Lokali u Crnoj Gori će raditi do ponoći, može i živa muzika

0
Portonovi

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) odlučilo je danas, na predlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ), da ukine sve posebne mjere protiv širenja koronavirusa u opštinama u Sjevernom regionu, da izjednači dopušteno radno vrijeme ugostiteljskih objekata na cijeloj državnoj teritoriji i da dozvoli živu muziku u ugostiteljskim objektima.

Nakon što su mjere dale rezultate, stekli su se, kažu, uslovi za ukidanje pojedinih mjera sa ciljem normalizacije života i interesa ekonomije.

“Od današnjeg stupanja novih mjera na snagu svi ugostiteljski objekti u Crnoj Gori mogu da rade od šest do 24 sata. Odluka se odnosi na restorane, kafane, kafeterije, hotelske restorane i slične ugostiteljske objekte kao i na pružanje ugostiteljskih usluga na kupalištima i plažama”, navode iz NKT-a.

U ugostiteljskim objektima osim u primorskim opštinama ugostiteljski objekti rade po sljedećim pravilima:

– za stolom mogu sjediti najviše dva gosta unutar ugostiteljskog objekta, odnosno četiri gosta na terasi/bašti objekta:
– zabranjeni su samousluživanje i zadržavanje ili stajanje ispred šanka;

– stolovi moraju biti udaljeni jedan od drugog najmanje 2m, u skladu sa preporukama IJZ; i
– mora biti obezbijeđeno redovno održavanje higijene i dezinfekcija zajedničkih prostorija, mobilijara, opreme i sl, u skladu sa preporukama IJZ.

Dozvola žive muzike u restoranima uz stroga pravila

Ukida se zabrana održavanja zabavno-muzičkog programa u ugostiteljskim objektima koja je bila uvedena 7. jula.

Privredna društva, pravna lica i preduzetnici koji se bave ugostiteljskom djelatnošću i organizuju izvođenje zabavno-muzičkog programa dužni su da to čine tako da:

– pjevači i muzičari – članovi benda/orkestra poštuju međusobnu fizičku udaljenost od najmanje 2m;
– da prilikom izvođenja zabavno-muzičkog programa nose zaštitne maske, osim pjevača i muzičara koji sviraju duvačke muzičke instrumente;

– obezbijede fizičku udaljenost između gostiju sa jedne strane i pjevača i muzičara-članova benda/orkestra sa druge od najmanje 4m, a ako to nije moguće, gosti i pjevači/muzičari moraju biti odvojeni prozirnim pleksiglas pločama/panelima visine od najmanje 2m; i
– zabrane gostima igranje i ples.

Kontrola nošenja zaštitnih maski

S obzirom na to da je uočeno nepridržavanje mjera u pojedinim trgovinskim objektima uvodi se obaveza privrednih društava i preduzetnika koji se bave trgovinom na malo (marketi, supermarketi, hipermarketi, tržni centri i sl.), uključujući i zelene pijace, kao i državne organe, organe državne uprave, organe uprave, organe lokalne samouprave, javne ustanove i druge subjekte koji vrše javna ovlašćenja, banke, pošte i druga pravna lica, koja neposredno pružaju usluge građanima u šalter salama, da odrede lica koja će kontrolisati da li građani ili korisnici usluga prilikom ulaska u ove objekte poštuju obaveze nošenja zaštitne maske i međusobne fizičke udaljenosti.

 

Nove mjere za fitnes centre i teretane

Privremena mjera za fitnes centre i teretane, koja je uvedena 16. jula na teritoriji Podgorice proširuje se na cijelu državnu teritoriju.

Privredna društva i preduzetnici koji pružaju usluge u fitnes centrima i teretanama obavezni su da rad organizuju na način da u objektu u isto vrijeme može da boravi samo jedno lice na 10 m², ali ne više od 20 lica, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje 2m između korisnika usluga i da obezbijede poštovanje drugih mjera, u skladu sa uputstvom IJZ.

Tivat maska – foto Boka News

Važenje i kontrola

Sve danas donijete mjere primjenjuju se bez vremenskog ograničenja odnosno dok postoji opasnost od širenja zarazne bolesti novog koronavirusa ili do povlačenja ili promjene mjere.

“NKT izražava zahvalnost građanima, privrednicima i preduzetnicima u opštinama Sjevernog regiona na dosljednom poštovanju mjera i istovremeno upozorava da će pojačati kontrolu poštovanja mjera, posebno u ugostiteljskim objektima, sa ciljem da današnje ublažavanje restrikcija ne dovede do ponovnog širenja virusa”, navodi se u saopštenju.

Kršenje mjera u Tivtu – Na Ostrvu cvijeća okupilo se više od 350 vjernika

13
Okupljanje vjernika na Ostrvu cvijeća – foto Komunalna policija

Na Ostrvu cvijeća  u organizaciji SPC i njenih službenika, danas  počev od 8 sati došlo je do kršenja važećih mjera NKT, kao i mjera koje je propisao Krizni štab opstine Tivat – saopšteno je iz Komunalne policije.

“Na tom lokalitetu prisutno  je više od 350 lica. Iako smo profesionalno bili spremni da sprovedemo svoju zakonsku obavezu i pomognemo savjetima i prevencijom da se mjere koje su na snazi ispostuju, postalo je bespredmetno naše dalje prisustvo.

S obzirom na broj prisutnih lica prije svega iz zdravstvenih, a onda i profesionalnih razloga, slučaju koji je suprotan vazecim propisima u borbi protiv virusa korona nismo željeli biti samo dekor.

Svima vama koji poštujete mjere, koje su na snazi u borbi protiv virusa  se najtoplije i najprofesionalnije zahvaljujemo” – saopšteno je iz Komunalne policije Tivat.

Slovenske “zidanice” turistički hit u vrijeme koronakrize

0
Slovenija – zidanica

Skromne poljske kućice u kojima su slovenski vinogradari prešali grožđe i nekad prespavali postale su pravi turistički hit u vrijeme koronakrize.

Takozvane “zidanice” ili “hramovi” (kako ih nazivaju u štajerskom vinogorju oko Maribora) mogle bi se opisati kao kombinacija dalmatinske konobe i zagorske “klijeti”, u 70-im godinama masovno su transformirane u vikendice za srednju klasu, dok sada postaju dio ekskluzivne turističke ponude i intenzivno promovirani turistički brend u koji ulaže i turistička zajednica.

– Lani smo imali  5475 noćenja, a tri četvrtine gostiju čine oni iz Njemačke,  Nizozemske, Belgije, Italije i Francuske, kazao je za “Dolenjski list” – lokalne novine  iz Novoga Mesta –  Matjaž Pavlin, tajnik turističkog  konzorcija slovenskih “zidanica”, dodajući kako su najčešći inozemni gosti stariji parovi.

Nekada skromne kućice iznad vinskog  podruma sada su  preuređene  za međunarodnu klijentelu koja se želi relaksirati i opustiti, neke imaju masažni bazen ili  finsku saunu, te vinoteku u donjim prostorijama čiji se ključ može dobiti u dogovoru s vlasnikom.

Slovenija – vcinogradi – zidanice

Preko turističkih agencija zidanice se  promiču se kao “vinogradarske klijeti”  na brijegu  s odličnim pogledom  na prirodu,  te prilika za odmak od stresa u gradovima, a stranim gostima ističe se brza dostupnost preko zračnih luka u Ljubljani i Zagrebu.

U prva dva mjeseca zidanice su imale trostruki broj rezervacija i posjeta u odnosu na lani, kažu slovenski turistički djelatnici koji rade na promidžbi takve vrste odmora. Doduše, mnoge su rezervacije bile  otkazane nakon proglašene epidemije Covida-19, ali se sada gosti vraćaju i  dio je “vinogradarskih” turističkih kapaciteta popunjen sve do rujna.

Jačanje turizma u vinogradarskim nastambama može pomoći i u očuvanju vinogradarstva i vinarstva kao tradicionalnih djelatnosti koje su sve ugroženije, kažu u konzorciju slovenskih “zidanica”.

“Mnogi danas zbog neisplativosti sijeku vinograde, što je velika gospodarska i nacionalna šteta. Ovo je prilika da se taj trend zaustavi i da se vlasnici zidanica riješe viškova vina”, kaže tajnik ove udruge Matjaž Pavlin.

„Dubrovnik plovi“

0
DUBROVNIK PLOVI – foto Ž.T Libero portal

„Dubrovnik plovi“ naziv je izložbe brodova umjetnika Igora Hajdarhodžića koja je sinoć otvorena na platou Lazareta – kreativne četvrti Dubrovnika, u sklopu popratnog programa 71. Dubrovačkih ljetnih igara, a u suradnji s Dubrovačkom baštinom d.o.o. i Art radionicom Lazareti.

Izložba je predstavila objekte koji imaju formu broda, a umjetnik ih je sastavio od mnoštva odbačenih predmeta koji se pojavljuju u novoj funkciji. Pažljivom promatraču tako neće promaknuti dijelovi poljoprivrednih strojeva i alata, dijelovi mehanizama industrijskih mašina, pile, rešetke, lanci, šarafi, metalne mreže, kutije za alate i slično. Uz to, i tragovi udaraca, lomovi, istrošenost podloge, hrđa, zaprljanost, postaju likovni materijal. Umjetnik polazi od ready madea, a projekt pokazuje konceptualne rezultate.

Predmeti sačinjeni od odbačenih pa onda ponovno pronađenih artikala nude dva razmišljanja: pored naglašenog sarkazma prema industrijskom društvu nalazimo i upozorenje na ekološku zapuštenost naših svijesti. Promatrač je naveden na maštanje, razmišljanje i putovanje, a autor mu nudi transport.

Igor Hajdarhodžić rođen je 1960. godine u Dubrovniku. Glumu je diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, a osim glumom bavi se glazbom, medijskom produkcijom i vizualnim oblikovanjem objekata vezanih uz pomorstvo. Dugi niz godina višekratno je prisutan u Istri, a na Grožnjanu djeluje od 2018. godine.

Izložba „Dubrovnik plovi“ na platou Lazareta otvorenom ostaje do zatvaranja 71. Igara, 25. kolovoza.

Upozorenja u Njemačkoj: drugi val epidemije je već tu

0
Njemačka – distanca – foto EPA

S dnevnim porastom broja zaraženih u njemačkoj javnosti sve je više upozorenja da je drugi val epidemije koronavirusa pogodio tu zemlju, a zabrinutost je izrazio i državni institut za zarazne bolesti.

“Drugi val koronavirusa već je tu. Događa se svaki dan. Sada svaki dan imamo žarišta zaraze koja bi se mogla pretvoriti u vrlo visoke brojeve”, kaže predsjednik vlade Saske Michael Kretschmer za subotnje izdanje Rheinische Post.

Kretschmerove riječi poklopile su se s objavom državnog instituta Robert Koch (RKI) da je zabilježen značajni dnevni porast novih infekcija s oko 500 na oko 800 u proteklom tjednu.

Kotor – u odnosu na prošlu godinu dnevno manje oko 13.000 turista

0
Kotor jun 2020. – foto Boka News

U Kotoru je na dnevnom nivou, u odnosu na prethodne godine, manje oko 13 hiljada turista, saopštila je direktorica Turističke organizacije (TO) Kotor Ana Nives Radović dodavši da će ove godine zarada od turizma uglavnom izostati.

“Nema ni kulturnih sadržaja, ni adekvatne brige o gradu u smislu zaštite kulturnih dobara, tako da nema ni svih onih aktivnosti koje život u Kotoru čine bogatijim i sadržajnijim”, ocjenila je Radović na tribini „Kotor 2020-posledice i oporavak nakon Kovida -19“, održanoj u petak u Crkvi Sv. Pavla u Kotoru.

Osvrćući se na potpore koju Opština može pružiti sektoru preduzetništva, šefica Sekretarijata za razvoj, preduzetništvo, komunalne poslove i saobraćaj Tamara Lompar najavila je mogućnost da se Opština Kotor finansijski zaduži kod Investiciono razvojnog fonda u cilju pomoći kotorskim privrednicima i to uglavnom onima registrovanim u Udruželju privatnih poslodavaca.

Po mišljenju turističkog vodiča Tomislava Žegure, sada je vrijeme da se razmisli u kom pravcu treba da ide turizam u Kotoru.

Kako je naveo  u njegovom slučaju sezona je trajala od početka marta do kraja novembra, a posljednjih pet godina 20% njegovih gostiju nisu bili turisti sa kruzera i izletnički turisti, već turisti koji su ostajali po 7 i više dana. On smatra da nam je navedena situacija dala vrijeme da razmislimo kakav turizam mi zapravo želimo i što moramo da promijenimo i poboljšamo.

Tribina

Ugostitelj Dušan Samardžić kazao je da im je otvaranje granica u junu dalo nadu, ali je situacija, kako je rekao, sve dramatičnija.

On je takođe naveo da je najveći problem radna snaga, jer ugostiteljski objekti nisu otpustili kuvare, pomoćne radnike, koji su im neophodni ukoliko bude ostvaren makar dio sezone, ali ukoliko do toga ne dođe, neizvjesno je na koji način će im biti plaćeno, jer prihoda nema. U razgovoru je takođe naveo da ugostitelji žele da dobiju kredit od Investicionog razvojnog fonda, a da bi to dobili smatraju da im je neophodna garancija od strane Opštine Kotor.

Kotor- foto Boka News

Muzičar Petar Bukilica ocjenio je da su on i njegove kolege koji žive isključivo od svog rada, dovedeni na rub egzistencije, jer im je mjerama NKT-a zabranjen rad.

“Ta mjera je besmislena ukoliko imamo situaciju da ugostiteljski objekti mogu da rade pod određenim uslovima, koliko je epidemiološki rizik veći ako na njihovoj terasi budu dva -tri čovjeka koji sviraju”, zapitao je on navodeći da se Udruženje estradnih umjetnika CG dopisom obratilo svim nadležnim institucijama, uključujući i Kancelariju Svjetske zdravstvene organizacije, ali da nisu dobili zvaničan odgovor.

“Većina nas živi na dug. Ja ću biti primoran da ostavim gitaru i pođem na brod. Možda ću ja to uspjeti, ali drugi neće jer nemaju dodatno zanimanje” – konstatovao je on.

Kotor – foto Boka News

Vlasnik Kotorske suvenirnice Krsto Dončić procjenjuje da država nije prepoznala suvenirnice kao ugrožene, jer one ne priopadaju grani turizma, već su pod sektorom trgovine, te da su im na taj način uskraćeni paketi mjera koji dobija grana turizma.

On je citirao Državnog sekretara MORT-a Damira Davidovića, koji je rekao da će Kotor biti najteže pogođen korona krizom, jer će ostati bez 650.000 turista koji su dolazili kruzerima i oko 500.000 izletnika koji su dolazili autobusima. Takođe je kazao da suvenirnice ne mogu računati na domaće goste, a inostranih gostiju je vrlo malo. “Naša firma koja posjeduje sedam suvenirnica, trenutno drži otvorene dvije, koje ostvaruju promet 97% manji nego prošle godine u istom periodu. Nedavno sam potpisao sedamdeset pet obrazaca M4 za prošlu godinu, što znači da smo imali toliko zaposlenih, a sada ih nemamo ni 20 i to je posljedica ove krize. Na republičkom nivou pokušava se naći model kako da se suvenirnice razvrstaju od ostalih trgovina”, kazao je Dončić.

On je naveo da je lokalna uprava imala sluha i da je uvažila predloge pet suvenirnica koje su se obratile Opštini Kotor pisanim putem sa konkretnim predlozima. Njihovi predlozi su ušli u prvi i drugi paket mjera pomoći Opštine, a nada se da će se usvojiti i treći paket mjera na skupštinskom zasjedanju zakazanom za utorak 28. jula.

Crnogorski turistički prihod srušen 96%

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Prihod od turizma u julu u Crnoj Gori će biti oko 10 miliona eura, a istog mjeseca prošle godine taj iznos je bio 280 miliona, što je pad za oko 96 posto, procjena je turističkog sektora dok se čeka na zvanični rezultat.

Prema informacijama iz turističkog sektora, broj turista manji je za oko 92 posto, broj noćenja po turisti smanjen je sa 6,5 dana na četiri, a prosječna dnevna potrošnja turiste sa 77 na manje od 50 eura.

Prošle godine je u julu u svim vidovima smještaja ostvareno oko 3,7 miliona noćenja, dok će ove godine to biti svega oko 200.000.

Turizam – foto Boka News

Broj noćenja je opao, kako objašnjavaju u turističkom sektoru, jer značajan procenat čine domaći gosti koji u hotele često dođu samo na produženi vikend.

Pad potrošnje se bilježi i zbog većeg učešća domaćih gostiju koji su slabije platežne moći od stranaca.

Većina luksuznih hotela, gdje su gosti na smještaj i ostale usluge dnevno trošili i hiljadu eura i time dizali prosjek, sada nisu ni otvoreni.

Plaža -turizam

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije i usljed borbe protiv širenja epidemije virusa korona, ništa bolje se ne očekuje ni u augustu u kojem je prošle godine bilo oko 4,2 miliona noćenja sa ukupnih prihodom od oko 320 miliona eura.

Vlada je, prema rebalansu državnog budžeta, očekivala da će ove godine prihodi od turizma iznositi oko 650 miliona eura, u odnosu na prošlogodišnju cifru od 1,1 milijardu. Taj pad od oko 450 miliona eura već je evidentiran.

Turistički prihodi u aprilu i maju pali su za oko 80 miliona eura, u junu za oko 100 miliona, dok će minus u julu iznositi oko 270 miliona eura.

Gradska plaža u Tivtu – prizor koji se ne pamti u julu

1
Tivat jul 2020.

Na Crnogorskom primorju nema puno prostora za optimizam ovih dana kad je u pitanju ljetnja turistička sezona. Nešto turista vikendom, uglavnom iz Podgorice, dođe da se okupa.

Plaže su puste, a hoteli skoro prazni.

Donosimo fotografiju našeg čitaoca koju je zabilježio danas oko 14,30 sati. Nezapamćeni prizor Gradske plaže u Tivtu, bez kupača i turista, subota 25. jul 2020. nekada je to bio udarni vikend.

Ljeto 2020. godine, će se pamtiti kao godina u kojoj se dogodio turistički krah.

“Bilo je ovakvih sezona, dok smo međusobno ratovali, nakon bombardovanja, ali spremni smo na sve. Imaćemo manje, možda smo sve ovo i zaslužili. U ovom trenutku bitno je sačuvati sebe i druge…” – kaže u poruci čitalac.

Drastično opali prihodi Opštine Tivat

2
Foto opština Tivat

Opština Tivat je u prvoj polovini ove godine imala za 2,12 miliona eura manje ukupne primitke u budžetu u odnosu na isti period prošle godine.

To pokazuju podaci iz kvartalnog izvještaja o ostvarenju budžeta Opštine objavljenog na sajtu lokalne uprave, a u kome piše da je u periodu od 1. januara do 30. juna ove godine Opština Tivat imala ukupne primitke od 6.843.569 eura, dok su u istom periodu lani oni iznosili 8.970.480 eura. Sa prošlogodišnjih 5,06 miliona eura, u prvih šest mjeseci ove godine tekući prihodi Opštine Tivat pali su na samo 3,95 miliona eura. Najveći uzrok tome je milion eura manje naplaćenih tzv. “ostalih prihoda“ u prvom polugodištu ove u ondosu na prošlu godinu, kao i drastično smanjenje priliva novca po osnovu prihoda od kapitala, prihoda koje ostvaruju organi uprave vršenjem svoje djelatnosti, poreza na dohodak fizičkih lica, lokalnih poreza i lokalnih komunalnih taksi.

Sve to zajedno nije moglo kompenzovati ni bolje ostvarenje u odnosu na rezultat iz šest mjeseci prošle godine naplate komunalija od kojih je prihodovano 1,02 miliona u odnosu na prošlogodišnjih732 hiljade eura, odnosno poreza na imovinu građana i privrede od čega je u prvom polugodištu 2020. inkasirano skoro 2,04 miliona eura u odnosu na prošlogodišnjih 1,96 miliona.

Opština je u prvom polugodištu za svoje redovno funkcionisanje i ostvarenje planiranih investicija, uzela i kredit od dva miliona eura kod domaćih banaka, od čega je do 30. juna otplaćeno 360.127 eura. U odnosu na uporedni period lani, administracija gradonačenika Siniše Kusovca (DPS) u prvom polugodištu 2020. bilježi za oko 10 odsto veću realizaciju kapitalnih izdataka koji su iznosili 3.412.843 eura, dok je lani to bilo 3.099.294 eura.

Politički marketing

Porasli su, međutim, i izdaci za neto plate zaposlenih u Opštini koji su lani za šest mjeseci iznosili 850.880 eura, dok je ove godine ta cifra 916.163 eura. Upada u oči podatak da su istovremeno, izdaci Opštine Tivat za poreze i doprinose na zarade sopstvenih radnika u prvom polugodištu 2020. bili višestruko manji nego što su na manji iznos neto plata, ti porezi i doprinosi plaćeni lani. Naime, lani je u prvih šest mjeseci Opština Tivat na neto plate svojih radnika od nepunih 851 hiljadu eura izmirila i ukupno 620.939 eura poreza, prireza i doprinosa, dok je ove godine na isplaćenih preko 916 hiljada eura neto plata opštinara, istovremeno državi plaćeno samo ukupno 344.476 eura poreza, prireza i doprinosa. To dokazuje da su Kusovac i njegov tim prvi put u njenoj novijoj istoriji, doveli Opštinu u poziciju insolvenstnosti, odnosno nemogućnost da pravovremeno i u punom obimu izmiruje svoje poreske obaveze prema državi.

Istovremeno sa neizvršavanjem poreskih obaveza, Opština Tivat je za šest mjesci ove godine potrošila i skoro 45 hiljada eura više novca iz gradske kase nego lani na “ostala lična primanja“ svojih zaposlenih. Da je stanje sa javnim finansijama Tivta loše, pokazuje i podatak da su transferi iz budžeta pojedinicima, organizacijama i nevladinom sektoru za šest mjeseci ove godine bili kumulativno, za 90 hiljada eura manji nego u uporednom periodu lani.

Pritom su transferi institucijama kulture i sporta manji za preko 80 hijada eura nego lani, dok su transferi nevladinim organizacijama iznosili samo nepunu trećinu od iznosa novca koje su one dobile od Opštine za šest mjeseci prošle godine.

Još 82 slučaja koronavirusa, u CG 2040 aktivnih slučajeva

0
covid19

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u posljednja 24 časa završile PCR analizu 561 uzorka na novi koronavirus, među kojima 82 rezultata bila pozitivna. Nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva povezanih sa COVID19. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca je 34.

Podgorica 42, Bijelo Polje 12, Berane 7, Nikšić 6, Bar 5, Tivat 4, Pljevlja 2, Rožaje 2, Ulcinj 1, Herceg Novi 1

Nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva povezanih sa COVID19. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca je 34.

Od infekcije se oporavio još 21 pacijent tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna: 348.

Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 2040.