Promocija „Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru, broj LXXII” biće održana 27.12. (petak) sa početkom u 18 sati u Palati Grgurina.
Prisutne će pozdraviti Maja Uskoković, direktorica Pomorskog muzeja, a o publikaciji će govoriti urednici Slavko Dabinović , Danijela Nikčević i Ilija Mlinarević, kustos pomorsko tehničke zbirke.
Godišnjak Pomorskog muzeja je kao stručna serijska publikacija napravio najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i imao najveću zaslugu za promociju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore u svojih 72 godine prisutnosti u sferi istraživačke djelatnosti.
Zadatak ove publikacije bio je da iz broja u broj objavljuje radove renomiranih istraživača kulturne i pomorske prošlosti Boke i doprinese razvoju pomorskih znanja, njegujući pomorsku misao u borbi za aktivniju i svestraniju jadransku orijentaciju građana države Crne Gore.
U muzičkom dijelu nastupuće Isidora Nikolić, a program će voditi Dijana Đurašković.
Opština Herceg Novi i Crveni krst Herceg Novi potpisali su danas Memorandum o saradnji na realizaciji pilot projekta „Prevoz za starija lica i onkološke pacijente i kućna palijativna njega“. Riječ je o prvom projektu ovog tipa koji će biti sproveden u nekoj crnogorskoj opštini, a podršku realizaciji aktivnosti pružiće Dom zdravlja Herceg Novi i Centar za socijalni rad, saopšteno je na sastanku.
U Memorandumu koji su danas potpisali predsjednik Opštine, Stevan Katić i sekretarka Opštinske organizacije Crvenog krsta, Milena Šćekić, navedeno je da je osnovni cilj ublažavanje posljedica teškog zdravstvenog stanja i lošeg materijalnog položaja za sva lica koja budu obuhvaćena Projektom, odnosno pružanje konkretne podrške starijama osobama i onkološkim pacijentima, kako bi se na taj način unaprijedio položaj ovih ranjivih kategorija.
Poboljšanje kvaliteta života starih, bolesnih i nemoćnih lica bića obezbijeđeno kroz prevoz onkoloških pacijenata na terapije, kao i palijativnu njegu za stara i nemoćna lica lošijeg materijalnog stanja, prvenstveno nepokretna i samohrana lica.
„Prepoznali smo potrebu da pomognemo sugrađanima koji su onkološki pacijenti, a koji često idu na terapije autobusom, u Podgoricu prije svega, što je veoma naporno za ljude koji su teško bolesni. Naša je želja bila da, u saradnji sa partnerima, obezbijedimo servis koji će olakšati odlazak na terapije pacijentima koji su pokretni i mogu da putuju bez medicinske pratnje, a nemaju vozilo u sopstvenom domaćinstvu, dok će pacijente u težem stanju i dalje prevoziti sanitet Doma zdravlja“, kazala je sekretarka za lokalnu samoupravu Opštine Herceg Novi, Vesna Samardžić.
Foto OHN
Kada je u pitanju kućna palijativna njega, kao još jedna usluga u okviru ovog pilot projekta, Samardžić je pojasnila da je riječ o pomoći samohranim, nepokretnim licima: „Biće im pružena pomoć u obavljanju lične higijene, presvlačenju, hranjenju, za šta će biti angažovane dvije njegovateljice koje će dva puta dnevno obilaziti pacijente. Ideja nam je da u program uključimo prije svega pacijente koji su lošijeg imovinskog stanja, one koji žive sami ili o kojima ne mogu da brinu članovi porodice, a nisu u mogućnosti da sami plate njegovatelje“.
Za potrebe finansiranja ovog projekta Opština Herceg Novi je planom budžeta za 2025. godinu opredijelila 40.000 eura. Obaveza lokalne uprave je i aktivno učešće u projektu i staranje o uključivanju što većeg broja korisnika, dok je Crveni krst Herceg Novi zadužen da koordinira projektom, organizuje aktivnosti i prima prijave.
„Želja nam je da ovaj humani projekat sprovedemo na najpravedniji mogući način. Selekcija korisnika biće urađena na osnovu medicinske dokumentacije, podataka o materijalnom stanju i informacija dobijenih kućnim posjetama. Prijave će ići preko Crvenog krsta, a aktivnosti na projektu počinju nakon Nove godine“, istakla je Samardžić.
Sve aktivnosti biće realizovane u saradnji dva partnera i uz kontinuiranu podršku Doma zdravlja Herceg Novi i Centra za socijalni rad Herceg Novi, a u cilju efikasnosti i dobre komunikacije biće organizovani sedmični sastanci učesnika projekta.
„Smatram da smo kao lokalna uprava dužni da napravimo korak dalje kada su u pitanju usluge koje pružamo građanima, a za ovu, nažalost, postoji potreba u Herceg Novom. Ovo je pilot projekat i ako se na terenu potvrdi da je potreban nastojaćemo da narednih godina obezbijedimo povećanje kapaciteta i sredstava“, zaključila je Samardžić.
Građani zainteresovani za korišćenje usluga koje omogućava ovaj pilot projekat mogu se od januara 2025. godine obratiti Crvenom krstu Herceg Novi, koji će ih uputiti u dalje korake. Kontakt telefoni su 031 327 320 i 067 071 643, a adresa elektronske pošte oockhnovi@t-com.me
Za sve informacije i dodatna pitanja građani mogu kontaktirati i Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Herceg Novi – kancelariju za socijalnu i dječiju zaštitu, na broj telefona 031 321 052, lokal 419.
U saradnji Opštine Budva i Uprave za saobraćaj pripremljena je tehnička dokumentacija i raspisan Javni poziv za postavljanje rasvjete u tunelu Mogren, kazao je za portal RTV Budva, sekretar Sekretarijata za investicije, Joko Popović.
Godinama unazad tunel Mogren je bez adekvatne rasvjete što utiče da je nebezbjedan za dnevnu i noćnu vožnju. Upravo na ovih 200 metara mraka neophodno je da vozači otvore četvoro ociju i budu maksimalno skocentrisani na vožnju.
Na magistralnom putu Budva-Tivat tunel Mogen u dužini od 185 metara u potpunom je mraku i bez obilježja, predstavlja konstantnu opasnost za sve učesnike u saobraćaju, a veoma često i mjesto saobraćajnih udesa…
Crnogorski olimpijski komitet (COK) danas je, u svečanom ambijentu Vile Gorica, organizovao tradicionalnu ceremoniju dodjele priznanja najboljim sportistima, sportistkinjama i nacionalnim selekcijama Crne Gore za 2024. godinu. Svečanost je okupila brojne istaknute državne zvaničnike, sportiste i sportske radnike i predstavnike diplomatskog kora.
Ceremoniju je otvorio predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, naglašavajući značaj sporta za društvo i budućnost:
“Ovaj događaj je mnogo više od formalnog čina. On je priznanje rada, truda i odricanja koje stoji iza svakog uspjeha. Svaki uspjeh naših sportista, rezultat hiljada sati treninga, nebrojenih prepreka koje su savladali i volje da daju najbolje od sebe – ne samo radi sopstvenog uspjeha, već i želje da na najbolji način predstave svoju zemlju. Njihova odricanja i trud nijesu samo dio njihovih, već i svakodnevica njihovih trenera, porodica i cijelih timova podrške. Bez zajedništva i timskog rada, nema ni dobrih rezultata”.
Predsjednik COK-a je posebno istakao važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu i podršku mladim talentima:
“Naš cilj je da stvorimo uslove u kojima će svaki mladi sportista imati priliku da razvije svoj potencijal. Ulaganjem u sportsku infrastrukturu i sistem podrške, gradimo temelj za generacije koje dolaze. Sport nije samo takmičenje, već i platforma za izgradnju boljeg društva (…) Ovo nije zadatak jednog pojedinca ili jedne organizacije. Ovo je zajedničko putovanje. Vizija sporta je da ne samo stvara šampione i šampionke, već i gradi bolje ljude i snažnije zajednice. Nastavimo da radimo zajedno na svijetlijoj budućnosti za naš sport i našu Crnu Goru”.
Foto COK – Dukić sportista godine
Predsjednik Crne Gore, gospodin Jakov Milatović, i ministar sporta i mladih, gospodin Dragoslav Šćekić, obratili su se prisutnima, pohvalili napore sportista i sportistkinja u prethodnoj godini i potvrdili posvećenost države daljem razvoju sporta.
Predsjednik Milatović u svom govoru obratio se crnogorskim sportistkinjama i sportistima, ističući da oni zaista i jesu najbolji ambasadori naše države u svijetu : „Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate“.
„Međutim, dok slavimo uspjehe i najbolje u godini za nama, ne smijemo zaboraviti da je svaka godina prilika za nove izazove. Zato, sa ovog mjesta pozivam donosioce odluka, da nastave sa ulaganjima u sport, u sportsku infrastrukturu, da pruže još snažniju podršku crnogorskim sportskim talentima, kako bi mladi imali bolje i pristupačnije uslove da razvijaju svoje vještine i ostvaruju vrhunske rezultate, donoseći radost svima nama. Jer, ulaganjima u sport, ulažemo u jedan od temelja zdravog i uspješnog društva“, zaključio je predsjednik Crne Gore.
Ministar sporta i mladih, gospodin Dragoslav Šćekić istakao je namjeru Ministarstva na čijem je čelu da zajedno sa zainteresovanom sportskom javnošću radi na državnoj strategiji razvoja sporta, kao i na Zakonu o sportu. „Iskoristiću ovu priliku da snažno iskažem namjeru da uložimo još veće napore u realizaciji planova izgradnje sportske infrastrukture u našoj zemlji. Jer crnogorskim sportistima trebaju igrališta, borilišta, dvorane, bazeni… nama treba olimpijska kuća, kao dom svih nas koji smo u sportu i vezani za sport. Treba nam atletski stadion i nećemo štedjeti napore da ga u dogledno vrijeme i izgradimo, a treba nam i Muzej sporta u koji imamo šta da smjestimo iz naše sportske istorije. Ovo možemo samo slogom i razumijevanjem. Stručnim radom i dobrom infrastrukturom možemo pomoći našoj mladosti da se bavi sportom, da lakše donosi odluke i ostaje da kod kuće gradi sportsku i životnu budućnost. Slogom, kakvu baštine dvije krovne sportske organizacije Crne Gore, Ministarstvo sporta i mladih i Crnogorski olimpijski komitet, stručnim radom naših sportskih pedagoga, a u uslovima koje smo dužni da obezbijedimo. Ministarstvo sporta i mladih ne žali sredstva a ni ljudske kapacitete da potrebe sportista i sportskih kolektiva što bolje razumije i izađe im u susret“.
I ministar Šćekić i predsjednik COK-a Simonović istakli su značaj saradnje koju imaju Ministarstvo sporta i mladih i krovna sportska organizacija u Crnoj Gori, napominjući da su zajedno pokrenuli i realizovali mnoge planove i akcije.
„Planove koje, nadam se uz pomoć svih relevantnih činilaca u našoj državi, želimo da sprovedemo u djelo, kako bismo našim sportistima obezbijedili uslove koji bi im omogućili da što bolje svoj talenat i rad pretvore u rezultate koji bi našoj državi donosili sportsku slavu“, zaključio je Ministar sporta i mladih.
Najveće priznanje godine, nagrada za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini, pripalo je jedriličaru Milivoju Dukiću. Ovaj izvanredni sportista ne samo da je ostvario četvrto uzastopno učešće na Olimpijskim igrama, i bio prvi kvalifikovani sportista na ovogodišnjem izdanju Igara, već je i pokazao izvanrednu predanost i sportski duh. Dukić je u Parizu ostvario najbolji plasman crnogorskog jedriličara do sada, što ga čini jednim od najvažnijih ambasadora crnogorskog sporta na međunarodnoj sceni.
“Milivoj Dukić je primjer kako se rad i posvećenost isplate. Njegov rezultat u jedrenju, sportu koji zahtijeva fizičku snagu, mentalnu izdržljivost i nevjerovatnu strategiju, inspiracija je za sve nas. Milivoj nije samo naš najbolji sportista ove godine, već i simbol nade i motivacije za sve mlade sportiste u Crnoj Gori,” izjavio je predsjednik COK-a, Dušan Simonović nakon uručenja nagrade.
Uz Dukića, na svečanosti su nagrađeni i drugi istaknuti sportisti i sportistkinje. Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore, popularne „Lavice“, proglašena je najboljom ženskom nacionalnom selekcijom, dok je vaterpolo reprezentacija osvojila priznanje za najbolju mušku nacionalnu selekciju, zahvaljujući kontinuiranim nastupima na najprestižnijim svjetskim takmičenjima.
Priznanja za najbolje mlade sportistkinje dobile su rukometašica Jelena Vukčević, koja je svojim igrama u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji osvojila srca navijača, te karatistkinja Jovana Damjanović, evropska juniorska šampionka i osvajačica bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu.
Priznanje za najbolje mlade sportiste dobili su vaterpolista Srđan Janović, za svoje uspjehe na Evropskom i Svjetskom juniorskom prvenstvu, kao i kik-bokser Viktor Dukić, koji je tokom 2024. godine osvojio svjetsku titulu i niz zlatnih medalja.
Za sportski podvig godine nagrađen je bokser Tomislav Đinović, koji je osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Beogradu, prvu seniorsku nakon 24 godine za crnogorski muški boks.
Nacionalni avio-prevoznik To Montenegro je, u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, pripremio povlašćene cijene karata za crnogorske studente i ljekare koji su na specijalizaciji van Crne Gore.
„Na inicijativu Ministarstva saobraćaja, a u saradnji sa To Montenegro, ispunjeno je obećanje resorne ministarke, Maja Vukićević, dato prilikom odgovaranja na poslaničko pitanje i inicijativu poslanice Sonje Milatović“, navodi se u saopštenju tog Vladinog resora.
Tom prilikom, Vukićević je navela da je Ministarstvo u dogovoru sa kompanijom To Montenegro počelo sa pripremom modela olakšica, odnosno povlašćenih cijena prevoza, kako za studente tako i za crnogorske ljekare koji su na specijalizaciji van Crne Gore.
„Jedinstvenom akcijom, pravo na povlašćene cijene karata imaće svi studenti iz Crne Gore i ljekari specijalizanti, s tim što će se cijene karata koje se odnose na ljekare na specijalizaciji dalje uređivati ugovorom između Ljekarske komore i To Montenegra“, dodaje se u saopštenju.
Svi crnogorski studenti koji ispunjavaju uslove, ostvariće pravo na posebne cijene avionskih karata, pa će cijena povratne karte do Beograda iznositi 99 EUR, Rima 123, Ljubljane 109, Ciriha i Istanbula 189, dok će do Frankfurta i Pariza cijena povratne karte iznositi 199 EUR.
„Posebna akcija sprovodiće se za studente koji studiraju u Njemačkoj, Francuskoj i Turskoj, za koje su obezbijeđene nešto jeftinije cijene karata u odnosu na navedene, te će cijena povratne karte do Istanbula iznositi 169 EUR, a do Pariza i Frankfurta 189 EUR“, rekli su iz Ministarstva.
Za ljekare specijalizante, koji su na specijalizaciji van Crne Gore, definisane su cijene povratnih karata do Beograda 109 EUR i do Ljubljane 129 EUR, a ostale tarife biće predmet dogovora Ljekarske komore i To Montenegra.
Promotivne cijene karata primijenjivaće se od 1. januara.
Uslovi za putnika sa statusom studenta su da nije stariji od 26 godina, a kompaniji mora da dostavi uvjerenje sa fakulteta kojim se potvrđuje status studenta i ovjereni indeks za tekući semestar.
Ministarstvo će, kako su najavili njegovi predstavnici, u saradnji sa nacionalnim avio-prevoznikom u narednoj godini akciju proširiti i na neke nove destinacije u redovnom avio-saobraćaju.
Za detaljne informacije svi zainteresovani se mogu obratiti kompaniji To Montenegro.
Donosimo video, pregled radova na rekonstrukciji puta M 2 Tivat – Jaz koji su u toku, a kako nam je saopšteno izvođači radova su zadovoljni dinamikom radova. Na pojedinim dionicama saobraćaj se usporeno odvija, posebno u uslovima loših vremenskih uslova, kiše.
Radovi se izvode fazno, a završetak svih dionica planiran je dvije godine od uvođenja izvođača u posao i to odgovara datumu – 15. januar 2026. godine.
Podsjećamo, ukupna vrijednost radova iznosi oko 54 miliona eura, a oko devet miliona eura je predviđeno za izgradnju cjevovoda Regionalnog vodovoda.
Opština Tivat u saradnji sa javnim institucijama i udruženjima organizuje Novogodišnji humanitarni bazar koji će biti održan u petak, 27. decembra na Trgu magnolija, sa početkom od 10 časova. Sav prikupljeni prihod biće usmjeren u humanitarne svrhe, za pomoć sugrađanki Tini Pean.
“Pozivamo sve sugrađane i posjetioce Tivta da nam se pridruže 27. decembra na Trgu magnolija i obiđu štandove na kojima će se naći, između ostalog, veliki izbor praznične dekorative i tradicionalne praznične đakonije. Izloženi proizvodi prodavaće se po simboličnim cijenama, u vidu dobrovoljnog priloga, a prazničnu atmosferu bazara upotpuniće bogat muzičko–zabavni program” – najavljuju organizatori.
U saradnji sa Turističkom organizacijom Tivta, na Trgu će biti postavljen i foto kutak u kom će posjetioci moći da urade portretne fotografije za uspomenu sa humanitarnog bazara, u zamjenu za dobrovoljni prilog.
Učešće na bazaru najavile su tivatske škole i vrtići, opštinska preduzeća i ustanove, ženski klub odbornica, Dnevni centar i Crveni krst Tivat, brojna tivatska udruženja, organizacije, preduzetnici. Organizatori pozivaju sve ljude dobre volje i velikog srca da budu dio praznične atmosfere i humanitarne akcije.
Oni koji to žele, novac mogu uplatiti i na žiro račun koji je Opština Tivat otvorila za ovu svrhu:
Nakon godinu dana zatočeništva u Indiji, dvanaest pomoraca s broda DEBI vraća se kući.
Brod je zaplijenjen u luci Paradip u Indiji nakon što je na njegovoj dizalici pronađen paket sa 22 kilograma kokaina. Iako protiv članova posade nisu podignute optužnice, bili su zadržani više od godinu dana, tokom koje su se suočavali s teškim uvjetima, uključujući oduzimanje elektroničkih uređaja i zabranu komunikacije s obiteljima, piše Safety4Sea.
Njihovo oslobađanje omogućeno je tek nakon dolaska zamjenskih članova posade koje je osigurala kompanija Asia Pacific Shipping Co. Dvanaest pomoraca pušteno je, dok će preostalih devet biti oslobođeno po dolasku zamjene.
Indijski sud naredio je prodaju broda, unatoč žalbama vlasnika, dok istraga i dalje traje, bez podizanja optužnica protiv posade ili trećih strana.
Hrvatski turizam u 2024. je bio uspješan, s porastima turističkog prometa, što je njegova 25-a godina rasta i razvoja, tokom kojih se Hrvatska prometnula u jednu od traženijih svjetskih destinacija, koja uz mnoge druge izazove u 2025. ulazi i s novom zakonskom regulativom za održivo upravljanje turizmom.
Uspješnom i rekordnom turističku 2024. ocijenili su Vlada, Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) i Hrvatska turistička zajednica (HTZ), a zadovoljstvo su iskazale i gotovo sve strukovne udruge. Složni su da je godina bila nepredvidiva, za neka razdoblja i izazovna i zbog geopolitike, klimatskih promjena te stalnog rasta cijena i svih troškova i nedostatka radnika.
Zadar – foto Boka News
Klima i cijene
Vruće ljeto aktiviralo je spoznaje da se ljetne sezone možda više neće moći odrađivati kao do sada, te će trebati više pažnje i ulaganja u prilagodbu ponude, ali i uvjeta rada promjenama klime.
Godina je donijela i zaokretu u promociji na stranim tržištima, s ciljanim kampanjama i prezentacijama, s obzirom na ekonomsku situaciju pojedinog tržišta. Prema mnogim europskim istraživanjima cijena že biti ispred svih drugih motiva odabira odredišta za odmor.
Unatoč tim trendovima i rastu cijena i iznad onih u konkurentskim zemljama, što su bile i teme u stranim medijima, turizam se u 2024. izborio za gotovo rekordnu posjećenost i potrošnju, posebice u pred i posezoni, uz stabilnu ljetnu špicu. To se očekuje i u 2025., čime Hrvatska prema službenim ocjenama postaje cjelogodišnja destinacija, što je i cilj službenim državnih politika.
Ipak, dijelom i zbog porasta cijena, potkraj godine HNB je revidirao prvobitne procjene rasta turističkih prihoda od stranih turista (koji čine oko 90 posto ukupnog prometa) u odnosu na 2023. – u lipnju su procjene išle na četiri posto rasta ili 15,2 milijarde eura, da bi ih u prosincu, prije objave tromjesečnih rezultata, HNB smanjio na očekivanih 14,9 milijardi eura ili rast od 1,8 posto u odnosu na 2023. godinu.
Spomenut je pritom rast cijena povezanih s turizmom u Hrvatskoj i to znatno brži nego u konkurentskim zemljama, npr. u odnosu na 2019. cijene su porasle za 50 posto, a kod konkurenata, Grčke, Italije i Španjolske, 15 do 20 posto. Time hrvatski turizam gubi udio na tržištu, jer se broj noćenja u konkurentskim zemljama povećavao brže.
Krajem godine će se po objavi HNB-a doznati prihodi od stranih turista za treće tromjesečje, koje nosi i do 60 posto ukupnog godišnjeg prihoda, a za cijelu godinu u prvom tromjesečju iduće godine, čemu treba dodati i procjene domaće turističke potrošnje o kojoj se u 2024. malo govorilo, a s obzirom na rast broja i domaćih turista u 2024. i rast cijena u turizmu i njihova će potrošnja biti viša od lanjske.
Za 2024. se očekuje da će završiti s više od 21 milijunom dolazaka turista i više od 108 milijuna noćenja, što je za tri i jedan posto više nego 2023., čemu pridonosi i dobra turistička posjeta u prosincu zbog mnogih adventskih manifestacija i božićno-novogodišnjih ponuda.
Time bi se u dolascima i noćenjima nadmašila do sada rekordna 2019., kada je u Hrvatskoj bilo 20,6 milijuna turista i 108,6 milijuna noćenja. To je daleko iznad brojki prije 25 godina, odnosno 2000., kada je turista u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj bilo oko sedam, a noćenja oko 39 milijuna.
Dalmacija – Biograd n/m – foto Boka News
Reforma uz nove zakonske regulative za održivi turizam
U 2024. u primjenu je krenuo novi Zakon o turizmu s pratećim pravilnicima, slijedeći strategiju održivog razvoja turizma do 2030., čime je počela provedba reforme turizma s naglaskom na nove alate za mjerenje i upravljanje turizmom na svim razinama te većom ulogom i odgovornošću lokalnih vlasti.
Potkraj godine Hrvatski sabor je usvojio nekoliko zakona koji se tiču i turizma, a svi stupaju na snagu s 1. siječnjem 2025.
Prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada vlasnici koji stanove daju u kratkoročni najam trebat će pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika u zgradama, a oni koji već stanove daju u kratkoročni najam, u roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029., moraju ishoditi tu suglasnost.
U primjenu će s 2025. i izmjene poreznih zakona, kojima se uvodi porez na nekretnine, propisuju novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu, novi rasponi stopa poreza na dohodak, povećava osnovni osobni odbitak i prag za ulazak u sustav PDV-a, pa se tako primjerice dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje porezom na nekretnine, koji će iznositi od 0,6 do osam eura po metru četvornom, a obavezan je za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza.
Oslobođeni plaćanja novog poreza na nekretnine bit će “domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja, a novim se poreznim izmjenama propisuju i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta turistima.
Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u propisanim granicama. Taj će raspon iznositi između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 70 do 200, trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Izmijenjeni Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti uvodi pojam “domaćina” kao iznajmljivača koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu (uz mogućnost usluge doručka). Domaćinom se neće smatrati iznajmljivač koji iznajmljuje stan u višestambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi, a kako je definirano i odredbama zakona kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada.
Mijenjaju se i odredbe koje se odnose na rok važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga u objektima za koje postupci ozakonjenja i uređivanja prava vlasništva u zemljišnim knjigama nisu dovršeni, odnosno rok se produžuje najdulje do 31. prosinca 2026. Time se omogućuje nastavak obavljanja djelatnosti do tog roka, ali se istodobno i ukida mogućnost podnošenja novih zahtjeva za izdavanje privremenih rješenja od 1. siječnja 2025.
Nastavak investicija
U turizmu su se u 2024. nakon pandemijskog zastoja nastavile investicije u obnovu, održivost i otvaranje novih hotela, resorta i drugih objekata.
Resorno ministarstvo u 2025. ulazi s povećanjem proračuna za više od 40 posto, pri čemu samo za sport za više od 30 posto u odnosu na 2023., što će ići za sportsku infrastrukturu, krovna udruženja i saveze, klubove, edukaciju, trenere, opremu i dr.
Sport se uključuje u promociju turizma, i obrnuto, jer se kombinacija uspjeha hrvatskih sportaša i bogate turističke ponude zemlje pokazala dobitnom.
Ulaže se i u turizmu, od investicije po sredstvima iz NPOO-a od oko 350 milijuna eura koje su u tijeku i čiji se završetak očekuje u idućih par godina, kao i iz privatnog sektora, potpomognute i sredstvima iz EU fondova, a uz ostale i novom kreditnom linijom HBOR-a za održivi turizam, za što je osigurano 170 milijuna eura.
Krediti su namijenjeni za hotele i sličan smještaj kao i kampove, za poduzetnike svih ‘veličina’, za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, gradnju ili obnovu i rekonstrukciju postojećih objekata, opremanje i uvođenje sadržaja.
U 2025. se očekuje i otvaranje nekoliko novih hotela pod brendovima svjetskih hotelskih lanaca, Marriot na Cresu, Accor odnosno jo jedan njihov Movenpick, uz Zagreb i u Novom Vinodolskom, u planu je i otvorenje prvog Hyatt hotela u Hrvatskoj, u Zadru, dovršava se resort i zona Pical u Poreču, otvara se hotel Monumenti i resort u Puli te drugi objekti, a i 2024. je bilo otvaranja, od novog Hiltona u Opatiji, Movenpicka i Pullmana u Zagrebu te drugih.
Ulagali su i ugostitelji, sve ih je više koji se zalažu i u razvoju gastronomske i vinske ponude u sklopu doživljaja destinacije, uz isticanje važnosti i premium ponude
Radnici nedostaju i unatoč povećanjima nezadovoljni plaćama
Turizam je u 2024., prema izjavama iz tvrtki, među većim troškovima imao troškove rada, povećavajući plaće i druge uvjete rada, s bonusima i nagradama, kako bi zadržao i privukao radnike, kojih i dalje nedostaje, posebice kvalitetne stručne radne snage, pa se nastavlja i povećanja ‘uvoza’ odnosno izdavanje radnih dozvola stranim radnicima za rad u turizmu.
I u 2025. će se s otvaranjima novih hotela, resorta, restorana, kafića, barova i sličnog, makar sezonski opet, pojačano tražiti radnici, a i već od jeseni 2024. oglašavaju se novih gotovo stotinu radnih mjesta za 2025. u novim hotelima, resortima i druga.
Neki su radnike već našli, no rijetki su, kažu u sektoru, iako su plaće povećane.
Krajem godine iz sindikata turizma upozorili su na nezadovoljstvo domaćih radnika u turizmu plaćama i uvjetima rada, koje smatraju nedostatnim, a iako ih štiti granski kolektivni ugovor kažu da se povećanja u praksi ne vide i da su im plaće, posebice za pomoćne poslove, za što treba i najviše radnika, zapravo i dalje među najnižima među svim djelatnostima.
Prvi apel za cijene i prvi prosvjed
U 2024. su državni turistički dužnosnici, pa i s razine Vlade, zbog porasta cijena prvi puta počeli upozoravati i apelirati na sektor na oprez pri formiranju cijena za iduću godinu, jer bi dalji rast cijena mogao “skupo koštati”, s obzirom na veliki rast u 2024.
Dosadašnjih godina nije bilo takvih apela odnosno dužnosnici su obično komentirali da su cjenovne politike dio poslovne strategije svake pojedinačne tvrtke i poduzetnika, i da se u to ne mogu upletati, a iz samog sektora su poručivali, kao i sada, da cijene formiraju u skladu s potražnjom, i da nije dobro spuštati cijene jer se poslije teško vrate, i da treba nuditi vrijednost za novac.
Hotelijeri i iz kamping sektora su s druge strane isticali da su najbolje popunjeni objekti s više zvjezdica, odnosno najkvalitetniji, a time i najskuplji, jer ima gostiju koji to žele i mogu platiti, kao i da a cijene određuje potražnja, što su slično rekli i iz ugostiteljskih udruženja i restorana.
Potkraj 2024. u Hrvatskoj se prvi puta dogodio i prosvjed vezan za turizam, u Zagrebu, malih obiteljskih iznajmljivača-građana koji iznajmljuju smještaj turistima na kraće vrijeme u svojim stanovima, kućama, vikendicama, vilama, i drugim nekretninama.
Za razliku od prosvjeda protiv turizma i iznajmljivanja stanova i kuća turistima u raznim odredištima u Europi jer građani nemaju gdje stanovati i najam im je i cijena stanova vrlo visoka, u Hrvatskoj su mali iznajmljivači prosvjedovali protiv mjera iz novih zakona za smanjivanje i zaustavljanje kratkoročnog iznajmljivanja smještaja turistima, posebice u stambenim zgradama i objektima u mjestima gdje ne žive osobno.
Prosvjedovali su i zbog uvođenja poreza na nekretnine na kratkoročni, turistički najam, povećanja paušala po krevetu u turizmu, potrebe dobivanja suglasnosti za apartman u zgradi od 80 posto suvlasnika, razlikovanja “domaćina” i iznajmljivača” u turizmu, a smatraju i da je cilj toga “antisocijalan” i da se u smještaju koji čini više od 50 posto ukupnih kapaciteta turizma smanji broj kreveta u vlasništvu malih iznajmljivača.
Apelacioni sud odbio je žalbu Nevladine organizacije „Bivši radnici Vektra Boke“ na odluku Privrednog suda da odbije predlog Poreske uprave da se u kompaniju Vektra Boka uvede stečaj. Time odluka Privrednog suda postaje pravosnažna, potvrdio je Danilo Matijašević, vlasnik Elena grupe koja je prije nešto više od pola godine kupila 33 odsto akcija kompanije Vektra Boka.
Matijašević navodi da Poreska uprava sada može da naplati 1.030.000 eura poreskog duga koji je deponovan kod notara i da slijedi ispunjavanje obaveza koje Vektra Boka ima prema radnicima, opštini i državi.
Matijašević očekuje da će sud uskoro donijeti odluku o skidanju privremene mjere zabrane otuđenja imovine čime se otvara mogućnost za prodaju hotela Igalo. Podsjećamo, hotel Igalo je u postupku prinudne prodaje radi naplate potraživanja nekadašnjih vlasnika zemljišta na kom se objekat nalazi, kojeg su preko Privrednog suda odgodili bivši radnici okupljeni u NVO „Bivši radnici Vektra Boke”.
Urađena je i nova procjena te imovine koja sada iznosi 18. 850.000 eura.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je predviđena promjena naziva kompanije u “Boka rizort“. Matijašević kaže i da će uskoro biti završeno finansijsko vještačenje koje je Elena grupa zatražila nakon „ulaska“ u kompaniju.
