vlado Đurović.
Trener Primorja 1945, Pavle Roganović istakao je da je za njega kao trenera cilj da ekipa na svakoj utakmici igra borbeno sa puno energije i sa maksimumom poštovanja dogovorenog.
-Što se tiče ambicija mi želimo da svaku utakmicu igramo borbeno, sa puno energije i da damo svoj maksimum. Očekuje nas izuzetno zahtjevna sezona na dva fronta, sa preko 40 utakmica, pa je veoma važno i da budemo zdravi. Vjerujemo da će publika prepoznati naš trud i da će klub biti na ponos grada i navijača. Biće izazovno, ali vjerujemo u timski rad i karakter naših igrača. Novi savjetnik Uprave kluba Vlade Đurović, čovjek koji je ispisao neke od najsvjetlijih stranica naše košarke, daće dodatnu energiju i dodatnu odgovornost i mislim da će biti od neprocjenjivog značaja za dalji prosperitet kluba, zaključio je Pavle Roganović.
Kapiten ekipe Aleksandar Živojin Danilović je istakao da je ponosan što je sa svojim saigračima dio istorijske sezone kluba sa Karače.
-To nas dodatno obavezuje da damo maksimum u svim utakmicama. Nastup u ABA2 ligi je prilika da testiramo našu snagu protiv renomiranih klubova regiona. Ispred nas su veliki izazovi, ali i velika šansa. Daćemo sve od sebe da budemo ponos grada i da pokažemo da Primorje 1945 zaslužuje mjesto među najboljima u crnogorskoj košarci i regionu, rekao je Danilović.
Batuta najavio radikalizaciju ako Ustavni sud ne bude odblokiran
Državom Crnom Gorom vlada 30-avgustovska većina pa je ova naša nepravda još veća. Oni su 30 godina imali moju i podršku većine Grbljana bez zadrške, a poslije 30. avgusta to nam nije ni približno vraćeno, što pokazuje i ovaj izborni proces koji nijesu mogli da riješe godinu i da nam omoguće da dobijemo ono što nam je narod dao na izborima i što nam po zakonu pripada, kazao je nosilac Grbaljske liste Vojin Batuta juče na protestu u Radanovićima, koji je organizovao na dan održavanja lokalnih izbora u Kotoru prošle godine.
Batuta je kazao da je došlo vrijeme da nakon godinu od ove istorijske nepravde prema skoro hiljadu građana koji su glasali Grabljsku listu kažu, „dosta je više“.
– Vrijeme je za pravdu. Razlog organizovanja protesta je jer rezultati izbora još nijesu proglašeni zbog žalbe DPS-a pred Ustavnim sudom. Zbog toga odbornici GL nijesu ušli u SO Kotor. Ovim protestom izričito tražim mandate u SO Kotor koji nam pripadaju. Gradom treba da upravljaju i donose odluke 33 odbornika koje je narod glasao na izborima prošle godine. DPS je svojom žalbom koja se odnosila na biračko mjesto na Prčanju blokirao ovaj proces, na što je imao zakonsko pravo, ali je trebalo insistirati na poštovanju zakona do kraja i odgovornosti predsjednika i članova biračkog odbora, jer nije vjetar odnio te glasačke kupone u more – kazao je Batuta.
On je posjetio da je GL osvojila 904 nesporna glasa, odnosno ukupno 908, a samo četiri sporna koja ne mogu uticati na osvojena tri mandata.
Glavni razlog protesta je, kako kaže, upravo izostanak proglašavanja rezultata. Razočaran je, kako kaže, nemarom državnih institucija prema građanima Kotora.
Govoreći o višemjesečnoj blokadi rada Ustavnog suda, Batuta podsjeća da već sedam mjeseci Ustavni odbor Skupštine Crne Gore nije predložio dvoje sudija, iako je još u maju 2024. trebalo da budu izabrani.
– Da se to desilo, rezultati kotorskih izbora bi već bili proglašeni. Odgovornost je na Ustavnom odboru i poslanicima. Nemam što da apelujem i molim. Poslanici treba da rade ono zbog čega su birani i da izaberu dvoje sudija kako bi Ustavni sud mogao normalno da funkcioniše. Prema mojim informacijama, izbor bi mogao da uslijedi ubrzo, u naredna dva mjeseca, ali ne zato što oni to hoće da urade, već zato što će morati, zahvaljujući prije svega pritisku delegacije EU – kazao je Batuta. On je apelovao i na Opštinsku izbornu komisiju da poštuje zakon, te kada Ustavni sud donese odluku da je OIK mora sprovesti.
– Želimo legitimnu vlast i bolji Kotor. Mi jesmo Grbaljska lista, ali Kotor je naš grad i svaki boljitak cijele opštine raduje i nas – poručio je Batuta.
U slučaju da rješenje problema uskoro ne bude na vidiku, Batuta najavljuje radikalizaciju protesta, o čemu će odlučivati sa ljudima iz Grbaljske liste.
Predstavnici više ribarskih udruženja i primorskih opština prisustvovali su danas konsultacijama o pregovaračkom poglavlju 13 – Ribarstvo, gdje su sa predstavnicima državnih institucija i stručnjacima razmijenili stavove o značaju usklađivanja sa evropskom politikom u toj oblasti. Događaj je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova, u okviru projekta EU4ME koji finansira Evropska unija.
Sa predstavnicima nekoliko udruženja ribara razgovarali su državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Biljana Papović, šefica Pregovaračke radne grupe i generalna direktorica Direktorata za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Katarina Burzanović i naučni savjetnik u Institutu za biologiju mora i član Pregovaračke radne grupe za poglavlje 13, Aleksandar Joksimović.
Foto Ministarstvo evropskih poslova
Državna sekretarka Papović podsjetila je da pregovaračko poglavlje 13 uređuje oblast ribarstva i usklađivanje sa Zajedničkom ribarskom politikom EU (ZRP). Papović je kazala da je, u cilju privremenog zatvaranja ovog poglavlja, Crna Gora ispunila dva završna mjerila, koja se odnose na unapređenje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta, kao i usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. S tim u vezi istakla je da je Vlada Crne Gore usvojila Akcioni plan za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom.
„Mnogo je važnog posla odrađeno u prethodnom periodu, kako bismo ispunili uslove za privremeno zatvaranje ovog poglavlja. Ti rezultati nisu samo tehnički. Oni su suštinski za politiku ribarstva jer, osim što pružaju garanciju da će građani imati bezbjednu ribu na trpezi, uvode i mjere za zaštitu mora i ribljeg fonda, kako bi ribe i morskih plodova bilo dovoljno i za naredne generacije. Članstvom u EU crnogorski proizvodi iz mora dobijaju ulaznicu za tržište EU, uz državnu podršku ribarima i zajedničko upravljanje morem sa evropskim partnerima. Uz sve to, članstvo će donijeti bolje uslove za rad ribara i veći pristup EU fondovima“, kazala je Papović.
Šefica Pregovaračke radne grupe Katarina Burzanović istakla je da je poseban akcenat stavljen na zakonodavni okvir.
K. Burzanović Foto Ministarstvo evropskih poslova
„Usvojeni su Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi, Zakon o strukturnim mjerama i dodjeli državne pomoći u ribarstvu i akvakulturi, kao i Zakon o organizaciji tržišta u ribarstvu i akvakulturi. Ovi propisi u velikoj mjeri usklađeni su sa regulativama Evropske unije i predviđaju donošenje obimnog seta podzakonskih akata, koji će do 2027. omogućiti punu primjenu pravne tekovine“, pojasnila je Burzanović.
Ona je istakla da je, u oblasti upravljanja resursima i flotom, Crna Gora uvela elektronske sisteme za izdavanje dozvola i evidentiranje ulova, kao i da se, u saradnji sa Institutom za biologiju mora definišu mjere zaštite resursa i planovi upravljanja.
Naučni savjetnik u Institutu za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović ukazao je na važnost zajedničkog plana upravljanja resursima u Jadranu, i u tom kontekstu istakao značaj doprinosa nauke procesu pregovora i približavanja EU.
„Ulaskom u EU otvaraju se značajne mogućnosti za finansijsku podršku iz evropskih fondova, a do tada ribari moraju da budu strpljivi. Važno je dodatno osnažiti sektor ribarstva kako bi položaj ribara u Crnoj Gori bio unaprijeđen”, istakao je Joksimović.
Joksimović – Foto Ministarstvo evropskih poslova
Tokom konsultacija, predstavnici ribarskih udruženja ukazali su na svakodnevne probleme sa kojima se suočavaju, naglašavajući da nemaju osnovne uslove za rad i opstanak ove privredne grane.
„Imamo nelojalnu konkurenciju u cijenama otkupa ribarskih proizvoda i predlažemo da država odredi zaštitne otkupne cijene ispod kojih ne bi mogla da se obavlja prodaja ribarskih proizvoda. Osim toga, problem je i krivolov i nedovoljan inspekcijski nadzor“, naglasili su iz ribarskih udruženja.
Predstavnici ribarskih udruženja posebno su istakli nedostatak vezova za svoje brodove, naročito u Boki kotorskoj.
„Nemamo osnovne uslove za opstanak ribarstva. Mi u Boki držimo brodove na vez ili u neki mandrać“, naglašavaju bokeški ribari.
Ribari – Foto Ministarstvo evropskih poslova
Ribari su akcentirali, da i pored dobro usklađenog crnogorskog sa EU zakonodavstvom, ostaju nezadovoljni.
„Problemu ribara se mora prići ozbiljno i ne samo administrativno. Imaćemo more, a nećemo imati ribare“, zaključuju iz udruženja.
Sastanku su u ime udruženja ribara prisustvovali predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, Udruženja plivaričara Crne Gore, Udruženja profesionalnih ribara „Sveti Nikola“, NVO „Mladi ribari Crne Gore, Udruženja ribara Ulcinj i Sidro, kao i predstavnici opština Bar i Ulcinj.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 22. do 24. septembra ove godine, pokazali su da je na 92,1% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 2,6% lokacija dobrog, a na 5,3% zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 9, a dobrog na 1 vodi za kupanje. Analize su pokazale da je u Kotoru na 13 lokacija voda bila odličnog, na 1 dobrog, i na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 19 ona bila odličnog, na 1 dobrog, te na 2 lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, od kojih je na njih 16 voda bila odličnog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta. U opštini Bar voda je bila odličnog kvaliteta na svih 15 voda za kupanje. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 33 lokacije voda bila odličnog kvaliteta, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.
Bokeljski karatisti proteklog vikenda ostvarili su izvanredne rezultate na dva važna međunarodna turnira, gdje su predstavili dva kluba – Bijele i Kotor – i ostvarili impresivan broj medalja.
Mladost Open, Nova Pazova
Turnir je okupio 537 takmičara iz Rumunije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Crne Gore i Srbije. Takmičari bokeljskih klubova osvojili su ukupno pet medalja:
Zlato u ekipnom nastupu – Bijela:
Petar Mikulić, Pavle Kašćelan, Aleksa Bjelanović, Jovan Kašćelan
Pojedinačno – Bijela:
Zlato: Petar Mikulić, 10 godina, -35 kg
Bronza: Pavle Kašćelan, 10 godina, -35 kg
Pojedinačno – Kotor:
Bronza: Nađa Čavor, 10 godina, -32 kg
Bronza: Aleksa Bjelanović, 10 godina, -45 kg
Mladi karatisti
Kup Šampiona, Podgorica (Bemaks Arena)
Na turniru je učestvovalo preko 800 takmičara iz Crne Gore i zemalja regiona. Takmičari tri novska kluba ostvarili su izvanredan uspjeh:
Karate klub Bijela – 5 medalja:
Zlato: Osman Bajrović, 9 godina, -25 kg; Petar Mikulić, 11 godina, -35 kg
Srebro: Petar Mikulić, 10 godina, -35 kg; Demir Pivić, juniori, -61 kg
Bronza: Demir Pivić, mladi seniori, -67 kg
Karate klub Jadran:
Srebro: Milena Vidaković, 10 godina, -30 kg
Tempo, Herceg Novi – 9 medalja:
Zlato: Jovan Petrović, 10 godina, -30 kg; Lazar Katić, 10 godina, -40 kg i 11 godina, -40 kg; Marko Dumić, 9 godina, -30 kg; Pavle Lazić, 10 godina, +45 kg
Srebro: Bogoslav Katić, 13 godina, -40 kg; Katarina Lisičić, 12 godina, -45 kg
Bronza: Elena Dumić, 11 godina, -44 kg i 12 godina, -45 kg
Bokeljski karatisti ovim rezultatima potvrdili su svoj status među najboljim mladim sportistima u regionu i najavili još uspješniju sezonu.
Zastava Evropskih dana kulturne baštine na ljetnjem stanu u Vučjem dolu
Panel-diskusija o budućnosti orjenskih katuna
Orjenski katuni-graditeljska baština
U Vučjem dolu
Orjenski katuni-graditeljska baština
Orjenski katuni-graditeljska baština
Pred početak panek-diskusije
Orjenski katuni-graditeljska baština
Na ublu
Na panel-diskusiji
Proteklih dana, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena-upravljač Parka prirode Orjen, obilježila je, uz podršku Ministarstva kulture i medija, Evropske dane kulturne baštine kroz događaj „Orjenski katuni-graditeljska baština“, koji se sastojao od tri povezana programa: izložbe dokumentarne fotografije, panel-diskusije i edukativnog obilaska katuna Vučji do.
Izložba „Orjenski katuni“, koju je otvorio potpredsjednik opštine Herceg Novi, Ivan Otović, prikazuje nekadašnji izgled dijela orjenskih ljetnih stanova, dok su oni još bili u djelimičnoj upotrebi, sa tradicionalnim krovovima od ražene slame, kao i današnje stanje kad su ti stari i vrijedni objekti narodnog graditeljstva u ruševinama. Autor fotografija je Željko Starčević, zadužen u Agenciji za kulturnu baštinu Parka prirode Orjen. Fotofrafije su jedan od načina dokumentovanja narodne graditeljske baštine, preduslov za njenu moguću revitalizaciju.
Na ublu
O revitalizaciji je bilo više riječi na panel-diskusiji „Orjenski katuni-prošlost u budućnosti“, gdje su eminentni stručnjaci (arhitektica-konzervatorka Aleksandra Kapetanović, iz NVO Expeditio-Kotor,dr Veselin Luburić, iz JU Nacionalni parkovi Crne Gore, te projektni menadžer Ivan Mališić, iz Regionalne razvojne agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije), pred okupljenom publikom govorili o putevima i stranputicama revitalizacije katuna u Crnoj Gori i mogućnostima za taj proces na Orjenu. Pri tome je istaknuto da katuni pri revitalizaciji moraju očuvati onu primarnu svrhu-stočarstvo, dok turizam, koji je sve popularniji, je dodatni benefit, a ne glavna djelatnost. Jasno je da stočarstvo i zemljoradnja sa turistima na kućnom pragu ima mogućnosti za jednostavniji i ekonomski isplativiji plasman, tako da se ostvaruje sinergija djelatnosti koja može ponuditi kvalitetan život u planinskom kraju. Panelisti su iznosili i primjere loše prakse, gdje su domaćini težili da za turiste dovedu sve udobnosti savremene civilizacije na katune, dok turističku tražnju ustvari generiše mogućnost upoznavanja sa drevnim katunskim načinom života, sačuvanim izgledom katuna, prirodnim i kulturnim pejzažem koji ga okružuje i zaista domaćom trpezom. U tom pogledu, potrebno je dodatno usaglašavanje više ministarstava, kako bi oni dali opipljiv podsticaj ostvarivanju ovako koncipirane, eko-turističke ponude koja poštuje kulturnu baštinu i omogućava sinergijsko bavljenje tradicionalnim katunskim aktivnostima i turizmom.
Naravno, sve rečeno je interes i Upravljača Parka prirode Orjen, koji želi povratak stočarstva na njegova tradicionalna područja i obnovu katuna, jer je dobrobit lokalnog stanovništva jedan od ciljeva savremene zaštite parkova prirode širom svijeta, a na taj način se održava i bio-raznolikost, koja je veća u oblastima sadejstva čovjeka i prirode, nego li je to slučaj sa prostorima prepuštenim samo prirodi.
Panel-diskusija o budućnosti orjenskih katuna
Terenski dio programa je izveden obilaskom prostora Vučjeg dola, tradicionalnog katuna sela Kruševice, uz upoznavanje sa skoro zaboravljenom katunskom trpezom. Posebnu vrijednost posjeti je dao nekadašnji sezonski stanovnik Vučjeg dola, prof. dr Milan Milanović, koji je opisivao stari način života na katunu, podjele poslova, funkcije objekata, način postavljanja slame na krovove, značaj oskudnih izvora vode, ali i jama-sniježnica. Kako je praksa ljetnjeg izdiga stoke prestala, okupljeni su mogli da uoče ubrzani povratak žbunaste vegetacije koja sve više pokriva nekadašnje pašnjake, ali i obradive površine, koje su sad tek u simboličnoj upotrebi. Pošto više nema ekonomskog motiva da se ljetnji stanovi održavaju, oni takođe propadaju. Sve to vodi ili padu u zaborav ili pronalasku novog ekonomskog oslonca koji bi mogao dovesti do revitalizacije ovog, ali i ostalih tradicionalnih katuna Parka prirode Orjen, za šta je potrebno zajedničko djelovanje mještana, Upravljača, opštine Herceg Novi, te stručnih osoba, odnosno NVO sektora, koji bi mogli da iznesu potencijalne EU projekte, koji nude najizglednije šanse za ostvarivanje ovog cilja.
Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u subotu su se okupili demonstranti koji se protive ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, objavio je Index.hr, prenosi Anadolu.
Organizator skupa, Centar za ekonomsko obrazovanje, poručio je kako je vojni rok nepravedan i nepotreban te da Hrvatska svoje sigurnosne ciljeve može ostvariti bez prisilnog regrutiranja.
“Većina građana, kao i većina saborskih zastupnika, nije niti će ikada služiti vojni rok. Što zbog dobne i spolne strukture stanovništva, što zbog MORH-a koji zapravo traži 4.000 ročnika godišnje, svakog desetog vojnog obveznika. Hrvatsku su u Domovinskom ratu obranili dragovoljci. Nije bilo opće mobilizacije”, istaknuli su organizatori.
Dodali su i kako je ustavom zabranjeno nametanje obveza temeljenih na spolu.
“Ustavom je zabranjeno uvoditi građanima vojnu obvezu na temelju njihovog spola, jednako kao što bi bilo zabranjeno ženama uvoditi obvezu služenja (ili ‘temeljnog osposobljavanja’ da služe) kao odgojiteljice u vrtiću”, poručili su.
Tokom prethodnog vikenda, odnosno od 26. do 28. septembra, uključujući i taj datum, na crnogorskim putevima registrovana je 61 saobraćajna nezgoda, u kojima je jedna osoba smrtno stradala. Četiri lica zadobila su teške, a 23 lica lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
U pomenutom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 129 prekršajnih prijava, izdali 1.418 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 34 para registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
“Uhapšena su 54 vozača i to 27 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu, 17 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika, kao i 10 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, navodi policija.
Od tog broja 25 vozača je uhapšeno u Podgorici, šest u Danilovgradu, četiri u Kotoru, tri u Nikšiću i dva u Budvi.
“Ističemo da je 23. septembra stupila na snagu i Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, skupova vozila i autobusa i specijalnih putničkih vozila za stanovanje, tzv. kampera kojom se zabranjuje saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, kao i skupova vozila, u periodu od 23. septembra do 15. oktobra svakim danom u vremenskom periodu od 07.00 do 22.00 časova na dijelu regionlnog puta Kotor – Trojica”, kazali su iz policije.
Kako su pojasnili, ovom Naredbom zabranjuje se i saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv. kombi vozila), skupova vozila (autobus sa prikolicom) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje, tzv. kampera, od 23. septembra do 15. oktobra svakog dana u vremenskom periodu od 00.00 do 24.00 časova na djelovima regionalnih puteva od mjesta Krstac (Cetinje) do mjesta Trojica (Kotor) iz smjera Njeguša u smjeru Kotora; kao i dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja, u oba smjera.
Zabrana se ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza, kao i na vozila za pružanje pomoći na putu.
“Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju”, zaključili su iz policije.
NVO „Jaz-Mrčevo polje“ Budva, obaviještava svoje članove, vlasnike zemljišta, te građane Grblja, Boke i Crne Gore o preduzetim radnjama, postignutim rezultatima i saradnji sa državnim organima u pogledu okončanja predmeta za upis na zemljištu u Mrčevom polju.
Naime, poslije duže vremena državni organi nadležni za postupanje u upravnim postupcima koji se vode za upis prava na zemljištu u Mrčevom polju, su preduzeli potrebne aktivnosti na okončanju ovih postupaka. Ovakva promjena u odnosu navedenih organa prema vlasnicima i njihovim pravima na zemljišta u Mrčevom polju je nastupila stupanjem gospodina Marka Bulatovića na mjesto direktora Uprave za nekretnine Crne Gore.
Gospodinu Bulatoviću je predmetna problematika bila poznata jer se isti njome bavio dok je bio načelnik Katastra u Budvi i, slobodno možemo reći, jedini koji je preduzeo konkretne korake na rešavanju istih, te promjeni upisa vlasnika, shodno zaključenim poravnanjima, koja imaju izvršni naslov. Poznavanje materije i volja da se preduzimaju radnje na okončanje ovog decenijskog problema od strane gospodina Bulatovića, je rezultirala značajnim promjenama u postupanju nadležnih organa, Katastar Budva i Katastar Kotor, koji su preduzeli konkretne radnje u svim predmetima koji se odnose na predmetno zemljište, posebno Katastar Budva.
Rezultat pozitivnog stava navedenih organa je rezultiralo donošenjem odluke kojom su firme Montepranzo Bokaprodukt Tivat i Bokakomerc Radanovići izbrisane iz katastarskog operata nakon 10 godina oduglovačenja postupka. Zahtjev za brisanje navedenih firmi je podnijet od strane naše organizacije 2015. godine, na osnovu prasvosnažne sudske odluke, potvrđene odlukama Višeg suda u Podgorici i Vrhovnog suda Crne Gore.
I pored navedene pravosnažnosti organizaciji nije uspjelo da predmetnu presudu provede kroz katastarski operat, i pored niza odbijanja zahtjeva i ukidanja takvih odluka, a najviše zbog nepostupanja po istom godinama. Upravo dolaskom novog direktora Uprave za nekretnine Crne Gore, te angažovanjem načelnice i pravnog sektora Katastra u Budvi, napokon je donijeta pozitivna odluka, odnosno usvojen zahtjev te naloženo brisanje nezakonito upisanih firmi na našem zemljištu.
U ovom dijelu ukazali bismo da je Katastar u Budvi, poslije duže godina, u pogledu naših predmeta, postupio krajnje profesionalno u skladu sa načelima i odredbama Zakona o upravnom postupku, dodatnim angažovanjem načelnice katastra i pravnika zaduženih ovim predmetom i pored organizacionih poteškoća u kojima se nalazi navedeni organ.
Pored navedenog izvršen je upis značajnog broja vlasnika na predmetnom zemljištu, koji su imali pravosnažna rešenja, ali koja nikako nisu provođena iz nekog razloga. Zatim je za preostalih 20-at predmeta postupak ponovo pokrenut kako je naloženo rješenjima Ministarsta Finansija još u 2015-2016. godini. Ovo predstavlja veliki pomak u rješavanju predmeta, obzirom da su za iste postupci mirovali i po deceniju, što nas ohrabruje da se to više neće dešavati, te da ćemo sada konačno i završiti pokrenute upravne postupke.
Dalje, ističemo da smo u pogledu knjiženja na zemljištu u Mrčevom Polju, koje je u nadležnosti Katastra u Kotoru, napravili dogovor oko knjiženja, na sastanku održanom u Upravi za nekretnine, na kojem je učestvovao i Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore. Tom prilikom je napravljena strategija kako da se zemljište koje pripada Državi Crnoj Gori izdvoji i ista upiše kao vlasnik u cjelini, a isto tako i za zemljište u svojini vlasnika, fizičkih lica. U tom pravcu su se izradili elaborati koji su predati Katastru u Kotoru na ovjeru, a kasnije i vođenje upravnog postupka.
Takođe, želimo da obavijestimo javnost i naše članove da je održano nekoliko sastanaka vezanih za izgradnju bulevara od mosta u Lastvi Grbaljskoj do skretanja za plažu Jaz, a koji dio pripada Mrčevom polju. Naime, na sastancima je razgovarano o načinu eksproprijacije zemljišta, iz razloga što su Listovima nepokretnosti u Mrčevom polju vlasnici upisani u susvojini i zajedničkoj svoji, što otežava postupak iste.
Jaz
Uprava za nekretnine i Uprava za saobraćaj su pokazali razumijevanje za specifičnost pravnog statusa zemljišta koje će biti obuhvaćeno eksproprijacijom u kom pravcu i teku pregovori kako bi određeni vlasnici zemljišta ostvarili svoja prava u postupku oduzimanja zemljišta, radi izgradnje bulevara. U tom pravcu je dogovoreno je da će se eksproprijacija zemljišta vršiti na osnovu parcelacije katastarskih parcela koje se nalaze uz magistralu, a sve to na osnovu starih čestica zemljišta.
Smatramo da je ovo jedini ispravan način rješavanja problema eksproprijacije zemljišta. O svim budućim koracima u izgradnji bulevara na ovoj dionici puta, redovno ćemo obaviještavati članove i vlasnike zemljišta.
Na podlozi svega izloženog možemo da zaključimo da su promjene koje su nastale u državnim organima u ovom momentu napokon povoljne za vlasnike zemljišta u Mrčevom polju, jer trenutna saradnja daje nadu da se ovaj dugotrajni postupak može završiti u kratkom periodu. Ovo je pokazatelj i toga da se sav ovaj postupak mogao riješti znatno ranije, ali da nije bilo nikakve volje od strane tadašnjih nadležnih organa, a vjerovatno i pojedinaca u vrhovima izvršne vlasti.
