Hrvatska – Nove, strože mjere podrazumijevaju zatvaranje ugostiteljskih objekata?

0
Zadar

“Do srijede 25. novembra Stožer će pripremiti jedan novi set mjera s kojima ćemo upoznati župane. Taj set mjera bi trebao vrijediti negdje do Božića. Naravno da se radi o oštrijim mjerama od ovih koje su sada”, najavio je Božinović dodavši da će to biti najstrože mjere ove jeseni. Vijest je to koja je danas poprilično odjeknula s obzirom na to da su nove mjere tek stupile na snagu u nedjelju. No iako se učinci mjera uvedenih za vikend još ni ne mogu vidjeti, već u srijedu, kako je najavio Božinović, stižu nove stroge mjere, što je posve nova dinamika u radu Nacionalnog stožera civilne zaštite koji je ranije dosta oprezno pristupao uvođenju novih mjera, piše Index.hr.

Prema informacijama kojima raspolaže Index, nove mjere će uključivati djelomično zatvaranje. To ne bi bio lockdown kakav je bio u prvom valu, no po svemu sudeći, nove će mjere obuhvaćati zatvaranje ugostiteljskih objekata.

Kako stvari sada stoje, zatvorili bi se i kafići i restorani, što je najveća promjena i najstroži dio novih mjera. Kao veći problem ističu se kafići, no već postoje neugodna iskustva s noćnim klubovima i barovima koji su se, kada su taj segment ugostiteljstva zahvatile restrikcije, registrirali kao restorani i nastavili nesmetano raditi.

Dostava hrane bi bila omogućena, a zasad nije izgledno da bi se udovoljilo produženju radnog vremena restoranima za dostavu na dulje od 22 sata jer postoji bojazan da bi se time poticala okupljanja u privatnim prostorima.

Okupljanja bi trebala ostati na brojkama koje su dodatno reducirane posljednjim mjerama, koje su stupile na snagu u nedjelju, no samo na otvorenom, dok se u zatvorenom ne bi mogla održavati.

Trgovine bi radile kao i do sada, no provodila bi se jača kontrola toga je li broj ljudi u njima u skladu s propisanim po kvadratnom metru. I šoping centri bi nastavili raditi kao do sada.

U novom setu mjera, prema informacijama kojima raspolaže Index, išlo bi se i na smanjivanje broja putnika u javnom prijevozu, a epidemiolozi zagovaraju da to bude 25 posto ukupnog kapaciteta.

Bavarska podržava, Austrija se opire pozivu Italije na zatvaranje skijališta

0
Austrija – foto EPA

Poziv Italije na zatvaranje skijališta u EU tokom božićnih i novogodišnjih blagdana kako bi se obuzdalo širenje koronavirusa izazvao je u utorak pomiješane reakcije u Njemačkoj i Austriji.

Skijališta su trenutno zatvorena u većem dijelu Evrope, uključujući Italiju, Austriju, Sloveniju, Francusku i Njemačku, a pitanje je treba li ih otvoriti tijekom praznika.

“Ako moraju biti zatvorena, to bi se trebalo primijeniti na cijelu Europu”, kazao je predsjednik talijanske regije Veneto Luca Zaia.

“Ne možete zabraniti skijanje u Južnom Tirolu, a dopustiti u Koruškoj. Bila bi to neprihvatljiva šala”, kazao je Zaia.

U ponedjeljak navečer, premijer Giuseppe Conte je na televiziji La7 objavio da neće biti skijanja za Božić “jer bi imali treći val epidemije”.

U razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom založio se za “europsku koordinaciju po tom pitanju”.

Utjecajni bavarski premijer Markus Soeder se složio sa “zajedničkim europskim dogovorom: bez otvorenih skijališta ili bez blagdana”.

No, prema uredu austrijskog ministra financija Gernota Bluemela, zatvaranje skijališta bi zemlju koštalo oko 2,4 milijarde eura u izgubljenim prihodima tijekom božićne sezona od tri tjedna.

“Za austrijski turizam i njezin zimski turizam, pandemija covida-19 je golema prijetnja u svakom pogledu – kako u pogledu zdravlja tako i gospodarstva”, rekao je Bluemel.

“Ako EU uistinu želi zatvaranje, mora to platiti”, poručio je Bluemel, dodajući da bi Unija trebala kompenzirati 80 posto tih prihoda, u skladu s programom pomoći austrijske vlade svim poslovnim subjektima zatvorenim zbog covida-19.

Veneto i ostale sjeverne talijanske regije predlažu za zimsku sezonu 2020/21 usvajanje posebnih protuvirusnih pravila te, između ostaloga, traže da se promet skijaškim žičarama na dnevnoj bazi prepolovi te da se odredi koliko se dnevno smije prodati skijaških karata.

Predsjednik Ligurije Giovanni Toti upozorava da bi zbog zatvaranje skijališta moglo biti izgubljeno 120.000 radnih mjesta.

Svjetski poznati talijanski alpinist iz Južnog Tirola Reinhold Messner, prvi na svijetu koji se popeo na svih 14 vrhova iznad 8000 metara, kazao je da zagovara razborit pristup.

“Pričekati na otvaranje skijališta do siječnja, i to samo ako to dopuštaju brojevi o zaraženim, nije izbor: to je obaveza”, rekao je 76-godišnji Messner.

Kotor – “Živio grad“

0

“Živio grad“ naziv je izložbe starih fotografija grada Kotora  koja je povodom Dana opštine Kotor postavljena u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore.

Zbog važećih mjera NKT-a nije priređeno svečano otvaranje izložbe, ali zainteresovani građani biće u mogućnosti da posjete izložbu svakog radnog dana u muzejskoj galeriji do polovine decembra mjeseca.

Autor izložbe je Ilija Mlinarević, čiji se osvrt o samoj izložbi  nalazi u daljem tekstu:

Grad Kotor je kroz minula desetljeća prikazivan u svoj svojoj ljepoti i značaju na hiljadama fotografija koje su ga ovjekovječile kao istorijski i kulturološki centar ovog podneblja.

Stare fotografije su dokaz da je Kotor grad u pravom smislu riječi u svakom vremenu ili nevremenu, u svakom društvenom ili političkom uređenju. Tadašnji autor fotografija je pratio život u gradu, svoje sugrađane na radnim mjestima: u fabrikama, školama, vrtićima, bolnicama…

Izložba fotogravija Živio grad – Pomorski muzej Kotor

Na većini fotografija su upravo – ljudi. Kotorani. Umjesto uobičajenih fotografija kotorskih građevina, kojima se Kotor iznad svega ponosi, autori nam prikazuju živopisnu stvarnost grada, pokazujući njegov šarm u svakodnevnom. Bogatim izborom fotografija kotorske zbilje autori svijetu pokazuju da je grad živ i nakon svih nedaća Drugog svjetskog rata. Zato sam izložbu i nazvao – Živio grad!

I danas možemo poručiti: Živio grad! sa svim svojim različitostima; Živio grad! jer je grad u pravom smislu te riječi – ma kako god pisalo u zvaničnim zakonskim normama; Živio grad! jer nemamo rezervni Kotor; Živio grad! jer će živjeti i nakon nas; Živio grad! sa svim svojim prednostima i manama koje nas čine njegovim građanima – Kotoranima.

O samim fotografijama imamo malo podataka. Ipak, zahvaljujući konsultacijama sa mr Jovanom J. Martinovićem, možemo reći da su nastale početkom 50-ih godina XX vijeka, da je njihov autor najvjerovatnije Čedo Kušević sa Prčanja, koji je u tom periodu sarađivao sa državnim ustanovama, i da je prvobitnu izložbu najvjerovatnije organizovao lokalni sindikat ili Opština Kotor.

Ove fotografije nisu izlagane više od šest decenija. Čekale su svoj trenutak da osvježe emocije i sjećanja onih koji pamte vrijeme kada su nastale, a one nešto mlađe, i sve koji se ne sjećaju Kotora tog doba, da zainteresuju i po drugi put pošalju važnu poruku:

Ništa ne počinje sa nama koji sada hodamo kotorskim ulicama niti išta završava sa nama.

Izložba fotogravija Živio grad – Pomorski muzej Kotor

Poslijeratni Kotor se ovim, na prvi pogled običnim, a zapravo snažnim, emotivnim fotografijama želio pohvaliti da se život u gradu normalizovao. Poručuje kako oporavlja svoju privredu, kulturu, školstvo, socijalnu zaštitu i, uopšteno, kako se svakodnevica odvija, kako ljudi žive i grad raste.

Izloženo je ukupno 67 fotografija koje prikazuju različita mjesta u istom vremenskom periodu. Različite životne momente, različitih ljudi, naših sugrađana, Kotorana. Dešavanja naizgled uobičajena, a zapravo izuzetno posebna i važna u smislu prekretnice iz vremena krize do momenta ponovnog rađanja zdrave svakodnevice.

Zato one, osim što odaju dužno poštovanje fotografu, ali i akterima čiji su momenti iz života na njima prikazani, nose važnu poruku. Danas, u vrijeme epidemiološke krize sa kojom se suočavamo, one vraćaju vjeru u to da će se život u gradu ponovo odvijati redovnim tokom, kao što je oduvijek to i činio. Bez obzira na raznoradne pošasti, prirodne kataklizme i one koje je izazvao sam čovjek. Jer, život, kao i Grad, na kraju uvijek odnose pobjedu.

IJZ: Preminulo šest osoba, 570 novih slučajeva koronavirusa

0
coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.953 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 570 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2, saopšteno je iz IJZ.

Novootkriveni su iz sljedećih opština: Podgorica 256, Nikšić 60, Kotor 31, Bijelo Polje 30, Herceg Novi 27, Bar 26, Tivat 19, Danilovgrad 17, Ulcinj 16, Budva 13, Rožaje 13, Cetinje 12, Berane 11, Pljevlja 11, Tuzi 9, Andrijevica 8, Mojkovac 5, Plužine 4, Petnjica 1, Gusinje 1.

U saopštenju se dodaje da je od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Nikšića (2), Bara, Ulcinja, Kotora i Podgorice, od kojih je najstariji imao 81 (1939. godište), a najmlađi 48 godina (1972. godište).

Iz IJZ su kazali da je ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca 441, a od početka godine 450.

“Do 17:00 časova prijavljen je oporavak kod 596 pacijenata”, kazali su iz IJZ.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori je 11.111.

“Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 32.188”, piše u saopštenju IJZ.

Ševaljević i Kovačević potpredsjednici Opštine Kotor

5
Ševaljević i Kovačević foto Radio Kotor

Nebojša Ševaljević (Građanski pokret URA) i Siniša Kovačević (Za budućnost Kotora) novi su potpredsjednici Opštine Kotor, odlučeno je na današnjem, trećem po redu, zasijedanju gradskog parlamenta koje je održano u sali kina “Boka”.

Kratke biografije novih potpredsjednika, pročitao je predsjednik Opštine Vladimir Jokić.

Nebojša Ševaljević je rođen 1964. godine u Kotoru. U prethodnom periodu bio je radno angažovan u Henkel – Rivijeri na poslovima pripravnika, nakon čega je radio kao suvlasnik i direktor firme u oblasti trgovine, te kao kreditni službenik u NVO “Altermodus”. Bio je zaposlen u Erste banci na poslovima savjetnika za klijente nakon čega je obavljao poslove direktora “Lovćen osiguranja” u Kotoru.

Ševaljević se zahvalio na povjerenju i kazao da će “funkciju obavljati u skladu sa zakonom i u interesu grada Kotora”. “ Izabran sam na osnovu predloga Građanskog pokreta URA i ovo jeste politička funkcija, ali će svakako moja kancelarija biti otvorena za sve naše sugrađane i trudiću se da im pomognem koliko god je to u mojoj moći” – rekao je Ševaljević.

Siniša Kovačević je rođen 1972. godine u Kotoru. U prethodnom periodu bio je radno angažovan u preduzeću “Jugopetrol” u službi knjigovotstva, zatim u službi komercijale preduzeća “Delfor” iz Beograda.

Siniša Kovačević obavljao je poslove izvršnog direktora “Croit Tivat”, a takođe je bio i menadžer salona “Lusso”.

Suvlasnik je i izvršni direktor firme “Boka Spring” Kotor.

Kovačević se, takođe, zahvalio na povjerenju, koje će se, kako ističe, truditi da opravda.

“Prije svega zahvaljujem koaliciji “Za budućnost Kotora” koja me kandidovala na mjesto potpredsjednika Opštine. Moj motiv za bavljenjem politikom je želja da dam doprinos vraćanju našeg grada onamo gdje istorijski, ekonomski, kulturološki i geografski  pripada. Kotor je bio i ostaće grad jer je centar Boke. Grad kulture, arhitekture i umjetnosti. Grad različitosti i tolerancije” – rekao je, pored ostalog, Kovačević. On je istakao da se Boka Kotorska kao regija mora bolje pozicionirati u državi, regionu i Evropi kako bi na najbolji način iskoristila potencijale koje ima.

“Što prije je potrebna izrada strategije razvoja grada. Moramo imati jasne ciljeve urbanističkog, ekonomskog i kulturnog razvoja Kotora. Potrebno je napraviti mobilizaciju svih snaga u gradu i povratiti pokretačku energiju jer je Kotor već neko vrijeme umoran grad, bez novih inicijativa, novih ljudi i aktivnosti. Neophodno je naći način kako bismo privukli investiciona ulaganja na zdravoj poslovnoj osnovi od kojih će imati koristi i građani i grad” – rekao je, između ostalog, Kovačević koji je istakao i da je neophodno obezbijediti finansijsku podršku za sportske klubove, a prije svega za VPK “Primorac” i FK “Bokelj” kao klubove sa dugom tradicijom.

Kako je četvoro odbornika podnijelo ostavku, danas su verifikovani mandati novim odbornicima. To su: Vido Drašković (Za liberalni Kotor – Andrija Pura Popović – Liberalna partija) , Milica Ljutić i Mladen Donković ( Za Kotor – za Crnu Goru – DPS Milo Đukanović)  i Marija Bernard sa izborne liste “Vladimir Jokić – Kotor je naša nacija – Demokrate – Demokratska Crna Gora”.

Usvojen je Predlog odluke o dopuni Poslovnika Skupštine opštine Kotor. Kako je izvijestio predsjednik Skupštine Opštine Kotor Dejan Vukšić, Poslovniku o radu Skupštine opštine Kotor dodaju se tri nova člana.

Naime, u članu 70 a stoji da u slučaju vanredne situacije izazvane epidemijom zarazne bolesti (dalje – vanredna situacija) odbornik može učestvovati u radu i odlučivati na sjednici Skupštine i njenih radnih tijela van sjedišta Skupštine (dalje – sjednica na daljinu) putem bezbjedne informaciono-komunikacione tehnologije.

Odbornik Liberalne partije Vido Drašković je kazao da tokom prvih stotinu dana nove vlasti neće podržavati ni odluke, ni smjene, ni imenovanja.

„Predizborna i postizborna kampanja koalicija koje obavljaju vlast su bile obećavajuće ali je nakon izbora potpisan sporazum koji su potpisali dva nosioca izbornih lica odnosno dva lidera i nosilac najveće koalicione liste koji nije član koalicije koju predstavlja i iza sebe nije imao snagu partije. Za razliku od tadašnje retorike – stvarnost je sada drugačija. Pitanje je da li je za njih Crna Gora građanska država ili ne odnosno da li je to u skladu sa Ustavom“ – rekao je, pored ostalog, Drašković.

Siniša Kovačević (Za budućnost Kotora) je reagujući na komentar Draškovića, kazao da nije najbolje shvatio njegovo izlaganje. „ Podsjetiću da se ovdje bavimo lokalnim temama. Inače, i na jednoj od prethodnih sjednica je vaš lider Andrija Popović imao neku teoriju o bjelašima i zelenašima. Boka nije bila dio države Crne Gore i nije bilo tih podjela, a takođe nismo učestvovali na Podgoričkoj skupštini, pa vas molim da riješite te podjele jedni sa drugima i javite nam rezultat“ – rekao je Kovačević.

Podsjetimo, prije početka zasijedanja gradskog parlamenta odbornici su minutom ćutanja odali poštu povodom smrti patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja.

Radnici “Pomorskog saobraćaja” dokazali da su nezakonito dobili otkaze

1
Trajekt – Pomorski saobraćaj – foto boka News

Presudom Osnovnog suda u Herceg Novom tri radnika “Pomorskog saobraćaja”, K. E., P.P. i R. M, kojima su uručeni otkazi, poslodavac mora da vrati na posao, jer je po mišljenju suda izostalo da rješenje o otkazu donese izvršni direktor već je to uradila disciplinska komisija.

Ovo je drugi put da Osnovni sud poništava odluke o prestanku radnog odnosa za tu trojicu radnika.

Pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Herceg Novom od 15.februara prošle godine, sudija Tanja Vidić usvojila je tužbeni zahtjev tužilaca K. E., P.P. i R. M. i poništila kao nezakonite odluke o prestanku radnog odnosa koje je donio tuženi “Pomorski saobraćaja” i obavezala je tuženog da radnike vrati na poslove u skladu sa njihovom stručnom spremom.

Radnici su u sporu dokazali da je tuženi sproveo protiv njih disciplinski postupak nezakonito i da su Odluke o izricanju disciplinske mjere takođe nezakonite, zbog čega je sud poništio odluke o prestanku radnog odnosa, saopštili si iz Osnovnog suda Herceg Novi.

Podsjećamo, od prošle godine, kada je osnovan Nezavisni sindikat “Pomorskog saobraćaja”, bez posla je ostalo desetak radnika, a prema tvrdnjama jednog od njih a koji je bio i predsjednik sindikalne organizacije, Ivana Vučinovića, riječ je o pokušaju poslovodstva da uguši sindikalno djelovanje.

Pred Osnovnim sudom u Herceg Novom vode se postupci po tužbi radnika “Pomorskog saobraćaja” protiv poslodavca za naknadu štete iz radnog odnosa – zbog prekovremenog rada, neplaćenih godišnjih odmora, regresa, toplih obroka.

Grčki Aegean najavljuje povratak u Dubrovnik već u martu sljedeće godine

0
Aerodrom Dubrovnik – foto Boka News

Grčki nacionalni avioprijevoznik Aegean Airlines najavio je povratak u hrvatske zračne luke u ljetnom redu letenja sljedeće godine.

Aegean Airlines ove godine nije prometovao prema hrvatskim zračnim lukama. Kompanija je u originalnom planu, prije izbijanja globalne pandemije, planirala prometovati prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku no svi su letovi još u travnju otkazani za ovu godinu.

Kompanija je zatim u potpunosti povukla iz prodaje sve linije prema Hrvatskoj za ljetni red letenja 2021. godine, pa je u jednom trenutku bio upitan povratak Aegean Airlinesa u hrvatske zračne luke. Najgori scenarij ipak se neće ostvariti – grčka je aviokompanija u prodaju vratila tri linije; iz Atene prema Dubrovniku, Splitu i Zagrebu.

Linija Atena – Dubrovnik

Aegean je liniju prema Dubrovniku uveo još u ljeto 2015. godine, kontinuirano povećavajući broj tjednih letova iz sezone u sezonu, baš kao što je slučaj sa linijom prema Splitu. Linija je u špici ljetne sezone 2019. godine prometovala 5 puta tjedno, zrakoplovima tipa A320 i DashQ400.

Grčki avioprijevoznik planira ponovno pokrenuti ovu liniju već od 29. ožujka 2021., u početku s dva leta tjedno, ponedjeljkom i subotom. Od 20. svibnja dodaje se treći let tjedno, svakog četvrtka, a od 04. lipnja i letovi petkom i nedjeljom.

Aegean će time povećati kapacitet prema Dubrovniku s obzirom na to da su na letovima najavljeni zrakoplovi tipa A319 i A320, dok su u ljeto 2019. na liniji prometovali i zrakoplovi manjeg kapaciteta – DashQ400.

Linija prema Dubrovniku u postsezoni će biti reducirana. Naime, u periodu od 30. septembra do 30. oktobra trebala bi prometovati tri puta nedeljno, ponedjeljkom, četvrtkom i subotom, piše Croatian Aviation.

Prihod od stranih turista manji za 880 miliona

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Prihod Crne Gore od stranih turista od početka godine do kraja septembra iznosio je 100 miliona EUR, dok je u istom prošlogodišnjem periodu bio 978 miliona, pokazuju novi podaci Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu sa inostranstvom.

Strani prihod od turizma je najznačajnija stavka u obračunu izvoza roba i usluga koji, prema metodologiji Monstata, čini trećinu vrijednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP), pišu Vijesti.

Zbog drastičnog smanjenja prihoda u najvažnijoj ekonomskoj grani, ukupni pad ekonomije mogao bi biti blizu cifre od 20 odsto.

To bi gurnulo i javni dug države na oko 100 odsto BDP-a.

Izvoz usluga za devet mjeseci bio je 491 milion EUR, dok je prošle godine za isti period vrijedio 1,5 milijardi.

Crna Gora zbog velikog uvoza roba jedino u trećem kvartalu – jul, avgust, septembar, ima pozitivnu stavku kod salda roba i usluga upravo zbog većeg prihoda od stranih turista.

Prošle godine je za ova tri mjeseca izvezeno roba za 120 miliona EUR, a usluga za 927 miliona, dok je istovremeno uvoz roba vrijedio 690 miliona i usluge 178 miliona EUR.

Tako da je ukupan saldo bio pozitivan za 179 miliona EUR.

U trećem kvartalu, koji nosi crnogorsku ekonomiju, izvoz roba vrijedio je 97 miliona EUR, a usluga 201 milion, dok je uvoz roba bio 510 miliona a usluga 111 miliona EUR. Tako da je ukupan saldo sada negativan za 323 miliona EUR.

Online promocija romana „Dječak bez sjenke“

0
Promocija romana

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor organizuje promociju romana „Dječak bez sjenke,“ autora Dina Murića. Kako epidemiološka situacija ne dozvoljava održavanje kulturnih manifestacija, promocija romana će biti prikazana online, u četvrtak 26. novembra u 19 sati na sajtu Kulturnog centra www.kckotor.me i Facebook profilu: Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, kao i na instagram profilu autora @dino_zahir.

„Dječak bez sjenke“ je prvi roman Dina Murića, diplomiranog pravnika iz Podgorice. Roman se bavi životom običnog mladića Mirze Abdomerovića koji ima 38 godina i živi i radi u Podgorici kao asistent na Fakultetu političkih nauka. Mirza je posvećen laičkoj magiji, a njenim pogrešnim tumačenjem, tjera od sebe djevojku Lanu, nakon čega život dobija drugi smisao. Mirza pokušava da ostavi magiju i vrati se životu koji vode obični ljudi. Situaciju u kojoj se nalazi zakomplikovaće Damir, koji je kradljivac sudbina, a koji sa Mirzom ima posebne planove, jer posjeduje nešto što imaju samo odabrani. Roman ima dinamičnu fabulu, a radnja je smještena u realni prostor Podgorice.

Dino Murić je ljubitelj kratkih priča u kojima dominiraju motivi vezani za magijski realizam, religiju i filozofiju. Svoje priče objavljuje na blogu dinozahir.blogspot.com. Književni uzori su mu Džoana Haris, Franc Kafka i Edgar Alan Po.

Na promociji će, osim autora, govoriti Gojko Ostojić, profesor španske književnosti i Aleksandra Tomović, profesorica književnosti i urednica programa za mlade u Kulturnom centru Kotor. ( saopštenje Kulturnog centra)

U morskim lukama najmanje ljetnih putnika u zadnjih deset godina

0
Luka Split – foto portsplit.com

Od 16,1 milijun putnika u hrvatskim morskim lukama u devet mjeseci ove godine, 10,6 milijuna putovala je samo u trećem tromjesečju, što je 44 posto manje nego u istom tromjesečju 2019., ali i najmanje u tom tromjesečju u zadnjih deset godina, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

“Okolnosti koje je prouzročilo širenje bolesti covid-19 izravno su utjecale na pad prometa putnika i vozila u unutarnjemu i međunarodnom prometu u hrvatskim morskim lukama”, navode iz DZS-a uz statistiku o prometu u morskim lukama.

Brojka od 16,1 milijun putnika koji su kroz morske luke prošli (ukrcali se i iskrcali) u devet mjeseci ove godine manja je u odnosu na iste mjesece prošle godine, za 48 posto. Za 34,7 posto, na 194,2 tisuće pao je i broj brodova koji su prispjeli u luke u devet mjeseci ove godine, ali je zato robe bilo za 1,4 posto više ili oko 15,5 milijuna tona.

Ljeto s većim prometom robe

Nešto veći porast prometa robe od 7,5 posto zabilježen je u morskim lukama samo u trećem tromjesečju ove godine sa 5,5 milijuna tona, a takav rast iz DZS-a objašnjavaju porastom prometa tekućeg tereta za 15,1 posto te porastom suhe rasute robe za 11 posto u odnosu na lanjsko treće tromjesečje. S druge strane, za promet robe u kontejnerima navode da je pao za 9,7 posto.

Vezano za promet robe u morskim lukama, iz DZS-a izdvajaju luke Omišalj, Bakar i Split, koje su među pet luka koje ostvaruju više od 90 posto od ukupnog prometa robe u morskim lukama, u trećem tromjesečju ostvarile porast tog prometa. U Omišlju je tako bilo 29,6 posto više prometa robe nego u lanjskom trećem tromjesečju, u Bakru gotovo 20 posto više, a u Splitu 10,4 posto više.

Manje brodova, putnika i putničkih vozila

Osim 44 postotnog pada broja putnika, treće tromjesečje tj. ljetni mjeseci, koji inače donose najveći godišnji promet, ove su godine bili slabiji i po broju brodova u tim lukama, kojih je prispjelo 99,5 tisuća ili 33 posto manje nego u trećem tromjesečju 2019.

Pad morske luke od 25,2 posto na razini trećeg tromjesečja imaju i sa ukrcanih tj. iskrcanih 2,3 milijuna putničkih vozila na brodove, a još veći od 74,2 posto sa ‘samo’ oko 5,5 tisuća autobusa na brodovima. Među svim lučkim kapetanijama, najviše je putničkih vozila, ili 616,4 tisuće ukrcano/iskrcano u sklopu Lučke kapetanije Split, za koju je to pad od 22 posto u odnosu na treće tromjesečje 2019., a iza nje su po tome lučke kapetanije Rijeka, Zadar, Senj, Dubrovnik, Pula, Ploče i Šibenik.

Prema pojedinim lukama na hrvatskom Jadranu najviše je putnika ovog ljeta imala morska luka Split, nešto malo više od 1,3 milijuna, ali je to i 50 posto manje nego u ljetu 2019., dok je na drugom mjestu morska luka Zadar sa puno manje putnika nego splitska, 720,3 tisuće, ali i manjim padom, od 35,2 posto.

U prvih deset morskih luka po prometu putnika su još Jablanac, Korčula, Preko, Supetar, Cres, Krk, Dubrovnik i Rab, pri čemu sve imaju pad broja putnika, a najveći među njima, od 72,5 posto luka Dubrovnik. I ostale luke su ovog ljeta bile u padu s brojem putnika.