U susretu 9. kola Super lige, šampionke Crne Gore odbojkašice Herceg Novog, lako i ubjedljivo su savladale Jedinstvo iz Bijelog Polja rezultatom 3-0 po setovima 25-13, 25-13, 25- za 59 minuta igre.
Ekipa Srđana Crnojačkog dominirala je u svim segmentima igre i lako je izašla na kraj sa podmlađenim sastavom Jedinstva.
Kod Herceg Novog Marija Bojić je upisala 12 poena, Gordana Madžgalj je dodala 11, dok je 9 ostvarila Osadčuk.
Dvije osobe su izgubile život na grčkom otoku Limnosu, u Egejskom moru, uslijed nevremena koje je pogodilo veliki dio zemlje i prouzročilo veliku štetu na otoku Rodosu, objavile su u nedjelju vlasti.
Grčka policija je priopćila da su žrtve nevremena na Lemnosu 57-godišnji poljoprivrednik koji je pokušao prikvačiti automobil za traktor kako bi ga izvukao iz blata te je pritom nastradao i 70-godišnjak koji je čistio stepenice nakon prolaska oluje Bora te se poskliznuo i pao na glavu.
Oluja Bora je prouzročila znatnu štetu na Rodosu, a teško su stradale ceste, kuće i ostale zgrade.
Guverner tog područja Yiorgos Hadjimarkos je rekao da su zbog nevremena provedene evakuacije stanovništva u “posebno teškim uvjetima”.
Također je uvedena zabrana vožnje automobilom u naredna 24 sata.
Javna radiotelevizija ERT je prikazala snimke odrona terena i poplavljenih polja i prometnica na Limnosu i Rodosu.
Tim je otocima iz Atene upućena pomoć u kojoj sudjeluju i vatrogasne jedinice.
Meteorolozi upozoravaju da su moguće velike snježne padaline, posebice na zapadu pokrajine Egejske Makedonije i planinskom području Epir na sjeverozapadu.
Civilna zaštita je poslala upozorenja stanovništvu na moguće obilne kiše i snažne vjetrove u središnjem dijelu Makedonije, Tesaliji, Atici i području Atene.
Organski otpad koji nastaje od iskorištenih školjaka sve je veći problem u mnogim zemljama s razvijenom akvakulturom. Kružna ekonomija tu sve više dobiva na važnosti pa se smišljaju razna rješenja kako reciklirati ljušture i tako smanjiti otpad, spriječiti neugodne mirise koji nastaju bacanjem školjaka u kontejnere kao obični komunalni otpad, te školjkama dati novu uporabnu vrijednost iskorištavajući njihovu građu, odnosno kalcijev karbonat, vrlo vrijedan materijal.
Mnoštvo je zanimljivih primjera diljem svijeta u kojima su ljudi stvorili nove materijale i proizvode od odbačenih školjaka. Od njih se radi morski kamen, biostaklo, nakit, posuđe, građevinske pločice, zaštitne kacige, namještaj…
/M.Ilić – Otvoreno more/
Prva je nedjelja došašća ili adventa pa u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak nove crkvene godine.
Došašće počinje četiri sedmice prije Božića, a završava 24. decembra na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.
Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo sve do danas, a ukinuo je i suzdržavanje od mesnih i mliječnih proizvoda u došašću.
Mise zornica i adventski vijenac
U vrijeme se došašća služe rane jutarnje sv. mise – zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.
Na njima se pjevaju adventske pjesme s marijanskim obilježjima, kao što su “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.
Prve nedjelje došašća mnogi će u svojim domovima upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu, simbolu čovjekove borbe protiv životnoga mraka. Ta je borba ispunjena nadom jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina nad smrću: Isusov Križ i Uskrsnuće.
Vijenac se plete od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar označava snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona, prema legendi, čuvala Djevicu Mariju na putu u Egipat.
U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.
Na sv. Barbaru, 4. decembra, u hrvatskim je krajevima običaj posijati pšenicu. U nekim se krajevima pšenica sije i na sv. Luciju, 13. decembra. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca s hrvatskom trobojnicom.
U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali božićni ophodi kada susjedi dolaze jedni drugima i govore: “Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Ukućani odgovaraju: “Živ i zdrav i ti bio!”, a tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.
Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca, a utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.
Blagdan svetog Nikole
U vrijeme došašća slavi se i dan sv. Nikole (6. decembra), negdje zvan i “Nikolinje”, kada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, obično zlatne boje. Djeca čiste čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, ujutro, kada se probude, dočekaju ih darovi.
U nekim krajevima središnje Hrvatske, ukućani se skrivaju ispod prozora i zveckaju lancima, plašeći djecu, da prolazi Krampus i tako ih potiču, da budu poslušna i dobra.
Posljednji dan došašća je Badnjak, dan uoči Božića. Ukućani bi toga dana rano ustajali, žene bi spravljale nemrsnu hranu za večeru jer se na Badnjak posti, a muškarci hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih blagdana, te pripremali drva za ogrjev.
Nekad je glavni član domaćinstva u kuću unosio slamu koja se rasprostirala po sobi, dom se kitio svježim zelenilom, a božićno drvce, koje je danas gotovo neizostavni dio blagdanskih običaja, u Hrvatskoj se kiti od konca 19. stoljeća.
Na Badnjak su se blagovala posna jela, bez mesa i masti, riba pripremljena na razne načine, grah, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača.
Obredni dio Badnjaka završava odlaskom ukućana na ponoćnu misu.
U organizaciji NVO Feral iz Budve u nedjelju 1. decembra, ispred zidina Starog grada održana sedma po redu manifestacija Srdelada koja je ove godine organizovana u čast dana Mediterana (28.novembar).
Manifestaciju je organizovala NVO Feral uz podršku Opštine Budva, TO Budva, restorana Mozart, SMŠ “Danilo Kiš”, Hotela Fontana i lokalnih kuvara Čeda Trifunovića, Duška Vučićevića, Dražena Pudže.
Riječ je o događaju koji promoviše mediteransku, lokalnu kulturu i kuhinju, i podrazumijeva degustaciju raznovrsnih jela čiji je osnovni sastojak srdela. Srdela zauzima istaknuto mjesto u kulturnoj istoriji Budve i Mediterana, a u narodu je poznata kao sirotinjska majka, jer je u vremenima gladi i oskudice bila osnovna prehrambena namirnica.
Za kulturni dio programa pobrinuli su se KUD “Stara Budva”, NVO “Feštađuni” i klapa “Stari kapetan”.
NVO “Feral”, posvećena očuvanju nematerijalne kulturne baštine Budve, a na njihovu inicijativu prošle godine je od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, lov, soljenje i priprema jela od srdele proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom.
Uz spektakularni vatromet i koncert splitskog benda “Daleka obala” sinoć je na kotorskoj Gradskoj rivi svečano otvoreno drugo izdanje manifestacije “Kotor Winter Fest”, čiji je organizator Turisticka organizacija opštine Kotor i Opština Kotor – Sekretarijat za kulturu, sport i drustvene djelatnosti
“Pred nama je dva mjeseca sjajnog programa, sjajne zabave, dobrog raspoloženja, nadam se i dobrog vremena. Nadam se da smo malo unaprijedili program u odnosu na prošlu godinu – kako sadržajno, tako i na sve ostale načine. Vjerujemo da će kao i prošle godine biti dobra posjećenost jer ovo je jedna od onih manifestacija koje su ocijenjene kao najbolje nove manifestacije u Crnoj Gori,” istakao je direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić.
Za odličnu atmosferu prvog dana programa bila je zadužena kultna grupa “Daleka obala” koja je svojim velikim hitovima zabavila i zagrijala mnogobrojnu publiku okupljenu na kotorskoj Gradskoj rivi.
“Oduševljen sam sa koncertom i ljudima ovdje, toliko pozitivne energije, toliko dobrih vibracija. Baš sam uživao, kao rijetko kada. Ovdje ljudi vole Daleku obalu. Publika nas je “nosila” cijeli koncert, te smo uživali.” kazao je bubnjar “Daleke Obale”, Zoran Ukić.
Nakon sinoćnjeg energičnog otvaranja, “Kotor Winter Fest” i u narednom periodu obećava dobar provod.
“Imaćemo i segment After work party petkom poslije radnog vremena koji poziva na druženje van kancelarija i poslovnih objekata, te služi kao uvod u večernja dešavanja. Imaćemo koncerte u susret Badnjem danu i Božićima, kao i četiri dana novogodišnjeg programa. Ovaj put smo se potrudili da angažujemo što veći broj domaćih muzičara, što kotorskih, što crnogorskih, različitim danima, što u našoj organizaciji, što u organizaciji zakupaca kućica” najavio je direktor TO Kotor, Jovan Ristić.
Već 14. decembra u okviru “Kotor Winter Fest-a će nastupiti čuveni DJ Marko Nastić, a 22. decembra nastupa mlada hrvatska muzička zvijezda, Bruno Rački. Novogodišnji program počinje 30. decembra kada će nastupe upriličiti VIS Tetra i Dejan Petrović Big Band, 31. decembra nastupaju Ansambl Toć i Zabranjeno pušenje, 1. januara Dubioza kolektiv i Stela Rade, a 2. januara je rezervisan za nastupe funk benda Rotko Stjuart iz Podgorice i kultnog Parnog valjka sa novim pjevačem. Za Badnje veče, 6. januara, dobar provod obećava Tap 011, a 18. janura nastupa grupa Campi. “Kotor Winter Fest” će svojim koncertom 1. februara zatvoriti Aleksandra Radović.
“Uz sve to obilje različitih dešavanja imaćemo manifestaciju Od Božića do Božića sa predstavama i koncertima za djecu, te sa podjelom paketića. Tu je i segment koji je realizovan u saradnji sa Kulturnim centrom – pozorišne predstave, bioskopske projekcije, kao i dio koji ćemo upriličiti u saradnji sa kotorskim muzejima. Pozivam sve da prate naše društvene mreže, tu će imati sve informacije na dnevnoj bazi. Pozivam vas da u što većem broju, kao i prošle godine, budete sa nama, da nas podržite u ovome što radimo i da zajedno dočekamo Novu godinu,” poručio je Ristić.
Sponzori festivala su Hyatt Regency Kotor Bay Resort ,Voli doo i Crnogorski telekoma AD.
U dobrovoljnoj akciji članovi i članice Planinarskog kluba „Vjeverica“ u nedjelju otpadom ispunili veliki kontejner na Vrmcu…
Volonteri i volonterke iz Herceg Novog, Tivta, Orahovca, Prčanja, Grblja i Kotora su tokom četvoročasovne akcije, u saradnji sa JP Komunalno Kotor, koje im je obezbijedilo kontejner, plastične vreće i rukavice, očistili plato popularnog izletišta na vrhu brda Vrmac, oko austrougarske tvrđave i ostataka ruševnih zgrada, kao i duž mreže pješačkih staza koje se ukrštaju na platou. U akciji je učestvovao i jedan crnogosrko-češki bračni par, takođe članovi „Vjeverice“, kao i roditelji sa mališanima, koji su na ovaj način željeli da odmalena djecu nauče da poštuju prirodu i da stiču dobre ekološke navike.
Učesnici akcije bili su zaprepašćeni koliko je smeća u slojevima zatrpano zemljom (naslijeđe iz ranijih volonterskih akcija), ili je „zakamuflirano“ grmovima kupina i drače, te su morali da koriste i makaze, kako bi došli do otpada. Uglavnom su se držali skupljanja onoga što je na površini- najviše plastičnih boca, limenki, ali i guma i svakojakih bidona, čak i tepiha i urolane vještačke trave, dok je vlažnih nerazgradivih maramica bilo je na sve strane…. Smeća je bilo i oko kuće i pomoćnih objekata (nekadašnje kancelarije „Jugooceanije“) gdje se sada čuvaju svinje i druge domaće životinje.
-Čitave deponije, jednu smo našli prilično daleko od parkinga – dušek, najlon, pelene, maska televizora, a sitnijeg smeća – boca i limenki da se ne može izbrojati, kažu učesnici i dodaju da takvih deponija ima još prema drugoj tvrđavi na Vrmcu, te izgleda kao da su samo začeprkali po površini kad je otpad u pitanju.
Akciju je pokrenula Petra Raičević iz Kotora, članica Kluba, profesionalna vodičkinja i planinska trkačica, kojoj je Vrmac omiljeno mjesto za trčanje i trening.
-Bilo me je sramota da svaki put kad dođem na Vrmac gledam gomile smeća koje izletnici ostavljaju za sobom, jer ovo brdo doživljavam kao prirodno nasleđe svih nas, pa sam najprije počela sama da ga sakupljam i nosim sobom i odlažem u kontejnere u gradu. Pošto sam članica PK „Vjeverica“, na našem redovnom sastanku sam predložila da organizujemo dobrovoljnu akciju i danas smo je uspješno ostvarili, kaže Raičević.
Akjcija je završena marendom koju je u svojoj kuhinji u pripremila Vesna Grgurević iz Kotora.
/M.D.P./
Projektovani budžet Opštine Herceg Novi za 2025. godinu je 35. 865.000 eura, a nacrt tog dokumenta je na javnoj raspravi do 13. decembra. Centralna javna rasprava biće održana 12. decembra u velikoj sali SO Herceg Novi sa početkom u 13 sati
Kapitalni budžet iznosi 12.020 000 eura, dok je za operativni opredijeljeno 23.885 000 eura, piše portal RTHN.
Od većih stavki vezanih za kapitalni budžet, na projekat rekonstrukcije Njegoševe ulice planirano je 850.000 eura, za rekonstrukciju i sanaciju lokalne putne mreže, planinske staze, šetališta i komunalne infrastrukture predviđeno je 1.500 000 eura, izgradnju i rekonstrukciju trotoara 400 000 eura, rezervoara za vodosnabdijevanje 900.000 eura, kanalizacionu infrastrukturu 800.000 a vodovodnu 1.200.000 eura. Za sanaciju stepeništa planirano je 250.000 eura, dok će 500 000 eura biti izdvojeno za učešće u izgradnji autobuske stanice. Planirana je izgradnja groblja i kapele za šta će biti izdvojeno 200 000 eura, zatim potpornih stubova i stepeništa 150.000 eura, i isto toliko je opredijeljeno za unapređenje protoka saobraćaja. Za nabavku video nadora predviđeno je 200.000 eura, a za sufinansiranje sanacije Gradske luke 100.000 eura. Predviđena je i izgradnja pasarele za šta je planirano 50.000 eura.
Za otpltu duga i obaveza iz prethodnog perioda biće izdvojeno 3.980 000 eura.
Primanja se najvećim dijelom panirana iz sopstvenih prihoda, i to 31.865.000 eura. Od poreza na nepokretnosti planirani su prihodi od 11.900 000 eura, poreza na dohodak fizičkih lica 4.320 000 eura, prireza porezu na dohodak fizičkih lica 1.400 000 eura, a od poreza na promet nepokretnosti 3.300 000 eura. Od lokalnih administrativnih i komunalnih taksi projektovano je da se prihoduje u narednoj godini 650.000 eura a od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i urbanu sanaciju 7.800 000 eura.
Javna rasprava na Nacrt Odluke o Budžetu Opštine Herceg-Novi za 2025. Godinu, koju sprovodi Sekretarijat za finansije, trajaće 15 dana, zaključno sa 13. decembrom.
Primjedbe, predlozi, sugestije i mišljenja na Nacrt Odluke o Budžetu Opštine Herceg-Novi za 2025. godinu u pismenoj formi dostavljaju se na adresu Opštine Herceg-Novi – Sekretarijat za finansije, preko Građanskog biroa Opštine Herceg Novi ili mjesnih zajednica, a u elektronskoj formi na e-mail finansije@hercegnovi.me.
Specijalni gosti bili su mališani iz Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva “Fra Petar Bakula” iz Posušja (BiH), pobjednici XIII Državne smotre dječjeg izvornog folklora u Mostaru, koji su za nagradu dobili gostovanje u Kotoru
Dvorana Kulturnog centra “Nikola Đurković” nije bila dovoljno velika da primi sve zainteresovane ljubitelje folklora, roditelje, prijatelje, braću i sestre, koji su u subotu uveče došli da isprate svoje miljenike i miljenice – učesnike programa Smotre dječijih ansambala u Kotoru, čiji su domaćini članovi Folklornog ansambla “Nikola Đurković”. Ni sa druge strane pozornice , u “bekstejdžu” nije bilo manje gužve, jer je u programu učestvovalo ukupno 365 mališana, koji su “okupirali” sve prostorije Centra, gdje su se pripremali i presvlačili kostime. Divno je bilo vidjeti djecu u šarolikom koloritu narodnih nošnji i čuti njihovu graju u Omladinskom klubu, kroz Staklenu galeriju (prizemlje i sprat), u Muzičkoj i multimedijalnoj sali, u holu i u bivšem Dramskom studiju…
Bogatstvo folklorne tradicije ogledalo se i u programu, kroz plesove iz Bačke, Boke, igre iz Crne Gore – Mojkovca, Bihora, iz Srbije –Šumadije, Niškoga kraja… Cijeli Kulturni centar bio je u znaku ansambala iz KUD “Njegoš” Cetinje, FA “Zahumlje” Nikšić, KUD “Sloga” Đenovići, KUD “Bihor” Petnjica, KUD “Vesna” Mojkovac, FA “Podgorica”, KC “Stara Budva” i naravno, FA “Nikola Đurković”.
U nas se sve pjeva uživo
Posebnu pažnju publike privukli su mlađani članovi i članice Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva “Fra Petar Bakula” iz Posušja (BiH), koji su bili specijalni gosti Smotre. Potpuno različiti i autentični, pjevajući “a kapela” i svirajući uživo, mališani su u programu “Igre na našem gumnu” potsjetili na stare dječije igre, na ljepotu osjećaja da si dio zajednice, čiji je simbol i kolo.
– U nas se sve pjeva uživo, sviraju se diple, gusle, pjeva se ganga (pjevačka grupa, muška ili ženska). Predstavili smo posuške običaje, svirali diple, pjevali smo staru uspavanku uz kolijevku, igrali ritmička kola – trusu, poskočicu i igricu lončića, sve bez muzike, objašnjavaju nam Jerko i Katica Bešlić iz Posušja, roditelji četvoro djece – Ane, Zdravka, Marka i Ive, uzrasta od šest do 13 godina, koji su svi učestvovali u programu. Ova divna grupa došla je u Kotor kao laureat Nagrade za osvojeno prvo mjesto na Takmičenju dječjih folklornih ansambala, održanom 24. juna u Mostaru, gdje su kotorski folkloraši bili gosti.
-Pobjednik je za nagradu trebalo da dobije putovanje i tako je nas zapalo da dođemo u Kotor, što je prvi put za naše folklorno društvo da ide u Crnu Goru, pojasnio nam je Jerko. Od ukupno oko 300 članova iz svih postava HKUD “Fra Petar Bakula” Posušje, čija je predsjednica Antonia Bašić, u Kotoru je nastupilo njih trideset i dvoje mališana, zajedno sa koreografkinjama Magdalenom, Ivom i Anicom.
Folkloraši iz KUD “Njegoš” sa Cetinja nastupili su sa devet parova, ovdje su već drugu godinu zaredom, a prošlog mjeseca su bili u Nikšiću, na tamošnjem festival foklora koji se prvi put organizovao. Očekuje ih novogodišnja priča na Cetinju, gdje će održati javne časove sa djecom na glavnom trgu i u Zetskom domu. Za Boka News koreografi kažu da im je drago što se sada već podrazumijevaju kao kotorski gosti.
-Baš me raduje situacija gdje vidim da se djeca spajaju- gdje pamte jedni druge i od prošle godine održavaju kontakte i to je u suštini cilj i čar ovog festivala, kaže nam Jelena Vujović instruktorka pionirskog ansambla.
Članovi ansambla KUD-a “Bihor” Petnjica, koji su prešli 200 kilometara da bi došli na Smotru u Kotoru, morali su isto veče po nevremenu da se vrate, te su tako propustila druženje na folkloraškoj žurci. Bilo bi lijepo da Kotor za ovu djecu, koja dolaze iz najudaljenijij mjesta, obezbijedi smještaj, kako bi imala vremena za druženje sa djecom iz Kotora i kako bi sutradan mogla odmorna da se vrate doma.
Folklor bolji od društvenih mreža
-Zahvaljujemo se organizatoru KUD-u “Nikola Đurković “i umjetničkom direktoru Predragu Šušiću, sa kojim imamo izvanrednu saradnju već 15 godina. Nakon nekoliko godina, evo, vraćamo se u drevni grad Kotor, ova djeca su danas prvi put ovdje – imali smo ekipu od 22 folkloraša uzrasta do 13 godina. Hvala publici, koja je pokazala interesovanje i aplauzima nagradila učesnike. Okupiti 360 djece je pravi pogodak, ovo je potvrda da je na nama koji se bavimo folklorom da treba da nastavimo i da uklonimo djecu sa društvenih mreža, da im omogućimo što više ovakvih nastupa. Hvala i vama koji nas pratite, kazao je za BN direktor Centra za kulturu Sinan Tiganj, ujedno i predsjednik Društva. Smotra je prilika i za razmjenu korerografija, te će ubrzo i “Boka” da se nađe na repertoaru “Bihora”.
-Lijepo je što smo spojili djecu, vidjeli ste noćas jedno šarenilo igara, djeca su bila divna, sve čestitke svim učesnicima. Djeca iz bekstejdža nisu baš mogla puno da vide od programa, malo su virili iza kulisa, a sala je bila prepuna. Vidjeli smo nešto od koreografija na probi i nadamo se da ćemo i naš repertoar obogatiti novim postavkama. Uglavnom igramo sve što smo večeras vidjeli, a što se igara tiče, samo nam fali koreografija “Boka”. U dogovoru smo sa Predragom Šušićem i na putu smo da realizujemo i tu koreografiju uz prigodne nošnje, kaže Tiganj. On je posvećen unapređenju kulturnog života u Petnjici, organizuje Bihorsko kulturno ljeto, a pomaže ga lokalna uprava i brojni sponzori.
Da se folklor uvede u nastavu
– Kao što ste i sami zapazili, sve je manje muškaraca u ansamblima – moramo da radimo zajedno sa roditeljima da animiramo djecu. Jedno od rješenja je i da se u škole kroz fakultativnu nastavu uvede folklorna igra, to je pristup da se ova tradicija omasovi , kazao je Sinan Tiganj i pozvao naš portal da naredne godine isprati neke od ukupno 50-ak programa tokom Bihorskog kulturnog ljeta koje traje skoro tri mjeseca (4. jula do 12. avgusta)
Školice folklora- njeguju tradiciju i zdravlje djece
Program koji su vodile šarmantne Sara i Teodora, počeo je nastupom mališana iz “Školice folklora” FA Nikola Đurković” koji su počeli da vježbaju prije par mjeseci. Predstavili su se spletom narodnih igara “Poranila Jagoda na vodu”, prilagođenih njihovom uzrastu. Takođe, svoj debi-nastup imala su I djeca iz folklorne grupe iz Radanovića.
-U današnje vrijeme imati toliki broj mladih ljudi koji se bave ovako jednom lijepom preokupacijom koja objedinjuje sportske i umjetničke elemente je nešto što samo može da nas sve oduševi i ostavi bez daha. Hvala roditeljima koji su ih uputili na to, hvala ljudima koji se bave tim kulturno umjetničkim društvima koja njeguju tradiciju, hvala ovoj divnoj djeci koja su prihvatila da se u današnje vrijeme bave ovako prefinjenom umjetnošću. Hvala svima vama koji ste došli večeras, uživajte, dobrodošli na III Smotru folklornih ansambala, pozdravio je prusutne Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije Kotora. Pokrovitelj Smotre je Opština Kotor.
/M.D.P./
Nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Kotoru, Vladimir Jokić, podnio je Državnoj izbornoj komisiji (DIK) prigovor zbog, kako je naveo, propusta Opštinske izborne komisije (OIK).
On je u prigovoru podsjetio da je OIK 2. novembra održala sjednicu na kojoj je odlučivala o ponavljanju izbora po prigovorima Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, na biračkim mjestima Prčanj i Mirac.
OIK je, kako je naveo, većinom glasova članova, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbora odbornika i poslanika, najprije na dnevni red sjednice uvrstila predloge rješenja o poništenju izbora na biračkim mjestima, nakon čega je odbila predložena rješenja i na istoj sjednici, većinom glasova odbila i predlog odluke o ponavljanju glasanja na tim mjestima.
Jokić je podsjetio i da je na odluke OIK Kotor, Opštinski odbor DPS-a u Kotoru 5. novembra podnio prigovor DIK-u koji ga je odbio kao neosnovan.
“U bitnom DIK navodi da s obzirom da u pravnom prometu ne postoje ranije odluke o poništenju izbora na biračkim mjestima 17 i 28 u Kotoru, te kako je OIK Kotor odbio rješenje o poništenju izbora, samim tim nijesu ispunjeni zakonski preduslovi za ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima”, ističe se u prigovoru.
Dodaje se da je DPS na rješenje DIK-a podnio žalbu Ustavnom sudu, koji nije donio odluku.
Jokić je ukazao da je, kako nije bilo većine kojom bi Ustavni sud ožalbeno rješenje DIK-a izmjenio ili ukinuo, ono po sili zakona postalo konačno i izvršno.
On je podsjetio da je članom 98 Zakona o izbora odbornika i poslanika propisano da OIK utvrđuje konačne rezultate izbora za odbornike, u roku od 12 sati od isteka roka za podnošenje prigovora, odnosno žalbi, odnosno od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi.
“Kako su istekli svi rokovi za podnošenje prigovora ili žalbi, kao i kod činjenice da su istekli svi rokovi za donošenje odluka po istim, tako su se stekli uslovi da OIK Kotor utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor”, istakao je Jokić.
Jokić je naveo da je DIK postupala po prigovoru DPS-a Kotor od 28.oktobra i donijela rješenje kojim usvaja podneseni prigovor, u trenutku kada je bila obavještena aktom Ustavnog suda od da po njegovoj žalbi Ustavnom sudu po istom pitanju nije donijeta odluka u zakonskom roku.
Zakonska obaveza DIK-a, kako je naglasio, da u istim situacijama jednako postupa, da se stara o jedinstvenoj primjeni odredaba zakona, te da i u ovom slučaju postupa jednako kao i u slučaju po prigovoru DPS-a.
“S obzirom na to da je u oba slučaja DIK obaviješten od Ustavnog suda da odluka po žalbi nije donijeta u zakonom propisanom roku, kao i da u slučaju prigovora kotorskog DPS to nije predstavljalo smetnju za meritorno odlučivanje po prigovoru, niti bilo koju vrstu prethodnog pitanja, tako očekujem da DIK postupi i po ovom prigovoru”, dodao je Jokić.
On je rekao da su članovi OIK Kotor zahtijevali od predsjednice OIK-a najmanje dva puta da zakaže sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o trenutnom statusu izbornog procesa u Kotoru, što ona nije uradila.
Jokić je ukazao da je nakon pristiglog obavještenja od Ustavnog suda, kotorski odbor DPS-a, ispred kojeg je i delegirana predsjednica OIK Kotor, više puta medijski obavještavao javnost o nespremnosti da se sazove sjednica OIK ili da se proglase konačni rezultati izbora za odbornike, bez obzira što su ispunjeni zakonski uslovi za takvo postupanje.
“Nesporna je namjera da se učini sve da se ovaj izborni proces ne okonča u skladu sa zakonom, već da se ovakvim odlaganjem stvori novi pravno-politički problem”, naveo je Jokić.
On je podsjetio da sve do sjednice održane 2. novembra OIK nije uspijevala da većinom glasova donese bilo koju odluku vezanu za prigovore, već su se učesnici procesa koristili isključivo pravno-procesnim mogućnostima.
Prema riječima Jokića, nakon sjednice OIK 2. novembra prvi put je Komisija odlučila u meritumu, a odluku je nakon toga potvrdio i DIK donošenjem Rješenja o odbijanju prigovora DPS-a.
“Na svim ranijim sjednicama OIK Kotor za podnesene prigovore je glasalo 8 od 16 članova OIK, što je predsjednica OIK nepravilno tumačila kao da se o istim nije odlučivalo, iako je morala u skladu sa zakonom i praksom Ustavnog suda da konstatuje da su prigovori odbijeni”, rekao je Jokić.
Jokić je predložio da DIK usvoji prigovor i da, u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, zakaže sjednicu OIK-a.
On je predložio da DIK naloži OIK Kotor da utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u Skupštini opštine Kotor i da nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora javno objavi podatke.
© BokaNews, 2021
