Jubilarni 50. broj Komune posvećen u cjelosti Kotoru – gradu upisanom u svjetskoj baštini UNESCO-a

0
Jubilarni 50. broj Komune posvećen u cjelosti Kotoru – gradu upisanom u svjetskoj baštini UNESCO-a
Naslovnica-50.-jubilarnog-broja-casopisa-Komuna

Izašao je iz štampe 50. jubilarni broj časopisa Komun@ na čak 40 strana, 12 više od uobičajenih, koji poslije 13 godina postojanja na medijskoj sceni Crne Gore bilježi do sada 1250 objavljenih tekstova na 1564 strane, koje je zabilježilo 600 autora sa ukupno 3900 fotografija.

Zato je povodom pedeset brojeva plemenite misije mr Željko Rutović, predsjednik Programskog odbora u obraćanju čitaocima napisao sljedeće: “Gotovo hiljadu i šeststo stranica Komune impozantan je istraživačko stvaralački opus posvećen prošlosti Crne Gore o kojoj su svojom izuzetnom posvećenošću i znanjem bilježila najeminentnija imena crnogorske istorije, kulture, nauke, publicistike, diplomatije, etnologije, etike, umjetnosti, novinarstva… Sumarno, civilizacijski legat koji ostaje hronikom vjernog i serioznog tumača i prikazivača milenijumskog multikulturalnog trajanja Crne Gore i svih njenih identitetskih znamenja…”, piše u saopštenju Komune.

Pošto je redakcija časopisa odlučila da upravo jubilarni broj u cjelosti posveti drevnom gradu Kotoru koji je upisan u listu svjetske baštine UNESCO-a još od 1979. godine među 1030 zaštićenih svjetskih dobara, kako bi očuvao njegove univerzalne, bogate kulturno istorijske i prirodne vrijednosti kao jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova na Jadranskoj obali, u uvodniku Vladimir Jokić u tekstu pod naslovom „Djela koja rastjeruju tišinu“ ističe da je Kotor više od mjesta.

“On je simbol života , istorije, hrabrosti i slobode, grad koji stoji kao svjetionik svjetske baštine kome se dive, ali i grad koji nas sve poziva na odgovornost pa naš zadatak nije samo da čuvamo ovo nasljeđe, već i da ga obogatimo, da gradimo puteve za budućnost”, kaže Jokić.

Slijedi pregled 50. broja.

U ovom broju Komune o istoriji pomorsta piše Slavko Dabinović koji naglašava da je Kotor bio jako pomorsko uporište i prije dobrovoljnog potpadanja pod mletačku vlast bilo je postojanje Bratovštine kotorskih pomoraca, prema tradiciji iz IX vijekat, tj.808.godine kada je izvršena translacija iz Carigrada u Kotor relikvija Svetog Tripuna, zaštitnika grada.

Naslovnica-50.-jubilarnog-broja-casopisa-Komuna

Publikovan je i tekst mr Denisa Vukašinovića o bokeljskoj mornarici Kotor kao drevnoj pomorskoj organizaciji koja prkosi vremenu a „koja kao nematerijalno kulturno dobro objedinjuje bogastvo ljudskih vještina, umjetničkog izraza i zanatske umješnosti jer čuva i prenosi drevne obrede i izvođačke tradicije povezane s kultom Svetog Tripuna a istovremeno odražava duboku povezanost s prostorom i ambijentom u kojem tradicije stoljećima žive“…

U broju Komune posvećenom Kotoru je i tekst Nade Radović o dobrotskoj čipki kao nematerijalnom blagu Crne Gore, zatim tekst o kampanji kotorskog muzeja „Ponesi nasljeđe“ i tekst Zorana Radimira o porodičnoj zbirci Radimir o pokretnom kulturnom dobru od lokalnog i nacionalnog značaja koja je nastala i uvećavala se isključivo nasljeđem, a ne otkupom predmeta koje su posjedovale i koristile i druge kapetanske i građanske porodice Dobrote i Boke.

Tu je i tekst o muzeju grada Perasta pod naslovom „Od peraških kontova do dragocjenih knjiga“, zatim tekst o maloj i velikoj Grudi i praistorijskim tumulima u Grblju, praistorijskom blagu Lipaca koji je uvijek u sferi interesovanja naučne javnosti, o Vili Hipnos kao jednom od najznačajnih antičkih građevina u Risnu, Domicijanu u Kotoru kao jedinom primjeru neoštećenog porteta sa područja rimske provincije Dalmacije, kao i o kamenoj plastici lapidarijuma u Kotoru- jedinstvenoj grupi spomenika iz prošlosti Kotora koja se privremeno nalazi u romano-gotičkoj crkvi Svetog Mihaila na pjaci od kina u Starom gradu.

O kotorskim bedemima kojima je čitav Stari grad opasan, a koji su nastali većinom u XVI i XVII vijeku piše Irena Stanovčić , a o simbolu grada Kotora, katedrali Sv.Tripuna piše mr sc.don Rober Tonsati, kancelar Kotorske biskupije koji ističe da je katedrala SV.Tripuna- romaničko zdanje, u smislu sakralne arhitekture i umjetničkih dobara najveća znamenitost Kotora čija je gradnja započeta prije 900 godina, a dovršena svečanom posvetom 1166.godine.

O drevnom gradu Risan, stvarnostima i legendama piše Miraš Martinović u tekstu pod naslovom „Luka kraljica Teute i kovnica kralja Balajosa“, a Miroslav Marušić o jedinstvenom obredu i sačuvanoj ribarskoj tradiciji u mjestu Muo. On istovremeno u tekstu pod naslovom „ Kako artefakte prošlosti spasiti od zaborava“ se pita da li će u dogledno vrijeme Kotor dobiti gradski muzej jer „svako selo ima etnografsku zbirku ili etnografski muzej kojim pokazuje neku svoju kulturnu prošlost i nasljeđe“…

U ovom broju Komune i tekst Ivana Kerna o baroknoj lakoći postojanja: Gospi od Škrjela sa životnim djelom Tripa Kokolja u tekstu pod naslovom „Najveća likovna kreacija u Boki“, a tu je i tekst o Galeriji solidarnosti koji su osnovali likovni stvaraoci nakon katastrofalnog zemljotresa 1979.godine.

U tekstu pod naslovom „Pariski đak, crveni gradonačelnik i revolucionar“ Nenad Stevović piše o narodnom heroju i antifašisti Nikoli Đurkoviću koji je bio jedan od organizatora i učesnika opštenarodnog ustanka protiv fašističkog okupatora 13.jula1941. godine, a Dragan Mitov Đurović o novinaru i publicisti Tomu Grgureviću u tekstu pod naslovom „Barba bokeškog novinarstva“.

U posebnom tematskom broju Komune posvećenom Kotoru o Njegošu i Prčanju piše Marija Starčević u tekstu pod naslovom „Boka-lirska inspiracija vladike Rada“, dok Maja Grgurović piše o prepisu Gorskog vijenca kao vječnom plamenu Njegoševog stvaranja.

Tu su i tekstovi Irene Starčević o crkvama i palatama kao kulturnim vrijednostima Kotora, zatim Sare Lakićević o KotorArtu, jednom od najvećih i najznačajnijij festivala u državi i regionu pod naslovom „Posebno mjesto za Don Brankove dane muzike“, kao i tekst Milice Kašćelan o kotorskom festivalu pozorišta za djecu koji uskoro puni 33 godine postojanja.

Specijalno za ovaj broj Komune reportažu o điradi po Kotoru napisala je Dolores Fabian, a u tekstu o kotorskim vodama s naslovom „Biljeg na koži grada“ piše Dubravka Jovanović koja ističe „da plemeniti bokeški govor od šuga i mora, sve se manje zbori i piše“…

U najnovijem broju Komune publikovan je i tekst Jasmine Bajo o razvoju bibliotekarstva u Kotoru do XX vijeka i tekst Slavka Ostojića o jubileju -175 godina postojanja Pomorske škole u Kotoru koja predstavlja najstariju državnu školu na Balkanu, dok Dragan Mitov Đurović tragom uspomena podsjeća na osnivanje radio Kotora i nezaboravne kotorske medaljone.

U ovom broju Komune i redovi posvećeni gastro brendu bokeške kužine – čuvenoj kotorskoj poslastici krempiti autorke Milice Cvijović, a na nezaobilaznim sportskim stranicama Komune, uz sto dvije godine postojanja VPK Primorac i bogatoj istoriji kotorskog vaterpola piše Sabrije Vulić, kao i o Kotoru gradu fudbala više od vijeka u tekstu pod naslovom „Bokelj živi vječno“

I ovaj broj Komune uredio je Amer Ramusović, a tehnički dizajnirao Voislav Bulatović, a čitaoci će biti u prilici da ga pronađu na prodajnim mjestima širom Crne Gore poslije novogodišnjih i božićnjih praznika.

Najpoznatije regionalne muzičke zvijezde za doček 2025. – Kotor, Tivat, Budva, Herceg Novi…

0
Najpoznatije regionalne muzičke zvijezde za doček 2025. – Kotor, Tivat, Budva, Herceg Novi…
Tivat – foto Boka News

Na crnogorskom primorju će za novogodišnje praznike nastupiti neke od najvećih muzičkih zvijezda iz regiona Zdravko Čolić, Jelena Rozga, Vlado Georgiev, Dino Merlin, Zabranjeno pušenje, Parni valjk, Crvena jabuka, Ceca …

Tivat

U ponedjeljak 30. decembra u Tivtu će pjevati Saša Kovačević, dok će predgrupa biti bend Crveno i crno.

Za doček 2025. godine nastupiti će jedna od najvećih regionalnih zvijezda Zdravko Čolić. Prije Čolića će u novogodišnjoj noći, kao predgrupa nastupiti Akademia bend.

Reprizu dočeka Tivćanima i gostima će prirediti hrvatska pop zvijezda Jelena Rozga, a nastupiće i lokalni sastav Ansabml Toć.

Kotor Winter fest 2025.

Kotor

Praznična atmosfera i dobar provod očekuju i posjetioce Kotora.

Prema najavi, 30. decembra nastupiće Dejan Petrović i njegov Big Band. U najluđoj noći, 31. decembra, publiku će zabavljati Zabranjeno pušenje sa Sejom Sexonom.

Za reprizu, 1. januara, nastupa Dubiozu kolektiv, a 2. januara koncert će održati još jedan popularni ex-Yu bend – Parni valjak.

Herceg-Novi

I u Herceg Novom biće veselo. U najluđoj noći nastupiće Voyage i Ceca Ražnatović, a goste će na reprizi dočeka zabavljati Breskvica i popularna grupa Crvena jabuka.

Herceg Novi

Budva

Ispred Zidina starog grada u Budvi ove godine će po 25. put, tradicionalno, biti organizovan doček na otvorenom. Glavni program manifestacije trajaće tri dana. Počinje 30. decembra kada će nastupiti Akademia bend, Lexington bend i Haris Džinović.

U najluđoj noći program na centralnoj bini ispod bedema nastupiće “The Grupa”, nakon njih Angelina, a u 2025. će posjetioce uvesti Vlado Georgiev.

Budva 2025.

Prvog dana 2025. godine nastupiće Jack Lupino, Adi Šoše, a nakon njih regionalna zvijezda Dino Merlin.

Dubrovnik

Dubrovnik ove godine priprema spektakularan doček Nove godine uz legendarnog italijanskog muzičara Zucchera, koji je jedan od najvećih rok izvođača današnjice.

Osim Zucchera, Dubrovčane će u najluđoj noći u godini zabavljati i Toni Cetinski.

Od ideje do uspjeha: Žene stvaraju bolju budućnost

0
Od ideje do uspjeha: Žene stvaraju bolju budućnost
Žene za bolje sjutra

Projekat “Žene za bolje sjutra” koji je realizovala NVO Mare Mare uspješno je završen, pružajući ženama iz ranjivih kategorija priliku da se osnaže kroz sticanje praktičnih vještina i znanja. Ove aktivnosti im omogućavaju veće uključivanje u društveni i ekonomski život zajednice.

U okviru radionica,deset  učesnica  savladale su  različite tehnike ručnog rada koje su primijenile u izradi suvenira, uključujući i one inspirisane simbolikom cvijeta mimoze – zaštitnog znaka Herceg Novog i Praznika mimoze koji se u najvećem bokeljskom gradu održava duže od pola vijeka . Fokus je bio na stvaranju autentičnih proizvoda koji imaju potencijal za plasman na lokalnom tržištu i među turistima. Za pet mjeseci koliko je trajao projekat žene su izradile bookmarkere, privjeske inspirisane morem i našim primorjem, ribe, zvijezde i vrećice punjene lavandom, cegere.

Tokom trajanja projekta, polaznice su učile o ključnim koracima u razvoju vlastitih poslovnih ideja, kao i o korišćenju digitalnih alata za promociju i prodaju svojih proizvoda putem interneta. Poseban naglasak stavljen je na praktičnu primjenu naučenog, uz kontinuiranu podršku mentora koji su im pomagali u oblikovanju i realizaciji njihovih projekata.

Žene za bolje sjutra – Mimoza

Osim usvajanja novih znanja i vještina, ovaj program doprinio je jačanju samopouzdanja žena, povezivanju i razmjeni iskustava kroz zajednički rad, što je dodatno podstaklo njihov osjećaj pripadnosti zajednici.

Projekat je pokazao kako ciljane inicijative mogu biti ključ za integraciju žena u lokalne ekonomske tokove i osiguranje dugoročnih pozitivnih promjena u njihovim životima. Njihov rad je primjer kako se kreativnost i tradicija mogu spojiti u održivi model ekonomskog osnaživanja.

Zahvaljujući podršci Opštine Herceg Novi, ovaj projekat ostvario je značajan uticaj na živote učesnica, kao i na lokalnu zajednicu.

Projekat “Žene za bolje sjutra“ finansirala je  Opština Hercerg Novi kroz program Raspodjele sredstava NVO za 2024 godinu.

Kontakt osoba za više informacija: Dubravka Raičević maremare541@gmail.com

Rusi su osvojili istočni dio Švedske, a tragovi mirovnog sporazuma još su živi na otoku koji dijele dvije države i tri opštine

0
Rusi su osvojili istočni dio Švedske, a tragovi mirovnog sporazuma još su živi na otoku koji dijele dvije države i tri opštine
Market je najmanji dvodržavni otok

Na jezerima ima i manjih otoka čiji dijelovi pripadaju dvjema državama, ali 350 metara dug i 150 metara širok švedsko-finski Märket najmanji je morski dvodržavni otok.

Podijeljen je 1809., prilikom zaključivanja mirovnog sporazuma u Frederikshamnu, kojim je okončan Finski rat između Švedske i Rusije.

Prvobitno je međudržavna granica na otočiću bila ravna crta, da bi današnji oblik dobila 1985. godine. Korekcija granice posljedica je gradnje svjetionika koji je sto godina ranije Finska izgradila na najvišoj točki otoka.

Budući da se ta točka nalazila na švedskoj polovici otoka, 1985. je odlučeno da teren na kojem je svjetionik pripadne Finskoj, a Finci su, kao kompenzaciju, Šveđanima dali komadić svoga teritorija.

Da priča o podjeli ovoga nenaseljenog otočića bude još luđa, on je podijeljen ne samo između dviju država, nego i između tri grada.

Finski dio spada u općinu Hammarland, dok je švedski dio podijeljen na općine Stockholm i Uppsala.

Najmanje 167 mrtvih u najtežoj avionskoj nesreći u Južnoj Koreji

0
Najmanje 167 mrtvih u najtežoj avionskoj nesreći u Južnoj Koreji
Najmanje 85 ljudi poginulo u zrakoplovnoj nesreći , Foto: Kim Hong-Ji/Reuters

Najmanje 167 ljudi poginulo je u nedjelju kada je avion Jeju Aira sletio na trup i klizeći udario u zid na kraju piste te eksplodirao u međunarodnoj zračnoj ludi Muan u Južnoj Koreji, objavili su vatrogasci.

Let kompanije Jeju Air 7C2216, koji je dolazio iz tajlandskog glavnog grada Bangkok sa 181 putnikom i članom posade, pokušao je sletjeti oko devet sati ujutro po lokalnom vremenu u zračnu luku na jugu zemlje.

Dvoje ljudi, članova posade je spašeno i dužnosnici pretpostavljaju da su svi ostali mrtvi.

Radi se o najsmrtonosnijoj zrakoplovnoj nesreći u Južnoj Koreji ikada i najgoroj nesreći nekog južnokorejskog zračnog prijevoznika u zadnjih 30 godina.

Na videosnimkama se vidi kako dvomotorac Boeing 737-800 kliže po pisti bez stajnog trapa, udara u zid i eksplodira u golemoj vatrenoj kugli. Druge fotografije prikazuju dim i vatru oko dijelova letjelice.

U Sloveniji već 150.000 stranih radnika, od 2019. broj se gotovo udvostručio

0
U Sloveniji već 150.000 stranih radnika, od 2019. broj se gotovo udvostručio
Ljubljana

U Sloveniji, unatoč hlađenju gospodarstva vezanom uz automobilsku industriju, još uvijek postoji potražnja za radnom snagom u pojedinim sektorima. Budući da nema kadra, poslodavci si pomažu zapošljavanjem strane radne snage.

U 2019. ovdje je radilo 80.000 stranaca, sada ih na tržištu radi već 150.000. To predstavlja otprilike 16 posto radno sposobnog stanovništva. U bliskoj budućnosti vjerojatno će se potražnja za strancima malo smiriti, ali ipak, kako se broj stranih radnika povećava, morat će se nositi sa sve više izazova.

Sa sličnim problemima bore se i zemlje koje su dosad bile izvoznice radnika – Poljska, Rumunjska, Bugarska i Slovenija. Strani radnici ne znaju jezik, nemaju želju učiti ga, ne poznaju radno zakonodavstvo, a državne službe nisu adekvatno pripremljene, napominje u istraživanju profesorica Fakulteta za upravu Valentina Franca.

“Naša struktura, naše zakonodavstvo, naše društvo, naš sustav, škole, vrtići nisu tome prilagođeni. Sve te zemlje imaju slične izazove”, rekla je.

U Sloveniji stranci uglavnom rade kao pomoćni radnici u ugostiteljstvu, u trgovinama, skladištima, nabrojio je Simon Urbanč s portala mojedelo.com.

“Jezik je velika barijera, tako da to zapravo nisu freelanceri. Ne radi se čak ni o stvaranju velike dodane vrijednosti s njima”, dodao je.

Analiza Zavoda za zapošljavanje pokazala je da radnici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i Srbije imaju bolje kvalifikacije od radnika iz Azije. Ravnateljica Greta Metka Barbo Škerbinc: “Mislim da ćemo ipak morati zapošljavati strance. Želimo ih potražiti u susjednim zemljama, gdje također imamo uhodane rute između javnih službi i sporazuma koji štite radnike”.

Slovenija sklapa socijalni sporazum s Turskom. Dolazak radnika s Filipina je usporen, dijelom i zato što se i njihova zemlja bori s nedostatkom zdravstvenih radnika.

Novogodišnji koncert GPD Tivat više od tradicije (VIDEO)

0

Tradicionalni, Novogodišnji koncert Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat  održan je u subotu u velikoj sali CZK Tivat, koja je bila mala da primi sve ljubitelje i poštovaoce najstarije gradske kulturne institucije, koja ove godine slavi 115 godina postojanja.

GPD Tivat svake godine u susret božićnim i novogodišnjim praznicima pripremi poseban koncert, na radost publike, pa je tako bilo i sinoć.

GPD Tivat – foto Boka News

Brojni posjetioci i zvanice bili su u prilici uživati u popularnim melodijama klasične i zabavne muzike, pod dirigentskom palicom kapelnice Nevile Klakor.

Novogodišnji koncert GPD Tivat više od tradicije (VIDEO)
GPD Tivat – foto Boka News

Spiritus movens, predsjednik GPD Tivat, Boris Lanceroti podsjetio je na bogatu istoriju Društva, 115 od osnivanja i 80 godina od odlaska u partizane. Lanceroti je istakao značaj i kontinuitet više tivatskih porodica čije generacije sa koljena na koljeno prenose ljubav  i čuvaju tradiciju gradske muzike.

Predsjednik Boris Lanceroti uručio je posebna priznanja dugogodišnjim članovima, Slobodanu Čelanoviću i Pavlu Čelanoviću za 55 godina aktivnog sviranja i Savu Čelanoviću za 20 godina.

Koncertu su prisustvovali predstavnici Ministarstva kulture i medija Crne Gore, dok su rezervisana mjesta za predstavnike lokalne vlasti ostala upražnjena.

GPD Tivat je NVO od posebnog značaja za opštinu Tivat, trenutno okuplja oko 60 muzičara različitih generacija i ima uspješnu saradnju sa Srednjom muzičkom školom Tivat.

Kao gost koncerta, nastupila klapa “Jadran” iz Tivta.

GPD Tivat – Program

Bivši radnici Vektra Boke će blokirati prodaju imovine ove firme do isplate dugovanja

0
Bivši radnici Vektra Boke će blokirati prodaju imovine ove firme do isplate dugovanja
Vektra Boka- foto RTHN

Blokiraće se prodaja imovine Vektra Boke, dok se ne izmire sva dugovanja prema bivšim radnicima te kompanije, poručeno je na protestnom skupu u Herceg Novom.

Dugovanja iznose sedam miliona eura.

Kako su istakli, dok se ne riješi socijalni program, nema prodaje imovine, prenosi portal RTCG.

Oni smatraju da ne postoji nijedna zakonska norma kako bi se mogao otuđiti hotel Igalo.

Predstavnik NVO Bivši radnici Vektra Boke, Đorđe Rajak, rekao je da je hotel zaštićen kupoprodajnim ugovorom kao kapitalni projekat.

– To je urađeno aneksom ugovora i nakon stečaja, planom reorganizacije. Zaštićen je rješenjem Privrednog suda. To je potvrđeno i kod Apelacionog suda – kazao je Rajak.

On je naveo da knjiženja na imovinu nema dok se ne izmire bivši radnici.

– Pozivamo i novog kupca, jer se raspisuje tender, da se nikada neće uknjižiti dok se radnici ne naplate. Oni što su kupovali placeve, još se nijesu uknjižili i neće se uknjižiti – rekao je Rajak.

Radnici su naveli da su isrpljeni od borbe za svoja prava.

– Svi smo ostarali, oboljeli, jer 43 godine sam radio u HTP Boka. Progonili su nas. Niko nije više kadar ni da radi. Ja sam dobio rješenje na 323 EUR, sa 43 godine radnog staža. Pa gdje to ima. Ali pošto se ne može isplaćivati manja od 450 EUR, toliko i dobijam – rekao je bivši radnik Dragan Perović.

Bivši radnici su najavili da će snažnije apelovati na institucije da im pomognu u rješavanju njihovih prava.

Vrijeme – do Nove godine stabilno

0
Vrijeme – do Nove godine stabilno
Boka Kotorska – foto Boka News

U Crnoj Gori danas sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost.

Na sjeveru, tokom jutra po kotlinama moguća magla ili povećana niska oblačnost.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometereologiju i sezimologiju, prijepodne još ponegdje umjeren, sjeverni vjetar.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 2 do 16 stepeni.

Do Nove godine stabilno

“Idućih dana u unutrašnjosti stabilno – pretežno sunčano samo ponegdje s povećanom naoblakom. Jutra će biti hladna s mrazom te mjestimice maglom koja se ponegdje može i duže zadržati. Dnevna temperatura ovisit će o zadražavanju magle i niskih oblaka. U srijedu mjestimice umjeren jugozapadni vjetar.

I na Jadranu stabilno – biće obilje sunčanog vremena, a vjetar će oslabiti. Uz obalu ujutro većinom slaba bura, a tokom dana prema otvorenom moru zapadni i sjeverozapadni vjetar.”

Svjedok i zaštitnik maritimne baštine Boke

0
Svjedok i zaštitnik maritimne baštine Boke
Godišnjak promocija – foto S. Luković

Po tradiciji, godina na izmaku u Pomorskom muzeju Crne Gore zaključena je u četvrtak promocijom novog izdanja „Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru”, broj LXXII.

Već 72. put ova naučno-stručna publikacija javnosti je donijela brojne zanimljive radove iz istorije pomorstva, ali i kulturne, sakralne, profane, etnološke i književne baštine Kotora i Boke, od početka 13. do kraja 20. stoljeća.

Godišnjak Pomorskog muzeja je kao stručna serijska publikacija koja kontinuirano izlazi od osnivanja Muzeja 1952. godine do danas, napravio najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i imao najveću zaslugu za promociju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke kotorske i Crne Gore. U njenih 72 godine prisutnosti u sferi istraživačke djelatnosti, zadatak ove publikacije bio je da iz broja u broj, objavljuje radove renomiranih istraživača kulturne i pomorske prošlosti Boke i doprinese razvoju pomorskih znanja, njegujući pomorsku misao u borbi za aktivniju i svestraniju jadransku orijentaciju građana države Crne Gore.

Jedan od urednika ove publikacije, bibliotekar Pomorskog muzeja u penziji Slavko Dabinović, istakao je da je u ovih sedam decenija na stranicama Godišnjaka, objavljeno na stotine vrijednih radova afirmisanih autora sa prostora bivše Jugoslavije, ali i iz inostranstva.

“Intelektualna radoznalost, želja da se osvijetle zaboravljane ili nejasne epizode iz naše prošlosti, posebno pomorske, izazov je za kvalifikovane istraživače koji Godišnjak održavaju i oplemenjuju u njegovom trajanju i obnavljanju. Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, kao naučno – stručna serijska publikacija veliki je iskorak u proučavanju istorije pomorstva i promocije pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Nadamo se da će i naredni brojevi očuvati kvalitet, stručnost i duh prethodna 72 broja. Novim metodološkim pristupima, naučnom radoznalošću nastoji se podsticati interes kod mladih istraživača o ogromnom značaju bogate ostavštine naših predaka, čije tekovine danas obilato koristimo, pridružujući se postepeno razvijenom zapadnom svijetu kojem su grad Kotor i Boka kotorska pripadali vjekovima. Naša je obaveza uvijek istraživati našu prošlost i materijalizovati je, prezentovati i komunicirati, kako bi je približili i ostavili generacijama koje dolaze”, kazao je, obračajući se brojnoj publici na promociji, Dabinović.

Godišnjak – foto S. Luković

On i njegova koleginica, viša bibliotekarka Pomorskog muzeja Danijela Nikčević, kratko su predstavili svih deset radova i dva prikaza koja donosi najnoviji Godišnjak. Joško Katelan i Jelena Mršulja autori su rada “ Crtice iz pomorske prošlosti Boke u sudskoj građi Istorijskog arhiva Kotor”, Željko Brguljan teme “Kapetan Eugen Brguljan (1856-1914), austrougarski konzularni i Loydov agent u Turskoj i Grčkoj”, Lovorka Čoralić donosi rad “Povezanost kotorskih iseljenika u Mlecima s područja Veneta u XVI stoljeću”, Antun Sbutega “Malteški red, Boka kotorska i Crnogorsko primorje” i rad “Članovi i saradnici Jugoslovenskog odbora iz Kotora”, Tomislav Bonić “Dokumenta s crnogorske jahte “Rumija” u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor”, Ane Ferri “Analiza zapisanih varijanti imena Ludovika Paskvalića kroz vrijeme”, Radojka Abramović i Miljan Živković “Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka”, Melisa Niketić “Komoda u stilu Marija Terezija kao tihi svjedok privatnog života u palatama Boke Kotorske”, Dragan S. Rajčević “Crni plat – Genius Loci Tivta (Novi prilozi za istoriju)”. Zorica Čubrović uradila je prikaz knjige autora Željka Brguljana “Crkva Sv. Ivana u sakralnoj baštini Prčanja”, a Jovana Lalošević Vidović knjige “Crkve i samostani Kotora od XIII do početka XX vijeka, Crkve i vjekovi”, autorke Radojke Abramović. “Ostaje činjenica da vrijeme prolazi a da Godišnjak traje, pojavljuje se jer ga očekujemo, dolazi do naše obale i u svoj Muzej, kao jedrenjak. Dolazi da se smiri u našem duhu i intelektualnoj radoznalosti i da procijeni mogućnost novih duhovnih putovanja, novih traganja i otrktivanja nepoznatog”, podsjetila je Nikčević na riječi dugogodišnje članicve redakcije Godšnjaka, nedavno preminule, ugledne profesorice dr Gracijele Čulić.

Kustos Pomorsko-tehničke zbirke muzeja, Ilija Mlinarević predstavio je deset radova sa naučne konferenciuje “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024” a koja je ljetos održavna u Perastu te koji su uključeni u Godišnjak. Pozdravljajući okupljene, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore mr Maja Uskoković sumirala je aktivosti što ih je ta ustanova kulture sprovela u godini na izmaku.

“U cilju očuvanja i sprečavanja otuđenja kulturnog blaga Crnogorskog primorja tokom 2024. godine nastavio se rad na terenu, koji je podrazumijevao otkup vrijednih predmeta kojima se upotpunila Etnografska, Istorijsko-umjetnička i Pomorsko-tehnička zbirka, te otkupljeno 11 predmeta. Zadatak Muzeja je da pomorsko blago, sve pokretne predmete koji ga definišu, sačuva od propadanja i iznošenja iz Crne Gore kako otkupom, tako i vrijednim donacijama građana koji su prepoznali njegovu misiju. U 2024. godini zbirke smo obogatili i obnovili 31 predmetom, a rezultat je vidljiv kroz nove izložbene muzejske predmete u stalnoj postavci Muzeja”, kazala je Uskoković, dodajuči da su u godini na izmaku realizovali 35 programskih aktivnosti, od toga sedam privremenih izložbi u Galeriji muzeja i devet međunarodnih izložbi u saradnji sa srodnim institucijama iz oblasti kulture.

“Bili smo organizatori okruglih stolova, edukativno pokaznih radionica, stručnih predavanja, seminara za bibliotekare. Sa posebnim zadovoljstvom mogu reći da smo bili i jedan od organizatora dvije međunarodne naučne konferencije: “Konzervacija i restauracija – od tradicije do savremenosti” i “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024.”, navela je Uskoković.

Pomorski muzej u 2024.godini izdao 12 knjiga (monografija, publikacija i brošura), a promovisao sedam. Putem poklona, razmjene i kupovine bibliotečki fond Muzeja je bogatiji za 217 knjiga.

“Stručnjaci iz Muzeja učestvovali su na velikom broju radionica, zatim na 29. Forumu mediteranske pomorske baštine u Sesimbri u Portugaliji, na 18. godišnjem sastanku Ekspertske mreže jugoistočne Evrope za nematerijalnu kulturnu baštinu u Varšavi, kao i na zagrebačkom sajmu knjiga, Interliberu. Delegacija Pomorskog muzeja bila je na studijskom putovanju u Italiji povodom 700 godina od smrti Marka Pola, a u sklopu manifestacije Sedmica cmogorske kulture u Albaniji u Tirani bila je otvorena izložba Pomorskog muzeja Crne Gore “Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji”, zaključila je Uskoković.

/S.Luković/