Od trajektne linije prihodovali 14 miliona eura

0
Od trajektne linije prihodovali 14 miliona eura
Trajekt – Lepetane – Kamenari – foto Boka News

Preduzeće Morsko dobro je, otkada je počelo da naplaćuje prelazak trajektima na liniji Kamenari-Lepetani, zaradilo 14 miliona EUR.

Poslovođa pomorskog saobraćaja u Morskom dobru, Aleksandar Crvenko, kazao je za Novski portal da su od maja prošle godine do 1. novembra ove godine zabilježili rast prometa 18 odsto.

“Flota od osam brodova jeste stara, ali donose dobit, što je najvažnije. U narednom periodu, cijene karata biće niže za putnička vozila za euro, odnosno umjesto pet, sada koštaju četiri EUR. Već drugu godinu u zimskom periodu je tako i popust će važiti do 1. maja”, rekao je Crvenko.

Prema njegovim riječima, do juna je dnevni promet između pet i sedam hiljada vozila, a krajem jula i cijelog avgusta on dostiže osam i po, čak i deset hiljada vozila dnevno. Sada je oko tri i po hiljade.

Sa šest otkupljenih plovila od stare kompanije Pomorski saobraćaj, te kupljena dva iz Hrvastke i Grčke, u svakom momentu trajektima se može s jedne na drugi kraj zaliva prevesti 320 vozila.

Ipak, to nije moguće zbog samo tri usjeka s jedne i tri s druge strane. U pogonu može biti samo njih šest.

Trajekt Lepetani-Kamenare – foto Boka News

Kada su u pitanju trajekti, Crvenko je saopštio da su oni u dobrom stanju.

U posljednje skoro dvije godine, obavljen je remont na pet trajekata, što je kompaniju koštalo 700 hiljada EUR. Prvi put su “Ruka prtavde” i “30. avgust” dobili zvanične sertifikate Uprave pomorske sigurnosti i plove pod crnogorskom zastavom. Sertiifikati su dobijeni na godinu.

Opsežne remontne radove imali su i tarjekti Igalo, Kamenari i Lepetane, a za narednu godinu ostaju Perast, Teodo i Grbalj.

Crvenko očekuje da će poslovanje biti praćeno manjim troškovima održavanja brodova u narednom periodu.

Najveći problem za sada ostaju gužve na ulasku i izlasku vozila sa trajekata. Na tivatskoj strani to je sve zbog obližnjeg autobuskog stajališta. Kada putnici ljeti ulaze i izlaze s brodova autobus predstavlja blokadu.

Crvenko je objasnio da su sa Opštinom Tivat već razgovarali o izmještanju autobuskog stajališta, pa će narednog ljeta, kako očekuje, biti sve olakšano.

Crvenko ne vidi u skoroj budućnosti da bi se prelazak Bokotorskog zaliva mogao riješiti izgradnjom mosta, ili podvodnog tunela.

Zaposleni na projektu Luštica Bay donirali krv

0
Zaposleni na projektu Luštica Bay donirali krv
Luštica Bay – Donacija krvi 2024 .

Velikom zajedničkom donacijom krvi zaposlenih iz Luštica Development-a, The Chedi Hotels i hotela Mamule Island, je sakupljena 31 krvna donatorska jedinice ove dragocjene tečnosti za lokalnu zajednicu Boke Kotorske.

Luštica Development, u saradnji sa Crvenim krstom Tivat, je organizovala veliku humanitarnu akciju dobrovoljnog davanja krvi svojih zaposlenih, u zajedničkoj inicijativi tri tima – Luštica Development, The Chedi hotel i Mamule Island – koji zajedno čine dio ove velike kompanije, prisutne u Crnoj Gori gotovo petnaest godina. Na akciji je prikupljena 31 krvna donatorska jedinica, od 35 dobrovoljaca.

Zaštita životne sredine, društvena odgovornost i savjesno korporativno upravljanje su ESG principi na kojima se temelji naša korporativna kultura i poslovanje. Ovaj projekat sa Crvenim krstom Tivat, je jedan od onih humanih gdje se zaposleni najviše odazivaju osiguravajući zalihe krvi, koje svakodnevno spašavaju živote naših sugrađana. Zdravlje i empatija su najveća vrijednost svih članova zajednice, istakla je Olga Radović, direktorka za ljudske resurse kompanije Luštica Development

Luštica Bay kroz ovaj vid humanitarnog djelovanja želi da potvrdi svoju opredijeljenost pripadanja i podrške lokalnoj zajednici u kojoj živi i razvija se, ujedno nastojeći da stvori okruženje u kome će zaposleni pronaći najbolje uslove za rad i profesionalni razvoj.  U saradnji sa Crvenim krstom i Centrom za transfuziju krvi iz Podgorice – jedinice krvi će biti nadoknađene bolničkom centru u Kotoru, kao krovnoj instituciji u našoj lokalnoj zajednici Boke Kotorske.

Zadovoljstvo mi je istaći da je ovo jedna od najuspješnijih donacija krvi u Opštini Tivat i zahvaljujem se svim humanitarcima na Luštica Bay projektu. Ova donacija je primjer dobre prakse saradnje crnogorskih i internacionalnih kompanija sa lokalnim institucijama, koje su najbitnije za odvijanje sto boljeg kvaliteta života i svakodnevice. Želim da istaknem da je dobrovoljno davanje krvi jedan od najplemenitijih vidova pomoći koje pojedinac može pružiti svojoj okolini, a u današnje vrijeme puno izazova – empatija nam je svima prijeko potrebna, dodao je Petar Milošević, predsjednik OO Crveni krst Tivat.

Iz kompanija akcentuju da ova korporativno organizovanje davanja krvi postati praksa jednom godišnje, a u kalendaru različitih korporativnih aktivnosti planirane su raličite donacije – ne samo finansijske prema lokalnim institucijama, već one u kojima su zaposleni aktivni pojedinci i timovi, i daruju svoje vrijeme, ideje i podršku u različitim segmentima funkcionisanja lokalne zajednice.

CEDIS: Elektrodistributivna mreža i dalje trpi zbog nesavjesnih investitora

0
CEDIS: Elektrodistributivna mreža i dalje trpi zbog nesavjesnih investitora
Foto CEDIS

Krajem mjeseca, tačnije 30. oktobra, u ranim jutarnjim satima došlo je do ispada 35 kV kablovskog voda “KB 35 kV Tivat 110-Tivat (Tivat 1)” u Tivtu. S obzirom na važnost kabla za napajanje cijele Opštine, angažovana je ekipa Službe za ispitivanje u TS 35/x kV kablova CEDIS-a koja je odmah započela aktivnosti na pronalaženju tačnog mjesta kvara. Tokom terenskih ispitivanja i lociranja mjesta kvara, ekipa je utvrdila da je jedna od žila kabla oštećena od strane trećeg lica. Odmah po okrivanju mjesta kvara, angažovane su dodatne ekipe, kako bi se što prije pristupilo sanaciji oštećenja, saopšteno je danas iz CEDIS-a.

Nakon saniranja, kasnije u noćnim satima dolazi do ponovnog ispada KB 35kV Tivat 1 i tada KB 35kV Tivat 3 preuzima kompletno opterećenje konzuma. Dežurna ekipa je, sljedećeg jutra, zamjenila neispravnu treću žilu sa ispravnom rezervnom kada su oba kabla i stavljena pod napon. Nakon lociranja mjesta kvara, ekipa je juće 05.11.2024. godine izašla na teren i otpočela radove na otkljanjanju problema na sada isključenoj trećoj žili 35kV kablovskog voda Tivat 1.

Naglašavamo da je od početka ljetnje turističe sezone, preciznije od 24. maja ove godine do juče, 05. novembra, bilo preko 20 kvarova na kablovima 35kV „Tivat 1“ i „Tivat 3“, gdje je jedan dio njih  prouzrokovan nesavjesnim radovima trećih lica.

Takođe, osim prekida kablova, za područja gdje se izvode radovi (izgradnja kolektivnih stambenih objekata i putne infrastrukture) karakteristična su i djelimična oštećenja, usljed kojih ne dolazi do prekida u napajanju u trenutnku oštećenja, već naknadno u slučajevima većeg opterećenja mreže. Dakle, kada se potrošnja električne energije naglo poveća ali i prilikom prodora vlage na oštećenim mjestima kablovskog voda (usljed obilnih padavina), “latentna oštećenja” se aktiviraju i dolazi do većih kvarova, za čiju sanaciju je potrebno i vrijeme i značajna finansijska sredstva. Naše analize pokazuju veću frekvenciju prekida u periodima većeg opterećenja, upravo u zonama za koje je karakteristična izgradnja stambenih objekata, putne infrastrukture i sl.

Trafostanica sa koje se napaja Tivat je TS 35/10kV „Tivat“ a ona dobija električnu energiju iz TS 110/35 kV „Tivat (Gradiošnica)“ preko dva 35kV kablovska voda „Tivat 1“ i „Tivat 3“. Kablovska trasa se sastoji od sedam kablovskih žila položenih u istom rovu. Nakon isključenja po nalogu Elektorenergetske inspekcije  DV 35 kV Gradiošnica-Tivat-Opatovo (zbog ugroženosti trase), pomenuti energetski kabal predstavlja jedinu vezu koja je od vitalnog značaja za napajanje korisnika sa teritorije opštine Tivat. Takođe, pomenuta kablovska trasa je na više mjesta (bila) ugrožena od strane nesavjesnih investitora i izvođača građevinskih radova, te je na tim mjestima nekoliko puta intervenisala operativna ekipa Sektora na otklanjanju kvarova CEDIS-a, a sva ugrožena mjesta redovno prijavljivala Elektroenergetskoj inspekciji.

Ponavljamo, svako oštećenje kabla, pored toga što izaziva prekid u napajanju električnom energijom, ostavlja trajne posljedice i  uzrokuje njegovu smanjenu pouzdanost, bez obzira na intervencije naših ekipa. Crnogorski elektrodistributivni sistem je nebrojano puta pozivao građane na oprez i apelovao na visok stepen odgovornosti investitora u zoni izvođenja građevinskih radova. Tako i ovog puta, pozivamo sve investitore da poštuju katastar podzemnih instalacija i da u slučaju bilo kakvih nedoumica pozovu naše nadležne službe,  kako bi sve dileme na licu mjesta bile otklonjene.

Tivat – Počeli radovi na saobraćajnici Pod kuk-Mažina, vrijedni 390.000 eura

0
Tivat – Počeli radovi na saobraćajnici Pod kuk-Mažina, vrijedni 390.000 eura
Pod Kuk – Mažina- foto Opština Tivat

Nedavno su otpočeli radovi na izgradnji saobraćajnice koja će povezivati naselja Pod Kuk i Mažinu.

Radove vrijedne 390.000€ izvodi Betonmix, a u Direkciji za investicije Opštine Tivat očekuju da radovi budu okončani do kraja godine.

Podsjećamo, Opština Tivat sprovodi radove na betoniranju lokalnog puta od Gornje Lastve do zaseoka Orašje, dužine skoro kilometar.

Taj posao dio je 100.000 eura vrijednog tendera, koji obuhvata betoniranje puteva na nekoliko lokacija u Tivtu, a koje trenutno realizuje opštinska Direkcija za investicije.

Kotor privlači turiste bogatom baštinom, ali odvraća ih gužvama i visokim cijenama

0
Kotor – foto Boka News

Jovan Ristić: Kotor se, s pravom, pozicionira kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija na Jadranu, što dodatno potvrđuje i povećan broj dolazaka izletnika koji su prepoznali njegovu jedinstvenu ljepotu, istorijski značaj i autentičan duh



Broj izletnika koji su posjetili Kotor od početka sezone, 1. juna, pa sve do novembra iznosi impresivnih 429.015 što u poređenju sa istim periodom prošle godine predstavlja porast od čak 22%, saopšteno je našem portalu iz Turističke organizacije Kotor.

Isto tako, prihodi TO Kotor od naplate izletničke takse za prvih 10 mjeseci iznose 516. 991,47 €, od naplate boravišne takse 838 617,76 €, a kada je u pitanju turistička taksa ona iznosi 149 105,81 €. Kada su u pitanju gradski bedemi TO Kotor se finansira 10% od naplate, pa do mjeseca novembra oni  iznose 142 007, 64 €.

Jovan Ristić

– Kada su u pitanju posjete, podaci koje do sada imamo od početka godine do mjeseca septembra su sledeći:  ukupan broj dolazaka turista iznosi 344 361, od toga 86 052 je boravilo u kolektivnom smještaju, a 258 309 u privatnom smještaju. Broj ostvarenih noćenja do mjeseca septembra iznosi 1 123 470, od čega je 237 870 u kolektivnom, a 885 600 u privatnom smještaju.

Ovi podaci govore o značajnom interesovanju posjetilaca za naš grad i njegovu bogatu kulturnu i prirodnu baštinu, čime smo izuzetno zadovoljni. Kotor se, s pravom, pozicionira kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija na Jadranu, što dodatno potvrđuje i povećan broj dolazaka izletnika koji su prepoznali njegovu jedinstvenu ljepotu, istorijski značaj i autentičan duh. Gledajući ove rezultate, s velikim optimizmom iščekujemo još uspješniju sezonu naredne godine, kazao je Jovan Ristić, direktor TO Kotor.

Ističe da su u hotelskom smještaju najbrojniji državljani Turske, Velike Britanije, Kine, SAD-a, Njemačke, Francuske kao i zemalja zapadne Evrope.  Kada je riječ o izletnicima, isto tako prednjače grupe iz Turske, Velike Britanije, Kine, Izraela, dok u privatnom smještaju dominiraju gosti iz Turske, Rusije, Sjedinjenih Americkih Država, Srbije, Velike Britanije, Poljske, Francuske, Njemačke.

Kotor – foto Boka News

Turisti imaju priliku da biraju u kom mjestu Boke kotorske će da provedu odmor, u zavisnosti od toga da li vole urbano jezgro, ili prednost daju mirnijim mjestima, koja ih privlače njegovanjem lokalne tradicije.

-Posjećenost u Boki kotorskoj tokom ljetnjih mjeseci doživljava pravi vrhunac. Svako mjesto ima svoj jedinstveni šarm, dok neki gosti preferiraju strogo Stari grad, drugi uživaju u mirnijim i udaljenijim, manjim naseljima poputim Prčanja, Mua, Risna, Morinja, Perasta za svoj odmor. Tokom sezone, veliki je broj i lokalnih manifestacija koje privlače kako domaće tako i strane goste, poput Fašinade, Dana kamelije, Rimske noći u Risnu, Muljanske večeri, Morinjske gitarijade, Međunarodnog festivala klapa, kao i još mnogih drugih koje se održavaju i van samog grada, tako da sva ova mjesta bilježe izuzetnu posjećenost, naročito tokom ljetnjih mjesec, kaže Ristić.

Kotor – foto Boka News
Slabe tačke: prekomjerni broj posjetilaca, saobraćaj, skupoća

Dobra praksa anketiranja turista pokazala se i ovoga puta korisnom, jer analizom podataka turistički poslenici i lokalna uprava bolje uviđaju nedostatke i slabe tačke u ponudi na kojima treba da porade.

-Na osnovu ankete koju smo sproveli ovog ljeta, najveći broj ispitanika istakao je nekoliko ključnih stavki koje bi trebalo promijeniti u Kotoru. Prvo, mnogi smatraju da su cijene previsoke. Takođe, problem prekomjernog broja posjetilaca postao je sve izraženiji, što dodatno opterećuje lokalnu infrastrukturu. Na kraju, saobraćaj u gradu je još jedan od glavnih problema, koji često dovodi do zagušenja i otežava kretanje građanima i posjetiocima. Ove promjene su neophodne kako bi se poboljšao kvalitet života u Kotoru i očuvala njegova jedinstvena atmosfera, naglasili su iz TO Kotor.

Kotor privlači turiste bogatom baštinom, ali odvraća ih gužvama i visokim cijenama
Kotor- foto Zoran Nikolić
Bogat zimski program             

 -TO Kotor organizuje po drugi put manifestaciju Kotor Winter Fest koja će trajati od 1.12.2024.godine do 1.2.2025.godine i objedinjavaće čitav niz različitih aktivnosti. Između ostalog, program predviđa Novogodišnji bazar sa kućicama na gradskoj rivi i binom na kojoj će gotovo svakodnevno nastupati neko od muzičara ili performera, Dječji park sa novim svjetlosnim figurama, različite programe iz oblasti kulture, tradicinalnu manifestaciju “Od Božića do Božića” uz Dječju Novu godinu i podjelu paketića, te čitav niz koncerata od kojih ćemo navesti one najznačajnije.

 -Koncert za otvaranje KWF i paljenje rasvjete-Gradska riva 1. decembra;

-Koncert za Badnje veče-Gradska riva 24. decembra;

-Koncert za Dječju Novu godinu, Glavni gradski trg 30. decembra u 12 sati;

-Koncert u susret Novoj godini, VIS Tetra i Dejan Petrović BIG BEND-Glavni gradski trg 30. decembra;

-Novogodišnji koncert, Ansambl Toć i Zabranjeno pušenje-Glavni gradski trg 31. decembra;

-Repriza Novogodišnjeg dočeka No1, Stela Rade i Bend i Dubioza kolektiv-Glavni gradski trg 1. januara;

-Repriza Novogodišnjeg dočeka No2, Rotko Stjuart i Parni Valjak-Glavni gradski trg 2. januara;

-Koncert za Badnje veče-Gradska riva 6. januara;

-Koncert za zatvaranje KWF-Gradska riva 1. februara.

 Uz navedene koncerte očekuju nas i koncerti lokalnih muzičkih grupa kao i pojedinaca iz Kotora ali i iz ostatka Crne Gore svakog petka I subote na Gradskoj rivi.

Planiraju razvoj ruralnog turizma

-Što se tiče budućih planova fokus će biti na razvijanju ruralnog turizma i stvaranju sadržaja koji omogućavaju posjetiocima da uživaju u autentičnom lokalnom iskustvu. Naglasak je takodje i na razvijanju stacionog turizma, kroz unapređenje smeštajnih kapaciteta, razvoja kvalitetnih sadržaja, kao i kreiranja jedinstvenih iskustava koja motivišu posjetioce da produže boravak i istraže sve aspekte destinacije.

Takođe, vršićemo poboljšanje menadžmenta u pogledu izletničkog turizma kako bi unaprijedili zadovoljstvo posjetioca u našem gradu

Turistička organizacija će intenzivirati rad na digitalizaciji svih aspekata poslovanja. U toku je i izrada novog web-sajta koji će pomoći svima da se lakše i brže informišu o turističkoj ponudi, aktuelnostima i uslugama.

Kotor – foto Boka News
Studija održivog razvoja dostupna na engleskom jeziku

Kruzing turizam i njegov održivi razvoj obuhvaćeni su Studijom održivog razvoja turizma za Kotor, čiju izradu su finansirali Opština Kotor, Luka Kotor i krovna kruzing asocijacija u svijetu CLIA (Cruise Lines International Association). Ona je završena i dostupna na engleskom jeziku, a od preporuka svjetskih stručnjaka u ovoj oblasti, zavisiće da li će i u kojoj mjeri će biti smanjen broj uplovljavanja putničkih brodova u Zaliv, s obzirom na velike gužve u Starom gradu i njegovom okruženju.

-Studiju održivog razvoja turizma za Kotor je izradila GSTC (Global Sustainable Touristic Council) organizacija pri Ujedinjenim nacijama. Studija je kompleksan dokument koji sadrži analizu rizika u razvoju destinacije, preporuke intervencija i sublimaciju svih procesa održivosti. Završena studija stigla je tokom oktobra mjeseca i dostupna je na sajtu Luke Kotor na engleskom jeziku. Očekuje se i prevod kako bi dokument bio dostupan svima, kaže Ristić.

/M.D.P./

DPS Herceg Novi: Vlast u Novom neće stare, uglačane skale, prave bolje i “starije”

0
DPS Herceg Novi: Vlast u Novom neće stare, uglačane skale, prave bolje i “starije”
Novski sakalini

Prije par dana je počelo, a sada je privedeno kraju uređenje stepeništa Mihaila Mustura, jedno od najstarijih u srcu Novog. To su one skale koje povezuju centar grada sa Škverom. Adaptacija kako je nazivaju u Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog, košta nešto više od 44.000 eura. I sve to ne bi bio problem da je u pitanju rekonstrukcija i restauracija, uz konzervatorski nadzor nad izvođenjem radova, a ne kako su građani primjetili “puko šalovanje” i nasipanje betona.

Objašnjavaju nam danima po lokalnim medijima kako će se koristiti poseban materijal za nivelaciju “kamena prašina”, a bojimo se da je ovdje neko građanima Novoga bacio prašinu u oči i otrčao sa 44.000 eura, saopšteno je danas iz Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.

Navode iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog koja je sprovela “stručni” nadzor, da je “proces adaptacije urađen tako da je postojeći stari kamen ručno izvađen, označen, potom urađena sanacija i nivelacija podesta, kako bi se izravnala gazišta, a onda svaki kamen vraćen u originalnu poziciju.” Ali zaboraviše reći da je nakon toga (ako je to uopšte rađeno) sve to “lijepo” zaliveno betonom. A one najstarije uglačane skale koje izlaze na ulicu, u potpunosti su ošalovali i zalili betonom.

Da smo odrasli u nekoj ravnici, pa da nikad nijesmo vidjeli kako se radi rekonstrukcija sa restauracijom skala, možda bi nam ovo sve i moglo proći, ali dokle više?! Ima li ikoga u ovoj opštini koja u lokalnoj upravi broji oko 500 zaposlenih, da mu je stalo do ovoga grada? Ima li ikoga da se bar zapitao šta rade ovi ljudi? Nenormalna količina nekompetentnosti, bahatosti i korumpiranosti u svim sferama doći će na naplatu. Sigurni smo da će građani naći načina da ih kazne na sljedećim lokalnim izborima i za skale i za narandže poviše Parka Boke, što iskidaše ovih dana, kaža se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.

Predstava “Smrt u Dubrovniku” u Kotoru 9. novembra

0
Predstava “Smrt u Dubrovniku” u Kotoru 9. novembra
Predstava

Predstava SMRT U DUBROVNIKU, zasnovana na ličnim i arhivskim materijalima, biće odigrana u kotorskom Kulturnom centru u subotu, 9.novembra sa početkom u 19 sati.

Predstava je uzrast 16+, a ulaz je slobodan.

Igraju: Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.

Reditelj:Petar Pejaković

Dramaturškinja: Anja Pletikosa

Autor muzike: Ilija Gajević

Kostimografkinja: Lina Leković

Scenografkinja: Ivanka Vana Prelević

Saradnica za pokret: Anđelija Rondović

Dizajnerka: Ivana Vujošević

Fotograf: Krsto Vulović
Video: Mladen Ivanović

Predstava je nastala u produkciji Dramskog studija Prazan prostor u saradnji sa Akcijom za ljudska prava, a realizuje se u sklopu projekta  Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat “EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Predstava pripada onome što nazivamo kulturom sjećanja. Nasuprot rasprostranjenoj (ne)kulturi zaborava. Tekst predstave baziran je na preko 30 svedočanstava koje su Akcija za ljudska prava i Prazan prostor prikupili.  Namjera je suočiti javnost, prije svega u  Crnoj Gori, sa istinom o ratu koji je vođen u Dubrovniku i njegovoj okolini. Nesuočavanje sa stvarnom prošlošću je dobar preduslov  da se istorija ponovi. Smrt u Dubrovniku je umjetnički pohod/napad protiv dominantne kulture zaborava i laži.

Luka Rotterdam uvodi Geofence sustav za optimizaciju dolazaka brodova

0
Luka Rotterdam uvodi Geofence sustav za optimizaciju dolazaka brodova
Image credit: The Port of Rotterdam

Luka Rotterdam implementirala je Geofence sustav kako bi optimizirala kretanje brodova, smanjila vrijeme zadržavanja u luci te time smanjila emisije.

Geofence predstavlja zamišljenu granicu oko luke Rotterdam, definiranu kao orijentacijski okvir za implementaciju ovog sustava, s ciljem učinkovitijeg upravljanja dolascima brodova, piše FleetMon Maritime News.

Granica je postavljena 240 nautičkih milja od bove Maascenter; svaki brod koji prijeđe ovu granicu dobiva dodijeljeno vrijeme dolaska i smatra se dijelom planiranja lučkih operacija.

Ova metoda just-in-time dolaska ima za cilj smanjenje potrošnje goriva i smanjenje CO2 emisija za 4,23%.

Trump: Ovo je politička pobjeda kakvu Amerika nije vidjela

0
Trump: Ovo je politička pobjeda kakvu Amerika nije vidjela
Donald Trump
Foto: Brian Snyder / REUTERS

Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostale četiri vodi.

“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.

“Borit ću se za vas, vaše obitelji, vašu budućnost. Neću prestati dok ne isporučimo snažnu i prosperitetnu Ameriku. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima.”, rekao je Trump.

“Preuzeli smo kontrolu nad Senatom. To je sjajno. Broj pobjeda u Senatu je apsolutno sjajan. Nitko to nije očekivao zato vam želim puno zahvaliti na tome. Imamo nove senatore, neke sjajne senatore.”

“Želim zahvaliti našem izabranom potpredsjedniku JD Vanceu i njegovoj supruzi.”

Riječ je nakratko preuzeo Trumpov potpredsjednik JD Vance.

“Mislim da smo upravo svjedočili najvećem političkom povratku u povijesti Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je JD Vance.

“Pod vodstvom predsjednika Trumpa, nikada se nećemo prestati boriti za vas, za vaše snove, za budućnost vaše djece.

Projekcije rezultata predsjedničkih izbora po državama:

Trump:

Kentucky – 8 elektorskih glasova, Indiana – 11 elektorskih glasova, Zapadna Virdžinija – 4 elektorska glasa, Florida – 30 elektorskih glasova, Južna Karolina – 9 elektorskih glasova, Alabama – 9 elektorskih glasova, Mississippi – 6 elektorskih glasova, Oklahoma – 7 elektorskih glasova, Tennessee – 11 elektorskih glasova, Arkansas – 6 elektorskih glasova, Wyoming – 3 elektorska glasa, Sjeverna Dakota – 3 elektorska glasa, Južna Dakota – 3 elektorska glasa, Louisiana – 8 elektorskih glasova, Nebraska – 2 elektorska glasa, Ohio – 17 elektorskih glasova, Teksas – 40 elektorskih glasova, Missouri – 10 elektorskih glasova, Utah – 6 elektorskih glasova, Montana – 4 elektorska glasa, Iowa – 6 elektorskih glasova, Kansas – 6 elektorskih glasova, Idaho – 4 elektorska glasa, Sjeverna Karolina – 16 elektorskih glasovaGeorgia – 16 elektorskih glasova, Pennsylvanija – 19 elektorskih glasova.

Harris:

Vermont – 3 elektorska glasa, Maryland – 10 elektorskih glasova, Rhode Island – 4 elektorska glasa, Connecticut – 7 elektorskih glasova, Massachusetts – 11 elektorskih glasova, Delaware – 3 elektorska glasa, Illinois – 19 elektorskih glasova, New Jersey – 14 elektorskih glasova, New York – 28 elektorskih glasova, Colorado – 10 elektorskih glasova, Kolumbijski distrikt (Washington D. C.) – 3 elektorska glasa, Kalifornija – 54 elektorska glasa, Washington – 12 elektorskih glasova, Oregon – 8 elektorskih glasova, Novi Meksiko – 5 elektorskih glasova, Virdžinija – 13 elektorskih glasova, Havaji – 4 elektorska glasa, distrikt br. 2 u Nebraski – 1 elektorski glas, New Hampshire – 4 elektorska glasa.

Projekat “Waterlink” prekogranične saradnje povezao opštine na tromeđi

0
Projekat “Waterlink” prekogranične saradnje povezao opštine na tromeđi
Trebinje – foto Boka News

U Trebinju je predstavljen projekat prekogranične saradnje “WATERLINK” koji je okupio predstavnike opština Trebinje, Herceg Novi i Konavli.  Ove opštine će kao partneri učesvovati u projektu koji za cilj ima smanjenje gubitaka na vodovodnim mrežama ovih lokalnih zajednica.

Glavni nosilac projekta je opština Trebinje čija je ukupna vrijednost 1.639.000 eura, od čega EU finansira 85% kroz bespovratna sredstva, a svaki partner sa po 15%. Vrijednost dijela projekta koji se odnosi na Trebinje je nešto više od 533.000 eura i Grad učestvuje sa oko 80.000.

Domaćin skupa, Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je informisao da će realizacija ovog projekta za koji je aplicirala Gradska uprava Trebinje biti od velikog značaja za kvalitet života u gradu jer će omogućiti izgradnja rezorvara Crkvina i Police vrijednosti 5.600.000 KM, što će značajno uticati na poboljšanje vodosnabdijevanja Trebinja.

Na prezentaciji su govorili direktori vodovoda, Boro Lučić ispred novskog Vodovoda, Marko Glavić je predstavljao konavoski a Miodrag Batinić trebinjski Vodovod. Svi su izrazili veliko zadovoljstvo činjenicom da su se okupili oko projekta koji je od velikog značaja za sve tri lokalne zajednice. Po njihovim riječima ovo je projekat koji će rezultirati boljom kontrolom vodovodnih sistema, smanjenjem gubitaka na mreži. Kroz ovaj projekat biće omogućena nabavka nedostajuće opreme za poboljšanje i kontrolu kvaliteta vode, specijalizovanih vozila, a u Konavlima je u planu i izgradnja savremene laboratorije.

Novski Vodovod je bio inicijator sklapanja sporazum o zajedničkom učešću vodovodnih društava u ovom međunarodnom projektu i u sklopu njega ViK Herceg Novi će realizovati svoj projekat „ Program unapređenja vodovodnog sistema Herceg Novi“, za koji je odobreno 500,000 eura nepovratnih sredstava.

Okosnica programa je smanjenje tehničkih gubitaka vode u sistemu i to je prioriteni zadatak koji će se realizovati kroz niz aktivnosti podijeljenih u četiri fukcionalne cijeline i to:

  1. Detekcija kvarova, uspostavljanje DMA zona i daljinske kontrole potrošnje vode , kao i formiranje monitoring centra za potrebe praćenja svih parametara sistema i detekcije gubitaka
  2. Georeferenciranje svih mjernih mjesta i glavnih cjevovoda vodovodne mreže sa izradom hidrauličkog modela vodovodne mreže i bilansa voda
  3. Nabavka mjernog vozila za mjerenje i praćenje rada sistema vodosnabdijevanja
  4. Obuka tehničkog osoblja

Projekat se sastoji od nabavke opreme u iznosu od oko 300,000 eura, a ostatak sredstava je predviđen za izradu elaborata i studija kao i nabavku potrebnih softvera za umrežavanje opreme i već postojećih softverskih rešenja, izradu GIS elektronske mreže cjevovoda, hidrauličkih proračuna i bilansa voda kompletnog vodovodnog sistema. Biće formiran i moderan i u potpunosti opremljen Centar za monitoring, koji će kroz digitalizaciju vodovodnog sistema imati 24/7 kontrolu nad cjelokupnim vodovodnim sistemom u svim zonama grada .

Završetkom ovog projekta, kao i ostalih trenutnih aktivnosti na projektovanju i izgradnji novih cjevovoda i rezervoara, novski ViK će se naći u društvu najrazvijenijih vodovodnih društava ali i ostvariti svoj primarni cilj kroz smanjenje tehničkih gubitaka na mreži.

Projekat “WATERLINK“ se sprovodi po IPA programu prekogranične saradnje Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske i upućuje na međusobnu saradnju i kvalitetniji suživot građana sa područja tromeđe.