U dobrovoljnoj akciji članovi i članice Planinarskog kluba „Vjeverica“ u nedjelju otpadom ispunili veliki kontejner na Vrmcu…
Volonteri i volonterke iz Herceg Novog, Tivta, Orahovca, Prčanja, Grblja i Kotora su tokom četvoročasovne akcije, u saradnji sa JP Komunalno Kotor, koje im je obezbijedilo kontejner, plastične vreće i rukavice, očistili plato popularnog izletišta na vrhu brda Vrmac, oko austrougarske tvrđave i ostataka ruševnih zgrada, kao i duž mreže pješačkih staza koje se ukrštaju na platou. U akciji je učestvovao i jedan crnogosrko-češki bračni par, takođe članovi „Vjeverice“, kao i roditelji sa mališanima, koji su na ovaj način željeli da odmalena djecu nauče da poštuju prirodu i da stiču dobre ekološke navike.
Učesnici akcije bili su zaprepašćeni koliko je smeća u slojevima zatrpano zemljom (naslijeđe iz ranijih volonterskih akcija), ili je „zakamuflirano“ grmovima kupina i drače, te su morali da koriste i makaze, kako bi došli do otpada. Uglavnom su se držali skupljanja onoga što je na površini- najviše plastičnih boca, limenki, ali i guma i svakojakih bidona, čak i tepiha i urolane vještačke trave, dok je vlažnih nerazgradivih maramica bilo je na sve strane…. Smeća je bilo i oko kuće i pomoćnih objekata (nekadašnje kancelarije „Jugooceanije“) gdje se sada čuvaju svinje i druge domaće životinje.
Čistili smeće na Vrmcu
-Čitave deponije, jednu smo našli prilično daleko od parkinga – dušek, najlon, pelene, maska televizora, a sitnijeg smeća – boca i limenki da se ne može izbrojati, kažu učesnici i dodaju da takvih deponija ima još prema drugoj tvrđavi na Vrmcu, te izgleda kao da su samo začeprkali po površini kad je otpad u pitanju.
Akciju je pokrenula Petra Raičević iz Kotora, članica Kluba, profesionalna vodičkinja i planinska trkačica, kojoj je Vrmac omiljeno mjesto za trčanje i trening.
-Bilo me je sramota da svaki put kad dođem na Vrmac gledam gomile smeća koje izletnici ostavljaju za sobom, jer ovo brdo doživljavam kao prirodno nasleđe svih nas, pa sam najprije počela sama da ga sakupljam i nosim sobom i odlažem u kontejnere u gradu. Pošto sam članica PK „Vjeverica“, na našem redovnom sastanku sam predložila da organizujemo dobrovoljnu akciju i danas smo je uspješno ostvarili, kaže Raičević.
Akjcija je završena marendom koju je u svojoj kuhinji u pripremila Vesna Grgurević iz Kotora.
Projektovani budžet Opštine Herceg Novi za 2025. godinu je 35. 865.000 eura, a nacrt tog dokumenta je na javnoj raspravi do 13. decembra. Centralna javna rasprava biće održana 12. decembra u velikoj sali SO Herceg Novi sa početkom u 13 sati
Kapitalni budžet iznosi 12.020 000 eura, dok je za operativni opredijeljeno 23.885 000 eura, piše portal RTHN.
Od većih stavki vezanih za kapitalni budžet, na projekat rekonstrukcije Njegoševe ulice planirano je 850.000 eura, za rekonstrukciju i sanaciju lokalne putne mreže, planinske staze, šetališta i komunalne infrastrukture predviđeno je 1.500 000 eura, izgradnju i rekonstrukciju trotoara 400 000 eura, rezervoara za vodosnabdijevanje 900.000 eura, kanalizacionu infrastrukturu 800.000 a vodovodnu 1.200.000 eura. Za sanaciju stepeništa planirano je 250.000 eura, dok će 500 000 eura biti izdvojeno za učešće u izgradnji autobuske stanice. Planirana je izgradnja groblja i kapele za šta će biti izdvojeno 200 000 eura, zatim potpornih stubova i stepeništa 150.000 eura, i isto toliko je opredijeljeno za unapređenje protoka saobraćaja. Za nabavku video nadora predviđeno je 200.000 eura, a za sufinansiranje sanacije Gradske luke 100.000 eura. Predviđena je i izgradnja pasarele za šta je planirano 50.000 eura.
Za otpltu duga i obaveza iz prethodnog perioda biće izdvojeno 3.980 000 eura.
Primanja se najvećim dijelom panirana iz sopstvenih prihoda, i to 31.865.000 eura. Od poreza na nepokretnosti planirani su prihodi od 11.900 000 eura, poreza na dohodak fizičkih lica 4.320 000 eura, prireza porezu na dohodak fizičkih lica 1.400 000 eura, a od poreza na promet nepokretnosti 3.300 000 eura. Od lokalnih administrativnih i komunalnih taksi projektovano je da se prihoduje u narednoj godini 650.000 eura a od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i urbanu sanaciju 7.800 000 eura.
Javna rasprava na Nacrt Odluke o Budžetu Opštine Herceg-Novi za 2025. Godinu, koju sprovodi Sekretarijat za finansije, trajaće 15 dana, zaključno sa 13. decembrom.
Primjedbe, predlozi, sugestije i mišljenja na Nacrt Odluke o Budžetu Opštine Herceg-Novi za 2025. godinu u pismenoj formi dostavljaju se na adresu Opštine Herceg-Novi – Sekretarijat za finansije, preko Građanskog biroa Opštine Herceg Novi ili mjesnih zajednica, a u elektronskoj formi na e-mail finansije@hercegnovi.me.
Dječja smotra folklora u Kotoru - foto M.D.P. Boka News
1 od 12
Folkloraši iz Đenovića
Publika - Tražilo se mjesto više
Koreografija Boka
Školica folklora na sceni
Stara Budva
Folkloraši sa Cetinja
Predstavnici ansambala i Ristić
Igre sa gumna iz Posušja
Igre iz Mojkovca
Igre iz Bihora
Gange pjevale uživo
Uspavanka iz Posušja
Specijalni gosti bili su mališani iz Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva “Fra Petar Bakula” iz Posušja (BiH), pobjednici XIII Državne smotre dječjeg izvornog folklora u Mostaru, koji su za nagradu dobili gostovanje u Kotoru
Dvorana Kulturnog centra “Nikola Đurković” nije bila dovoljno velika da primi sve zainteresovane ljubitelje folklora, roditelje, prijatelje, braću i sestre, koji su u subotu uveče došli da isprate svoje miljenike i miljenice – učesnike programa Smotre dječijih ansambala u Kotoru, čiji su domaćini članovi Folklornog ansambla “Nikola Đurković”. Ni sa druge strane pozornice , u “bekstejdžu” nije bilo manje gužve, jer je u programu učestvovalo ukupno 365 mališana, koji su “okupirali” sve prostorije Centra, gdje su se pripremali i presvlačili kostime. Divno je bilo vidjeti djecu u šarolikom koloritu narodnih nošnji i čuti njihovu graju u Omladinskom klubu, kroz Staklenu galeriju (prizemlje i sprat), u Muzičkoj i multimedijalnoj sali, u holu i u bivšem Dramskom studiju…
Bogatstvo folklorne tradicije ogledalo se i u programu, kroz plesove iz Bačke, Boke, igre iz Crne Gore – Mojkovca, Bihora, iz Srbije –Šumadije, Niškoga kraja… Cijeli Kulturni centar bio je u znaku ansambala iz KUD “Njegoš” Cetinje, FA “Zahumlje” Nikšić, KUD “Sloga” Đenovići, KUD “Bihor” Petnjica, KUD “Vesna” Mojkovac, FA “Podgorica”, KC “Stara Budva” i naravno, FA “Nikola Đurković”.
U nas se sve pjeva uživo
Posebnu pažnju publike privukli su mlađani članovi i članice Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva “Fra Petar Bakula” iz Posušja (BiH), koji su bili specijalni gosti Smotre. Potpuno različiti i autentični, pjevajući “a kapela” i svirajući uživo, mališani su u programu “Igre na našem gumnu” potsjetili na stare dječije igre, na ljepotu osjećaja da si dio zajednice, čiji je simbol i kolo.
Publika – Tražilo se mjesto više
– U nas se sve pjeva uživo, sviraju se diple, gusle, pjeva se ganga (pjevačka grupa, muška ili ženska). Predstavili smo posuške običaje, svirali diple, pjevali smo staru uspavanku uz kolijevku, igrali ritmička kola – trusu, poskočicu i igricu lončića, sve bez muzike, objašnjavaju nam Jerko i Katica Bešlić iz Posušja, roditelji četvoro djece – Ane, Zdravka, Marka i Ive, uzrasta od šest do 13 godina, koji su svi učestvovali u programu. Ova divna grupa došla je u Kotor kao laureat Nagrade za osvojeno prvo mjesto na Takmičenju dječjih folklornih ansambala, održanom 24. juna u Mostaru, gdje su kotorski folkloraši bili gosti.
-Pobjednik je za nagradu trebalo da dobije putovanje i tako je nas zapalo da dođemo u Kotor, što je prvi put za naše folklorno društvo da ide u Crnu Goru, pojasnio nam je Jerko. Od ukupno oko 300 članova iz svih postava HKUD “Fra Petar Bakula” Posušje, čija je predsjednica Antonia Bašić, u Kotoru je nastupilo njih trideset i dvoje mališana, zajedno sa koreografkinjama Magdalenom, Ivom i Anicom.
Folkloraši sa Cetinja
Folkloraši iz KUD “Njegoš” sa Cetinja nastupili su sa devet parova, ovdje su već drugu godinu zaredom, a prošlog mjeseca su bili u Nikšiću, na tamošnjem festival foklora koji se prvi put organizovao. Očekuje ih novogodišnja priča na Cetinju, gdje će održati javne časove sa djecom na glavnom trgu i u Zetskom domu. Za Boka News koreografi kažu da im je drago što se sada već podrazumijevaju kao kotorski gosti.
-Baš me raduje situacija gdje vidim da se djeca spajaju- gdje pamte jedni druge i od prošle godine održavaju kontakte i to je u suštini cilj i čar ovog festivala, kaže nam Jelena Vujović instruktorka pionirskog ansambla.
Članovi ansambla KUD-a “Bihor” Petnjica, koji su prešli 200 kilometara da bi došli na Smotru u Kotoru, morali su isto veče po nevremenu da se vrate, te su tako propustila druženje na folkloraškoj žurci. Bilo bi lijepo da Kotor za ovu djecu, koja dolaze iz najudaljenijij mjesta, obezbijedi smještaj, kako bi imala vremena za druženje sa djecom iz Kotora i kako bi sutradan mogla odmorna da se vrate doma.
Folklor bolji od društvenih mreža
-Zahvaljujemo se organizatoru KUD-u “Nikola Đurković “i umjetničkom direktoru Predragu Šušiću, sa kojim imamo izvanrednu saradnju već 15 godina. Nakon nekoliko godina, evo, vraćamo se u drevni grad Kotor, ova djeca su danas prvi put ovdje – imali smo ekipu od 22 folkloraša uzrasta do 13 godina. Hvala publici, koja je pokazala interesovanje i aplauzima nagradila učesnike. Okupiti 360 djece je pravi pogodak, ovo je potvrda da je na nama koji se bavimo folklorom da treba da nastavimo i da uklonimo djecu sa društvenih mreža, da im omogućimo što više ovakvih nastupa. Hvala i vama koji nas pratite, kazao je za BN direktor Centra za kulturu Sinan Tiganj, ujedno i predsjednik Društva. Smotra je prilika i za razmjenu korerografija, te će ubrzo i “Boka” da se nađe na repertoaru “Bihora”.
Folkloraši iz Đenovića
-Lijepo je što smo spojili djecu, vidjeli ste noćas jedno šarenilo igara, djeca su bila divna, sve čestitke svim učesnicima. Djeca iz bekstejdža nisu baš mogla puno da vide od programa, malo su virili iza kulisa, a sala je bila prepuna. Vidjeli smo nešto od koreografija na probi i nadamo se da ćemo i naš repertoar obogatiti novim postavkama. Uglavnom igramo sve što smo večeras vidjeli, a što se igara tiče, samo nam fali koreografija “Boka”. U dogovoru smo sa Predragom Šušićem i na putu smo da realizujemo i tu koreografiju uz prigodne nošnje, kaže Tiganj. On je posvećen unapređenju kulturnog života u Petnjici, organizuje Bihorsko kulturno ljeto, a pomaže ga lokalna uprava i brojni sponzori.
Da se folklor uvede u nastavu
– Kao što ste i sami zapazili, sve je manje muškaraca u ansamblima – moramo da radimo zajedno sa roditeljima da animiramo djecu. Jedno od rješenja je i da se u škole kroz fakultativnu nastavu uvede folklorna igra, to je pristup da se ova tradicija omasovi , kazao je Sinan Tiganj i pozvao naš portal da naredne godine isprati neke od ukupno 50-ak programa tokom Bihorskog kulturnog ljeta koje traje skoro tri mjeseca (4. jula do 12. avgusta)
Školice folklora- njeguju tradiciju i zdravlje djece
Program koji su vodile šarmantne Sara i Teodora, počeo je nastupom mališana iz “Školice folklora” FA Nikola Đurković” koji su počeli da vježbaju prije par mjeseci. Predstavili su se spletom narodnih igara “Poranila Jagoda na vodu”, prilagođenih njihovom uzrastu. Takođe, svoj debi-nastup imala su I djeca iz folklorne grupe iz Radanovića.
-U današnje vrijeme imati toliki broj mladih ljudi koji se bave ovako jednom lijepom preokupacijom koja objedinjuje sportske i umjetničke elemente je nešto što samo može da nas sve oduševi i ostavi bez daha. Hvala roditeljima koji su ih uputili na to, hvala ljudima koji se bave tim kulturno umjetničkim društvima koja njeguju tradiciju, hvala ovoj divnoj djeci koja su prihvatila da se u današnje vrijeme bave ovako prefinjenom umjetnošću. Hvala svima vama koji ste došli večeras, uživajte, dobrodošli na III Smotru folklornih ansambala, pozdravio je prusutne Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije Kotora. Pokrovitelj Smotre je Opština Kotor.
Nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Kotoru, Vladimir Jokić, podnio je Državnoj izbornoj komisiji (DIK) prigovor zbog, kako je naveo, propusta Opštinske izborne komisije (OIK).
On je u prigovoru podsjetio da je OIK 2. novembra održala sjednicu na kojoj je odlučivala o ponavljanju izbora po prigovorima Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, na biračkim mjestima Prčanj i Mirac.
OIK je, kako je naveo, većinom glasova članova, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbora odbornika i poslanika, najprije na dnevni red sjednice uvrstila predloge rješenja o poništenju izbora na biračkim mjestima, nakon čega je odbila predložena rješenja i na istoj sjednici, većinom glasova odbila i predlog odluke o ponavljanju glasanja na tim mjestima.
Jokić je podsjetio i da je na odluke OIK Kotor, Opštinski odbor DPS-a u Kotoru 5. novembra podnio prigovor DIK-u koji ga je odbio kao neosnovan.
“U bitnom DIK navodi da s obzirom da u pravnom prometu ne postoje ranije odluke o poništenju izbora na biračkim mjestima 17 i 28 u Kotoru, te kako je OIK Kotor odbio rješenje o poništenju izbora, samim tim nijesu ispunjeni zakonski preduslovi za ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima”, ističe se u prigovoru.
Dodaje se da je DPS na rješenje DIK-a podnio žalbu Ustavnom sudu, koji nije donio odluku.
Jokić je ukazao da je, kako nije bilo većine kojom bi Ustavni sud ožalbeno rješenje DIK-a izmjenio ili ukinuo, ono po sili zakona postalo konačno i izvršno.
On je podsjetio da je članom 98 Zakona o izbora odbornika i poslanika propisano da OIK utvrđuje konačne rezultate izbora za odbornike, u roku od 12 sati od isteka roka za podnošenje prigovora, odnosno žalbi, odnosno od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi.
“Kako su istekli svi rokovi za podnošenje prigovora ili žalbi, kao i kod činjenice da su istekli svi rokovi za donošenje odluka po istim, tako su se stekli uslovi da OIK Kotor utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor”, istakao je Jokić.
Jokić je naveo da je DIK postupala po prigovoru DPS-a Kotor od 28.oktobra i donijela rješenje kojim usvaja podneseni prigovor, u trenutku kada je bila obavještena aktom Ustavnog suda od da po njegovoj žalbi Ustavnom sudu po istom pitanju nije donijeta odluka u zakonskom roku.
Zakonska obaveza DIK-a, kako je naglasio, da u istim situacijama jednako postupa, da se stara o jedinstvenoj primjeni odredaba zakona, te da i u ovom slučaju postupa jednako kao i u slučaju po prigovoru DPS-a.
“S obzirom na to da je u oba slučaja DIK obaviješten od Ustavnog suda da odluka po žalbi nije donijeta u zakonom propisanom roku, kao i da u slučaju prigovora kotorskog DPS to nije predstavljalo smetnju za meritorno odlučivanje po prigovoru, niti bilo koju vrstu prethodnog pitanja, tako očekujem da DIK postupi i po ovom prigovoru”, dodao je Jokić.
On je rekao da su članovi OIK Kotor zahtijevali od predsjednice OIK-a najmanje dva puta da zakaže sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o trenutnom statusu izbornog procesa u Kotoru, što ona nije uradila.
Jokić je ukazao da je nakon pristiglog obavještenja od Ustavnog suda, kotorski odbor DPS-a, ispred kojeg je i delegirana predsjednica OIK Kotor, više puta medijski obavještavao javnost o nespremnosti da se sazove sjednica OIK ili da se proglase konačni rezultati izbora za odbornike, bez obzira što su ispunjeni zakonski uslovi za takvo postupanje.
“Nesporna je namjera da se učini sve da se ovaj izborni proces ne okonča u skladu sa zakonom, već da se ovakvim odlaganjem stvori novi pravno-politički problem”, naveo je Jokić.
On je podsjetio da sve do sjednice održane 2. novembra OIK nije uspijevala da većinom glasova donese bilo koju odluku vezanu za prigovore, već su se učesnici procesa koristili isključivo pravno-procesnim mogućnostima.
Prema riječima Jokića, nakon sjednice OIK 2. novembra prvi put je Komisija odlučila u meritumu, a odluku je nakon toga potvrdio i DIK donošenjem Rješenja o odbijanju prigovora DPS-a.
“Na svim ranijim sjednicama OIK Kotor za podnesene prigovore je glasalo 8 od 16 članova OIK, što je predsjednica OIK nepravilno tumačila kao da se o istim nije odlučivalo, iako je morala u skladu sa zakonom i praksom Ustavnog suda da konstatuje da su prigovori odbijeni”, rekao je Jokić.
Jokić je predložio da DIK usvoji prigovor i da, u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, zakaže sjednicu OIK-a.
On je predložio da DIK naloži OIK Kotor da utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u Skupštini opštine Kotor i da nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora javno objavi podatke.
Da li znate da je poznati istraživački par Gušić dio svog naučnog opusa posvetio kotorskom kulturnom nasljeđu?
Jedna je od najznačajnijih hrvatskih etnološkinja Marijana Heneberg Gušić i njen suprug Branimir Gušić, otorinolaringolog, antropogeograf i planinar, istraživali su brojne kulturne fenomene u Crnoj Gori među kojima posebno mjesto zauzima dobrotska čipka.
Gušić – Foto OJU Muzeji Kotor
Njom se Marijana Gušić bavila kao saradnica Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti, u Odboru za narodni život i običaje.
Najznačajniju zbirku čipke, koja se čuva u Crkvi Sv. Eustahija u Dobroti, Gušić je obradila po savremenim muzejskim principima još 1958. godine istakavši 54 primjerka zbog njihove jedinstvenosti i izuzetnosti.
Dobrotska čipka – foto Boka News – M. Marušić
Ova obrada bila je osnova inicijative da se zbirka zaštiti kao kulturno dobro 1963. godine. Zanimljivo je da su njeni saradnici pri pretraživanju kotorskih arhivskih fondova bili naučnici dr Miloš Milošević i don Gracija Ivanović.
Dobrotska čipka je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore 2013.godine.
Tivćanin M.M. (28) uhapšen je zbog sumnje da je sinoć izazvao saobraćajnu nesreću u Budvi, u kojoj je poginula državljanka Sjeverne Makedonije O.P. (73), saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Kotoru.
M.M. je, kako se dodaje, uhapšen po nalogu dežurnog tužioca ODT u Kotoru, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično djelo teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
“Osumnjičeni je u ulici Jadranski put, u blizini zgrade Komunalne policijce, upravljao vozilom koje je učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj je poginula državljanka Sjeverne Makedonije O.P., koja je prelazila ulicu”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je dežurni tužilac izvršio uviđaj na licu mjesta u prisustvu vještaka saobraćajne struke i službenika Odjeljenja bezbjednosti Budva.
Klavirski duo Ana Mihaljević -Dejan Krivokapić predstaviće se ljubiteljima umjetničke muzike na koncertu koji će biti održan u utorak, 3. decembra u Crkvi Sv. Duha, koncertnoj sali Muzičke škole “Vida Matjan” u Kotoru.
Program obuhvata djela koja slave muziku XX i XXI vijeka: koncert počinje Šostakovičevom Koncertinom, jednom od najpoznatijih kompozicija XX vijeka za dva klavira. U nastavku će izvesti Svitu engleskog savremenog kompozitora Richard Rodney Bennett-a, čije djelo će ovaj dvojac izvesti po prvi put u Crnoj Gori. Slijede Tri preludijuma od Geršvina, originalno pisana za solo klavir, ali u transkripciji za dva klavira, a na kraju tri kompozicije Fazil Say-a, turskog kompozitora mlađe generacije i jednog od najpoznatijih turskih pijanista današnjice.
Ana Mihaljević i Dejan Krivokapić dvoje su od rijetkih profesora Muzičke škole “Vida Matjan” koji se, pored redovne nastave i pedagogije, aktivno bave koncertnom aktivnošću. Redovni su korepetitori na svim školskim koncertima i angažovani su u brojnim kulturnim programima u Kotoru. Oboje žive u Risnu.
Notre Dame, Foto: CHRISTOPHE PETIT TESSON/Pool via REUTERS
Pariška katedrala Notre Dame idući će tjedan ponovno otvoriti svoja vrata turistima i vjernicima, pet i pol godina otkako je to gotičko remek-djelo i jedna od omiljenih i najposjećenijih znamenitosti u francuskoj prijestolnici uništeno u požaru.
Pet i pol godina nakon razornog požara u pariškoj katedrali Notre-Dame, jutros se u televizijskom prijenosu prvi put mogla vidjeti unutrašnjost obnovljenog gotičkog dragulja.
Obnovljeni interijer Notre-Dame držan je kao stroga tajna – s obzirom na to da je tokom godina samo nekoliko slika koje su prikazivale napredak obnove izašlo u javnost.
Predsjednik Emmanuel Macron u pratnji svoje supruge Brigitte i pariškog nadbiskupa Laurenta Ulricha obišao je Notre-Dame. Bio je to početak ceremonije otvaranja koja će kulminirati otvaranjem katedrale za javnost 7. decembra i prvom katoličkom misom 8. decembra. Obnova katedrale vrijedna je 700 milijuna eura.
– Požar u katedrali Notre-Dame bio je nacionalna rana, a vi ste bili njezin lijek, voljom, radom i predanošću. Francuska i ja duboko smo vam zahvalni. Vratili ste Notre-Dame… Tijekom ovih pet godina zajedno ste, bez sumnje, sudjelovali u najljepšem projektu stoljeća. Vama i vašim obiteljima izražavam zahvalnost jer sam svjestan na kakve su žrtve pristali kako biste mogli održati ovo obećanje o obnovi katedrale. Cijela je nacija neizmjerno ponosna, rekao je Emmanuel Macron, zahvalivši svima koji su radili na tom, kako je rekao – nemogućem zadatku.
Macron nije zaboravio ni jednog od glavnih voditelja obnove Jean-Louisa Georgelina, koji je preminuo prošle godine.
– Posebno mislim na njega i želio bih mu posvetiti ovaj trenutak jer je trebao biti ovdje s nama. Vjerujem da bi bio ponosan i sretan, rekao je Macron.
Sretni su bili i svi koji su radili na obnovi gotovo 900 godina stare katedrale.
Notre-Dame de Paris.
Dernière visite de chantier avant la réouverture.https://t.co/YDlhum5by8
– Unutrašnjost se čini kao da je izgrađena jučer, kao da je tek nastala. Klesaru se iznimno rijetko pruža prilika raditi na katedrali poput ove, na ovoj razini predanosti i primjene znanja; to je vrlo dirljivo, rekao je Adrien Willeme, klesar.
U večernjim satima 15. aprila 2019. gledatelji diljem svijeta užasnuto su pratili prijenos uživo i gledali kako vatra zahvaća krov katedrale, a potom – na vrhuncu požara – kako se urušava toranj iz 19. stoljeća.
Vatrogasci su cijelu noć radili na spašavanju katedrale, a više od pet godina tisuće stručnih majstora koristili su se starim metodama kako bi obnovili, popravili ili zamijenili sve što je bilo uništeno ili oštećeno.
– Bio je to izniman projekt obnove, rekao je klesar Samir Abbas (38), s olakšanjem što je završio prema planu, čekajući zajedno s 1300 drugih radnika ispred katedrale Macronov dolazak.
Na ceremoniju otvaranja pozvani su mnogi šefovi država, članovi kraljevske obitelji i slavne osobe. Među pozvanima je i izabrani američki predsjednik Donald Trump, no još nije odgovorio, rekao je izvor upoznat s planiranjem.
Jill Biden, supruga američkog predsjednika Joea Bidena, prisustvovat će ceremoniji.
Notre Dame, Foto: CHRISTOPHE PETIT TESSON/Pool via REUTERS
Novac za obnovu iz cijelog svijeta
Toliko se novca slilo za obnovu iz cijelog svijeta, prema Macronovu uredu više od 840 milijuna eura, da je još ostalo sredstava za daljnja ulaganja u zgradu.
– Veoma smo sretni poželjeti dobrodošlicu cijelom svijetu pod krov naše katedrale, rekao je pariški nadbiskup Laurent Ulrich u poruci na web stranici katedrale.
Parižani su u petak izrazili uzbuđenje i olakšanje zbog mogućnosti ponovnog otvaranja katedrale.
– Baš sam radostan, rekao je 50-godišnji arhitekt Sebastien Truchot, koji živi u blizini.
– Bez obzira vjerujete li u Boga ili ne, Notre Dame je univerzalni simbol i nevjerojatno je što ga opet imamo i što ga možemo ponovno otkrivati, dodao je.
Katolička crkva sada očekuje da će katedrala primati oko 15 milioa posjetitelja godišnje.Pariška katedrala ponovno otvara vrata 7. i 8. decembra. Dovršava se odjeća koju će noisti crkveni velikodostojnici.
– Izradili smo 160 đakonskih stola te 102 za kanonike, rekla je Brigitte Hamon, voditeljica radionice.
Na otvaranju će sudjelovati i poseban zbor koji čine oni koji su radili na obnovi.
Očekuje se da će katedralu na godinu posjetiti do 15 miliona ljudi. Budući da se Crkva protivi uvođenju plaćanja ulaznica, do daljnjeg će ulaz bit besplatan za sve.
Humanitarni koncert „Klapa Jadran sa prijateljima“, održan je sinoć u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u okviru Novembarskih dana. Brojni ljubitelji klapske pjesme uživali su u nastupu klapa Maris i Inkanto iz Kotora, Castel Nuovo iz Herceg Novog, Camerton iz Podgorice, te Jadran i Bellezza iz Tivta.
Uz predivnu atmosferu i bogat muzički program, koncert je imao humanitarni karakter.
Prodato je 379 ulaznica po cijeni od 5 eura, čime je prikupljeno ukupno 1.895 eura za pomoć našoj sugrađanki Tini Pean.
U ime organizatora Branko Lasić iz klape Jadran kazao je za medije:
„Na zahtjev Opštine Tivta odlučili smo da organizujemo veče klapa, a iskoristili smo priliku da to bude humanitarnog karaktera za našu malu Tinu, kako bismo prikupili sredstva za liječenje koje je vrlo zahtjevno i skupo.“
Saradnja Univerziteta Crne Gore i Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore doprinjela je detaljnom mapiranju i dokumentovanju jedne od najznačajnijih istorijskih olupina, kraljevske jahte Rumija.
Rumija je bila jahte kralja Nikole I Petrovića. Njena sudbina se tragično završila tokom Prvog svjetskog rata kada je potopljena u akvatoriju luke Bar. Ostaci kraljevskog plovila su 1967. godine zvanično proglašeni za zaštićeno kulturno dobro. Uprkos tome, ovaj, za crnogorsku pomorsku istoriju, jako važan lokalitet, dugo je bio predmet neodgovornog ponašanja ronilaca, a njegova pozicija unutar luke na dubini od 8,3 do 12,5 metara izlagala ga je destruktivnim uticajima sidrenja brodova.
Rumija
Odsjek za hidrografiju i okeanografiju, Zavoda za hidrometereologiju i seizmologiju Crne Gore u saradnji sa Laboratorijom za arheologiju pomorstva, Univerziteta Crne Gore, uspješno je realizovao mapiranje kraljevske jahte Rumije, koristeći najsavremeniju tehnologiju Multi Beam Sonara. Ovaj poduhvat je doprinos inicijativi „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, u okviru koje Laboratorija za arheologiju pomorstva nastoji da dokumentuje i digitalizuje podvodnu kulturni baštinu Crne Gore.
Mapiranje jahte Rumija su predvodili Luka Calić i Radovan Kandić iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i Darko Kovačević iz Laboratorije za arheologiju pomorstva.
Korišćen je NORBIT iWBMS multibeam sonar, tehnologija koja omogućava trodimenzionalni prikaz podvodnih struktura, čime su zabilježeni precizni podaci o stanju ostataka ovog kulturnog dobra.
MBES Rumija
Luka Ćalić, načelnik Odsjeka za hidrografiju i okeanografiju ZHMS-a, objasnio je značaj ove tehnologije: ” NORBIT iWBMS multibeam sonar dokumentuje podvodne strukture u visokoj rezoluciji, pružajući jasnu trodimenzionalnu sliku olupine. Ovo je korak naprijed u dokumentovanju naše pomorske prošlosti, a istovremeno ovaj vid dokumentacije pruža osnovu za praćenje stanja ovog istorijski vrijednog lokaliteta.”
Podaci prikupljeni multibeam sonarom su predati Laboratoriji za arheologiju pomorstva Univerziteta Crne Gore radi daljeg proučavanja i valorizacije. Darko Kovačević, rukovodilac Laboratorije, je istakao: “Ovo dokumentovanje ima višestruki značaj. Konačno smo u mogućnosti da sagledamo stvarno strukturno stanje jahte ‘Rumija’ u cijelini i detaljima i da razumemo nivo ostećenja. Podaci prikupljeni ovim metodom su od velike važnosti za buduće zaštitne mjere, praćenje i očuvanje lokaliteta. Takodje, digitalizacija jahte Rumija otvara mogućnost upotrebe naprednih 3D tehnologija kako bi istorijska priča ovog lokaliteta doprla do širokog auditorijuma”.
