Avio kompanija iz Dubaija, Emirates Airlines, objavila je u srijedu da je prva koja organizuje brza testiranja u međunarodnoj zračnoj luci Emirata, kako bi u 10 minuta otkrila slučajeve novog koronavirusa među svojim putnicima.
Ujedinjeni Arapski Emirati koji su službeno objavili blizu 5000 slučajeva zaraze i 28 umrlih od koronavirusa, obustavili su sve komercijalne letove 23. ožujka, ali zrakoplovnim kompanijama zemlje je od prošlog tjedna dozvljen ograničen broj letova za povratak stranaca koje je epidemija zatekla u njihovoj zemlji.
“Emirati su prva zrakoplovna kompanija koja će provoditi brza testiranja putnikan na covid-19”, prema priopćenju kompanije.
“Svi putnici današnjeg leta u Tunis su testirani prije polaska iz Dubaija “, precizirali su u srijedu.
Kompanija nije navela broj testiranih puntika ni rezultate testova, kao ni što će biti s onima čiji testovi budu pozitvni.
Emirati pokušavaju postupno nastaviti prijevoz putnika.
Kompanija je smanjila svoje troškove za tromjesejčno razdolje umanjenjem osnovnice plaća svojih oko 100.000 djelatnika za 25 do 50 posto i naglasila da je svrha te odluke bila da se izbjegnu otpuštanja.
U Crnoj Gori prema posljednjim informacijama nije registrovan nijedan novi slučaj virusa korona pa je tako broj inficiranih i dalje 288. Analizirano je ukupno 103 uzorka, saopštio je epidemiolog Senad Begić
Direktor Instituta za bolesti djece Saša Radović, kazao je da je u Kliničkom centru hospitalizovanio 16 pacijenata – 10 na Infektivnoj, na Internoj poluintenzivnoj tri, intenzivnoj tri, a dva pacijenta su na respirtoru.
U bolnici u Nikšiću je hospitalizovano sedam, Beranama četiri, te sedam pacijenata u Baru. 41 dijete je bilo pozitivno na koronavirus, a samo jedno je zahtijevalo hospitalizaciju.
Ispituju se kontakti pacijenta oboljelog od koronavorusu u Plavu, kazao je danas pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić. Samo jedan oboljeli, može predstavljati veliki epidemiološki problem kazao je on.
Begić je ponovio da je rano govoriti o bilo kakvom popuštanju mjera.
Begić o mogućem povratku koronavirusa:
“To je jedan od scenarija. Drugi govori da će se bolest suzbiti, a ima i onih koji govore da će ući u sezonalnost. Jedan os scenarija je onaj gdje ulogu igra moderna medicina, a to je da se pronađe vakcina i da se vakciniše veliki broj ljudi i da se na taj način kontroliše virus”, kazao je Begić.
Saša Radović je kazao da za sada nema recidiva, odnosno izliječenih koji su ponovo inficirani.
“Primijetili smo da je mali broj slučajeva zadnjih dana uzrokovao uljuljkanost i opuštanje. Ovaj slučaj nosi ozbiljan epidemiološki potencijal i treba da budemo spremni da u narednim danima očekujemo povećanje broja slučajeva”, kazao je Begić.
Gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac /DPS) iskoristio je vanredne okolnosi u vezi sa koronavirusom da iza leđa javnosti, napravi smjenu kadrova u dijelu lokalne uprave, koji su mu i ranije pokazivali otpor i „neposlušnost“ u vezi sa sprovođenjem namjera.
Kusovac je prvo krajem februara, mimo znanja odbornika u lokalnom parlamentu i šire javnosti, donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o organizovanju i načinu rada lokalne uprave Opštine Tivat iz 2018, odnosno 2019.godine. O namjeri da ukine dva opštinska organa i poslove iz njihove nadležnosti preusmejri u druga dva sekretarijata koja je pritom i preimenovao, gradonačelnik nije ništa rekao čak ni odbornicima na sjednici SO 20.febraua, a na kojoj je između ostaloga, bio Kusovčev izvještaj o ostvarivanju funcija lokalne uprave u 2019. On se u tom izvještaju hvalio navonim dobrim radom svoje administracije, posebno apostrofirajući da je realizacija kapitalnog budžeta Opštine lani bila skoro 64 odsto a što je rekordni učinak u posljednjih desetak godina.
Uprkos tome, Kusovac nije želio da na mjestu rukovodioca opštinske Direkcije za investicije zadrži Bogdana Čučkovića (DPS), kojem je u oktobru prošle godine istekao mandat, ali je on i dalje bio v.d. direktor te Direkcije. Budući da nije imao drugog osnova da ga smijeni jer Čučković njije napravio nijednu formalnu grešku, Kusovac je odlučio da ukine Direkciju za incesticije kao samostalni organ uprave i pripoji je dosadašnjem Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj na čijem je čelu do tada bila Tamara Furtula (DPS).
Ova diplomirana pravnica je u protekle skoro četiri godine rada u lokalnoj upravi na mjestu sekretarke za urbanizam pokazala nespremnost da sa „strateškim i velikim investitorima“ pravi kompromise na štetu prostora grada Tivta i nepoštovanja planske dokumentacije. Iako su njoj i lokalnoj upravi uopšte, iz ruku oduzeti gotovo svi mehanizmi kontrole i inspekcijske djelatnosti u građevinastv i urnanizmu, Furtula je nastojala da izvrši maksimalni pritisak da se raznorazna prekoračenja i gradnja bez dozvole pokušaju osujetiti, zbog čega je postala „vrlo nepopularna“ mežu nekim DPS-u bliskim tajkunima i uticajnim lokalnim biznismenima.
Siniša Kusovac
Stoga je Kusovac odlučio i da nju smijeni sa mjesta sekretarke za urbanizam i na čelo novog organa koji se sada zove Sekretarijat za investicije, urređenje prostora i održivi razvoj, kao v.d. sekretara, postavi dosadašnjeg menadžera Opštine Tivat Marka Petričevića (DPS).
On je inače, bio projekt menadžer jedne od najbitnijih prošlogodišnih investicija Opštine Tivat – gradnje prve faze lungo mare šetališta u Krašićima koja je dođivjela fijasko i prkinuta je na pola jer Petričević i Opština Tivat nisu uspjeli da se izbore sa brojim tajkunima koji su u Krašićima ozidali vile na pjeni od mora i preko trase šetališta, bespravno napravili ograde, bazene, ponte i druge pomočne objekte. Izgradnja šetališta u Krašićima prtevorila se nedavno u pravu lakrdiju kada je investitor dvoje od vila koje se tamo grade, bukvalno otkinuo izgraženi dio šetališta ipred tih objekata, podigavši u nastavku krajeva svoga placa prema moru, dva velika betonska zida kojima je presjekao šetalište.
Čučković je sada skrajnut na niže službeničko mjesto u sektoru za investicije ovog Sekretarijata na čijem je čelu Petričević, a zanimljivo je da je Kusovac odlučio da tim sektorom koordinitra njegov prije nekoliko mjeseci postavljeni treći po redu savjetnik za investicije, Milan Drecun. On je inače, sin nekadašnjeg istaknutog funkcionera Narodne stranke Predraga Drecuna, koji je tu partiju napustio prije petnaestak godina od kada je izgradio bliske veze sa DPS režimom u Crnoj Gori, rukovodeći mnogim DPS- u i lideru te partije Milu Đukanoviću, bliskim kompanijama – Prvom bankom Crne Gore, Universal Capital bankom, dnevnim listom „Publika“, kompanijom „Balkan Energy“…
Umjesto Čučkovića, Direkcijom za investicije do njenog ukidanja praktično je rukovodio nekadašnji službenik za javne nabavke, Kusovcu bliski Slobodan Gredo (DPS). Gredo je pritom posljednjih mjeseci pri tome napravio nekoliko u najmanju ruku čudnih i sa stanovišta procedure problematičnih tendera čija se vrijednost mjesri stotinama hiljada eura – od nezakonito započetog i za prirodu štetnog 200 hiljada eura vrijednog posla čišćenja podmorja marine Kalimanj, preko „nakandnih i nepredviđenih radova vrijednih 200 hiljada eura na kružnom toku u Kukuljini, skoro 90 hiljada eura vrijedne rekonstrukcije starog palaca u Donjoj Lastvi u koju je Opština krenula bez izrađenog projekta i neophodne konzervatorske saglasnosti, a da se pritom uopšte nije znala ni zvanilna namjena rekonstruisanog starog kamenog zdanja iz 18.vijeka.
Tamara Furtula
Tamara Furtula koju je Kusovac razriješio dužnosti sekretarke za urbanizam, sada vodi novoformirani Sekretarijat za opštu upravu, a koji je preuzeo poslove dosadašnjeg Sekretarijata za lokalnu samoupravu na čijem je čelu bila Jadranka Joksimović (DPS) i u mežuvremenu ukinute Službe za opšte i zajedničke poslove.
Diplomirana pravnica Joksimović koja takođe spada među one koji su u proteklom periodu nerijeto protivriječili Kusovcu oko zakonske osnovanosti nekih gradonačelnikovih poteza ,je smijenjena i dato joj je niže službeničko mjesto u novom sekretarijatu. Inače, nadležnost ovog sekretarijata je prilično „oktroisana“ i osim tehničkih detalja u vezi sa upravljanjem matičarima, opštinskom pisarnicom, arhivom, čistačicama, IT sektorom i internim ugostiteljima, Sekretarijat za opštu upravu nema značajnije nadležnosti jer je Kusovac već ranije u kabinetu Predsjednika opštine skoncentrisao sva bitnija zaduženja – između ostaloga i ono za ljudske resurse cijele lokalne uprave.
Kusovac je sve ovo inače, učinio na početku krize sa koronavirisom kada je pažnja javnosti bila potpuno okupirana borbom sa infekcijom i vanrendim mjeram koje u tom smislu preduzimaju državni i lokalni organi. On inače, već duže vremena ne komunicira sa novinarima, ne održava pres konferencije, niti odgovara na pitanja medija čija mu se uređivačka politika ne sviđa.
Danas nismo uspjeli kontaktirati Furtulu, dok Joksimovićeva i Čučković nisu bili spremni da komentarišu ovu temu.
Zemlje koje namjeravaju da ublaže vanredne mjere uvedene da bi se spriječilo širenje koronavirusa, prethodno bi trebalo da sačakaju najmanje dvije sedmice da bi procijenile efekte takve odluke, upozorila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
U preporuci SZO navodi se da bi sve zemlje trebalo da izvrše takvu evaluaciju prije ublažavanja vanrednih mjera, prenosi Rojters.
Među zemljama koje razmatraju ublažavanje restriktivnih mjera su i one koje su najteže pogođenje širenjem koronavirusa, pa iz SZO upozoravaju da se koraci ka normalizaciji života moraju preduzimati postepeno, nakon temeljne procjene efekata takvih promjena.
“U idealnim uslovima, potrebne su najmanje dvije sedmice pauze između faza povratka u normalne društvene i ekonomske tokove, da bi se uočili rizici od novog rasplamsavanja epidemije”, navodi se u u uputstvu SZO.
Zemljotres, kod većine ljudi izazivaju iskonski strah, a njegove posljedice, u pogođenim područjima osjećaju se od privatne do društvene sfere. Kod starijih žitelja, koji su mu svjedočili, još je živo sjećanje na razorni zemljotres koji je pogodio Crnogorsko primorje u aprilu 1979. godine. O posljedicama tog zemljotresa mjesecima su izvještavali mediji u tadašnjoj zajedničkoj državi -Jugoslaviji, ali i u svijetu.
Šta je bilo u fokusu njihovog interesovanja, pokušao je da odgovori producent Vuk Vuković autor izložbe “EarthQuake Montenegro“.
“Izložba je namijenjena tzv. digitalnim domorocima, onima koji su rođeni odmah nakon zemljotresa, odnosno 1980. godine ili kasnije. I dok je, odmah nakon zemljotresa, ključni izvor informacija bio Radio Boka – 40 godina kasnije, digitalni domoroci oslanjaju se digitalne i interaktivne medije… Promjene koje su se desile od 1979. do 2019. godine, uslovile su da svijet posmatramo drugačije – digitalno“, ocijenio je Vuković.
Riječ je o interaktivnoj izložbi, koju mogu da vide posjetioci portala Boka News. Zanimljiv je Vukovićev pristup i temi i izložbi.
Kako su mediji prije 40 godina izvještavali o zemljotresu koji je pogodio Crnogorsko primorje? Kako prvog dana nakon zemljotresa, a kako u kasnijem periodu? Šta je bilo u fokusu interesovanja novinara?
Istraživanje o medijskom izvještavanju je koncipirano na osnovu štampanih medija, odnosno medija koji o događaju govore „dan nakon“ što se desio. Tada je, kada je riječ o brzini izvještavanja, apsolutni pobjednik bio radio – koji je plasirao prve informacije o zemljotresu, o čemu svjedoči i štampa. Do redakcije beogradske „Politike“ je prva informacija stigla od Radio Dubrovnika kojem se iz Radio Bara obratio novinar-dopisnik Božidar Milošević. Poruka je glasila da je zemljotres bio „katastrofalan“, odnosno da „prvi podaci govore da ima žrtava i na stotine povređenih. Najveći broj objekata je sravnjen sa zemljom“, te da se „plač i jauk čuju na svakom koraku“. Pregledom ključnih štampanih medija tog vremena – Pobjede, Politike, Politike ekspres, Prvoborca, Boke, Jugopetrola, Našeg lista, Naših novina – može se zaključiti da su prve informacije svuda bile slične, a vjerujem da bi leksička analiza dovela do toga da je ključna riječ 16. aprila 1979. godine bila – katastrofa. Podjednako važno tema, u trenutku „katastrofalnog“ zemljotresa je – drug Tito, što dosta govori o društveno-političkoj atmosferi tog vremena, pogotovo o kultu ličnosti Josipa Broza Tita koji su mediji tada njegovali. Tito je tada bio u Herceg Novom, a mediji su zabilježili da je obišao hercegnovsku luku Zelenika i Brodogradilište u Bijeloj, te da je „uputio svoj lični prilog za ublažavanje poslednica potresa“. Ne može se reći da Tito nije poslužio kao primjer – potres je ujedio tadašnju Jugoslaviju i afirmisao „solidarnost“ – kako se može označiti i druga faza izvještavanja. Već nakon nekoliko dana, počinju da dominiraju izvještaji o planovima, kako zvaničnim, tako i ličnim podrškama i prilozima. „Katastrofu“ polako zamijenjuju teme iz svih sfera društvenog života, kulture i umjetnosti, a sve sa ciljem da se skrene pažnja na važno kulturno-istorijsko blago Crne Gore i Boke Kotorske. Vremenom smo došli i do naslova koji posebno ističem: „ČESTITAMO VAM ŽIVOT, LJUDI“.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU
Earthquake Montenegro
Kratak je period za ozbiljnije analize, ali ako možete uporedite ondašnje i sadašnje izvještavanje o posljedicama zemljotresa u našoj i susjednoj zemlji? Tek u kriznim situacijama možemo da vidimo da se suština medija za 40 godina – nije izmijenila. Mediji, dakle, nisu tu samo da bi nas zabavili što im, nažalost, danas jeste dominirajuća funkcija. Trebalo bi da nas, pogotovo u kriznim situacijama kakve su potresi, mobilišu i orijentišu, odnosno – informišu i edukuju. I mediji su to prije 40 godina, zaista, činili – bilo je dovoljno informacija o tome šta je potrebno, kako pomoći drugima, koji su dalji planovi, gdje su krizne situacija, ko su najugroženiji… Ako to poredimo sa potresima koji su aktuelnih poslednjih desetak dana, pitanje je koliko smo napredovali, pogotovo ako uzmemo u obzir zvanična saopštenja koja izdaju nadležne institucija i državna tijela, a koja potpuno liče na ona iz 1979. godine. Izgleda da, ipak, nismo toliko tehničko-tehnološki napredovali, ako je i danas ključna preporuka da pored sebe imamo tranzistor na baterije. Preporuke o tome kako se zaštiti od zemljotresa gotovo su identične.
Međutim, ovo istraživanje je pokazalo da fenomen tabloidnog novinarstva, medijske panike ili, ako hoćete, fake news-a nisu u potpunosti proizvod današnjih medija. Skrećem pažnju na naslov „Neistine o Dubrovniku“ u kome turistički radnici Dubrovnika demantuju „zlonamerne“, a svjetske naslove o tome kako je dubrovačko područje sravnjeno sa zemljom, što je bila i okosnica tekstova u zapadnoevropskim, američkim i kanadskim medijima.
Vuk Vukovič
Mediji i njihov uticaj na oblikovanje shvatanja o svjetu i na ponašanje ljudi i društvenih grupa u njemu, opšteg sistema vrijednosti… teme su vašeg naučnog interesovanja. Odakle to intresovanje i kako ocjenjujete današnji uticaj medija na sve sfere individualnog i društvenog života?
Promišljanja o tome kako mediji utiču na svijet, prisutna su otkad i mediji, a posebno su afirmisana kroz mnogobrojne teorije iz XX vijeka. One su uglavnom pozicionirane kroz studije društva, a mislim da bi danas trebalo govoriti i o individualnim uticajima, što potiče direktno od načina na koji mi danas koristimo medije. Naravno da štampa, radio i televizija imaju svoju rutinu, program po horizontali i vertikali, ali mi sve te sadržaje možemo, zahvaljujući internetu, koristiti kada mi želimo i kako mi želimo, dopuštajući medijima da utiču na naš dnevni ritam. Ideja da smo tako „pokorili“ medije je potpuna iluzija jer mediji sve više upadaju u naš lični prostor, slobodno vrijeme, ali i – emotivnu sferu, što je – možda – i poslednji zadatak medijske industrije gdje ubrajam i popularnu kulturu, fenomen televizijskih serija i specifičnosti savremene filmske produkcije.
Vaša knjiga “Društveni mediji i upravljanje komunikacijama” koju je ove godine izdao Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja, jedna je od rijetkih u regionu koja se studiozno bavi ovom temom, a uvrštena je i u obaveznu literaturu na fakultetima u regionu. Između ostalog konstatujete da “društveni mediji omogućavaju i veliki stepen interaktivnosti – što je, možda, i ključna riječ savremene medijske kulture”. Znači li to i veću demokratizaciju društva i značajniji uticaj pojedinca na sve sfere njegovog života?
Sve više se govori o interaktivnosti, ali se rijetko postavlja pitanje – u odnosu na šta smo interaktivni. Ako je riječ o tehničkoj interaktivnosti – zaista jesmo, kako u odnosu prema medijima, tako i međusobno. Međutim, ako je riječ o sadržajnoj interaktivnosti, dakle – interaktivnosti u odnosu na medijske sadržaje, čini se da je to ipak „mit o interaktivnosti“, o čemu piše i jedan od vodećih teoretičara novih medija Lev Manovič, naglašavajući da su sve opcije do kojih možemo da dođemo već algoritamski određene i da, simulirajući interaktivnost, dobijamo samo ono nam što je medijski sistem i namijenio. Dakle, opet smo „poslušni“ u odnosu na sadržaj. To, naravno, „nosioci demokratije“ prepoznaju pa sve više zadiru kako u strukturu digitalnih medija, tako i u sve sfere našeg života, a zarad nekog (komercijalnog) interesa. O tome dosta dobro i zanimljivo govori igrani film „Brexit“ ili dokumentarac „The Great Hack“.
Može li se prognozirati u kom pravcu će se ubuduće razvijati mediji?
Vjerujem u tezu da nijedan medij neće izumrijeti, bar kada je riječ o sadržajima, ali će svi mediji morati da se prilagođavaju i mijenjaju kako bi opstali, kako bi se uklopili u medijski pejzaž sadašnje medijske kulture ili one koja nam slijedi. Ako to ne uspiju, neće moći da ostvaruju svoju osnovnu misiju. Međutim, isto tako se nadam da će jedna od strategija razvoja, uz toliko promovisanu medijsku pismenost, biti i digitalni ili medijski detoks, a sa idejom da možemo da živimo i bez konstantnog i kontinuiranog samo-bombardovanja informacijama i sadržajima.
O AUTORU
Vuk Vuković je rođen u Dubrovniku, osnovnu i srednju školu završio je u Herceg Novom, a Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Diplomirao je na Katedri za menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturi, a doktorirao na interdisciplinarnim studijama u polju umjetnosti i medija. Dobitnik je nagrade Arhont za inovativnu ideju i uspješan menadžment projekta FIST Radio. Dodatno se usavršavao u oblasti transakcione analize kao teorije komunikacije i ličnosti. Od 2009. godine angažovan je na Univerzitetu Crne Gore kao saradnik u nastavi i predavač, a od 2017. godine kao docent za oblast medijske produkcije. Predaje na Fakultetu dramskih umjetnosti, Fakultetu političkih nauka i Fakultetu likovnih umjetnosti. U periodu od 2014. do 2019. godine bio je predsjednik Savjeta Javnog radiodifuznog servisa Radio-televizija Herceg Novi.
Umjesto na pozorišnim daskama, zbog opasnosti od globalne pandemije korona, Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti počinju danas u formi Fesivala radio drame. Od 15. do 30. aprila, slušaoci će imati mogućnost da “migriranjem na radio talase” ostanu doma i čuju 15. radiofonskih ostvarenja iz Crne Gore i regiona.
Po zamisli producentkinje festivala Miline Kovačević, jubilarni HAPS je trebalo da bude u znaku pozorišta i muzike što će na svoj način dočarati i odabarane radio drame u selekciji programskog producenta Vuka Vukovića.
“Pozorište je živa umjetnost, radio najživlji medij! Udruženi su snažna promjena – u kojoj nalazimo novu ljepotu”, poručili su organizatori iz Hercegnovskog pozorišta i JUK Herceg fest. Punu podršku dobili su iz Radija Crne Gore, Studentskog Radija KRŠ i Radija Herceg Novi.
Urednik kulturno umjetničkog programa RCG, Mirsad Rastoder kaže da je ovo neželjena, ali izazovna prilika da se prisjetimo mnogih mogućnosti i vrijednosti koje olako prenabregavamo.
“Radio Crne Gore je svesrdno podržao ideju organizatora HAPS-a jer vjerujemo da svojim programom, posebno ovakvim sadržajima možemo da ublažimo tjeskobe izazvane prijetnjom nevidljivog neprijatelja – korona, te da slušaoce prizovemo na migriraju u svijet kulturne, imaginacija i drugačijeg zvuka”, kazao je on.
Rastoder je podsjetio da je Radio medij kreativne intime, otvoren da inspiriše i razigrava maštu kojom se stiže do željenog cilja, pa i pozorišne – životne igre u kojoj će glumci igrati samo za vas, u vašoj sobi.
Radio
“Stoga HAPS ka Radio festival ima višeznačnu poruku. Počev od toga što ćemo se družiti sa radio stvaraocima iz okruženja, da zajedno sačuvamo jednu vrijednu pozorišnu svetkovinu, obnavljanjamo navike slušanja nenametljivog prijatelja i nadasve, da uživamo u različitostima radiofonskih ostvarenja. Od muzičkih i studentskih drama, preko klasičnih radio-dramskih formi, do eksperimentalnih istraživanja zvuka i zvučnih naracija. Sve to jeste izazov za slušaoce, a posebno za one koji imaju potencijal da stvaralački razmišljaju i krejiraju nova radiofonska ostvarenja”, naveo je Rastoder.
“Istovremeno, nadamo se da ovo može biti i nagovještaj jednog novog početka, a to znači realizacije ideje o ustanovljenju Festivala radio drame koji bi se svake godine održavao u Crnoj Gori”, dodao je on.
Podsjetiomo, u programu ovogodišnjeg HAPSa, biće predstavljena produkcija savremene radio-drame kroz radiofonska djela nacionalnih javnih emitera, kao i umjetničkih akademija iz regiona; Hrvatski radio, Radio Bosne i Hercegovine, Radio Beograd, Radio Crne Gore, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Akademija scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, Fakultet dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, Fakultet za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum i Fakultet dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
Sve radio drame RCG će emitovati u 16 sati, poslije Novosti dana i u večernjem terminu u 23 sata.
Danas na programu “Bizantska soap opera”
Danas je na programu, “Bizantska soap opera”, po tekstu i u režiji Jasne Mesarić, u produkciji Hrvatskog Radija.
Sutra, 16. aprila na programu HAPSA je ”Rani odlazak” po tekstu i u režiji Ljubete Labovića i produkciji Radija Crne Gore.
U petak, “Iscjeljenje”, za koju je tekst napisala Divna Vuksanović, režirao Vlatko Ilić, u produkciji Radio Beograda.
Istra već šesti dan zaredom nema novozaraženih koronavirusom što, kako je u srijedu rekao načelnik županijskog Stožera civilne zaštite Dino Kozlevac, “daje nadu za optimizam”.
Sedam u ponedjeljak uzetih briseva negativno je, što je po riječima ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandra Stojanovića rezultat kvalitetne provedbe mjera prevencije. U međuvremenu iz pulske bolnice otpušteno je 14 izliječenih pacijenata, što čini ukupno 46 izliječenih od koronavirusa u Istarskoj županiji, a tijekom utorka uzeto je 57 novih uzoraka brisa i dostavljeni su u laboratorij u Zagreb.
“Već dugi niz dana u u Istri imamo jedno stabilno stanje, došli smo do mirnog dijela, epidemiju smo primirili i možemo ju kontrolirati”, kazao je Stojanović na konferenciji za novinare najavivši za sutra otvaranje laboratorija u županijskom Zavodu za javno zdravstvo nakon što je ovih dana riješen onaj administrativni dio.
Nema oboljelih zdravstvenih djelatnika
Ravnateljica pulske Opće Bolnice dr. Irena Hrstić naglasila je kako je kliničko stanje hospitaliziranih osoba stabilno i dobro te kako nema oboljelih zdravstvenih djelatnika, niti djelatnika u samoizolaciji.
“Do sada 46 izliječenih osoba čini postotak od 55,4 izliječenih osoba u Istarskoj županiji i to ukazuje na dobro izvršen posao do sada i daje nadu da možemo i dalje nastaviti uzlaznom linijom”, kazala je Hrstić dodavši kako je od utorka odjel rodilišta premješten u novu zgradu bolnice te kako je u novom rodilištu rođeno već šest beba.
Ustvrdivši kako su građani disciplinirani i drže se preventivnih uputstava te kako trebaju nastaviti tim tempom da se što prije krene s normalizacijom života, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac izrazio je zadovoljstvo trenutnim stanjem u Istri koje, kako je rekao “daje nadu za optimiza”.
“Stanje je pod kontrolom što ne znači da ne može doći do problema. Trebamo i dalje biti oprezni i pratiti razvoj situacije. Samo stabilnost šireg područja može nam dati neku sigurnost jer Istra nije otok te je iznimno važno što se događa u našem okruženju”, istaknuo je Kozlevac. Govoreći o stanju u domovima za osobe treće životne dobi on je ustvrdio kako Stožeri civilne zaštite gradova u koordinaciji s Nacionalnim stožerom učvršćuju mjere da ne dođe do proboja COVID-19.
“Morat će se voditi drugačiji režim rada, zaoštrit će se rad s ljudima te će se provoditi veće kontrole zaposlenika. Slijede dva paketa mjera – onaj prvi provodit će Zavod za javno zdravstvo, Opća bolnica i Istarski domovi zdravlja, a drugi paket mjera zaštite provodit će ustanove za socijalnu skrb”, istaknuo je Kozlevac.
Odgovarajući na pitanje novinara o eventualnom popuštanju mjera on je napomenuo kako treba dobro sagledat situaciju.
“Kako smo odgovorno donijeli mjere tako ćemo odgovorno, kontrolirano i polako razmišljati o popuštanju tih mjera”, zaključio je Dino Kozlevac.
Marina Porto Montenegro, od početka globalne pandemije Covid-19, poštuje i implementira sve odluke i savjete Vlade Crne Gore i Svjetske zdrastvene organizacije, u vezi sa kontrolom i mjerama zaštite klijenata, građana i zaposlenih. Uz pomoć digitalnih komunikacionih platformi odgovara na sve upite i uslužuje klijente iz “virtuelne kancelarije”. Putem mogućnosti koje pruža tzv. digitalni prostor, svi članovi posade i kapetani u marini Porto Montenegro, ali i na Mediteranu i u internacionalnoj nautičkoj i jahting zajednici, imaju mogućnost da učestvuju u različitim aktivnostima koje organizuje Porto Montenegro, poput virtuelnog jedrenja, online fitness treninga, forumima za kapetane brodova, kvizovima, gastro prezentacijama i slično.
Online kalendar donosi mnoštvo besplatnih sesija, počevši od inovativnog e-jedrenja: svake srijede i subote korisnici se mogu pridružiti ovoj aktivnosti putem Virtual Regatta platforme, pružajući jedriličarima priliku da se u ovoj situaciji virtuelno zabave, ali i osvoje vrijedne nagrade koje daruje Porto Montenegro. Svi zainteresovani imaju priliku da na oniline predavanjima dobiju profesionalnu podršku tokom ovog perioda, ali i da svakog ponedeljka i petka, od 18:00h, uživo vježbaju sa fitness instruktorom Sportskog kluba.
Edukativne, motivacione i zabavne online radionice, na različite teme, zakazane su za svaki utorak, od 19:00h. Četvrtkom se, u isto vrijeme, organizuje online kviz – sjajna opcija za zabavu od kuće dok svi poštuju pravila samoizolacije, a dodatna satisfakcija su i zanimljive nagrade.
Kao vodeća svjetska marina za superjahte, trudimo se da u izazovnim vremenima odgovorimo s inovativnim rješenjima komunikacije i usluge našim klijentima – od virtuelne kancelarije, digitalnog kalendara događaja za članove posade, online foruma za kapetane jahti. Razmišljamo iz ugla da je fizička distanca u ovom trenutku neophodna, ali da to ne isključuje komunikaciju koja je u ovom trenutku ključna. Naš cilj je da realizujemo što više različitih online aktivnosti i obezbjedimo kvalitetnu platformu za posadu sa cijelog Mediterana, istakao je direktor marine Porto Montenegro Tony Browne (Toni Braun).
Članovi marina tima odgovaraju na sve upite klijenata putem digitalnih kanala komunikacije, nema uplovljenja u marinu Porto Montenegro, a usluga se realizuje za sve članove posade i jahte koje su, u trenutku globalne pandemije, vezani u marini Porto Montenegro – sve po pravilima, odlukama i instrukcijama Opštine Tivat i Vlade Crne Gore u borbi protiv virusa Covid19, sa kojima Porto Montenegro intenzivno sarađuje.
“Poslovni Centar Riviera Kotor” spremila je 500 paketa koje će preko gradskog Crvenog krsta se uručiti onima kojima je najpotrebnije u tom gradu.
Kako je rečeno iz kompanije sadržina paketa su hrana i hemija, a izbor je napravljen nakon konsultacija sa nadležnim stručnim licima o trenutno najedekvatnijem vidu pomoći a koje je kompanija mogla obezbijediti. Vrijednost donacije je 10.000 eura.
“Donacija nije samo kratkoročna akcija već neka vrsta inicijative za svojevrsnu mobilizaciju svih društveno-odgovornih firmi i pojedinaca da se svi zajedno uključimo u borbu protiv opasnosti koja nam prijeti kao cjelokupnom društvu. Opšte dobro je obaveza svih nas da aktivno razmišljamo na koje načine možemo sve pomoći u aktuelnoj situaciji. Ovo je trenutak kada nas osnovna humanost obavezuje da razmišljamo mnogo više o drugima nego o sebi“, saopšteno je iz kotorske kompanije “ PC Riviera”.
Prema podacima iz IJZ troje Novljana je izliječeno od KOVID-19, od ukupno šestoro koliko je potvrđeno da su pozitivni na koronavirus. Dva negativna rezultata rtPCR testa iz uzorka uzetih u razmaku od 24 sata, jedan su od kriterijuma ozdravljenja.
Izliječen je i jedan Tivćanin.
U Crnoj Gori je od ovog virusa oporavljeno 46 osoba: Podgorica 14, Tuzi 12, Bar sedam, Herceg Novi, Budva, Ulcinj i Andrijevica po tri, Tivat jedna osoba.
