U požaru koji je jutros nešto prije 10 sati izbio na jednom objektu u izgradnji u mjestu Luka blizu Lepetana u Tivtu, pričinjena je manja materijalna šteta ali na sreću, nije bio povrijeđenih.
Kako nam je rečeno u Slušbi zaštite i spašavanja Opštine Tivat, na intervenciju je izašlo 10 vatrogasaca sa ukupno pet vozila, kao i novoimenovani komandir SZS Tivat Milorad Giljača. Oni su, uprkos otežavajućim okolnostima, uskom i strmom prilaznom putu, velikoj blizini ostalih objekata i parkiranim automobilima koji su im ometali prilaz požarištu, uspjeli da požar stane pod kontrolu za manje od 20 minuta i spriječe da se vatra prenese na okolne objekte.
U požaru je potpuno izgorela kamp prikolica koja se nalazila u objektu u izgradnji u kome je buknula vatra, ali radnik koji je u njoj boravio nije povrijeđen. Stradao je i dio drvene građe na gradilištu, a pretpostavlja se da je vatru svojom neopreznošću izazvao sam radnik koji je ovdje obavljao varilačke poslove.
Na licu mjesta bili su prisutni i pripadnici policije, Komunalna policija i radnici Elektrodistribucije.
U Sloveniji je u januara ove godine umrlo 2617 osoba, što je za 32,8 posto više nego u istom mjesecu 2020. i 27,5 posto više od siječanjskog prosjeka od 2015. do 2019., pokazuju podaci državnog ureda za statistiku objavljeni u nedjelju.
U trijanuarska dana registrirano je više od 100 smrti dnevno, a najviše 17. januara kad je umrlo 111 ljudi, od čega 40 od posljedica covida-19.
Prosječno je u prvom mjesecu 2021. bilo 84 smrti dnevno, znatno manje nego u prosincu prošle godine kad je ‘crna’ brojka bila 104.
Među umrlima je 71,7 posto osoba starijih od 75 godina, što je za 36,4 posto više umrlih u toj dobnoj skupini nego u razdoblju 2015. do 2019.
Prema privremenim podacima statističkog ureda, u siječnju se rodilo 1498 djece, četiri posto manje nego u siječnju 2020.
Upravljanje lukama od lokalnog značaja, u koje spada i Luka Budva, treba ustupiti opštinama, a ne kao do sada da njima upravlja Javno preduzeće Morsko dobro.
To piše u Predlogu izmjena i dopuna Zakona o lukama, koji je funkcioner budvanskih Demokrata Đorđe Zenović dostavio Vladi, nakon što je Generalni sekretarijat Vlade uputio javni poziv organima, organizacijama, udruženjima i građanima da se uključe u pripremu Godišnjeg programa rada Vlade za 2021. i dostave svoje inicijative, predloge, sugestije i komentare.
Kako je iz Vlade Zdravka Krivokapića saopšteno, cilj poziva je davanje mogućnosti zainteresovanoj javnosti da prvi put podijeli svoje ideje, predloge i sugestije prilikom sačinjavanja Godišnjeg programa rada Vlade, te da se prikupi i razmotri što veći broj stavova o zadacima koje bi Vlada trebalo da planira za 2021, na primjer koje zakone bi trebalo Vlada da predloži ili izmijeni, za koje oblasti nedostaju strategije, akcioni planovi, programi, koja bi postojeća strateška dokumenta trebalo revidirati….
– Jedan od predloga zakonskih tekstova koji očekujem da se nađe u programu Vlade za ovu godinu jeste izmjena i dopuna Zakona o lukama. Po sadašnjem rješenju, lukama od lokalnog značaja upravlja Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, a naša namjera je da se upravljanje lukama od lokalnog značaja zakonom ustupi opštinama na čijoj teritoriji se nalaze. Demokrate su više puta pozivali Morsko dobro da prekine praksu nezakonitog ustupanja Luke Budva na osnovu prostog ugovora o zakupu, umjesto davanja koncesije, kako to Zakon i predviđa – kazao je Vijestima Zenović.
On navodi da se od početka budvanska luka ustupa određenim pravnim licima bez javnog poziva, te da je do prije par godina iznos godišnje zakupnine luke iznosio oko 30.000 EUR.
– To je, recimo, cijena zakupa jedne ugostiteljske terase ili dva veza u luci za veće brodove. Posebna je priča način na koji JP Morsko dobro i zakupac luke tretiraju zakupce vezova i mještane, prvo cijenom vezova, a zatim i zabranom korišćenja i dostupnosti luke kao javne površine svima, što je takođe suprotno Zakonu o lukama. Više je nego jasno koliki je ekonomski interes zakupca i nesrazmjeran je izdvajanjima za lučku infrastrukturu i investicije. Komunalni red u luci niko sada ne kontroliše, pa je gradska luka nerijetko ljeti idealna lokacija za pravljenje žurki do ranih jutarnjih časova u nekoj od jahti koje služe za rentiranje, a nalaze se na mjestu predviđenom za operativno pristanište, koje bi trebalo da služi za redovan linijski saobraćaj. Da ne pominjem koliko to štete nanosi ostalim privrednicima, izdavaocima smještaja i žiteljima Starog grada – ocijenio je Zenović.
Kako je kazao, nautičke luke su budućnost turizma i kao takve su neophodne Crnoj Gori, ali nikako u samom srcu grada.
– Posebno ne tamo gdje za njih ne postoje uslovi i kapaciteti. Da ne pominjem da sada luka nema ni zimovnik za plovila, ima dizalicu koja je urađena na divlje i lukobran koji uopšte nije urađen po pravilima struke. Iz svih tih razloga je neophodno da se male, gradske luke namijene upravo za komunalne vezove i linijski saobraćaj i da njima upravlja preduzeće koji bi osnovala Opština i to je upravo namjera Demokrata, da sačuvamo luku kao srce ovog grada od daljeg otuđenja i propadanja, zajedno sa gradskim parkom, Starim gradom i gradskim plivalištem i da ne dozvolimo da i oni odu u ruke privatnika – kazao je Zenović.
Nekadašnji gradonačelnik Budve Dragan Krapović (Demokrate) je još u februaru 2017. saopštio da je Opština spremna da preuzme upravljanje Lukom Budva, ukoliko država nastavi i dalje da ignoriše lokalnu upravu u izradi planskih dokumenata o budućem razvoju najvrednije lokacije u metropoli turizma.
Krapović je tada u gradskoj marini sa saradnicima održao konferenciju za novinare tražeći od državnih institucija kojima je tada rukovodio DPS da mora uključuti i upoznati Opštinu o svim potezima koji se tiču budvanske luke.
Deklaracija ostala mrtvo slovo na papiru
Predstavnici 19 političkih partija (izuzev DPS i SD), udruženja građana i nevladinih organizacja iz Budve, još u aprilu 2016. potpisali su Deklaraciju kojom su pozvali javnost, državne institucije, međunarodne organizacije, ambasade, da se napokon stane sa urbanističkim uništavanjem grada i tajnim izradom planskih dokumenta.
Okupljeni simbolično u Luci Budva, kao jednoj od posljednjih lokacija u gradu kojoj je tada u režiji Ministarstva održivog razvoja, prijetilo novo urbanističko urušenje, pozvali su nadležne da ozbiljno shvate njihove zahtjeve, kako “ne bi bilo potrebe za daljom radikalizacijom situacije u Budvi”.
Deklaracija je proslijeđena direktno kabinetu tadašnjeg premijera Mila Đukanović, šefa prlamenta Ranka Krivokapića, ministra održivog razvoja Branimira Gvozdenovića, direktora JP Morsko dobro Predraga Jelušića, gradonačelnika Budve Srđe Popovića (DPS), kao svim poslaničkim klubovima crnogorskog parlamenta i ambasadama i delegaciji EU u Crnoj Gori.
Reakcije Vlade i države nije bilo, a te godine, poslije pune decenije, DPS je izgubio izbore u Budvi.
Potpis su stavili predstavnici budvanskih odbora Demokratske Crne Gore, Pokreta za promjene, Nove, Demosa, Građanskog pokreta URA, SDP, SNP, CDU, Liberalne partije, Građanske akcije, Budvanskog građanskog saveza, Inicijative “Budva 2020”, Udruženja građana “Porat- Pizana”, NVO “Nezavisne građanske incijative”, Mjesne zajednice “Stari grad”, KSR “Širun”, Ekološkog društva Budva, KSR “Delfin” i KSR “Tuna”.
Sukobi policije i građana izbili su u nedjelju u predgrađu Atene nakon grube intervencije redarstvenika koji su provjeravali poštuju li građani epidemiološke mjere, što je potaknulo val nezadovoljstva u zemlji.
Policija je suzavcem rastjerala gotovo 500 ljudi koji su se u nedjelju predvečer okupili na trgu Nea Smyrni, u južnom predgrađu grčkoga glavnog grada, kako bi prosvjedovali protiv izgreda koji se dogodio u nedjelju nešto ranije.
Na videosnimkama načinjenim poslijepodne na istom mjestu, vidi se kako policajac nemilosrdno mlati palicom mladića.
Čuje se kako mladić jauče od boli dok se prolaznici zgražaju nad postupanjem policije.
Policija je pak priopćila da je tijekom poslijepodneva poslala na trg Nea Smyrni ophodnju na motociklima kako bi “provjerila poštuju li se mjere” suzbijanja koronavirusa, dodavši da su primili velik broj prijava za nepridržavanje mjera ograničenja na tom mjestu.
Policija dodaje da ju je u tom trenutku napalo tridesetak osoba, pri čemu su ozlijeđena dvojica policajaca. Jedanaest osoba je uhićeno.
Policija je usto rekla da vodi internu istragu o svom službeniku koji je snimljen kako udara mladića.
Grčke vlasti su u nedjelju prijavile 1142 nova slučaja zaraze koronavirusom i 53 umrla, pa se broj umrlih od početka pandemije penje na 6.758.
Počelo je ono čega smo se pribojavali, ali i što smo očekivali – cijepljenje protiv Covid 19 uvjet je ukrcaja, kažu u Sindikatu pomoraca Hrvatske.
Portal SPH-a piše da je kompanija Viking cruises potvrdila da na kruzere (riječne i oceanske) ukrcava isključivo hrvatske pomorce i brodarce koji su cijepljeni, a u jahting sektoru već imamo pomorca s kojim vlasnik nije potpisao Ugovor o radu isključivo zbog činjenice da nije cijepljen.
– Sindikat pomoraca Hrvatske je više puta upozoravao da će hrvatski pomorci u međunarodnoj plovidbi gubiti poslove na svjetskom tržištu i da je neophodno uspostaviti sustav cijepljenja u kojem bi se u početku cijepili barem oni pomorci kojima je to uvjet ukrcaja.
No, Ministarstvo zdravstva nije pokazalo interes za ovu temu i probleme s kojima će se hrvatski pomorci neumitno suočiti. Odgovor još uvijek čekamo.
Tragično loša organizacija nabave cjepiva (i Hrvatske i EU) te nerazumijevanje ozbiljnosti stanja mogu prouzročiti tragične posljedice za 16.000 hrvatskih pomoraca i brodaraca.
Za primjer, Singapur je cijepio kompletni pomorski i lučki sektor u samo nekoliko dana, a filipinski i rumunjski pomorci se cijepe prioritetno kako ne bi ostali bez posla, već dapače, preuzeli poslove ostalih (pa i hrvatskih) pomoraca.
Više je nego jasno da je u tijeku neumoljivo kršenje ljudskih prava na svjetskoj razini i protekcionizam u vidu “Covid putovnica”, ali plakanje na tu temu neće pomoći hrvatskim pomorcima. Njima treba hitna reakcija i dovoljan broj doza cjepiva da se cijepe oni kojima je to uvjet ukrcaja.
Pomorci ne traže prioritet u odnosu na hrvatske građane koji spadaju u zdravstveno rizičnu skupinu. Ali nitko u Republici Hrvatskoj neće izgubiti posao zato što nije cijepljen – hrvatski pomorci na svjetskom tržištu rada hoće! I to se već događa! – kažu u Sindikatu pomoraca Hrvatske.
U Podgorici je, na četiri punkta, počela vakcinacija starijih od 80 godina. Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović navela je da počinje vakcinacija i u drugim opštinama. Kazala je da je zadovoljna odzivom građana posebno onih starijih od 80. godina.
Borovinić Bojović poručila je građanima da se obavezno vakcinišu i dodala da je vakcina bezbjedna i sigurna.
“Apelujem na građane da se i nakon vakcine pridržavaju mjera”, kazala je Borovinić Bojović i posebno pozvala mlade da se pridržavaju mjera.
Očekuje da će procenat zdravstvenih radnika koji se žele vakcinisati biti veći.
Trenutne mjere na snazi su, kako kaže do 10. marta, a nakon toga će saopštili korigovane mjere.
“Kakve će one biti ja to sada ne mogu da kažem”, navela je ministarka. Kazala je da svih ljekova ima dovoljno, pa i longacefa.
Poznati dirigent Miroslav Homen koji je bio redovni dirigent Sarajevske filharmonije, a zatim i Hrvatskog narodnog kazališta, preminuo je danas u Kotoru u 81. godini.
Miroslav Homen je rođen u Dubrovniku 1940. godine, a Muzičku akademiju je završio u Sarajevu 1966. Iste godine je postao dirigent sarajevske Opere i baleta. Također je bio redovni dirigent Sarajevske filharmonije i Orkestra RTV Sarajevo, a od 1988. do 1990. godine je bio direktor sarajevske Opere i Sarajevske filharmonije.
Zatim, 1992. godine, u vrijeme rata, odlazi u Rijeku, u Hrvatsko narodno kazalište gdje je ostao do penzionisanja. Nakon umirovljenja ostaje kao šef dirigent.
Miroslav Homen – foto KotorArt
Već 1998. godine, nakon završetka rata, postavlja prvu poratnu opernu premijeru u Sarajevu, Puccinijevu Toscu, potom 1999. i Verdijeva Trubadura, a 2000. praizvedbu prve bosanske opere Hasanaginica Asima Horozića.
“Čast nam je da je Miro Homen oplemenio i KotorArt Don Brankove dane muzike. Podsjetimo se 2016. godine, kada je ovaj divni čovjek i veliki umjetnik dirigovao na otvaranju Festivala” – saopšteno je iz KotorArta.
Humanitarna akcija „Torta za osmjeh“ i ove godine je udružila ljude velikog srca, u zajedničkoj misiji za osmjeh mališana iz Dječijeg doma „Mladost“. Kako su kazali organizatori akcije „Omladinski centar“, 52 torte stigle su na pravu adresu, tamo gdje je dječija radost danas najveća!
NVO Omladinski centar 18. put priređuje ovu humanitarnu akciju i kako kažu, „punoljetstvo proslavljaju u savim neobičnim okolnostima ali sa istim humanim ciljem i vodiljom“.
Maštovitosti nije nedostajalo, stizali su slatkiši najrazličitijih oblika i izgleda, privrednika, udruženja i organizacija iz našeg grada, javnih ustanova, mjesnih zajednica i Opštine Herceg Novi, ali i iz Risna i Kotora.
Torta za osmjeh
Ostali smo uskraćeni za druženje sa mališanima jer su na snazi stroge epidemiološke mjere, ali je „Torta za osmjeh“, uprkos svemu, našla put do dječijih srca i osmjeha.
Dvadeset četvorogodišnja Baranka Aleksandra Milović, referent za skladištenje hrane biljnog i animalnog porijekla u Luci Bar, nedavno je na Fakultetu za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Univerziteta Donja Gorica odbranila magistarski rad, jedinstven na balkanskim prostorima – “Karakterizacija kvaliteta mušnica (brašnenih kobasica)”. Prvi put je na naučni način obrađena tema izrade, čuvanja i korištenja tog autentičnog lokalnog proizvoda primorske i centralne Crne Gore.
Aleksandra je Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju – Tehnološki inžinjering završila 2018. godine, a na postdiplomskim studijama pohađala je smjer „Prehrambena tehnologija – Tehnologija proizvoda animalnog porijekla“. Mentor magistarskog rada bio je prof. dr Vladimir Tomović.
Higijena je važna
Za one koji ne znaju, brašnene kobasice (mušnice) su kobasice načinjene od debelog crijeva svinje, sa nadjevom od mješavine kukuruznog i pšeničnog brašna.
– Sa aspekta prehrambene tehnologije, priroda i sastav brašnenih kobasica (mušnica) su veoma specifični i ima prostora za razne vrste ispitivanja. Komparativno sam ispitala kvalitet mušnica izrađenih u domaćinstvima i u industrijskim uslovima – objašnjava Aleksandra.
Foto Branislava Picek
Stare domaćice znale su kako se prave brašnene kobasice, koje se i danas rado jedu, najčešće sa raštanom ili kupusom.
– Izrada brašnene kobasice se zasniva na formiranju nadjeva od mješavine pšeničnog i kukuruznog brašna, trbušnog masnog tkiva svinja i aditiva, odnosno krupne morske soli, mljevenog crnog bibera i nane u suvom stanju. Pripremljenim nadjevom pune se debela crijeva svinja, kuvaju, i naknadno suše i dime. Kada je riječ o proizvodnji i preradi hrane, najbitnija je higijena, jer ona utiče na zdravstvenu bezbjednost proizvoda. Stoga je veoma važno da se u proizvodnom procesu vodi upravo računa o tome. Takođe, sami postupci dodavanja aditiva i toplotne obrade su veoma bitni u proizvodnji mušnica, jer direktno utiču ne samo na fizičko-hemijski, već i mikrobiološki sastav – objašnjava Milović.
Mušnice je teško očuvati, jer se lako kvare. Aleksandra Milović ističe da su podložne kvarenju, jer vremenom dolazi do promjene u lipidima, što utiče ne samo na kvalitet, već i na njihovu bezbjednost.
– Potrebno je da se postupci sušenja i dimljenja odrade pravilno. Međutim, čak i ako kod sušenja i dimljenja ne bude greške, ukoliko se ne čuvaju na adekvatnoj temperaturi, može doći do narušavanja stanja svojstvenog ovom proizvodu. Za kuvane kobasice, idealna temperatura je plus 10 stepeni – dodaje Milović.
Bumbari foto Branislava Picek
Kupovno ili domaće
U magistarskom radu upoređivala je industrijsku i kućnu izrada brašnene kobasice, mušnica.
– Ispitivanja su obavljena u kućnim uslovima i u objektima firme sa Cetinja, koja je relativno skoro počela da se bavi proizvodnjom mušnica. Najprije su obuhvaćeni parametri senzornog kvaliteta, odnosno spoljnji izgled, izgled i sastav presjeka, boja i održivost boje, miris, ukus, tekstura i sočnost, pa fizičko-hemijskog (vrijednost pH, aktivnost vode, boja, sadržaj vlage, proteina, masti, natrijumhlorida, fosfora, nitrita…) i mikrobiološkog (ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija, sulfitoredukujićih klostridija, bakterija mliječne kiseline, lipolitičkih bakterija, kvasaca i plijesni). Na osnovu rezultata ispitivanja došlo se do zaključka da se mušnice proizvedene u industrijskom pogonu i domaćinstvu značajno razlikuju u kvalitetu, kao i hemijskom sastavu, što nije iznenađujuće, budući da se proizvodnja obavlja u potpuno različitim tehničko-tehnološkim uslovima. Da bi se zadovoljile potrebe potrošača za specifičnošću, zdravstvenom ispravnošću i jednostavnošću upotrebe, neophodno je za svaki proizvod standardizovati recepturu i tehnologiju izrade, odnosno neophodno je da se po svom hemijskom sastavu, fizičkim, mikrobiološkim i senzornim svojstvima, načinu proizvodnje, korišćenim osnovnim sirovinama i/ili dodatim sastojcima ili po nekoj drugoj karakteristici jasno razlikuje od drugih proizvoda iste kategorije. S obzirom na to da ovaj tradicionalni proizvod nije zvanično zaštićen i da do sada ima veoma malo objektivno utvrđenih podataka o njegovom sastavu, načinu izrade i kvalitetu, očekujem da će moja istraživanja inicirati dalji rad na ovoj problematici, koji će u krajnjem rezultirati standardizacijom kvaliteta i zvaničnom zaštitom – navodi Milović.
Domaća hrana – ogledalo jednog naroda
Gastro fešta Đir o’ bumbara – foto Boka News
Aleksandra Milović živi u naselju Zupci. Bavi se i poljoprivredom – ona i majka drže stoku, rade na imanju, gaje povrće i voće… Vatreni je zagovornik proizvodnje zdrave hrane i pobornik teze da je domaća hrana ogledalo jednog naroda.
– Kulturu jednog naroda ne čini samo nošnja, folklor, kulturno-istorijski spomenici, već i tradicionalni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi. Ljudi u momentu kada žele da podijele sa nekim svoju hranu, ono što je ,,na stolu“, znači da dijele sav trud koji su uložili da bi do nje došli. Osim toga, ukoliko proizvode predstavimo kao naše, ako ih obilježimo i ozvaničimo, znači da smo sačuvali ime, postupak proizvodnje i sve što je vezano za njih. To je naročito bitno potencirati kada je riječ o turizmu, jer gost uvijek želi da proba nešto karakteristično za oblast koju je posjetio. Što se tiče naše porodice, proizvodimo godinama bijeli salamureni sir od mješavine kravljeg i kozjeg mlijeka, zatim jaja, uzgajali smo i tovne piliće, gajili povrće, voćnjak je oko kuće… Koristimo maksimalno zemlju i uslove koje imamo, naravno, u skladu sa raspoloživom radnom snagom i mogućnostima – kaže mr Aleksandra Milović i ističe kako joj je studiranje koristilo da unaprijedi proizvodnju, pa je mnoga znanja direktno primijenila na rad u porodičnim đardinima.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1886 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 537 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
159
Nikšić
91
Ulcinj
64
Bar
56
Pljevlja
42
Bijelo Polje
26
Cetinje
15
Herceg Novi
13
Berane
13
Tivat
12
Budva
10
Kotor
7
Rožaje
7
Kolašin
6
Mojkovac
3
Tuzi
3
Danilovgrad
2
Andrijevica
2
Plužine
2
Šavnik
2
Gusinje
1
Žabljak
1
Ukupno
537
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (3), Ulcinja (2), Rožaja (1), Bara (1) i Berana (1), od kojih je najmlađi imao 52, a najstariji 82 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1067.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 436 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9062.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 79.774.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
