Izložba crteža Milenka Premovića biće otvorena u utorak 23. septembra u 19 sati u Art Galery Sue Ryder – Trg Herceg Stjjepana Herceg Novi.
Izložba se može pogledati do 15. oktobra.
Premović je rođen 1973. godine, u Tuzli u Bosni i Hercegovini. Završio je Srednju školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1991. a diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju 2005. odsjek slikarstva u klasi akademika mr Milorada Ćorovića.
U Bokokotorskom zalivu uspješno je održano finale jedne od najprestižnijih svjetskih jedriličarskih regata – The Ocean Race Europe 2025, u kojem je Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) imala jednu od ključnih uloga u obezbjeđivanju sigurnosti i tehničke podrške, tokom sedmodnevne manifestacije, održane od 15. do 21. septembra.
UPSUL je, u skladu sa svojom nadležnošću za sigurnost plovidbe, traganje i spašavanje na moru, kao i zaštitu od zagađenja mora sa plovila, preduzela niz operativnih mjera koje su garantovale nesmetano odvijanje ovog međunarodnog događaja. Tokom čitave manifestacije sprovođen je stalni nadzor nad kretanjem učesnika i pratićih plovila pomoću radarskih i AIS sistema kao i CCTV kamera, dok je meteorološka situacija praćena u kontinuitetu, sa spremnim timovima za brzu reakciju u slučaju vanrednih okolnosti. Koordinacija u smislu sigurnosti i bezbjednosti organizacije The Ocean Race Europe je obavljena zajedno sa predstavnicima svih državnih institucija: Lučkom kapetanijom Kotor, inspekcijom sigurnosti plovidbe Kotor, MVCG, Sektorom granične policije RC JUG, JPMD Crne Gore i lokalnim jedriličarskim klubovima sa ukupno oko 35 plovnih objekata.
The Ocean Race Europe je mnogo više od sportskog takmičenja – riječ je i o značajnoj ekološkoj inicijativi. Upravo kroz ovu regatu prikupljaju se dragocjeni podaci za očuvanje i zaštitu mora i okeana, što dodatno potvrđuje značaj učešća Crne Gore i ulogu UPSUL u međunarodnim projektima koji povezuju sigurnost i održivost.
Bliska saradnja je ostvarena sa organizatorima regate, marinom Porto Montenegrom, kao i domaćinom finala – Ministarstvom pomorstva. Pored toga, uspostavljena je koordinacija sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Institutom za biologiju, te partnerskim službama iz turističkog i obrazovnog sektora. Ovakva sinergija potvrdila je sposobnost institucija Crne Gore da zajednički odgovore na izazove organizacije događaja ovakvog formata.
Finale regate u Bokokotorskom zalivu bilo je ujedno i najveći test pomorske sigurnosti do sada organizovan u Crnoj Gori. Kroz učešće u ovom projektu, UPSUL je stekla dragocjeno iskustvo u radu sa međunarodnim partnerima i potvrdila svoju spremnost da nastavi da doprinosi organizaciji prestižnih pomorskih manifestacija na globalnom nivou.
Završni dio manifestacije obilježila je svečana ceremonija dodjele nagrada kojoj je prisustvovao predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, koji je uručio trofej pobjedniku. Manifestacija je prenošena uživo preko Eurosporta, TNT Sporta, HBO Max-a, Discovery+ platformi i nacionalnog javnog servisa RTCG, što je omogućilo promociju Crne Gore pred milionima gledalaca širom svijeta.
U Opštini Herceg Novi održan je prijem za predstavnike Gradskog vijeća poljskog grada Lobeca, koji su prema našem gradu uputili inicijativu za Sporazum o prijateljstvu.
Saradnja dva grada traje već sedam godina – njihov gradski orkestar je više puta učestvovao u programima Praznika mimoze, dok su hercegnovska Gradska muzika i mažoretke bili dio festivala u Lobecu, saopštteno je iz Opštine Herceg Novi.
Prilikom posjete, predstavnici Lobeca su predstavili i inicijativu za potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu, odnosno bratimljenju, što bi bio jedan od preduslova produbljivanja saradnje u segmentima obrazovanja, sporta i kulture.
Prema ocjeni predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića, saradnja dva grada je svih ovih godina bila na visokom nivou, a do sledećeg Praznika mimoze Sporazum bi trebalo da prođe lokalne zakonodavne procedure. Gradsko vijeće Lobeca će u novembru usvojiti akt o Sporazumu, nakon čega će se ta inicijativa naći i pred odbornicima hercegnovske skupštine.
„Očekujem da ćemo do sledećeg Praznika mimoze potpisati Sporazum o prijateljstvu dva grada. Poljska je država članica Evropske unije i mi nastavljamo da širimo našu porodicu prijatelja iz čitave Evrope. Prethodnih dana nam je stigla i inicijativa rumunskog grada Arada, i ona bi trebalo da se nađe pred odbornicima Skupštine opštine Herceg Novi narednog mjeseca. Dobro je što postoje takve inicijative brojnih gradova, nekad manjih, nekad većih, iz čitave Evrope i svijeta, jer saradnja uvijek može da donese nešto dobro. Imamo veliki broj turista iz Poljske, posljednjih desetak godina bilježimo značajan porast broja poljskih turista u Herceg Novom, pa je svakako dobro da se i na ovaj način formalizuje partnerstvo sa jednim poljskim gradom – na kraju krajeva, zbog onoga što mi jesmo – jedna od glavnih turističkih destinacija Crne Gore”, kazao je predsjednik Katić.
Kako je istakao predsjednik Gradskog vijeća Lobeca, Henrik Stankevič, saradnja koja se odvija već nekoliko godina zaslužuje sledeći korak u odnosima dva grada, a to je pobratimski sporazum.
„U Herceg Novom sam bio više puta, i službeno i privatno, a saradnja je do sada bila na zavidnom nivou. Nadam se da ćemo je proširiti, pored kulture, i u oblastima obrazovanja i sporta”, poručio je Stankevič.
Iako je ljetnja sezona počela loše, Udruženje malih trgovina Crne Gore na kraju je zadovoljno postignutim rezultatima, zahvaljujući dobrom prometu u avgustu i zlatnom septembru. Ipak, sekretar Udruženja Željko Ćetković upozorava da se mali trgovci i dalje bore za opstanak, a ključni problem je neradna nedjelja.
– Imali smo sreću da je septembar imao jako lijepo vrijeme i mislim da nam je 15 dana septembra bolje nego 15 dana jula. Tako da generalno, krajnji zaključak sezone je pozitivan. Mislim da će to negde biti na prošlogodišnjem nivou – kazao je Ćetković.
Ćetković ističe da Udruženje već šest godina traži od centralne vlasti da malim trgovinama omogući rad nedjeljom, ali samo tokom ljetnjih mjeseci juna, jula, avgusta i septembra. Na teritoriji Budve, kako navodi, ima oko 35 ovakvih radnji, koje su ključne za turiste, a njihov rad omogućio bi opstanak 2.000 radnih mjesta širom Crne Gore.
– Radna nedelja bi omogućila da samo 2.000 ljudi radi, a i dalje ne bi 35.000. Male prehrambene radnje traže da rade nedeljom i to samo u ljetnom periodu – pojasnio je Ćetković, dodajući da su radnici u ovim radnjama dobro plaćeni i da bi za rad nedjeljom bili dodatno nagrađeni.
Ćetković demantuje medijske navode o ukidanju neradne nedjelje, naglašavajući da se njihov zahtjev odnosi na svega 7% malih radnji.
Konačna odluka o radnoj nedjelji, prema Ćetkoviću, mora da dođe sa nivoa centralne vlasti, s obzirom na to da je sve centralizovano. Iako su pregovori sa ministrima i socijalnim partnerima do sada bili neuspješni, on se nada da će Ustavni sud, nakon kompletiranja, donijeti odluku koja će omogućiti rad malim trgovinama.
– Mi smo tu apsolutno jedinstveni na stavu, ali nemoćni smo jer to mora biti skupštinska većina da donese takvu odluku – zaključio je Ćetković, poručujući da će Udruženje malih trgovina nastaviti svoju borbu.
Ćetković je istakao da se mali trgovci uspješno bore sa konkurencijom velikih lanaca zahvaljujući komšijskom pristupu i dodatnim uslugama koje pružaju. Kada je riječ o inflaciji, naglašava da je to globalni problem na koji mali trgovci ne mogu uticati, jer je Crna Gora uvozno zavisna.
Španjolska policija na Kanarima podigla je optužnice protiv 19 osoba zbog ubojstva i mučenja migranata na ruti iz Senegala. Optuženi su identificirani kao organizatori putovanja na drvenom brodu dugom 20 metara, s kojeg je u kolovozu krenulo oko 300 ljudi prema Kanarskim otocima.
Brod je 24. kolovoza presreo španjolski spasilački brod Guardamar Urania, južno od Dajle u području Zapadne Sahare. Na plovilu je tada bilo 248 preživjelih. Putnici su odmah po dolasku u luku ukazali na 19 osoba koje su navodno tijekom plovidbe tukle ljude, bacale ih u more i uskraćivale pomoć onima koji su pali preko palube.
Prema svjedočanstvima, motivi su bili brutalni i nelogični. Krijumčari su vjerovali da su pojedini migranti “vračari” i da donose lošu sreću – kvarove, loše vrijeme ili nesreće na moru. U takvim trenucima odabrane su osobe bacali u ocean. Drugi su smaknuti jer su se usudili protiviti uvjetima ili se sukobiti s organizatorima putovanja.
Istraga je pokazala da je tijekom putovanja nestalo najmanje 30 ljudi, a moguće i više od 50. Optuženi sada odgovaraju za ubojstvo, nanošenje teških tjelesnih ozljeda, mučenje i krijumčarenje ljudi.
Ruta iz Senegala i Mauritanije prema Kanarima jedna je od najopasnijih migracijskih linija na svijetu. Put je dug oko 1.000 nautičkih milja i često prolazi preko otvorenog Atlantika. Prema podacima humanitarne organizacije Caminando Fronteras, samo 2024. godine na toj ruti poginulo je oko 10.000 ljudi.
Grad Dubrovnik bilježi ukupan broj od 1.055.953 dolazaka turista, što predstavlja pad od 1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Unatoč manjem broju dolazaka, broj noćenja bilježi blagi porast – ukupno 3.432.051 noćenje, što je 1 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine, podaci su ovo iz sustava eVisitor.
Samo na dan 12. rujna 2025. ostvareno je 6.509 dolazaka i 20.286 noćenja, što također označava rast od 1 posto u odnosu na isti dan prethodne godine.
Najveći broj dolazaka i noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjene Kraljevine, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Njemačke, Poljske, ali i s tržišta poput Australije, Kanade, Irske, Španjolske, Nizozemske i Italije. Među vodećim zemljama po ostvarenim rezultatima nalazi se i Hrvatska kao emitivno tržište, s domaćim turistima koji nastavljaju aktivno sudjelovati u ukupnom prometu.
Napominjemo kako su svi podaci preliminarni te podložni dodatnim korekcijama zbog naknadnih unosa i vremena potrebnog za obradu informacija u sustavu eVisitor.
KOPENHAGEN/OSLO – Dronovi iznad Međunarodne zračne luke u Kopenhagenu zatvorili sav zračni promet na četiri sata.
Danski mediji tvrde, pozivajući se na neslužbene izjave, da su podignuti borbeni avioni. Policija ne zna odakle su dronovi stigli.
Nakon ponoći zatvorena je i zračna luka u Oslu. Zračna luka u Oslu zatvorena je nakon što su u blizini uzletišta uočena najmanje dva drona, piše norveška novinska agencija NTB. Norveška policija navodi da nema osnove za tvrdnju da je to povezano s dronovima uočenim na aerodromu u Kopenhagenu.
Zračna luka Oslo rano jutros ponovno je otvorena, rekao je odjel za komunikacije zračne luke norveškoj novinskoj agenciji NTB.
Zračna luka u Norveškoj bila je zatvorena gotovo tri sata. Vlasti još nisu potvrdile niti demantirale jesu li incidenti u Oslu i Kopenhagenu povezani.
U utorak rano ujutro već je otkazano ili odgođeno nekoliko polazaka s aerodroma u Kopenhagenu.
Kako izvještavaju novinari danskog Berlingskea, putnici u Međunarodnoj zračnoj luci su uplašeni i nervozni. Zamjenik policijskog inspektora tvrdi da da razumije da se ljudi boje.
„Pokušavamo sa svim alatima i opremom koju imamo otkriti o kakvim se dronima radilo“, kaže Jakob Hansen iz kopenhaške policije.
Ne može ni potvrditi ni poreći detalje o podrijetlu dronova – na primjer, jesu li mogli doći iz Rusije.
Predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, donio je novu Odluku o organizaciji i načinu rada lokalne uprave Opštine Tivat, koja je stupila na snagu 5. septembra 2025. godine, danom objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“. Ova odluka donijeta je s ciljem povećanja efikasnosti rada lokalne uprave i njenog usklađivanja sa aktuelnim zakonodavnim okvirom i praksom, posebno sa izmjenjenim odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi.
Dosadašnji Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor razdvojen je na dva posebna organa: Sekretarijat za inspekcijske poslove i Službu komunalne policije.
Sekretarijat za inspekcijske poslove sada preuzima i nadležnosti inspekcijskog nadzora nad sprovođenjem Zakona o izgradnji objekata, koje obavlja građevinski inspektor, u skladu sa pomenutim zakonom i propisima koji uređuju inspekcijski nadzor. Na taj način, na nivou lokalne uprave uvedena je građevinska inspekcija, organizaciono dio pomenutog Sekretarijata, čime se omogućava efikasnije vršenje nadzora u oblasti gradnje. Za obavljanje poslova iz nadležnosti komunalne policije formirana je posebna Služba komunalne policije, u skladu sa novim Zakonom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o komunalnoj policiji. Cilj ove reforme jeste povećanje efikasnosti i profesionalizacija postupanja u oblasti komunalnog nadzora.
Postojeća Služba za odnose sa investitorima prerasla je u Sekretarijat za evropske integracije i odnose sa strateškim investitorima, kao rezultat inicijative Ministarstva evropskih poslova, sa ciljem jačanja kapaciteta lokalnih samouprava za aktivno učešće u procesu evropskih integracija. Ministarstvo je krajem 2023. godine potpisalo Memorandum o saradnji sa svim crnogorskim opštinama, uključujući i Opštinu Tivat, kojim je definisana buduća saradnja na zajedničkim inicijativama i projektima u oblasti evropskih integracija. Opština Tivat je na ovu inicijativu odgovorila formiranjem posebnog Sekretarijata, koji predstavlja institucionalnu osnovu za rad na evropskim projektima i za saradnju sa strateškim investitorima.
Sekretarijat za uređenje prostora novom Odlukom preimenovan je u Sekretarijat za uređenje prostora i planiranje, u skladu sa novim važećim zakonima: Zakonom o izgradnji objekata, Zakonom o planiranju prostora i Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata. Ovaj Sekretarijat je, pored dosadašnjih nadležnosti, preuzeo i poslove obračuna naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta – kako za legalne, tako i za nelegalne objekte – što je do sada bilo u nadležnosti Direkcije za investicije. Ovaj organ od sada ima nadležnost sprovođenja upravnih postupaka za izdavanje građevinskih dozvola. U perspektivi je da Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog preuzme poslove planiranja prostora, objedinjeno za sve tri bokeljske opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi.
Direkcija za imovinu preimenovana je u Direkciju za imovinu i pravno zastupanje.
Lokalna uprava sada broji osam sekretarijata, dvije direkcije, tri posebne službe i tri stručne službe.
NVO Centar za razvoj – CEZAR iz Radovića organizuje u četvrtak 25. septembar Prvi dječiji festival u Radovićima.
U danu koji će biti ispunjen igrom, kreativnošću i druženjem biće nekoliko tematskih cjelina: Naučni kutak – zabavni eksperimenti za djecu, Kreativni kutak – crtanje, kolaž i maštovite rukotvorine, Edukativni kutak – igre znanja i vrijedne poruke, NTC igre – igre razmišljanja i pokreta, Sportske igre bez granica – za sve uzraste, Zabava pod maskama kao i gost iznenađenja . Ulaz je slobodan.
“Pozivamo sve mališane, roditelje, bake i deke da nam se pridruže na Trgu u Radovićima, u četvrtak 25.septembra od 10 sati na Prvom dječjem festivalu u našem mjestu ! Dođite da zajedno proslavimo djetinjstvo, prijateljstvo i ljepotu Krtola”, poručuju iz NVO CEZAR.
Organizator festivala je NVO Centar za razvoj – CEZAR iz Radovića u saradnji sa Opštinom Tivat, MZ Krtoli, TO Tivat, Luštica Bay, Vodovodom i Komunalnim preduzećem.
Projekat “Ocean Race Europe 2025” u potpunosti je opravdao očekivanja, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović.
On je kazao da je dolazak najprestižnijih jedriličarskih timova u naše zalivske vode predstavljao istorijski trenutak i potvrdu međunarodnog ugleda Crne Gore.
„Crna Gora je još jednom pokazala da je zemlja koja može dostojno da ugosti najveće svjetske događaje. Tokom sedmodnevnog programa našu obalu posjetilo je više od 100.000 ljudi, što je jasan pokazatelj koliko je ovaj projekat privukao pažnju domaće i međunarodne javnosti”, rekao je Radulović.
Održavanjem ovog događaja Crna Gora je snažno turistički promovisana na svjetskoj sceni, jer su slike naše obale i jedinstvenog ambijenta obišle planetu i dodatno potvrdile da je naša zemlja atraktivna destinacija za posjetioce iz svih krajeva svijeta.
“Ovo je snažna poruka da je Crna Gora spremna da bude domaćin svjetskih događaja najvišeg ranga i da će u budućnosti nastaviti da ulaže u projekte koji jačaju naš međunarodni ugled, podstiču razvoj turizma i promovišu naš pomorski identitet”, poručio je Radulović.
© BokaNews, 2021
