Korisnici usluga Narodne bibliotete Budve od danas mogu preuzeti novo izdanje časopisa „Krug mladih“ koji je nedavno izašao iz štampe. Časopis Krug mladih izdaje NVO „Sedma sila mladih“ a suizdavač 15. broja je Narodna biblioteka Budve.
Zorica Radenović, urednica časopisa i predsjednica NVO „Sedma sila mladih“ u uvodnoj riječi istakla je: „Proljeće 2020. dočekali smo u znaku globalne pandemije, koja je mnoge od nas natjerala da vrijeme provodimo u četiri zida. Ali, to nas nije obeshrabrilo da dane izolacije iskoristimo istražujući nove i aktuelne teme, o kojima ćete čitati u novom izdanju časopisa. Pored razmišljanja o virusu Covid-19 koji je pokrenuo mnoga važna pitanja o životu i egzistenciji u 21. vijeku, istraživali smo i kako to tehnologija utiče na naše živote, pisali o negativnim uticajima influensera na djecu i mlade, balansiranoj upotrebi tehnologije i pametnih telefona, digitalnoj higijeni i zdravim stilovima života. Nijesmo zaboravili ni manje važnu temu – omladinski aktivizam, kao ni priče kojima afirmišemo mlade, talentovane sugrađane. Osvrnuli smo se i na zanimljivosti našeg grada, u želji da strgnemo veo zaborava sa događaja i ličnosti koje su obilježile našu prošlost. Priču o znamenitim Crnogorkama, posvetili onima koje su uvijek bile stub porodice i društva, a koje se i danas bore za svoja prava“.
Radenović je naglasila da je promocija 15. broja časopisa odložena zbog mjera NKT za zarazne bolesti, te da će, u saranji sa Narodnom bibliotekom Budve i ukoliko to okolnosti budu dozvoljavale biti upriličena u narednom periodu.
„Krug mladih“ br. 15 predstavlja dio projekta „Birajte aktivizam vjerujući u njegovu moć“ koji sprovodi NVO „Sedma sila mladih“ uz finansijsku podršku Opštine Budva, na osnovu odluke Komisije za raspodjelu dijela sredstava za NVO za 2019. godinu. Sadržaj časopisa predstavlja isključivu odgovornost autora i ne odražava stav donatora.
Brod “Budva“ Barske plovidbe isplovio je danas u 11 sati iz njemačke luke Hamburg za nigerijsku luku Lagos gdje je očekivano da stigne 19. maja u 14 sati, potvrdio je direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković.
Direktor Barske plovidbe, Tihomir Mirković saopštio je da je nešto poslije 11 sati brod isplovio, uz napomenu da je brod dobio sve potrebne dozvole.
“Upravo sam prije nekih desetak minuta dobio informacije od kapetana broda da je isplovio iz luke Hamburg. Nije brod imao nikakvo zadržavanje, a ni kompanija nije imala bilo kakve gubitke. Samo je jedan pomorac uhapšen zbog zapljene droge na brodu Budva, nije bilo drugih hapšenja,” saopštio je Mirković.
Podsjećamo, pomorac iz Bara Mladen Radulović uhapšen je u subotu ujutro u njemačkoj luci Hamburg nakon što je policija na brodu “Budva“ pronašla 500 kilograma kokaina.
Akcija je izvedena u saradnji sa partnerskim službama Velike Britanije i Holandije koje zajedno sa crnogorskom policijom prikupljaju dokaze o djelovanju ove kriminalne organizacije.
Preko Debelog brijega , graničnog prelaza sa Hrvatskom i EU ovog aprila prešlo je 99 odsto manje putnika nego lani u isto vrijeme. Zbog pandemije korona virusa i zatvaranja granice za strance, samo 1481 putnik prešao je ovu granicu. Riječ je o crnogorskim državljanima koji se vraćaju u Crnu Goru I putnicima u tranzitu.
Tokom aprila u Crnu Goru se organizovano vratilo 63oje naših državljana i šest stranaca sa dozvoljenim boravkom , a 248 lica bilo u tranzitu. Za njih je obezbjeđena policijska pratnja do graničnih prelaza Božaj i Kula. Lani je u istom periodi granicu na Debelom brijegu prešlo 224.337 putnika.
Smanjen je i teretni saobraćaj jer se roba iz Evropske Unije usmjerava na prelaz Ilijino brdo.
Prometa putnika i plovila preko četiri pomorska granična prelaza u Boki Kotorskoj nije bilo iako je odnedavno dozvoljen medjunarodni pomorski saobraćaj.
Profesionalna odnos službenika na graničnim prelazima u Boki doprinjeo je da ne bude unošenja I širenja korona virusa , što potvrdjuju i podaci Instituta za javno zdravlje.
Hrvatska je danas ušla u drugu fazu popuštanja epidemioloških mjera kojom je predviđeno postupno reaktiviranje zdravstvenog sustava i početak rada djelatnosti u kojima se ostvaruje bliski kontakt, poput frizera, brijača i pedikera.
Vladinim planom za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti u okolnostima epidemije koronavirusa predviđeno je da se u drugoj fazi postupno normalizira rad javnog zdravstvenog sustava, kao i privatnog zdravstvenog sustava, ali uz poštivanje posebnih epidemioloških mjera.
Liste čekanja će biti ažurirane
U sklopu postupnog reaktiviranja zdravstvenog sustava, koji je zbog pandemije koronavirusa bio usmjeren samo na zbrinjavanje hitnih pacijenata, ponovno će se pokrenuti operativni programi i dijagnostičko-terapijski postupci koji su bili odgođeni od polovice ožujka.
Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da će liste čekanja biti ažurirane, a svi bolesnici bit će obaviješteni o novim terminima.
Pojačat će se koordinacija s liječnicima primarne zaštite kako bi se predoperativna priprema pacijenata obavila tako da vrijeme boravka u bolnicama bude što kraće .
Također će se osnažiti usluge kroz dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije te organizirati poliklinički rad kroz naručivanje pacijenata u točno određeno vrijeme, kako bi se smanjilo vrijeme provedeno u čekaonicama.
Radit će se u dvije smjene, od 8 do 20 sati, a po potrebi i vikendom, najavljuje ministar.
Uz posebne mjere vrata otvaraju frizeri, pedikeri, saloni za masažu…
U drugom koraku popuštanja mjera usmjerenih na suzbijanje i sprječavanje širenja zaraze, koje su bile donesene sredinom ožujka, omogućit će se rad i djelatnostima u kojima se ostvaruje bliski kontakt s klijentima, poput frizera, kozmetičara, brijača i pedikera.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) uoči druge faze relaksacije donio je preporuke usmjerene na sprječavanje i suzbijanje epidemije kojima se detaljno uređuje rad frizerskih i kozmetičkih salona, brijačnica, kao i salona koji se bave tetoviranjem, manikurom i pedikurom.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izvijestio je da su u uslužne djelatnosti s bliskim kontaktom, koje se sutra otvaraju, uključili i salone za masažu i usluge fizioterapije izvan bolnica, za koje je zabrana rada trebala vrijediti još tjedan dana.
U preporukama za organizaciju rada frizerskih salona i brijačnica preporučuje se isticanje vidljivih obavijesti za sve djelatnike i klijente, postavljanje dozatora s dezinficijensima i raspoređivanje sjedećih mjesta u čekaonicama tako da zadovoljavaju mjere fizičke udaljenosti za klijente koji ne mogu čekati izvan prostora salona, dok ostali svoj red čekaju vani.
Preporučuje im se i postavljanje zaštitne pregrade u dijelovima salona gdje se plaćaju usluge te je potrebno osigurati minimalni međusobni razmak od 1,5 metra između svih osoba koje se nalaze uz prostoru, izuzev klijenta i djelatnika za vrijeme pružanja usluge.
HZJZ je prošlog vikenda donio i precizne preporuke za vjerske obrede, koji su omogućeni od 2. svibnja, a kojima se ističe potreba da trajanje vjerskih okupljanja bude skraćeno, da se osigura fizičko distanciranje sudionika i pojačana higijena osoba i prostora.
Tri faze u tri tjedna
Prva faza popuštanja mjera krenula je prošlog ponedjeljka kad je omogućen rad svim djelatnostima trgovine, osim onih koji posluju unutar trgovačkih centara. Od tada su ponovno pokrenute gradske i prigradske i brzobrodske linije, a otvorene su i knjižnice, muzeji, galerije, antikvarijati i knjižare.
U trećoj fazi popuštanja mjera, koja bi trebala krenuti od 11. svibnja, omogućava se okupljanje do 10 osoba na jednom mjestu, uz poštovanje mjera fizičke udaljenosti te rad trgovačkih centara, uz poštovanje posebnih epidemioloških mjera.
Omogućava se i rad predškolskih ustanova i razredne nastave od 1. do 4. razreda osnovne škole te posebnih razrednih odjela i rada s djecom s teškoćama koja imaju pomoćnika u nastavi. Studenti pak mogu na laboratorijske, umjetničke i kliničke vježbe te na praksu u malim grupama.
Predviđeno je i uvođenje međužupanijskih prijevoznih linija i linija domaćeg zračnog prijevoza te otvaranje ugostiteljskih objekata isključivo na vanjskim prostorima i terasama. Ugostiteljski objekti u smještajnim kapacitetima bili bi otvoreni samo za korisnike usluga smještaja, otvorili bi se nacionalni parkovi i parkovi prirode i proširile mogućnosti za izdavanje e-propusnica.
Prvi puta u devet tjedana Talijani u ponedjeljak mogu šetati i posjetiti rodbinu, nakon što je pandemijom koronavirusa najpogođenija zemlja Europe počela s ublažavanjem restrikcijskih mjera.
Četiri milijuna ljudi, od čega oko 72 posto muškaraca, vratit će se na gradilišta i u tvornice kako bi gospodarski uzdrmana zemlja ponovo pokrenula gospodarske aktivnosti.
Restorani koji su preživjeli najgoru krizu unazad nekoliko generacija otvorit će se samo za uslugu naručivanja hrane za van, no barovi pa čak i sladoledarnice će ostati zatvoreni.
Javni prijevoz se ne preporučuje, a u javnim prostorima svi će morati nositi maske.
Wuhan, kineski grad u pokrajini Hubei i izvorište fatalnog virusa SARS-CoV-2 , objavio je 23. siječnja karantenu koja je trajala 76 dana, a nekoliko tjedana kasnije to je učinila i Italija
Tako je Italija postala prva zapadna demokracija koja se zbog bolesti covida-19 potpuno zatvorila. Službeno je u Italiji uslijed epidemije umrlo 28.884 ljudi, najviše u Europi.
Također, posljedice po ekonomiju su dosegle povijesne razmjere. Očekuje se da će treće najveće gospodarstvo eurozone doživjeti najveći pad od Velike krize 30-ih godina 20. stoljeća.
Polovica radne snage dobiva državne potpore, a isti broj strahuje od nezaposlenosti. Također, dio nezaposlenih ne vjeruje u sposobnost premijera Giuseppea Contija da će sigurno izbaviti zemlju iz pogibelji.
“Brine me ponovno otvaranje. Vlasti kao da ne znaju kako postupati”, kazao je 37-godišnji Davide Napoleoni.
Ponovno otvaranje je zbog uvelike decentraliziranog sustava neujednačeno te su pokrajine Veneto i Kalabrija još prošli tjedan dozvolile serviranje jela i pića u barovima i restoranima, a područje Genove razmišlja o otvaranju plaža i rekraetivnim akrivnostima poput jedrenja, ali u manjim skupinama.
Susjedna regija Emilia-Romagna ih pak i dalje drži zatvorenima, čak i za one koji žive pored mora.
Čak 62 posto Talijana smatra da će im zbog mjera karantene trebati psihološka pomoć.
Potpora Contijevoj vladi i dalje stoji na respektabilnih 63 posto, ali je od ožujka pala je za osam posto.
Američki predsjednik Donald Trump je izjavio u nedjelju kako će cjepivo za koronavirus biti otkriveno do kraja ove godine. “Mislimo da ćemo imati cjepivo do kraja ove godine”, rekao je Trump u izjavi za Fox News. “Liječnici će reći: ne smijete govoriti to. Ali ja kažem što mislim”, dodao je
“Pritišćemo jako i brojne farmaceutske skupine su, mislim, jako blizu”, dodao je.
Na pitanje kakva bi bila njegova reakcija kada bi neka druga država otrila cjepivo prije SAD-a Trump je odgovorio da bi mu bilo svejedno. “Svejedno mi je. Samo želim imati cjepivo koje funkcionira”.
Prema Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu trenutačno je diljem svijeta u tijeku stotinjak projekata kojima je cilj pronalaženje cijepiva za koronavirus, a provodi se i desetak kliničkih ispitivanja.
Iskazujući volju za omogućavanjem nastavka aktivnosti u zemlji na oprezan način, ali “što je brže moguće”, američki je predsjednik bio optimističan u pogledu ekonomskih izgleda.
“2021. će biti nevjerojatna”, kazao je Trump braneći još jednom svoje postupk od početka pandemije koronavirusa. U SAD-u je do jučer koronavirusom zaraženo gotovo 1.200.000 ljudi, a preminulo ih je preko 68.000.
“Mislim da smo spasili milijune života”, istaknuo je.
U Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju ,,Vaso Ćuković“ u Risnu, prije 15 dana prvi put je urađena operacija tumora mozga kod osmogodišnje djevojčice. Operaciju koja je trajala oko četiri sata, daleko od očiju javnosti, u sjenci aktuelne situacije povodom epidemije novog korona virusa, uradio je tim koji čine direktor bolnice, neurohirurg dr Vlado Popović i njegov kolega, neurohirurg dr Aleksandar Knežević u saradnji sa načelnikom anesteziološke službe, anesteziologom dr Dejanom Miloševićem i njegovim timom.
Izazov
U bolnici u Risnu, jedinoj te vrste u Crnoj Gori, u kojoj je prošle godine obilježen jubilej 50 godina postojanja neurohirurgije, urađen je ogroman broj zahvata, ali direktor te ustanove, kaže da su posebno ponosni na tu uspješno urađenu operaciju, jer je su je prvi put uradili samostalno neurohirurzi te bolnice.
– S ponosom ističem da je to operacija koju su uradili samostalno, prvi put, neurohirurzi naše bolnice. Ono što uspjeh sve čini još većim jeste podatak da se radi o djetetu, tj. djevojčici od osam godina, što je svakako nosilo dodatni veći teret, pažnju i brigu, kako sa našeg hirurškog pristupa, tako mnogo više i sa anesteziološkog, jer nije isto uvoditi anesteziju djetetu od osam godina i odraslom čovjeku. Riječ je o tumoru koji je zahvatio mali mozak i četvrtu moždanu komoru, regije koje zahtijevaju mnogo veće hirurško iskustvo i operacije koje se rade u mnogo većim zdravstvenim centrima u regionu, Beogradu, Zagrebu. Takvi pacijenti su do sada upućivani u zdravstvene centre van Crne Gore – ističe dr Popović.
On ističe da su se hrabro suočili sa izazovom.
– Mogu sa ponosom reći da je kompletan tim na vrhunski način obavio zadatak. Sretni smo ishodom jer je patohistološki nalaz pokazao da se radi o dobroćudnoj promjeni, tako da je faktički djevojčica izliječena. Kontrolni snimci urađeni u srijedu su uredni, potpuno urednog neurološkog nalaza, i sa ponosom ističemo da smo uradili pilocitični astrocitom malog mozga i četvrte moždane komore potpuno uspješno, na isti način kako bi se to radilo u mnogo većim neurohirurškim centrima u regionu – kaže zadovoljno dr Popović.
Veliku zahvalnost upućuje Ambasadi SAD jer su, kaže, sa njima realizovali projekat nabavke operativnog mikroskopa koji im je omogućio da obavljaju najzahtjevnije operacije. Dr Popović, ukazuje da je slične operacije i najveće neurohirurške zahvate radio dr Miloje Joksimović sa Neurohirurške klinike u Beogradu, dugogodišnji konsultant risanske bolnice, ali i čovjek od kojeg su učili on i njegove kolege.
– Svi mi gravitiramo Neurohirurškoj klinici u Beogradu, čiji smo đaci, kao i svi naši prethodnici koji su neurohirurgiju izučavali tamo. Sve zahvate koji su rađeni tamo, dr Joksimović je znanje i iskustva prenosio ovdje nama. I danas, nakon ovog zahvata, možemo s ponosom reći da smo dosta usvojili i naučili, da smo stekli sigurnost, znanje i vještinu da takve operacije uradimo samostalno – kaže dr Popović.
Korona
Odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela, bolnica u Risnu je zadužena za zbrinjavanje svih neurohirurških i ortopedskih pacijenata sa teritorije Crne Gore koji su negativni na kovid-19. U toj zdravstvenoj ustanovi, otkad je nastupila epidemija korona virusa, urađeno je 88 je ortopedskih i 28 neurohirurških operacija, od čega su 22 tumora mozga. Dnevno se uradi pet do osam operacija, od čega jedna-dvije neurohirurške koje obavljaju direktor bolnice dr Popović i neurohirurg dr Aleksandar Knežević i četiri do šest ortopedskih. Dr Popović ističe da bi većina tih pacijenata u drugačijim okolnostima bila upućivana na liječenje u druge zdravstvene centre van Crne Gore.
– Tako da možemo biti ponosni da smo u potpunosti odgovorili izazovu koji je pred nas postavio NKT. U našoj bolnici je zbrinuta kompletna ortopedska trauma sa teritorije Crne Gore i ono što svemu daje značaj je to da su u pitanju pacijenti starije životne dobi koji imaju niz pridruženih oboljenja, teško su pokretni i zahtijevaju dvadest četvoročasovnu kontinuiranu brigu i njegu. Zato odajem priznanje i našem srednjem medicinskom kadru koji je nosilac tog posla. Naš hirurški rad apsolutno ima potvrdu urađenog, jedino kada se sve to nadomjesti njegom i radom medicinskih sestara, tako da su one odradile i odrađuju ogroman posao – ističe Popović.
Do sada su samo dva pacijenta ipak morali uputiti na dalje liječenje na Neurohiruršku kliniku u Beogradu, u konsultaciji sa tamošnjim ljekarima, jer se kako objašnjava, radilo o ,,osobama mlađeg uzrasta sa tumorima mozga u dubokoj lokalizaciji i gdje je bilo za očekivati postoperativno i teži deficit“. STATISTIKA Trenutno je u bolnici u Risnu 79 pacijenata, svi su operisani ili se pripremaju za operaciju koja će se uraditi ove sedmice. Na neurohirurgiji je planirano da se uradi šest operacija, od čega su pet tumori mozga. – Nastavljamo nesmanjenim intenzitetom i u potpunosti smo spremni da odgovorimo svim izazovima – poručuje dr Popović.
On ističe da su sve operacije koje obavljaju uglavnom hitne, od kojih je veliki broj urađen noću, u danima vikenda i praznika, te da je kada se sve uzme u obzir jako ponosan na kompletan kadar zdravstvene ustanove na čijem je čelu. Statistika pokazuje da je u Specijalnoj bolnici ,,Vaso Ćuković“ lani urađeno 1.200 operacija, što je u odnosu na prethodni period 117 više. – Uvođenjem novih procedura u oblast ortopedije i neurohirurgije, cilj je da se svake godine broj operacija povećava – kaže Popović.
Bolnica Risan – foto Boka News
Fali srednji medicinski kadar
Specijalna bolnica za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju ,,Vaso Ćuković“ u Risnu ima 26 ljekara, sedam specijalista na ortopediji i dva specijalizanta, dva neurohirurga i jednog specijalizanta, dva fizijatra, dva neurologa plus dva specijalizanta, četiri anesteziologa uz jednog specijalizanta, jednog radiologa i jednog specijalizanta, ukupno18 specijalista i sedam specijilazanata, i jedno specijalistu epidemiologije.
Direktor dr Vlado Popović ima riječi hvale za kadrovsku politiku koju je vodio njegov prethodnik, te je stoga u bolnici znatno podmlađen kadar.
– Nastavili smo istu politiku, imamo po jednog ljekara na specijalizaciji iz ortopedije, neurohirurgije i anestezije, dva ljekara na specijalizaciji iz neurologije i specijalizanta iz radiologije. U ovoj godini planiramo prijem još ljekara na specijalizaciji na ortopediji i anesteziji. Što se tiče broja ljekara, zadovoljni smo. Međutim problem je srednji medicinski kadar, tj. odlasci na porodiljska odsustva i u penziju. Tako da imamo deficit 10 do 15 medicinskih sestara, što posebno predstavlja problem u ovim uslovima povećanog obima posla, gdje je potrebna dodatna njega, gdje imate odjeljenja za izolaciju. Tako da ćemo se u narednom periodu obratiti nadležnim institucijama za prijem medicinskih sestara – kazao je Popović.
Nema kovida-19 među pacijentima i osobljem
– Imali smo veliku sreću da je neposredno pred izbijanje epidemije korona virusa specijalizaciju epidemiologije završila doktorka Slađa Zgradić, koja je u ovoj situaciji ponijela veliki teret u organizaciji posla, s obzirom na to da smo mi određeni kao tzv. čista bolnica. Trebalo je sprovesti sve moguće mjere zaštite, kako same bolnice tako i osoblja. Rezultat njenog rada i njene službe je da nemamo nijednog zaraženog pacijenta i što je mnogo bitnije nemamo ni zaraženo medicinsko osoblje – ističe Popović.
Više od 90 crnogorskih pomoraca, koji su se od izbijanja pandemije virusa korona nalazili na kruzerima usidrenim u američkim lukama, krenulo je nazad u Crnu Goru, saopšteno je Glasu Ameriku u crnogorskoj ambasadi u Vašingtonu koja je koordinisala njihov povratak.
Većina je prethodnih dana bila prebačena na Bahame odakle su brodovima krenuli ka evropskim lukama.
U nedjelju je, ka Dubrovniku, krenuo kruzer kompanije “Carnival Cruise Line” na kojem se nalazi 47 crnogorskih pomoraca.
Prethodna dva dana je ka evropskim lukama krenulo 30 crnogorskih državljana koji se nalaze na dva kruzera kompanije “Norwegian Cruise Line (NCL)”. Njima će iz Marseja i Sautemptona biti organizovan povratak u Crnu Goru.
Ka Evropi plovi i brod kompanije “Princess cruises”, na kojem se nalazi 10 crnogorskih državljana, a u evropske luke uskoro uplovljava još jedan brod kompanije NCL sa četvoro crnogorskih pomoraca.
Sedam crnogorskih pomoraca koji su se nalazili na kruzerima kompanije”Carnival” pogođenim koronavirusom krenuće čarter letovima naredne nedelje sa Barbadosa.
Kako je Glasu Amerike saopšteno u ambasadi, iz američkih luka se planira povratak još oko 150 pomoraca iz Crne Gore, koji rade za dvije kompanije – Royal Caribbean i MSC.
Direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković saopštio je sinoć da brod “Budva”, na kojem je u Njemačkoj pronađeno 500 kilograma kokaina, nije dobio dozvolu za isplovljavanje, ali da očekuje da će se to desiti danas.
Njemačka policija zadržala je samo crnogorskog državljanina Mladena Radulovića, za koga se vjeruje da je švercovao kokain na brodu.
– Još nije završen ukrcaj tereta. To bi trebalo da se desi danas do podne, kada očekujemo i da će brod isploviti. Od pomoraca niko više nije uhapšen i svi slobodno rade na ukrcaju – pojasnio je Mirković.
Ovaj incident mogao je Crnu Goru skupo da košta s obzirom da stanje garancija koje je država dala za nabavku i remont brodova za kompaniju Barska plovidba, u čijem je vlasništvu brod “Budva”, na dan 31. decembar 2019. godine iznosi 37,32 milona eura, objavio je “Fideliti konsalting” na instagram profilu.
– Na dan potpisivanja ugovora, 29. januara 2013. godine, garancije su iznosile 41,47 miliona eura, što znači da smo tek na početku otplate ovog kredita. Postavlja se pitanje ako brod “Budva” bude zaplijenjen, da li će se aktivirati garancije, zbog čega bi država morala da plati ukupan iznos od 37 miliona eura – navodi “Fideliti konsalting”.
Tihomir Mirković
Brod “Budva” ima 23 člana posade i da su svi crnogorski državljani. Osim Radulovića, zasad nije uhapšen niko od ostalih članova posade, ali im je njemačka policija naredila da ne napuštaju brod.
Prema podacima Marinetraffica, brod se trenutno nalazi u luci Hamburg, gdje uplovio poslije 12 dana putovanja, nakon što je 19. aprila napustio Kazablanku.
– Na dan potpisivanja ugovora, 29. januara 2013. godine, garancije su iznosile 41,47 miliona eura, što znači da smo tek na početku otplate ovog kredita. Postavlja se pitanje ako brod “Budva” bude zaplijenjen, da li će se aktivirati garancije, zbog čega bi država morala da plati ukupan iznos od 37 miliona eura – navodi “Fideliti konsalting”.
Brod “Budva” ima 23 člana posade i da su svi crnogorski državljani. Osim Radulovića, zasad nije uhapšen niko od ostalih članova posade, ali im je njemačka policija naredila da ne napuštaju brod.
Prema podacima Marinetraffica, brod se trenutno nalazi u luci Hamburg, gdje uplovio poslije 12 dana putovanja, nakon što je 19. aprila napustio Kazablanku.
Kada vazdušni saonbraćaj bude ponovo uspostavljen, avionska putovanja će biti potpuno drugačija u odnosu na vrijeme prije pandemije – na aerodromima i u avionu. Bit će potrebno još više vremena i strpljenja, piše Deutsche Welle.
Jedno je sigurno: kada je riječ o avio saobraćaju povratak u stari svijet, kakav je bio prije korone, neće biti tako brzo moguć, vjerojatno nikada. Već sada se uvelike raspravlja o tome u kojoj formi bi se letovi mogli ponovo pokrenuti. Prije svega se postavlja pitanje hoće li sjedišta u sredini morati ostati prazna. Neka avio kompanije poput Ryanaira to kategorički odbacuju. “Onda radije nećemo letjeti”, kaže vlasnik Ryanaira Michael O’Leary.
Naime, nije dokazano da bi slobodna sjedišta u sredini mogla umanjiti rizik od infekcije. I pored toga brojne avio-kompanije blokiraju mjesta u sredini, barem kada je riječ o prvoj fazi letova. „To je čista kozmetika i naučno nije dokazano da je to potrebno”, kaže Shashank Nigam, šef savjetničke kompanije za zračni promet Simpliflying.
S druge strane, azijska kompanija Haeco se pragmatično zalaže za to da između redova sjedišta budu postavljeni redovi s teretom. To bi omogućilo veću distancu između putnika i bolju raspodjelu tereta u vremenima kada je potražnja za teretnim kapacitetima veća nego za sjedištima.
Maske i dodatne kontrole
Nadležne službe međutim do sada nisu upoznate sa slučajevima zaraze u avionu. Avio industrija uvijek iznova naglašava da je zrak u avionima, zahvaljujući kvalitetnim filtrima za čestice, barem jednako čist kao u operacijskim salama. Također ističu i da strujanje zraka u avionu ide odozgo prema dolje, što dodatno smanjuje rizik od zaraze.
U skladu s propisima koji su tek uvedeni u brojnim zemljama i zaštitne maske će biti obvezne. To stoji i u konceptu za ponovno pokretanje zračnog prometa Udruge avioprijevoznika Njemačke (BDL). U Kanadi je to već na snazi, a kompanija Lufthansa moli putnike da od 4. maja nose zaštitu za usta i nos.
Umjesto dosadašnjeg direktnog odlaska na sigurnosnu kontrolu ili ka izlazima, moguće je da će se uskoro na kontrolna mjesta morati dolaziti i dva sata prije leta. Ubuduće će se možda sva prijavljena prtljaga, kao i ručna prtljaga morati dezinficirati ultraljubičastim zračenjem, a moguće su i dodatne zdravstvene kontrole. U avion će se ulaziti u malim grupama na sigurnoj razdaljini, a u putnički most za ukrcavanje bi mogao biti ugrađen svojevrsni tunel za dezinfekciju. Također je moguće da će se na aerodromima raditi i brza testiranja na koronavirus.
Sjedenje pored prtljage?
Pleksiglas u visini glave – foto DW
Generalno putovanje moglo postati znatno drugačije nego do sada: članovi kabinske posade u zaštitnim odijelima, svi putnici s maskama i rukavicama, unutrašnjost aviona se dezinficira prije polijetanja, na svakih pola sata članovi posade dijele sredstva za dezinfekciju ruku, a i u prvoj i biznis klasi samo se još dijele jela koja su zapakirana. Posebno osoblje tokom čitavog leta vodi računa o higijeni u nužnicima i kuhinji.
Zbog budućeg intenzivnog čišćenja aviona i duže procedure ulaska u avion, s obzirom na propise o udaljenosti, i avioni će više vremena biti na pistama.
Nakon slijetanja, na aerodromima će se morati pokazati potvrda o imunitetu i proći kroz skener za mjerenje temperature. Prije preuzimanja prtljage, ona će još jednom biti dezinficirana. Tako da letenje mnogima više neće biti zabavno. „U ovisnosti od toga koliko će vremena proći dok cjepiva budu dostupna, neke stvari će ostati, a neke opet nestati”, smatra Ingo Wuggetzer iz kompanije Airbus.
Mračna vizija
Kompanija Simpliflying je sada izradila scenarij kako bi zračni promet mogao izgledati u doba dezinfekcije. „Promjene će u najmanju ruku biti velike kao nakon 11. septembra 2001. godine, ako ne i veće i bit će trajne”, prognozira Shashank Nigam. U njegovoj nedavno predstavljenoj studiji, putovanja avionom bi mogla izgledati ovako: u okviru online prijave za let ubuduće će se možda morati poslati i neka vrsta potvrde o imunitetu, kojom se dokazuje postojanje antitijela na Covid-19.
Na aerodrome će se morati dolaziti najmanje četiri sata prije leta. Prije nego što putnici stignu na chek-in, morat će proći kroz dezinfekcijski tunel i skener koji mjeri temperaturu. Novoosnovana služba za zdravlje u prometu bi mogla zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, aerodromskim i zrakoplovnim kompanijama utvrditi nove standarde. Ako pravila koje skicira Simpliflying zaista postanu stvarnost, to bi mogao postati još jedan razlog da se ubuduće izbjegavaju avioni.
Zanimljive inovacije
Proizvođači avionskih sjedišta sada prvi put predstavljaju ponudu za post-korona-eru. Kompanija Aviointeriors iz Italije je tako dizajnirala sigurnosnu pregradu u obliku haube od pleksiglasa, koje bi pokrivala ramena i glavu putnika, što pomalo podsjeća na stare telefonske govornice.
Kod zahtjevnijeg modela Janus, koji je ime dobio po rimskom bogu s dva lica, sjedište u sredini je okrenuto u suprotnom smjeru, a pregrada od pleksiglasa ga odvaja od susjednog sjedišta. „Higijenski pregradni zid bi na inteligentan način mogao odgovoriti na teme komfor/privatna sfera i higijena/distanca”, smatra Ingo Wuggetzer iz Airbusa. Do sada još niti jedna aviokompanija u svojim avionima nema takav post-korona-namještaj, piše Deutsche Welle.
