Hrvatski hidrografski institut objavio je službenu navigacijsku publikaciju Peljar, Jadransko more – hrvatska obala. Njezin sadržaj usklađen je s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije te s dobrom praksom nacionalnih hidrografskih ureda.
Šesto izdanje Peljara izrađeno je prema podacima i informacijama koje je prikupio i stručno obradio Hrvatski hidrografski institut. Opisano područje obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske. Peljar sadržava planove, fotografije i grafičke priloge koji su u funkciji stvaranja potpunije slike plovidbenih područja.
Publikaciju treba sagledavati u cjelini i upotrebljavati zajedno sa službenim pomorskim navigacijskim kartama kao i s drugim službenim publikacijama Hrvatskog hidrografskog instituta (Radioslužba za pomorce, Popis svjetala i signala za maglu, Katalog pomorskih karata i publikacija, Znakovi i kratice na hrvatskim pomorskim kartama).
Zahvaljujemo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, djelatnicima lučkih kapetanija i lučkih uprava kao i svim ostalim dionicima u pomorskom sektoru na pomoći i sugestijama tijekom izrade publikacije.
Novim izdanjem Peljara stavlja se izvan snage Peljar I. Jadransko more – istočna obala, izdanje 2012.
Više o publikaciji možete pronaći na sljedećem linku:
Uspješno je održan 3. Oldtimer Rally Ston: Putevima Pelješca i Primorja na kojem je nastupilo više od osamdeset starodobnih automobila, pojačani po jednim povijesnim motociklom, kamionom i autobusom. Sudionici su osim iz Hrvatske stigli iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Poljske. Pažnju su posebno plijenili najstariji automobil susreta, Mercedes 220S iz 1955. i vrlo rijetki Porsche 356 SC iz 1965. Mercedes 250 SE Coupe i dvije Mercedes SL Pagode, također iz šezdesetih godina su impresionirali elegancijom, a zvukom i snagom čak sedam osmocilindričnih BMW-a, Mercedesa i Audia s više od 4000 “kubika” i 300 “konja”.
Rally je na odmorištu Komarna otvorila Žaklina Marević, pročelnica Upravnog odjela za poslove župana Dubrovačko-neretvanske županije, naglasivši kako će Županija nastaviti podržavati aktivnosti Oldtimer kluba Dubrovnik kojima se promiču prirodne ljepote i turistička ponuda našeg kraja. Sudionici su potom vozili do Muzeja vina u Putnikoviću, a zatim do Spomenika pobjedi na Vjetrenom mlinu. Ovo je bio prvi dolazak Rallyja u Dubrovačko primorje gdje su članovi KU Linđo Ošlje – Stupa zabalali linđo, a načelnik Nikola Knežić je pozvao da se Primorjem vozi i dogodine.
Cilj Rallyja i izložba automobila su bili na Placi u Stonu gdje je nastupio Rock Palace Band, mlada i izuzetno talentirana dubrovačka grupa koja je zabavila sudionike, ali i brojne turiste i posjetitelje. Predsjednik Kluba Zoran Obradović je uručio zahvalnicu i posebno priznanje načelniku Općine Ston Vedranu Antunici za glavno pokroviteljstvo manifestacije u sve tri godine postojanja. Posebna poslastica za sudionike nakon koncerta je bio đir u Libertasovom cabrio oldtimer autobusu.
Foto VSP Video – Dubrovački vijesnik
Ovogodišnji Rally u dužini od 75 kilometara je održan kasnije od uobičajenog ranijeg proljetnog termina – vrlo visoka temperatura i uspon na Vjetreni mlin su se pokazali prevelikim izazovom za sustave hlađenja motora za čak četiri oldtimera, ali uz brzu reakciju organizatora i nadležne službe za pomoć na cesti, svi automobili su brzo postavljeni i posade su nastavile vožnju. Promet su besprijekorno regulirali policajci Policijske postaje Ston pa održavanje Rallyja ni u ovom terminu pred samu špicu turističke sezone nije stvorilo zastoje.
Izrael: Protuzračni sustav na djelu Foto: Amir Cohen / REUTERS
TEL AVIV – Najmanje osam ljudi poginulo u iranskim raketnim napadima tijekom noći.
Četvero od njih navodno su poginuli nakon što je zgrada izravno pogođena u Bat Yamu, južno od Tel Aviva, dok su još četiri žene – iz iste obitelji – navodno poginule u sjevernom gradu Tamri.
Izraelska hitna služba MDA do sada je potvrdila samo četiri smrtna slučaja: ženu u 60-ima, ženu u 80-ima, dječaka od oko 10 godina i još jednu mladu djevojčicu. (Vjeruje se da se radi o incidentu u Bat Yamu).
Također je navedeno da je 140 ljudi ozlijeđeno u noćnim napadima. Kao i uvijek, ove brojke mogu biti revidirane.
Izrael je u nedjelju pokrenuo nove napade na Iran nakon što su iranske rakete ispaljene na sjeverni izraelski teritorij, trećeg dana neviđenog izraelskog napada koji je izazvao vojnu eskalaciju između dvije neprijateljske zemlje.
Iranska novinska agencija Tasnim izvijestila je da je Ministarstvo obrane u Teheranu bilo meta napada, dodajući da je jedna od zgrada oštećena, a novinari AFP-a su izvijestili da su čuli eksplozije u glavnom gradu.
Ministarstvo nafte ranije je naznačilo da su napadi bili usmjereni na dva skladišta goriva.
Iran je u subotu navečer aktivirao svoju protuzračnu obranu u devet provincija, uključujući Teheran, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio da namjerava napasti “sve režimske položaje” kao dio svog neviđenog napada na Islamsku Republiku, pokrenutog u petak ujutro s ciljem sprječavanja njezina nabavljanja nuklearnog oružja.
Tivat – 21. izdanje Žućenica fest-a održano je u subotu na gradskoj rivi Pine, čiji osnivač i organizator je Organizacija žena Tivat, uz potporu Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat.
Program ovog gastro festivala pod nazivom “P(i)jat od žućenice” privukao je pažnju brojnih posjetilaca i turista, koji su bili u prilici degustirati brojne delicije od žućenice. Žućenica fest 2025. Zadržala je internacionalni karakter jer je i ove godine ućešće uzela grupa gastronoma iz Poljske i iz Srbije.
U ime organizatora brojne posjetioce pozdravila je i otvorila 21. Žućenica fest predsjednica Organizacije žena Tivat, Blaženka Vučurović.
Žućenica Fest 2025- foto R. Stjepčević
„Žučenica fest, podrazumijeva niz različitih događenja tokom godine. Ona najpopularnija svaka koja je ova današnja, a to je Pjat od Žućenice.“ – poručila je Vučurović. Ona se zahvalila svima na pomoći prilikom organizacije manifestacije, sponzorima i učesnicima koji su spremali delicije od žućenice: Organizaciji žena Tivat, Harlekin, Žene Grblja, Kolo srpskih sestara, Narodna kuhinja-Caritas, Crveni krst Tivat, Organizacija žena Risan, Ženski odbornički klub SO Tivat, Maškarne čakule…, gosti iz Poljske i Srbije…
U muzičkom dijelu programa nastupili su GPD Tivat i klapa Assa Voce.
U razgovoru za naš portal Vučurović ističe da su i ove godine uz jednu malu pomoć TO Tivat i Opštine Tivat uspjeli, zavaljujući prije svega svim ženama, organizovali 21. Žućenica fest.
„To je čisto gastronomska manifestacija. Ne ima tu puno, nekog velikog zabavnog programa. Imamo odmah na početku, kao što već godinama to rade, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat sa jednim mini-koncertom. Nakon toga, pozdrav, i tako dalje ide degustacija, muzika… Mnogi se čude, ne naši domaći ljudi, ali stranci i turisti su prosto su zadivljeni, kako mi to sve dijelimo besplatno“ – kaže Vučurović.
Na stolovima su se našle brojne delicije od žučenice ali osnov svega je ona žuženica spremljena na autohtoni način, kao što su nekada naš stari spremali, a to je žučenica sa krtolom, žućenica sa kuhanim jajima, žućenica koja se kuha kao branje, a zatim je nastala i ona kreativna kuhinja… ističe Vučurović.
„Nama je cilj bio da to naši ugostitelji prepoznaju i da im to bude kao dio ponude, međutim oni to do danas nisu baš prihvatili, prepoznali. Ja se opet vraćam na pokojnu Zorku, kada je imala restoran, kod nje se služila žućenica, bila je u ponudi, na meniju. Mogu vam reći da znam obitelj koja je dolazila iz Njemačke kod Zorke na žučenicu da je konzumiraju“ kaže Blaženka Vučurović.
Mašo Čekić: Očekivali smo da će se žućenica naći na jelovnicima bokeških restorana, ali nije…
U razgovoru sa Mašom Čekićem iskusnim novinarom, publicistom, kulinarom koji je osnovao Žućenica fest sa Blaženkom Vučurović, podsjetio nas je kako je nastao Festival.
Mašo Čekić – foto M.M. Boka News
“Ideja je došla sasvim slučajno u razgovoru, u Blaženkom. Što bi smo mogli da, kao društveni radnici, da pokrenemo, da Grad ima, da nešto novo da bude drugačije, pošto smo gastronomi, onda smo shvatili da bi najbolje bilo organizovati gastro manifestaciju.
Žućenica, kao biljka prije 20. godina prilično je bila zapostavljena u lokalnoj gastronomiji, pa smo je probali vratiti na trpeze, jer žućenica to zaslužuje kroz vrijeme, ona je jako puno značila u prehrani Bokelja i ne samo Bokelja, jer je žučenica, to se malo zna, kao korisna proljetna biljka bila značajna i u prehrani jednog dijela kontinetalne Crne Gore. O tome svedoče i jela koja su ostala do danas, kao izvorna i autohtona Crnogorska kužina.
U restoranu ovdje u Kalimanju, kod Zorke organizovali smo prvu Žućenicu, ne ni pod nazivom Žučenica fest, i tada na toj manifestaciji nam je sinulo da bi to mogao biti festival.”
Jedan dugi kontinuitet, jeste li zamišljali i očekivali da će tako dugo trajati?
Ne, ja sam mislio da će ta žućenica da krene drugim pravcem. Brzo se shvatilo, novinari su to najprije shvatili da se radio o jednom novom brendu, Tivta i Boke Kotorske.
Moje su, recimo, nade bile da će to prihvatiti prije svega ugostitelji i da će se žućenica naći na jelovnicima bokeških restorana i da će kroz taj život restoranski doprinijeti gradu da se skrene pažnja na bogatstvu koje imamo na našim livadama po našim šumama, na kraju da nije sve samo dobar komad mesa ili najbolja riba ili najbolje povrće, da ne čini to primorsku, odnosno, mediteransko kužinu da ima mnogo drugi stvari koje nam mogu obogatiti trpeze.
Međutim ugostitelji su tu potpuno zatajili kao i Turistička organizacija, Opština nije ispunila, nijedan od nekakvih uslova za organizaciju takvih gastronomski fešti, a dogovarali smo se svim predsjednicima Opština u ovih 20 godina. Niti su se stolovi za izlaganje obezbjedili, niti materijalno-tehnički oslovi za gostovanje čuvenih kuvara za takmičarski duh u pripremi jela, za edukaciju mlađih naraštaja. Čak i onaj teret organizacije, koji je ranih godina i Turistička organizacija djelila se nama više ne dijeli. Organizacija, koncerta, organizacija, bine, ozvučenja, stolova izlagački, sve je to palo našu NVO Udruženje žena Tivta.
Žućenica Fest 2025- foto R. Stjepčević
Zašto mislite da je to tako?
Došle vrijeme da ima puno NVO, da puno entuzijasta radi u tom NVO sektoru, da puno eksploatišu sebe i nekako se i grad prepustio NVO sektoru da organizuje ogoman brojj manifestacija. Smatram da će jednog dana dođi do zasećenja, dođi ćemo do limita, ako grad pod hitno ne osnuje službu koja će pratiti materijalno-tehnički, kadrovski, organizaciju ovakvi manifestacija. Mala su sve sredstava koja opredjeljuje Opština i TO Tivat, a sve skupa je preskupo, i to više, ova organizacija teško može da izdraži sama, da istovremeno ugostitelji ćute… Koliko ja znam, samo su u restoranu Bacchus na meniju postoji žučenica.
Gastronomija je danas trend, dobili smo restorane svjetskih kuhinja i poznatih kulinara, očigledno da je globalizacija odavno zakucala na naša vrata, a mi ne čuvamo u dovoljnoj mjeri ono što imamo naše autohtono?
Zamislite sada da jedan kuvar Džejmi Oliver, ili ima boljih od njega, ima izvrsnih kuvara u našem regionu koji su svjetski poznati, koji imaju po 1, 2, 3 Michelinove zvjezdice, da te kuvari dođu Tivati na Žučenicu fest ili u pripremi ili u nekoj edukativnoj radionici, koliko bi to značilo tivatskom ugositeljstvu i turizmu.
Ne može Žučenica fest više počivati na to da čekamo april mjesec, hoće li i koliko će sredstava dati Opština. Te se stvari ugovaraju u oktobru, u novembru, kad ti možeš da organizuješ manifestaciju na jedan mnogo bolji kvalitetniji način.
Mi se sjećamo da žučenica imala pratećih programa, o kojima se i dan danas priča. To više ništa nije jednostavno moguće. Previše se sve usitnilo, previše institucija koje moraš konsultovati, koje moraš tražiti da ti pomognu, a sve manje je te pomoći. Na kraju kao organizatori tražite i dozvolu, odnosno morate prijaviti događaj, moliti za stolove, tražiti sponzore, obavijestiti policiju, hitnu pomoć, tražiti dozvolu od PAM-a – zaštitu autorskih prava za izvođenje muzike…
Jedino, ko nikada ništa ne pita nego uskače i pomaže, to su ove žene, GPD Tivat, ima pojedinih kolektiva koji će pomoć, ali to je sve jako malo, zaključio je Čekić.
Odbor direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) zabrinut je zbog načina na koji se u javnosti komuniciraju očekivanja u vezi sa njihovim odlukama, uz puno uvažavanje institucionalne hijerarhije i poštovanje prema najvišim državnim funkcionerima.
“Naime, smatramo neprimjerenim da se putem društvenih mreža, bez formalnog akta ili jasnog pravnog okvira, sugeriše kako članovi Odbora treba da glasaju po tačkama koje se tiču raspodjele finansijske dobiti kompanije. Odbor direktora je organ koji je Vlada sama imenovala, i koji ima zakonsku obavezu da postupa u skladu sa poslovnim interesima društva i najboljom praksom korporativnog upravljanja”, navodi se u saopštenju.
Iz Odbora direktora ACG smatraju da bi prije donošenja odluke o raspodjeli dobiti trebalo jasno definisati prioritete razvoja, kao i strategiju upravljanja ovom važnom državnom kompanijom.
“Vjerujemo da bi fokus svih aktera trebalo da bude na razvojnim projektima koji će dugoročno unaprijediti dostupnost Crne Gore, kvalitet usluga i povezanost sa evropskim destinacijama. Takođe, očekujemo da se uskoro razjasni i pozicija Vlade po pitanju koncesije, koja već duže vrijeme ostaje bez konačne odluke”, navodi se u saopštenju.
ACG, kako su rekli, su do sada više puta podržavali crnogorski sport, i to ostaje naš opredijeljen i odgovoran odnos. Međutim, način odlučivanja o takvim obavezama mora ostati u okvirima poslovne logike, zakonitosti i uvažavanja institucija.
“Takođe, prema informacijama kojima raspolažemo, Ministarstvo saobraćaja do ovog trenutka nije obaviješteno o bilo kakvoj formalnoj odluci u vezi sa konkretnim donacijama. Imajući sve navedeno u vidu, vjerujemo da je neophodno da se sve važne odluke donose institucionalno, jasno i transparentno – a ne putem društvenih mreža, bez zvaničnih procedura i konsultacija sa organima koji za to snose odgovornost. Uvjereni smo da je to u interesu i same Vlade, i građana Crne Gore, kao i svih zaposlenih u Aerodromima Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
Tivatska policija uhapsila je dvije osobe sa kojima se tragalo i sprovela ih u Upravu za izvršenje sankcija (UIKS) radi izdržavanja kazne zatvora, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, službenici policije su u mjestu Gradiošnica kontrolisali T.B. (25) iz Tivta i G.K. (23), kosovskog državljanina sa boravkom u Tivtu, i tom prilikom ih zatekli u konzumaciji marihuane.
Iz policije su kazali da se, preduzimanjem daljih mjera i radnji, došlo do sumnje da je T.B. dao G.K. na uživanje marihuanu.
“Protiv T.B. je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga“, kaže se u saopštenju.
Ističe se da je izvršenim dodatnim provjerama utvrđeno da su za navedenim osobama raspisane nacionalne potrage.
Kako su pojasnili iz policije, G.K. se potražuje radi izdržavanja kazne zatvora zbog krivičnog djela vanbračna zajednica sa maloljetnikom, a za T.B. radi izdržavanja kazne zatvora zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
„Po okončanju preduzetih službenih mjera i radnji, policijski službenici su T.B. i G.K. uhapsili i sproveli na izdržavanje kazni u UIKS“, navodi se u saopštenju.
Elektroprivreda (EPCG) je svjesna procesa dekarbonizacije i ide u tom pravcu, ali je potrebno još neko vrijeme oslanjati se na proizvodnju električne energije iz uglja, saopštio je izvršni direktor elektroenergetske kompanije (EPCG), Ivan Bulatović.
On je na panelu izdanja jednog od najeminentnijih energetskih skupova u regionu jugoistočne Evrope – EPCG NET u Budvi, koji je bio posvećen primjeni CBAM mehanizma i EU ETS sistemu trgovine emisijama, kazao da je CBAM mehanizam nešto što im uslovno rečeno “visi nad glavom”.
“To je najviše problem energetskih kompanija koje su u većinskom ili čitavom vlasništvu države Crne Gore ili država regiona. Rekao bih da smo konačno ozbiljno krenuli da se bavimo ovim pitanjem iz razloga što smo vidjeli da Evropa ne odustaje od CBAM-a. Mislim da je CBAM problem svih onih elektroprivreda koje se dominantno oslanjaju na ugalj, a takav slučaj je sa većinom zemalja iz regiona WB6”, rekao je Bulatović.
Iz EPCG je objašnjeno da je električna energija dobijena iz uglja jedan od izvoza sa najvećim ugljeničnim otiskom u regionu Zapadnog Balkana i biće obuhvaćena novim mehanizmom EU za prekogranično usklađivanje cijena ugljenika (CBAM), koji će nametnuti dažbine na uvoz proizvoda s velikim ugljeničnim otiskom.
Evropska mreža operatora prenosnog sistema električne energije (ENTSO-E) predložila je Evropskoj komisiji (EK) da produži prelazni period za Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) do 1. januara 2027. godine.
“U Crnoj Gori proizvodnja električne energije iz uglja je 40 odsto na godišnjem nivou, u ljetnjim mjesecima čak i 70 odsto kada je sušan period. CBAM koji bi bio namet na čitav izvoz svakako bi situaciju u Crnoj Gori dodatno otežao”, smatra Bulatović.
On je skrenuo pažnju na kratkoročne i dugoročne izazove.
“Kratkoročni izazovi bi definitivno uticali na ekonomsko poslovanje elektroprivreda iz regiona uvođenjem CBAM-a. S druge strane, mislim da ne bismo pospješili razvoj novih obnovljivih izvora iz razloga što bi novca bilo sve manje. Dugoročni izazov predstavlja dekarbonizacija energetskog sektora koja nije lak proces, za izgradnju jedne vjetroelektrane potrebno je tri do četiri godine”, naveo je Bulatović.
On je rekao da imaju problem sa solarnim elektranama u smislu izdavanja dozvola i kompletiranja elektro i građevinskih radova.
“Mi smo kao region spremni za dekarbonizaciju, ali nam treba vremena”, kazao je Bulatović.
Maja Rašović iz EFT grupe rekla je da je CBAM zamišljen kao jednostavan princip: onaj ko emituje ugljen-dioksid treba da plati za svoje emisije.
“Cilj je da se uvoznicima u EU naplati ekvivalentna cijena za emisije CO₂ sadržane u proizvodima, ukoliko te emisije nijesu već oporezovane u zemlji porijekla ili proizvodnje”, objasnila je Rašović.
Međutim, u sektoru električne energije, CBAM je naišao na određene izazove. Naime, mehanizam predviđa naplatu za emisije koje se nisu nužno dogodile, što se smatra značajnim nedostatkom. Rašović je navela da su obnovljivi izvori električne energije posebno pogođeni: ne samo da će platiti za emisije koje nijesu proizveli, već će snositi i dodatne troškove. Ova situacija proizlazi iz trenutnih pravila CBAM regulative, koja ne pravi jasnu razliku između izvora električne energije.
“Nadamo se da će 1. jul biti prilika da se Evropskoj komisiji ukaže na ove nesavršenosti, te da će doći do izmjena u implementacionim aktima. Cilj je da se CBAM racionalizuje i prilagodi stvarnosti tržišta električne energije”, rekla je Rašović.
Generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, Sanel Buljubašić, govorio je o mehanizmima CBAM-a – Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granici – kao i o EU ETS sistemu trgovine emisijama.
„Na državi je da hitno donese zakone o regulisanju emisija ugljenika u međunarodnoj trgovini, kako privreda, a posljedično i stanovništvo ne bi imali još veće troškove i probleme. Naši izvoznici od 1. januara naredne godine moraju plaćati CBAM taksu za svaki euro proizvoda koji se iz BiH izvoze u zemlje EU”, poručio je Buljubašić.
Generalni direktor EPS-a, Dušan Živković, ukazao je na implikacije za elektroprivrede koje uvođenjem CBAM, a moraju pokrenuti strateška prilagođavanja.
“Energetske kompanije biće pod dodatnim pritiskom zbog CBAM-a i CO₂ otiska, suočiće se s izazovom finansiranja novih OIE projekata. Potreban nam je dugoročan mehanizam finansiranja dekarbonizacije i očekujemo da Energetska zajednica i EU pronađu rješenja”, kazao je Živković.
Direktor Udruženja elektroprivreda RS (MHERS), Ivan Koprivica, poručio je da se u Republici Srpskoj ne mijenja osnovni problem – nedostatak podrške iz EU.
“Ono što se ne mijenja u Republici Srpskoj jeste da nema pomoći od EU. Zbog finansijskih ograničenja, sarađujemo s kineskim partnerima – ovu tranziciju jednostavno sami ne možemo završiti”, kazao je Koprivica.
On je naveo da su finansijski resursi iz EU i drugih zapadnih institucija presudni kako bi se podržala dekarbonizacija i modernizacija elektroenergetskog sektora. Budući da ta podrška izostaje, preostaje oslanjanje na finansijske aranžmane s Kinom, što otvara i pitanje dugoročne održivosti takvih partnerstava – ne samo ekonomski, već i strateški.
Šef sektora za energetiku i transport, Pablo Obrador, istakao je da problem kod CBAM-a nije mehanizam, već što pravila nijesu jasna.
“Ipak implementacija ovog mehanizma je takođe i prilika koju ne smijemo propustiti. To je prilika da ispravimo stvari i da poguramo dekarbonizaciju naprijed”, zaključio je Obrador.
Manifestaciju koja ima za cilj promociju i očuvanje drvenih barki “Camelia Trophy“ održaće se u nedjelju, 15. juna u Stolivu.
Program počinje ujutro u 5.30 sati okupljanjem ribara sa drvenim barkama na stolivskom mulu.
Slijedi defile i utrka veslača sa drvenim barkama, te revijalni nastup jedriličara i gondolijera u 10 sati. Prema programu, u 10.30 je razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete i aktivnosti na unapređenju uslova za restauraciju i održavanje drvenih barki.
Svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja je od 11.30 sati, kao i druženje uz ribu, vino i zabavni program.
Organizatori su Udruženje „Kamelija“ Stoliv i Mjesna zajednica Stoliv, okrovitelj je Turistička organizacija Kotor, uz podršku Opštine Kotor.
Bio je to gotovo ritual – način da se povežemo s prirodom, s vlastitim mislima i s onim nevidljivim, tihim silama koje nas pokreću, utisak je Tatjane Sužnjević
Hodajući pod sjajem mjesečevih zraka, uz tradicionalni običaj PK „Vjeverica“ da se korača u tišini, suzdržavajući se od razgovora, grupa ljubitelja prirode iz cijele Boke Kotorske uživala je u srijedu, 11. juna, u miru noći Punog Mjeseca, a stojeći na vrhu Sveti Ilija, radovala se gledajući fantastične panorame sa dvije strane Vrmca – sa kotorske i sa tivatske strane. Bila je ovo takođe i rođendanska tura za Milevu Kustudić, sa kojom su planinari i planinarke, uz vrsnog vodiča Željka Obradovića, dočekali ponoć uz čestitke i zagrljaje, pjevajući prigodne pjesme i časteći se tortom i kolačima na velikom gumnu kod tvrđave.
-Najupečatljiviji je cjelokupni osjećaj zajednice, kako se krećemo kao jedno, čak i kad se zastane imamo osjećaj jedni za druge, svi su uključeni, brižni, obazrivi, divni, dragi. Baš sam zahvalna što sam imala ovako divno iskustvo i što sam se našla među toliko divnih ljudi, sa toliko pozitivne energije, da je meni srce puno i jedva čekam sledeću turu. Osjećam se prihvaćeno, kao da sam dio ove dobronamjerne, plemenite grupe planinara, kaže Darija Bajović iz Podgorice, koja prvi put pješači u organizaciji PK „Vjeverica. Studira psihologiju u Nikšiću, a već treću sezonu zarađuje za „džeparac“ praveći „tajlandski sladoled“ ispred Hotela „Marija“ u Kotoru.
Za njenu prijateljicu Radmilu Roganović, članicu kluba, sa kojom je i došla na turu, ovo je bila nezaboravna noć. Najupečatljivije joj je bilo hodanje kroz borovu šumu u potpunoj tišini, bez svjetla sa čeonih lampi i mobilnih telefona, nego samo u prigušenom osvjetljenju vedrog neba i kasnije Punog Mjeseca, kad se pojavio iza Lovćena.
Pejzaž pod velom mjesečevog odsjaja
-U miru i tišini čuju se naši koraci, zrikavci i zvukovi prirode, koja nas okružuje i čiji smo posjetioci večeras. Tiho i sa poštovanjem osluškujemo svaki njen zvuk i udišemo miris pelina. Dodatna čar ove prekrasne noći bila je igra svitaca, koji su nas kao male sjajne svetiljke pratili cijeli putem do vrha, a i u povratku, primijetila je Roganović.
Tatjana Sužnjević potsjeća da je ovaj Puni Mjesec 11. juna bio “Strawberry moon“ – “Jagodin Mjesec”, dobivši ime od američkih starosjedilaca, koji su ga povezivali s berbom jagoda u junu. “Iako mjesec tada nije zaista ružičast, njegov topli sjaj ima posebnu nježnost, kao da osvjetljava svijet kroz filter ljetnih snova”, kaže Tatjana primjećujući da je Mjesec ove noći zaista potsjećao na “ružičasti disk”.
-Kada smo stigli na vrh Sv. Ilije nebo se zaplavilo, a mjesec je iznad Lovcena bio velik, blago rumen. Vjeveričje ture pune su iznenađenja, pa je tako bilo i ovog puta. Jedan od članova počastio nas je svježim jagodama, jer bilo je to veče Stawberry moon – a. Takvi trenuci ostaju duboko urezani u pamćenje.
Planinarska tura pod Jagodinim Mjesecom nije samo fizička aktivnost – to je gotovo ritual. To je način da se povežemo s prirodom, s vlastitim mislima i s onim nevidljivim, tihim silama koje nas pokreću. I dok se u dolini svijet nastavlja vrtjeti, mi smo tih nekoliko sati bili izvan vremena, uronjeni u čaroliju jedne mjesečeve noći, podijelila je svoje utiske sa nama Tatjana Sužnjević.
Postupno uvođenje novog elektroničkog sustava koji će registrirati ulaske i izlaske iz Europske unije državljana trećih zemalja počet će u oktobru, a jedna od neizbježnih posljedica barem u početku bit će velike gužve na ulasku u Uniju, izjavio je u Luxembourgu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Nakon što su Njemačka, Francuska i Nizozemska rekle da su spremne za početak primjene novog sustava izlaz/ulaz (EES) stekli su se uvjeti za početak postupne primjene. Danas smo konstatirali da više nijedna država članica nema rezerve tako da se ide prema tome da u oktobru počne primjena novog sustava koji će bitno promijeniti način ulaska u Europsku uniju i šengenski prostor, rekao je Hini ministar Davor Božinović nakon sastanka ministara vanjskih poslova koji su se danas sastali u Luxembourgu.
Očekuje se da će Komisija uskoro predložiti da primjena počne 12. ili 19. oktobra.
EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.
Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka.
Primjenjivat će se na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.
EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, koji će se čuvati tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka.
To znači da će kod prvog ulaska svi morati dati otiske četiri prsta desne ruke i fotografirati se.
To će barem u početku znatno produljiti čekanje na vanjskim granicama Europske unije.
Komisija će barem dva mjeseca prije početka primjene pokrenuti kampanju informiranja javnosti u državama koje nisu članice EU-a o tome će njihove građane čekati ulasku u EU na svim graničnim prijelazima.
Gužve će biti veće i nisam siguran da će ih biti moguće izbjeći, rekao je Božinović.
Postupna primjena može trajati najviše šest mjeseci, nakon toga novi sustav će se morati primjenjivati na svim graničnim prijelazima i za sve putnike koji nisu građani Europske unije.
U početku je predviđena mogućnost privremenog prekida korištenja EES-a u slučaju tehničkih problema ili velikih gužvi na granicama. Privremeni prekid znači da se obustavlja elektronska registracija putnika i prelazi na klasični način kontrole.
S druge strane, dodaje hrvatski ministar, uvođenje novog sustava bit će ključni korak za ukidanje kontrola između država članica koje su posljednjih godina uvedene.
Svrha je da Europa ima ima potpuni uvid u to tko dolazi u Europsku uniju. To je bitno zbog sigurnosti svih država članica ali je i važan korak u povratku na šengenska pravila koja su vrijedila prije nego što su se počele uvoditi unutarnje kontrole na granicama između država članica i ovo je možda možda prvi konkretan korak koji vodi ka vraćanju šengena bez unutarnjih kontrola, rekao je Božinović.
