„Dubrovnik plovi“ naziv je izložbe brodova umjetnika Igora Hajdarhodžića koja je sinoć otvorena na platou Lazareta – kreativne četvrti Dubrovnika, u sklopu popratnog programa 71. Dubrovačkih ljetnih igara, a u suradnji s Dubrovačkom baštinom d.o.o. i Art radionicom Lazareti.
Izložba je predstavila objekte koji imaju formu broda, a umjetnik ih je sastavio od mnoštva odbačenih predmeta koji se pojavljuju u novoj funkciji. Pažljivom promatraču tako neće promaknuti dijelovi poljoprivrednih strojeva i alata, dijelovi mehanizama industrijskih mašina, pile, rešetke, lanci, šarafi, metalne mreže, kutije za alate i slično. Uz to, i tragovi udaraca, lomovi, istrošenost podloge, hrđa, zaprljanost, postaju likovni materijal. Umjetnik polazi od ready madea, a projekt pokazuje konceptualne rezultate.
Predmeti sačinjeni od odbačenih pa onda ponovno pronađenih artikala nude dva razmišljanja: pored naglašenog sarkazma prema industrijskom društvu nalazimo i upozorenje na ekološku zapuštenost naših svijesti. Promatrač je naveden na maštanje, razmišljanje i putovanje, a autor mu nudi transport.
Igor Hajdarhodžić rođen je 1960. godine u Dubrovniku. Glumu je diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, a osim glumom bavi se glazbom, medijskom produkcijom i vizualnim oblikovanjem objekata vezanih uz pomorstvo. Dugi niz godina višekratno je prisutan u Istri, a na Grožnjanu djeluje od 2018. godine.
Izložba „Dubrovnik plovi“ na platou Lazareta otvorenom ostaje do zatvaranja 71. Igara, 25. kolovoza.
S dnevnim porastom broja zaraženih u njemačkoj javnosti sve je više upozorenja da je drugi val epidemije koronavirusa pogodio tu zemlju, a zabrinutost je izrazio i državni institut za zarazne bolesti.
“Drugi val koronavirusa već je tu. Događa se svaki dan. Sada svaki dan imamo žarišta zaraze koja bi se mogla pretvoriti u vrlo visoke brojeve”, kaže predsjednik vlade Saske Michael Kretschmer za subotnje izdanje Rheinische Post.
Kretschmerove riječi poklopile su se s objavom državnog instituta Robert Koch (RKI) da je zabilježen značajni dnevni porast novih infekcija s oko 500 na oko 800 u proteklom tjednu.
U Kotoru je na dnevnom nivou, u odnosu na prethodne godine, manje oko 13 hiljada turista, saopštila je direktorica Turističke organizacije (TO) Kotor Ana Nives Radović dodavši da će ove godine zarada od turizma uglavnom izostati.
“Nema ni kulturnih sadržaja, ni adekvatne brige o gradu u smislu zaštite kulturnih dobara, tako da nema ni svih onih aktivnosti koje život u Kotoru čine bogatijim i sadržajnijim”, ocjenila je Radović na tribini „Kotor 2020-posledice i oporavak nakon Kovida -19“, održanoj u petak u Crkvi Sv. Pavla u Kotoru.
Osvrćući se na potpore koju Opština može pružiti sektoru preduzetništva, šefica Sekretarijata za razvoj, preduzetništvo, komunalne poslove i saobraćaj Tamara Lompar najavila je mogućnost da se Opština Kotor finansijski zaduži kod Investiciono razvojnog fonda u cilju pomoći kotorskim privrednicima i to uglavnom onima registrovanim u Udruželju privatnih poslodavaca.
Po mišljenju turističkog vodiča Tomislava Žegure, sada je vrijeme da se razmisli u kom pravcu treba da ide turizam u Kotoru.
Kako je naveo u njegovom slučaju sezona je trajala od početka marta do kraja novembra, a posljednjih pet godina 20% njegovih gostiju nisu bili turisti sa kruzera i izletnički turisti, već turisti koji su ostajali po 7 i više dana. On smatra da nam je navedena situacija dala vrijeme da razmislimo kakav turizam mi zapravo želimo i što moramo da promijenimo i poboljšamo.
Tribina
Ugostitelj Dušan Samardžić kazao je da im je otvaranje granica u junu dalo nadu, ali je situacija, kako je rekao, sve dramatičnija.
On je takođe naveo da je najveći problem radna snaga, jer ugostiteljski objekti nisu otpustili kuvare, pomoćne radnike, koji su im neophodni ukoliko bude ostvaren makar dio sezone, ali ukoliko do toga ne dođe, neizvjesno je na koji način će im biti plaćeno, jer prihoda nema. U razgovoru je takođe naveo da ugostitelji žele da dobiju kredit od Investicionog razvojnog fonda, a da bi to dobili smatraju da im je neophodna garancija od strane Opštine Kotor.
Kotor- foto Boka News
Muzičar Petar Bukilica ocjenio je da su on i njegove kolege koji žive isključivo od svog rada, dovedeni na rub egzistencije, jer im je mjerama NKT-a zabranjen rad.
“Ta mjera je besmislena ukoliko imamo situaciju da ugostiteljski objekti mogu da rade pod određenim uslovima, koliko je epidemiološki rizik veći ako na njihovoj terasi budu dva -tri čovjeka koji sviraju”, zapitao je on navodeći da se Udruženje estradnih umjetnika CG dopisom obratilo svim nadležnim institucijama, uključujući i Kancelariju Svjetske zdravstvene organizacije, ali da nisu dobili zvaničan odgovor.
“Većina nas živi na dug. Ja ću biti primoran da ostavim gitaru i pođem na brod. Možda ću ja to uspjeti, ali drugi neće jer nemaju dodatno zanimanje” – konstatovao je on.
Kotor – foto Boka News
Vlasnik Kotorske suvenirnice Krsto Dončić procjenjuje da država nije prepoznala suvenirnice kao ugrožene, jer one ne priopadaju grani turizma, već su pod sektorom trgovine, te da su im na taj način uskraćeni paketi mjera koji dobija grana turizma.
On je citirao Državnog sekretara MORT-a Damira Davidovića, koji je rekao da će Kotor biti najteže pogođen korona krizom, jer će ostati bez 650.000 turista koji su dolazili kruzerima i oko 500.000 izletnika koji su dolazili autobusima. Takođe je kazao da suvenirnice ne mogu računati na domaće goste, a inostranih gostiju je vrlo malo. “Naša firma koja posjeduje sedam suvenirnica, trenutno drži otvorene dvije, koje ostvaruju promet 97% manji nego prošle godine u istom periodu. Nedavno sam potpisao sedamdeset pet obrazaca M4 za prošlu godinu, što znači da smo imali toliko zaposlenih, a sada ih nemamo ni 20 i to je posljedica ove krize. Na republičkom nivou pokušava se naći model kako da se suvenirnice razvrstaju od ostalih trgovina”, kazao je Dončić.
On je naveo da je lokalna uprava imala sluha i da je uvažila predloge pet suvenirnica koje su se obratile Opštini Kotor pisanim putem sa konkretnim predlozima. Njihovi predlozi su ušli u prvi i drugi paket mjera pomoći Opštine, a nada se da će se usvojiti i treći paket mjera na skupštinskom zasjedanju zakazanom za utorak 28. jula.
Prihod od turizma u julu u Crnoj Gori će biti oko 10 miliona eura, a istog mjeseca prošle godine taj iznos je bio 280 miliona, što je pad za oko 96 posto, procjena je turističkog sektora dok se čeka na zvanični rezultat.
Prema informacijama iz turističkog sektora, broj turista manji je za oko 92 posto, broj noćenja po turisti smanjen je sa 6,5 dana na četiri, a prosječna dnevna potrošnja turiste sa 77 na manje od 50 eura.
Prošle godine je u julu u svim vidovima smještaja ostvareno oko 3,7 miliona noćenja, dok će ove godine to biti svega oko 200.000.
Turizam – foto Boka News
Broj noćenja je opao, kako objašnjavaju u turističkom sektoru, jer značajan procenat čine domaći gosti koji u hotele često dođu samo na produženi vikend.
Pad potrošnje se bilježi i zbog većeg učešća domaćih gostiju koji su slabije platežne moći od stranaca.
Većina luksuznih hotela, gdje su gosti na smještaj i ostale usluge dnevno trošili i hiljadu eura i time dizali prosjek, sada nisu ni otvoreni.
Plaža -turizam
Zbog pogoršanja epidemiološke situacije i usljed borbe protiv širenja epidemije virusa korona, ništa bolje se ne očekuje ni u augustu u kojem je prošle godine bilo oko 4,2 miliona noćenja sa ukupnih prihodom od oko 320 miliona eura.
Vlada je, prema rebalansu državnog budžeta, očekivala da će ove godine prihodi od turizma iznositi oko 650 miliona eura, u odnosu na prošlogodišnju cifru od 1,1 milijardu. Taj pad od oko 450 miliona eura već je evidentiran.
Turistički prihodi u aprilu i maju pali su za oko 80 miliona eura, u junu za oko 100 miliona, dok će minus u julu iznositi oko 270 miliona eura.
Na Crnogorskom primorju nema puno prostora za optimizam ovih dana kad je u pitanju ljetnja turistička sezona. Nešto turista vikendom, uglavnom iz Podgorice, dođe da se okupa.
Plaže su puste, a hoteli skoro prazni.
Donosimo fotografiju našeg čitaoca koju je zabilježio danas oko 14,30 sati. Nezapamćeni prizor Gradske plaže u Tivtu, bez kupača i turista, subota 25. jul 2020. nekada je to bio udarni vikend.
Ljeto 2020. godine, će se pamtiti kao godina u kojoj se dogodio turistički krah.
“Bilo je ovakvih sezona, dok smo međusobno ratovali, nakon bombardovanja, ali spremni smo na sve. Imaćemo manje, možda smo sve ovo i zaslužili. U ovom trenutku bitno je sačuvati sebe i druge…” – kaže u poruci čitalac.
Opština Tivat je u prvoj polovini ove godine imala za 2,12 miliona eura manje ukupne primitke u budžetu u odnosu na isti period prošle godine.
To pokazuju podaci iz kvartalnog izvještaja o ostvarenju budžeta Opštine objavljenog na sajtu lokalne uprave, a u kome piše da je u periodu od 1. januara do 30. juna ove godine Opština Tivat imala ukupne primitke od 6.843.569 eura, dok su u istom periodu lani oni iznosili 8.970.480 eura. Sa prošlogodišnjih 5,06 miliona eura, u prvih šest mjeseci ove godine tekući prihodi Opštine Tivat pali su na samo 3,95 miliona eura. Najveći uzrok tome je milion eura manje naplaćenih tzv. “ostalih prihoda“ u prvom polugodištu ove u ondosu na prošlu godinu, kao i drastično smanjenje priliva novca po osnovu prihoda od kapitala, prihoda koje ostvaruju organi uprave vršenjem svoje djelatnosti, poreza na dohodak fizičkih lica, lokalnih poreza i lokalnih komunalnih taksi.
Sve to zajedno nije moglo kompenzovati ni bolje ostvarenje u odnosu na rezultat iz šest mjeseci prošle godine naplate komunalija od kojih je prihodovano 1,02 miliona u odnosu na prošlogodišnjih732 hiljade eura, odnosno poreza na imovinu građana i privrede od čega je u prvom polugodištu 2020. inkasirano skoro 2,04 miliona eura u odnosu na prošlogodišnjih 1,96 miliona.
Opština je u prvom polugodištu za svoje redovno funkcionisanje i ostvarenje planiranih investicija, uzela i kredit od dva miliona eura kod domaćih banaka, od čega je do 30. juna otplaćeno 360.127 eura. U odnosu na uporedni period lani, administracija gradonačenika Siniše Kusovca (DPS) u prvom polugodištu 2020. bilježi za oko 10 odsto veću realizaciju kapitalnih izdataka koji su iznosili 3.412.843 eura, dok je lani to bilo 3.099.294 eura.
Politički marketing
Porasli su, međutim, i izdaci za neto plate zaposlenih u Opštini koji su lani za šest mjeseci iznosili 850.880 eura, dok je ove godine ta cifra 916.163 eura. Upada u oči podatak da su istovremeno, izdaci Opštine Tivat za poreze i doprinose na zarade sopstvenih radnika u prvom polugodištu 2020. bili višestruko manji nego što su na manji iznos neto plata, ti porezi i doprinosi plaćeni lani. Naime, lani je u prvih šest mjeseci Opština Tivat na neto plate svojih radnika od nepunih 851 hiljadu eura izmirila i ukupno 620.939 eura poreza, prireza i doprinosa, dok je ove godine na isplaćenih preko 916 hiljada eura neto plata opštinara, istovremeno državi plaćeno samo ukupno 344.476 eura poreza, prireza i doprinosa. To dokazuje da su Kusovac i njegov tim prvi put u njenoj novijoj istoriji, doveli Opštinu u poziciju insolvenstnosti, odnosno nemogućnost da pravovremeno i u punom obimu izmiruje svoje poreske obaveze prema državi.
Istovremeno sa neizvršavanjem poreskih obaveza, Opština Tivat je za šest mjesci ove godine potrošila i skoro 45 hiljada eura više novca iz gradske kase nego lani na “ostala lična primanja“ svojih zaposlenih. Da je stanje sa javnim finansijama Tivta loše, pokazuje i podatak da su transferi iz budžeta pojedinicima, organizacijama i nevladinom sektoru za šest mjeseci ove godine bili kumulativno, za 90 hiljada eura manji nego u uporednom periodu lani.
Pritom su transferi institucijama kulture i sporta manji za preko 80 hijada eura nego lani, dok su transferi nevladinim organizacijama iznosili samo nepunu trećinu od iznosa novca koje su one dobile od Opštine za šest mjeseci prošle godine.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u posljednja 24 časa završile PCR analizu 561 uzorka na novi koronavirus, među kojima 82 rezultata bila pozitivna. Nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva povezanih sa COVID19. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca je 34.
Podgorica 42, Bijelo Polje 12, Berane 7, Nikšić 6, Bar 5, Tivat 4, Pljevlja 2, Rožaje 2, Ulcinj 1, Herceg Novi 1
Nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva povezanih sa COVID19. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca je 34.
Od infekcije se oporavio još 21 pacijent tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna: 348.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 2040.
Goli muškarac odjenuo je u petak tek higijensku zaštitnu masku te je iznenadio, zabavio ili šokirao prolaznike u londonskoj ulici Oxford, a mnogi su ga fotografirali mobitelom.
Dok se muškarac, čiji identitet nije objavljen, nonšalantno šetao popularnom trgovačkom ulicom, a svoje je spolovilo prekrio svijetloplavom zaštitnom maskom, prolaznici su ga fotografirali ili samo zurili u njega.
Nije jasno kakvu je poruku želio poslati no zaštitne maske od petka su obvezne u trgovinama u Engleskoj.
Smještajne cijene na Hvaru počele su se naglo rušiti, sada i do 40 posto. To je OK, u jeku smo sezonskih rasprodaja, piše Slobodna Dalmacija.
Ali nam otvoreno govore i da se ova “sodoma i gomora” od ljeta jednom i morala dogoditi, jer su domaći postali obijesni, bahati, lakomi, gladni. I sada su, kažu nam mnogi Hvarani, pali na zemlju svom snagom, dobro su bubnili o pod. Pa dok čekaju, mnogi razmišljaju i kako ne bi bilo loše možda opet dignuti zaboravljena polja lavande. Zasaditi, kao što su već neki počeli, krumpire i drugo bilje. Jer od gostiju ove sezone nema baš neke vele, a zima stiže i nervoza raste.
– Ove godine nema navečer ni broda iz Starog Grada put Splita. Samo vikendom gre. A ko će ga punit kad nema nigdi nikoga, nema gostiju šta troše, Amerikanaca, Brazilaca, Australaca, e i Engleza. Eno tamo jedna jahta, velika, prava. Još dvi, tri manje, a ostalo su ove jedrilice, usitni punat. Ma koji gosti, hebeš ti takve goste. To s broda ne silazi, samo nam zahod istresu. Jedino šta se prominilo je to što imamo nove-stare turiste. Otišli su partijaneri, Bogu fala, a došle su konačno obitelji – veli nam Stipe, Hvaranin u 60-im godinama.
U ljetu sušnjem 2020. godine, koje će se pamtiti kao godina u kojoj se dogodio turistički krah grada Hvara, riva je u devet jutarnjih sati otužno prazna. Mjesta u kafićima ima napretek, na klupama isto, na trgu, u šetnji, tek nekoliko stranaca.
Porto se cakli od čistoće, nema na njemu praznih limenki pive, plastične zgažene ambalaže. Nema nigdje ni kartušine od ostataka pizza iz fast foodova.
O, da, pizze su i dalje na megalomanskom cjeniku, u portu se za krišku traži 40 kuna, za malu pizzu 60, lisnato pecivo je 15, a kebab stoji 70 kuna. Ma tko to more platit?
Nitko. I mi smo spustili cijenu apartmana sa 100 na 60 eura. Ove nam se godine sve izokrenulo, prominila se struktura gostiju, ko da smo se vratili u vrime naših nona. Stigli su nam Nijemci, Česi, Poljaci, Hrvati, Slovenci. Polako stižu po apartmanima i Norvežani. Sve pari da je ka puno svita, ali nije. Nekidan mi je tu svratila češka obitelj, njih petero, i kažu mi da su sritni ko mala dica šta su ove godine mogli doć na Hvar. Jer je Hvar za njih inače preskup. A stoje u kamp kućici u Velo Zaraće – govori nam Antonia, zaposlenica u hvarskom dućanu.
Kaže da se domaći žale, i da se svi bore za svakog gosta. I da će ova sezona biti gora i od onih crnih 15 posto koliko se kao podatak najavljivalo. Bit će sretni ako uhvate i deset.
– Trebalo se nešto ovako dogodit da se malo opametimo, razmislimo, ljudi su postali prebahati. Imaš apartmane, sad bi i kafić, i brode i dućane, i ne znan šta. A ne moš baš sve. Ja se isto čudin kako nam gosti dolaze kad im u pekaru, evo lani je tako bilo, boca vode dođe 50 kuna. A ona mala od po litre 25. To je previše – veli nam Marija iz obližnjeg dućana.
Istu priču čujemo na svakom koraku, ljudi se žale, nervozni su. Na Hvaru se samo od turizma živi. Govore nam da najbolje zarađuju dućani sa hranom. Gosti s punim kesama izlaze vani, pa doma kuhaju. Onda se samo na noge spuste do neke od gradskih plaža, ma niti na otoke ne odlaze. Ali njima je opet dobro, većina njih Hvar možda nikada ne bi vidjela da korona nije uplela prste.
– Jedan dan ima posla, tri nema. Lani ga je bilo puno više, nije se moglo ni stić od pustog svita. A ove godine slabo i ništa, kupe dvi breskve, po jedan komad – kažu nam prodavačice Marijana Primorac i Julija Kežić.
A ništa bolje nije ni kod Imoćanina Marija Dedića, na čijem štandu nema gužve oko iznajmljivanja auta. Ali ima vremena i u deset popiti kavu, što je lani bila nemoguća misija. Lani su gosti u tu uru već u dugom redu čekali. Ove godine ako jedno auto do te ure izda, sretan je.
– Gosti su došli svojim autima, a apartmane su iznajmili okolo po malim mistima. I uglavnom su to stariji. I tako ja sidim, čekam, malo radim oko auta, čistin ih, pa i pometen oko štanda, onda popijem kavu, pa na mobitel – veli nam Dedić iz Vinjana Donjih.
A da se profil gostiju promijenio, kaže nam i štander Antonio Čičić, koji veli da Hvar opet dolazi na svoje, na obiteljski turizam. Oduševljen je tim obratom jer po njemu od takvih gostiju svi u Hvaru mogu imati posla. Lani je u svibnju imao prometa od 7330 kuna, a ove godine u istom mjesecu 530. Da mu nije bilo domaćih koji su prije dolaska u poje svratili po koju kapu, bilo bi ga i manje.
