Kip Kristofora Kolumba ostao je bez glave u Bostonu, drugi je oštećen u Miamiju, treći bačen u jezero u Virginiji, a još jedan je srušen u Saint Paulu u Minnesoti, nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda kojeg je ubio bijeli policajac.
Talijanski istraživač već je godinama predmet spora u SAD-u. Moreplovac iz Genove koji je u povijesti ostao zapisan kao onaj tko je otkrio Ameriku, često se smatra jednim od simbola genocida nad američkim Indijancima i starosjediocima općenito.
Deseci američkih gradova zamijenili su proslave Kolumbovog dana u listopadu – koji je postao praznik 1937. – danom sjećanja na “starosjedilačke narode”. Ali to nisu učinili ni Boston ni New York koji imaju snažnu talijansku zajednicu kojoj je ovaj dan posvećen.
U Bostonu je otvorena istraga zbog dekapitiranja spomenika, ali dosad nitko nije uhićen, rekao je u srijedu glasnogovornik lokalne policije.
Gradonačelnik Bostona rekao je da će kip biti uklonjen, te da će se pričekati konačna odluka o njegovoj sudbini.
“Mislim da je dobro kapitalizirati stvari” na valu prosjeda protiv rasizma koji trenutno potresaju SAD, rekla je za AFP jedna stanovnica Bostona, ispred oštećenog spomenika Kolumbu.
“Kao i crnci u ovoj zemlji, starosjedioci su bili maltretirani. Ovaj pokret je moćan, a dekapitacija spomenika je vrlo simbolična”, rekla je.
U Miamiju na Floridi kip koji se nalazi u parku oštećen je crvenom bojom a na njega je ispisano Black Lives Matter (Crni životi su važni) i George Floyd.
Još jedan kip tog istraživača srušen je u utorak navečer u Richmondu, u Virginiji, i uz pomoć užeta dovučen do jezera i bačen u njega.
Pokret koji napada simbole američke robovlasničke i rasističke prošlosti pogodio je i druge zemlje, pogotovo Veliku Britaniju i Belgiju, gdje su se posljednjih dana na meti našli kipovi koji predstavljaju figure iz kolonijalog doba.
Reuters javlja da je u četvrtak srušen i Kolumbov kip u Saint Paulu, u Minnesoti.
Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda u Kotoru koji je u septembru prošle godine odbacio tužbeni zahtjev preduzeća „Maxko“ iz Kotora protiv odbornika Demokrata u SO Kotor, pjesnika, satiričara i muzičara dr Gorana Jovanovića, da toj firmi koja je osnivač Skala radija, Jovanović isplati odštetu od 5.000 eura i javno se izvini zbog svojih izjava o tom mediju i njegovoj uređivačkoj politici.
Vijeće Višeg suda kojim je predsjedavala sutkinja Magdalena Zečević 26. maja potvrdilo je prvostepenu presudu Osnovnog suda u Kotoru i kao neosnovanu, odbilo žalbu koju je na nju podnio advokat Skala radija, Nikola Samardžić. Viši sud je potvrdio i presudu kotorskog da je „Maxko“ na čijem je čelu glavni i odgovorni urednik Skala radija Slavko Mandić, dužan da Jovanoviću nadoknadi sudske troškove u iznosu od 812,5 eura.
Jovanovič je lani u tri odvojene parnice pred Osnovnim sudom u Kotoru dobio procese koji su protiv njega zbog navodnih uvreda i narušavanja njihovig ličnog i poslovnog ugleda i časti podnijeli kompanija „Maxko“, sam Slavko Mandić i glavna i odgovorna urednica Skala radija Dubravka Jovanović, tražeći ukupno odštetu od 15.000 eura. Na to se žalio advokat Samardžić koji je interese Skale zastupao u sva tri procesa, ali je Viši sud u Podgorici do sada potvrdio dvije prvostepene presude.
Sudije kotorskog osnovnog suda Predrag Krstonijević, Mišo Jakšić i Andrijana Zečevič-Vukićević u svojim prvostepenim presudama nisu prihvatili tvrdnje Slavka Mandića i njegovih saradnika da ih je Timur Tmurni u svojim objavama na fejsbuku, You Tubeu i drugim platformama, izvrgao ruglu, vrijeđanju, oklevetao i povrijedio njihovu čast i ugled, nanio im duševne bololove i prouzrokovao materijalnu štetu. Pozivajući se na više konkretnih slučajeva iz prakse tog Evropskog suda za ljudska prava, kotorske sudije su procijenile da se Timur nije Mandiću i Jovanovićevoj narugao kao privatnim, već kao javnim ličnostima, te da je iznio vrijednosni sud o radu Skala radija i njegovog menadžmenta na što je Timur imao pravo po Ustavu Crne Gore i po članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja.
Nezadovoljan ovakvim presudama Mandić je i sam javno počeo prozivati kotorske sudije nazivajući ih sramnim i poručujući da se sada i on bavi satirom pa se sudijama obraćao kao „Krstoprdu“ i „Jakšosmrdu“ što je izazvalo oštru reakciju Udruženja sudija Crne Gore, ali i privatnu tužbu koju je protiv Mandića nakon toga podnio sudija Krstonijević.
U najnovijoj presudi Višeg suda u Podgorici koja potvrđuje drugu od tri prvostepene presude u korist Gorana Jovanovića, njegovo i pravo svih građana na slobodu govora, mišljenja i izražavanja je afirmisano možda i snažnije i argumentovanije nego ikada do sada.
Naime, Viši sud je potvrdio stavove sudija Osnovnog suda u Kotoru da Timur ima pravo da izražava svoje mišljenje i stavove iako je pored ostaloga, u svojim javnim nastupima posvećenim radu Mandića i Skale koji važi za medij izuzuetno blizak DPS-u i naklonjen crnogorskim vlastima, satiričar korsitio i pojmove poput „Štala smradio“, „Udbaško-depeesovski medij“, „uhljebi režima i medijski trovači“…. Uz ponavljanje ranije konstatovanog da su Mandić i Jovanovićka na novinari javne ličnosti i da su stoga dužni trpjeti i veći stepen kritike na svoj račun, kao i da Skala kao medij mora trpjeti kritike i izražavanje vrednosnih sudova gražana o načinu na koji taj medij radi, Viši sud je posebno podvukao da „sloboda izražavanja predstavlja jedan od suštinskih temelja demokratskog društva i jedan je od osnovnih preduslova za napredovanje društva i samoostvarenje svakog pojedinca“.
„Zaštita tog konvencionalnog prava nije ograničena na izražavanje istinitih faktografskih iskaza, iako istinitost iskaza ima određenu težinu i važnost prilikom procjenjivanja, već obuhvata i izražavanje kritičkih mišljenja i vrijednosnih sudova. Isto tako, nije ograničena samo na sadržaj koji se smatra neuvredljivim, ravnodušnim i nailazi na pozitivan prijem, već to pravo obuhvata i one informacije koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju.“- naveo je pored ostaloga, u svojoj presudiViši sud, pozivajuči se na nekoliko konkretnih presuda iz prakse evropskih sudova. U presudi piše i da Skala nije dokazala da je zbog navodne Timurove kampanje protiv tog medija pretpjela materijalnu i poslovnu štetu i da su joj poslovni partneri navodno, otkazivali saradnju, i naglašava da je satiričar metaforično se izražavajući, iznosio sopstvene vrednosne sudove o radu tog medija i „tužoca (Skalu) kroz metaforične iskaze povezivao sa političkim djelovanjem“.
„Ovaj sud nalazi da tuženi (Jovanović) u svojim objavama nije povrijedio lična prava tužioca (Skale), bez obzira da li se radi o istinitim ili neistinitim informacijama. Ovo i iz razloga što informacije o političkim pitanjima doprinose debati od javnog interesa, javnost svakako ima pravo da zna takvu informaciju i bilo kakva ograničenja takve slobode izrađavanja ne bi bila opravdana“- stoji u presudi Višeg suda.
MOŽE SE NEKOME REĆI I DA JE FAŠISTA JER JE TO VREDNOSNI SUD
U presudi Višeg suda piše i da je Osnovni sud u Kotoru pravilo procijenio da je korištenje termina „fašista“ u Timurovim objavama o Mandiću i Skali te njihovo poređenje sa UDBA-om i Gebelsom „u konkretnom slučaju predstavja vrednosni sud“. Pozivajući se na konkretne presude Evropskog suda, Viši sud je konstatovao da se korišćenje takvih termina „ne opravdava automatski osudu za klevetu“ i da se „generalno uvredljivi izrazi poput „idiot“ ili „fašista“ mogu smatrati prihvatjivom kritikom u određenim okolnostima“.
Viši sud je potvrdio i nalaz prvostepenog da je tužilac (Skala) kao klasični medij imao mogućnost da u svakom trenutku reaguje i preko soprvenog medijskog prostora argumentovano opovrgne tvrdnje koje je Jovanović iznosi na svom fejsnuk profilu, ako su smatrali da su one neistinite ili netačne, te da u tome nema prostora za miješanje države koje bi nastalo eventualnom osuđujučom presudom za Timura.
„Nesporno je da se tuženi izražavao kroz satiru a upotreba vulgarnih izraza sama po sebim nije presudna u procjeni uvredljivog izražavanja, jer može da posluži samo u stilske svrh, a po ocjeni Evropskog suda za ljudska prava, stil predstavlja dio komunikacije kao oblika izražavanja i kao takav je zaštičen zajedno sa sadržajem izražavanja“- piše u presudi.
U Kotoru ove godine ne očekuju ni veliku posjećenost ni sjajne poslovne rezultate.
Direktorica lokalne TO Ana Nives Radović kaže da će biti dobro ako uopšte bude posjećenosti i ukoliko turistička privreda bude imala razloge da funkcioniše. Od kampanje “Ljetuj doma” u tom gradu ne očekuje mnogo jer, kako je dodala, domaći gosti i gosti iz regiona žele odmor na plažama. Ove godine, značajnije prihode očekuje od postsezone, mada kaže, da će to biti ono što je Kotor do sada imao tokom zime.
Radović je u Jutarnjem programu RTCG kazala da su mnogi razlozi zbog kojih Kotor ne može očekivati ni veliku posjećenost ni sjajne poslovne rezultate ove godine.
– Biće dobro ako uopšte bude posjećenosti i u koliko turistička privreda bude imala razloge da funkcioniše, jer mnogi razmišljaju da tokom ove godine pauziraju, jer isplativost nije na njihovoj strani – kazala je Radović.
Očekuje da postsezona donese neke značajnije prihode jer je to, kako je kazala, period karakterističan za izljetnički turizam.
Ana Nives Radović direktorica TO Kotor
– Ove godine svakako zbog brojnih preporuka i SZO i uopšte načina na koji će se putovati, ne očekujemo veću posjećenost jer i tu dolazi do drugačije politike dolazaka i kada je riječ o gostima sa kruzera i o dolascima avionom, dakle brojni su faktori koji će uticati da ne bude, neću reći gužvi, jer sada govorimo o održivosti i isplativosti – kazala je Radović.
Ove godine, kako je kazala, u septembru i oktobru očekuju ono što je Kotor ima tokom zime.
– Svakako ne velike brojke, ne nešto što će ovu godinu učiniti isplativom, već ono što će im na minimumu omogućiti da ovu godinu završe bez velikih gubitaka ali svakako ne u plusu – kazla je Radović.
Od kampanje “Ljetuj doma” u tom gradu ne očekuju mnogo jer, kako je kazala Radović, domaćih gostiju ima najmanje u Kotoru.
– Kotor jeste atraktivan za obilaske, ali naši ljudi žele plaže i slične atrakcije, pa Kotor može biti zanimljiv za jednodnevne izlete. Nekih dužih rezervacija gostuju iz Crne Gore nema. Očekujemo posjetu restoranima i jednodnevne izlete ali od kampanje ‘Ljetuj doma’ ne očekujemo značajne prihode – istakla je Radović.
Fokus je, kaže, na nalaženju alternatovnih izvora finansiranja.
– Jer boravišna i izletnička taksa kao naši glavni izvori finansiranja, neće biti ni u jednocifrenom procentu u odnosnu na raniji period. Tako da ćemo se okrenuti projektnim aktivnostima i svemu onome što je opterećivalo grašku infrastrukturu. Mnogo više ćemo voditi računa da budemo ‘eko frendli’ destinacija i uradimo prvo projekte za zaštitu biodiverziteta, promociju prirodnog i kulturnog nasljeđa itd, da obezbijedimo novac iz Evropskih fondova koji nam do sada nijesu bili tako dostupni – dodala je Rdaović.
Vidljiviji oporavak turističke privrede Radović ne očekuje za manje od pet godina.
Na plaži Luke u Murteru podignut je “virtualni teleporter” – komunikator u obliku dvije stilizirane periske visoke približno četiri metra. Riječ je o trećoj, ujedno i posljednjoj fazi projekta uređenja murterske plaže.
– Radi se dakle o inovativnom konceptu kojeg su osmislili djelatnici općine Murter-Kornati, poduzeća Novena i arhitekt Goran Potušek koji je dizajnirao spomenik te projektirao uređenje čitave plaže. Instalacija se sastoji od hardware i software komponente – pojašnjavaju nam iz Općine Murter-Kornati.
Spomenik prijateljstva i “komunikator”
– Riječ je o spomeniku prijateljstva između općine Murter-Kornati i norveške općine Herøy koje su 18. oktobra 2013. potpisale ugovor o bratimljenju i suradnji. Suradnja je započela na jednoj konferenciji u gradu Blackpool u Velikoj Britaniji na kojoj se bivši načelnik Ivan Božikov pohvalio kolegi načelniku norveške općine kako je općina Murter-Kornati, sa svojih 160 otoka, otočića i hridi najotočnija općina Mediterana. Tadašnji načelnik norveške općine Herøy, Arnt Frode Jensen se na to nasmijao i uzvratio da njihova općina broji 1700 otoka i otočića. I tako je nastalo prijateljstvo. Od tada su u nekoliko navrata delegacije iz Murtera i Herøy izmjenile posjete.
Norvežani su prilikom posjeta Murteru i Zadru u 2013. upoznali arhitekta Niku Bašića koji je predstavio i pokazao im na licu mjesta čuvene morske orgulje. Od tuda se rodila ideja da se osmisli atraktivni spomenik prijateljstva. Niko Bašić je s bivšim načelnikom Ivanom Božikovom čak posjetio općinu Herøy te predložio izgradnju “komunikatora”, instalacije uz pomoć koje bi stanovnici općina mogli međusobno komunicirati. To je ostao okvir za promišljanje projektiranja spomenika prijateljstva. Neko vrijeme smo tražili lokaciju spomenika ali kako je arhitekt Goran Potušek započeo projektirati uređenje plaže Luke, predložio da se spominik izgradi upravo tamo i sve to integrirao u svoj projekt uređenja plaže.
Hardware komponenta Spomenik ima oblik stilizirane školjke periske/losture, visok je 4 metra i izrađen od COR-TEN čelika. Unutarnja nosiva konstrukcija izrađena je o vruće pocinčanih, čeličnih profila, dok su vanjske plohe izrađene od limova COR-TEN čelika debljine 5mm. COR-TEN plohe će vrlo brzo poprimiti narančasto-smeđu boju, dok će nijanse i tonovi varirati ovisno o vremenskim prilikama. COR-TEN je uz estetske osobine, odabran i iz razloga što je vrlo zahvalan za održavanje osobito na lokaciji uz more, izloženoj velikim udarima bure – kažu iz Općine.
Isti spomenik i u Norveškoj
– U spomenik je ugrađeno gotovo 100 metara trake LED rasvjete koja noću pulsira. Sofware komponenta Smartphone aplikacijia se temelji na tehnologiji proširene stvarnosti. Aplikacija će omogućiti da korisnik prolaskom kroz virtualna AR vrata (u stvarnosti kada prođe između 2 krila spomenika) na zaslonu mobitela ugleda norveški krajolik. Ako se okrene natrag na ekranu će vidjeti portalna vrata za povratak u Murter.
Ideja je da se isti spomenik instalira u Norveškoj. Aplikacija će sadržavati nekoliko najatraktivnijih lokacija Murtera i Herøya snimljenih 360×180 virtualnim panorama. Tako će korisnik u Murteru na svom pametnom telefonu moći primjerice promatrati polarnu svjetlost iznad planine koju Norvežani nazivaju ‘7 sestara’, dok će korisnik u Norveškoj moći uživati u pogledu na murterske plaže i otočni arhipelag uključujući Kornate.
Iz Općine napominju da spomenik još nije dovršen! Predstoji još izgradnja postolja i dovršetak softvera odnosno aplikacije proširene stvarnosti.
– Pokraj spomenika ćemo instalirati i info tablu s uputama kako koristiti aplikaciju te s ekološka priča o pomoru periski na Jadranu i priči o prijateljstvu među Općinama. Ako sve bude po planu svečano otvorenje spomenika će biti krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca – poručuju.
Uređenje plaže započeto 2016. godine
Općina Murter-Kornati je započela sa uređenjem plaže 2016. godine prema projektu arhitekta Gorana Potušeka. Plaža je uređivana u 3. faze ukupne vrijednosti približno 2,6 milijuna kuna, o čega je Ministarstvo turizma kroz Fond za razvoj turizma sufinanciralo 671 000 kuna. To je obiteljska plaža i trenutno je najsadržajnija i najopremljenija murterska plaža. U potpunosti je prilagođena osoba s smanjenom pokretljivosti te sadrži rampu za ulaz u more i WC za invalide. Plaža je opremljena novouređenim sanitarnim čvorom s presvlačilištem za bebe, tornjem za spasilačku službu, dječjim igralištem te spravama za vježbanje. U posljednjoj fazi ugrađen je i spomenik prijateljstva s norveškom općinom Heroy.
„Demokratska partija socijalista godinu dana ne plaća račune za zakup – korišćenje multimedijalne sale u Opštini Tivat, saopštavaju iz grupe birača „GORAN BOŽOVIĆ – ČASNO I ODGOVORNO ZA BOLJI TIVAT“.
„Sada je potpuno jasno zašto Opština Tivat mjesecima krije podatke i odbija da dostavi dokumentaciju o naplati zakupa za korišćenje multimedijalne sale u upravnoj zgradi Opštine Tivat. To što smo osnovano sumnjali poznavajući metode funkcionisanja DPS-a i njihovih opštinskih funkcionera, potvrđeno je konačno dokumentima koji su dostavljeni nakon višemjesečnog „ćutanja“ Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode. DPS nije platio račune za devet termina zakupa navedene sale, iako je Odlukom o uslovima i načinu korišćenja sala od strane trećih lica br. 0101-843 od 30.10.2013. godine definisano da bi kompletan iznos po terminu trebalo da bude uplaćen na dan korišćenja sale“ saopštava Goran Božović, nosilac liste.
Na dokumentima se jasno uočava devet zaduženja DPS-a u periodu od 05. avgusta 2019. godine do 12. marta 2020. godine, kao i da ne postoji niti jedna uplata od strane DPS u tom periodu pa sve do 01. juna 2020. godine.
„Na kartici obveznika (DPS) nije evidentirana nijedna uplata u navedenom periodu, pa bi ukupan dug DPS-a trebalo da iznosi 2117,50 eura, bez zatezne kamate. Međutim, na posljednjem izvodu sa stanjem duga na 01.06.2020. godine evidentirano je dugovanje u iznosu od 968 eura (samo za poslijednja četiri termina zakupa). Đe je nestao dotadašnji dug za prethodnih pet termina zakupa u iznosu od 1149,50 eura? Da li je Opština Tivat nezakonito otpisala dio dugovanja DPS-a u navedenom iznosu, ili lažira dokumenta? Da li je moguće da skoro godinu dana Opština Tivat ne preduzima nikakve mjere da naplati dug DPS-a i dozvoljava da se isti gomila? Zašto se DPS-u odobrava korišćenje sale u novim terminima ako mjesecima ne plaća račune za zakup?“ Božović postavlja jasna pitanja opštinskoj upravi, navodeći da ne želi komentarisati polupismene račune koje kreiraju službenici uz banalne prepisivačke greške u navođenju godine i vrste zakupa, pa čak i u visini duga za naplatu.
Interesantno je da su na dan 01.06.2020. godine po 242 eura za zakup već mjesecima Opštini Tivat dužni i Socijaldemokrate (koji su dio lokalne vlasti) i SDP, koji su koristili navedenu salu za partijske konvencije.
DPS-dug za zakup
Božović je i ranije uz dokaze ukazivao na zloupotrebu opštinskih prostorija po mjesnim zajednicama i službenih vozila od strane DPS-a i lokalnih funkcionera u izbornoj kampanji koja je trenutno u prekidu.
„Prosto je nevjerovatno na koje sve načine ova neodgovorna i krajnje štetna vlast vrši zloupotrebe. Ova dokumenta su čist dokaz bezakonja, zloupotreba, neodgovornosti i bahatosti DPS-a i lokalnih funkcionera, koji prisvajaju javna sredstva i stavljaju ih u službu ostvarivanja ličnih i partijskih interesa. Sve ovo nedvosmisleno ukazuje na ozbiljno kršenje zakona te upućujemo poziv unutrašnjoj reviziji i drugim nadležnim organima da preduzmu radnje u svojoj nadležnosti kako bi se kaznila odgovorna lica koja ove zloupotrebe omogućavaju, te kako bi se sva dugovanja naplatila u skladu sa zakonom, jer su to sredstva svih građana Tivta. Još jednom pozivamo nadležne da kazne Opštinu Tivat i odgovorna lica zbog prethodnog ćutanja uprave i dokazanog kršenja odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kako bi dokazali da zakon nije mrtvo slovo na papiru i da kršenja istog neće proći nekažnjeno“ zaključuje Božović.
Predsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac (DPS) i sekretar Opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat Duško Božović, potpisali su danas ugovor o raspodjeli prostora u novoizgrađenom objektu u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu.
Ovaj objekat koji je sagradila Opšptina, koristiće upravo Crveni krst Tivat i novoosnovana tivatska JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
Kusovac je, kako su saooštili iz kabineta gradonačelnika, kazao da je Opština Tivat “na kvalitetan način rješila problem prostora u kojem će raditi Opštinska organizacija Crvenog krsta”.
“U pitanju je površina od 300 metara kvadratnih, uključujući i zajedničke prostorije. Koristim takođe priliku da vam zahvalim na svemu što je Crveni krst uradio tokom proteklog perioda epidemije koronavirusa. Upravo smo tada, svi mi bili svjedoci važnosti postojanja jakog, dobro opremljenog i dobro organizovanog Crvenog krsta, koji je uvijek tu u službi građana”- naveo je Kusovac.
Sekretar Božović najavio je da će uskoro biti zvanično obilježen početak rada Crvenog krsta u novim prostorijama.
„Po informacijama kojima raspolažem, ovo je jedina opština kod nas, a i šire, koja je na ovaj način obezbjedila uslove za rad svom Crvenom krstu. Predstoji nam opremanje prostorija koje preuzimamo. Takođe veoma pažljivo čuvamo i pripremamo zalihe koje bi nam mogle zatrebati, a nedavni događaji su nam pokazali od kolike je to važnosti.“- rekao je Božović.
Potpisivanje ugovora
Potpisivanju Ugovora su prisustvovali i predsjednica OO Crveni Krst Tivat, Snežana Kršikapa, kao i sekretarka Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja mr Darka Ognjanović (DPS).
„Akcija „Mi stvaramo lidere“ koju Opština već nekoliko godina unazad sprovodi sa Srednjom mješovitom školom „Mladost“ iz Tivta, ove će godine biti u znaku volontera Crvenog Krsta, na način što ćemo bilbord ispred objekta škole iskoristiti ovoga puta i za prezentaciju njih, kao pojedinaca koji su dali veliki doprinos u borbi sa epidemijom.“ -najavila je Ognjanović.
Opština Tivat, kako su naglasili iz lokalne uprave, kontinuirano pruža podršku OO Crveni krst Tivat na način što je budžetom Opštine i za ovu godinu obezbijeđeno 50.000 eura za finansiranje projekta gerontodomaćica, dok je 15.000 eura opredjeljeno za rad same opštinske organizacije Crvenog krsta.
Austrijski sastav “Tribidabo” koji čine gitarista Simon Reithofer, saksofonista Matthias Meister i harmonikaš Bernd Kohlhofer nastupiće ovog ljeta na festivalu KotorArt Don Brankovi dani muzike, u okviru našeg najmlađeg segmenta – Pjaca od Džeza!
Pored dobro poznate lokacije džez koncerata na trgu od Muzeja, planirano je da sastav nastupi i u kompleksu Luštica Bay kao i na festivalu “Wild Beauty Art” na Žabljaku!
Svi nastupi sastava “Tribidabo” će se realizovati u saradnji sa Austrijskom ambasadom u Crnoj Gori, partnerom ovogodišnjeg festivala.
Nizozemski avio prijevoznik KLM od 4. jula postupno kreće s letovima iz Amsterdama za Split i Zagreb , osiguravajući na letovima kao i druge avio kompanije niz mjera za zaštitu zdravlja putnika i posade, izvijestili su u četvrtak iz te kompanije.
KLM će prema najavi ponovno za Zagreb iz Amsterdama i nazad od 4. jula letjeti tri puta sedmično, a za Split od istoga datuma svaki dan, dok bi nedjeljom imao dva leta.
Svim putnicima iz KLM-a predlažu da se prije bilo kakvih planova za letenje obrate odgovarajućim nacionalnim vlastima kako bi provjerili uvjete ulaska i boravka na određenom odredištu te u tranzitnim zemljama, jer je u nekima još uvijek na snazi karantena pri dolasku.
U organizaciji JK Jovo Dabović, a pod pokroviteljstvom D-Marin Portonovi marine održaće se I Portonovi regata pod imenom “Bokeška ostrva” za klasu krstaš u pet kategorija.
Regata ‘’Bokeška ostrva’’ će se održati od 12. do 14. juna 2020. godine sa planiranim startom ispred D-Marin Portonovi marine u 11:00h, u subotu 13. juna. Takmičenje će se odvijati u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, a navigacione rute obuhvataju ostrvo Mamula, tivatska ostrva i peraška ostrva. Profesionalni jedriličari, ali i brojni amaterski ljubitelji jedrenja, prisustvovaće ovoj nautičkoj manifestaciji.
D-Marin Portonovi, kao jedna od prepoznatljivih marina u okruženju ima želju da, uz usluge koje pruža, razvije i sve sadržaje za ljubitelje jedrenja. Organizatori vjeruju da će prva regata krstaša postati tradicionalna međunarodna regata u Boki sa nastojanjem da iz godine u godinu širi broj učesnika, uključujući i jedrilice koje se nalaze na vezu u D-Marin Portonovi marini. Ambicija je da regata obogati ponudu za inostrane i domaće ljubitelje jedriličarskog sporta.
Nakon završetka regate, svake večeri učesnike i goste očekuje dobro društvo i zabava kroz tematske večeri na različitim lokacijama u Portonovom. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada planirana je za nedjelju 14. jun sa početkom u 19 sati.
Vjernici oko krstionice na Miholjskoj prevlaci - foto S.L.
Krstionica
Krstionica
Krstionica
Uprava policije saopštila je da su apsolutno netačni navodi da policija vrši opsadu Tivta na lokaciji Miholjska prevlaka i da pruža asistenciju kako bi se srušila krstionica na ovoj lokaciji.
“Netačne su informacije koje su iznijeli poslanici Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore i svešteno lice M.B. da policija vrši opsadu u Tivtu na lokaciji Miholjska prevlaka kako bi se obezbjedilo uklanjanje krstionice. Službenici Uprave policije u Tivtu vrše redovne poslove i zadatke iz svoje nadležnosti. Demantujemo navode da policija preduzima bilo kakve aktivnosti u vezi krstionice na Miholjskoj prevlaci”, saopšteno je iz Uprave policije.
Oko 200 građana prisutno je u ili ispred manastirskog kompleksa na Prevlaci.
Krstionica
Oni će kažu, ostati ovdje do daljnjeg. Večeras će, kako je najavljeno, u manastiru kod krstionice biti održana večernja služba i liturgija, a mnogi građani najavljuju da će ostati ovdje i bdjeti tokom cijele noći.
“Neka znaju da na svako njihovo pomijeranje koje nam je sumnjivo, mi ćemo se okupiti i braniti ovu svetinju”, kazao je okupljenima sveštenik Mijajlo Backović.
On ih je upoznao sa aktuelnim stanjem u pravnom postupku riješavanja statusa krstionice i naglasio da država u trenutnim okolnostima, ne može krenuti u rušenje krstionice bez odluke suda.
Krstionica na Prevlaci – foto Boka News
Backović je izrazio sumnju u tvrdnje policije da su se njihove snage danas u Tivtu pojavile radi akcije hapšenja bezbjedonosno interesantnih lica, a ne radi eventualnog pokušaja rušenja krstionice.
Sa okupljenim građanima koji i dalje pristižu na Prevlaku je i sveštenstvo manastira predvođeno igumanom, ocem Benediktom.
