Njemački zračni prijevoznik Lufthansa najavio je ponovno pokretanje flota u junu letovima u turistička odredišta, među kojima je i Dubrovnik, objavljeno je u nedjelju.
“U drugoj polovini lipnja Lufthansa ponovno uvodi letove prema 20 turističkih destinacija”, potvrdio je jedan glasnogovornik Lufthanse pisanje dnevnika Bild am Sonntag.
Među tim ciljevima se pored Mallorce, Krete, Venecije, Rhodosa i Ibize nalazi i Dubrovnik.
Od juna bi u promet bilo uključeno ukupno 160 od 760 zrakoplova iz flote Lufthanse i kompanija poput Eurowingsa i Swissa koja se nalaze u sklopu ovog koncerna.
Istodobno traju pregovori između države i Lufthanse o spašavanju najveće njemačke zrakoplovne kompanije koja je zbog pandemije koronavirusa zapala u financijske poteškoće.
Prema nekim informacijama, vlada Lufthansi planira pomoći s oko devet milijardi eura. Zauzvrat bi država, barem na neko vrijeme, ušla u vlasničku strukturu Lufthanse.
Građani su se u nedjelju ponovno okupili na Trgu svetog Petra u Rimu da bi prvi put u gotovo tri mjeseca primili blagoslov pape Franje s njegova vatikanskog prozora u kojem je vjernike pozvao na godinu promišljanja o okolišu.
Na golemom trgu okupilo se samo nekoliko desetaka ljudi. Trg je, nakon zabrane okupljanja zbog koronavirusa, uz baziliku svetog Petra za javnost ponovno otvoren u ponedjeljak. Pridržavali su se pravila o fizičkoj distanci, a većina ih je nosila maske.
Franjo je poruku vjernicima uputio iz svoje knjižnice putem interneta, a okupljeni na trgu pratili su je na velikim ekranima. Potom je došao do prozora i tiho ih blagoslovio. Posljednja tri mjeseca blagoslov je upućivao praznome trgu.
U nedjelju se navršila peta godišnjica njegove enciklike “Laudato Si” o potrebi brige za zaštitu okoliša, kojom se poziva na smanjenje upotrebe fosilnih goriva i koja podupire znanstvenike u stajalištu da je za globalno zagrijavanje djelomično odgovorna i ljudska aktivnost.
Pozvao je katolike da sljedećih dvanaest mjeseci razmišljaju o tomu na koji način mogu bolje zaštititi okoliš i kako pomoći najranjivijima, kada su posrijedi posljedice klimatskih promjena.
Papa je posebno pozdravio katoličke vjernike kopnene Kine na dan kada slave nacionalni vjerski blagdan.
Oko 12 milijuna kineskih katolika već je desetljećima podijeljeno na pripadnike “službene” Crkve, koja je pod nadzorom države i “neslužbene” Crkve lojalne Rimu, koju vlasti ne priznaju jer njezine biskupe imenuje Vatikan.
Godine 2018. godine Sveta Stolica i Peking potpisali su povijesni sporazum o imenovanju biskupa, što znači da su svi biskupi priznali Papinu vlast.
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša poručio je da bi kraj epidemije koronavirusa u Crnoj Gori, ukoliko ne bude novih slučajeva, mogao biti proglašen početkom juna.
“Ako ne bude do drugog juna nijednog slučaja koronavirusa, onda možemo reći da smo sa ovom epidemijom završili”, rekao je Mugoša.
Direktor IJZ-a upozorava da smo ipak, kako kaže, dobili prvo poluvrijeme i da građani moraju da prihvate da nije sve prošlo i da se moraju pridržavati svih mjera koje su još na snazi. Te mjere će morati da poštuju i oni koji dolaze u Crnu Goru.
“Ovaj virus neće nestati tek tako i postoji mogućnost da je još uvijek tu. Mi testiramo i tražimo, a nadamo se da će tako i ostati da ga nema”, rekao je Mugoša.
On je komentarišući posljednji slučaj inficiranog koronavirusom, rekao da nije riječ o lokalnoj transmisiji, već se radi o državljaninu Srbije koji je kratko boravio u Crnoj Gori, doživio saobraćajni udes i nakon hospitalizacije je prebačen u svoju zemlju.
Premijer Duško Marković će se sjutra, kako je najavljeno, obratiti javnosti povodom aktuelne situacije u vezi koronavirusa.
Crna Gora je i zvanično država bez oboljelih od koronavirusa.
Nakon 68 dana, od prvog zabilježenog slučaja, Crna Gora je trenutno bez oboljelih od COVID19, saopšteno je danas iz Instituta za javno zdravlje. To znači da je Crna Gora postala prva evropska država koja je “dobila rat” sa COVID 19.
Prvi slučaj koronavirusa otkriven je 17. marta, i time je Crna Gora evidentirana kao posljednja država Evrope u koju je stigla korona.
“Od jučerašnjeg presjeka stanja završena je analiza 140 uzorka među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije COVID19”, kazali su danas u IJZ.
Takođe, u Crnoj Gori u ovom trenutku nema ni aktivnih slučajeva infekcije novim koronavirusom.
Zvanično registrovanih slučajeva infekcije koronavirusom bilo je do sada 324, od čega je 181 osoba muškog pola, a 143 ženskog. Broj oporavljenih je 315. Od posljedica koronavirusa preminulo je devet osoba. Svi preminuli bili su muškarci.
Neda Gugić prepješačila od Herceg Novog do Kotora - foto S.K.
1 od 5
Neda Gugić prepješačila od Herceg Novog do Kotora
Neda Gugić prepješačila od Herceg Novog do Kotora
Neda Gugić prepješačila od Herceg Novog do Kotora
Neda Gugić prepješačila od Herceg Novog do Kotora
Neda Gugić prepješačila od Herceg Novog do Kotora
Novljanka Neda Gugić danas je prepješačila 31 kilometar od Herceg Novog do Kotora, u kako je kazala, “znak pobjede nad korona virusom”.
Ideja je nastala u vrijeme obavezne izolacije u dogovoru sa Facebook grupom “Bokeški izrazi”.
“Krenula sam iz Novog jutros u šest ipo, catarom prešla u Lepetane, a u Kotor sam stigla u 12 i 30. Nije mi bilo teško, jer sam prethodnih dana (i mjeseci) sticala fizičku kondiciju. Prva kafa dočekala me je u Baošićima, piće u Đenovićima, a kasnije su me ljudi srdačno dočekivali i častili”, sabira Neda utiske.
Kao prethodnica cijelom trasom do Kotora išao je auto sa rasglasom preko koga su se mogle čuti, uglavnom bokeške melodije.
Neda Gugić prepješačila od Herceg Novog do Kotora
“Podrška i pratnja bili su mi Rozalija Hroboš iz grupe Bokeški izrazi i Ranko Borozan volonter NVO “Kotorsko srce”.
“Maj je mjesec pobjeda, pa sam i ja dodala jednu”, kaže zadovoljna Neda.
Grupa od deset naših pomoraca, vratila se kasno sinoć u Crnu Goru u okviru programa povratka pomoraca koji sprovode ministarstva unutrašnjih i vanjskih poslova.
Pomorci, koji su plovili za više kompanija, dvojica na teretnim brodovima, a osmorica na stranim kruzerima, doputovali su preko Amsterdama, Frankfurta, Zagreba i Dubrovnika. U Crnu Goru su ušli na Graničnom prelazu Debeli brijeg.
Od izbijanja pandemije novog koronavirusa u Crnu Goru su se o okviru programa koji sprovode ministarstava unutrašnjih i vanjskih poslova vratila 323 naša pomorca.
Crnogorska kinoteka nastavila je sa objavljivanjem serijala kratkih video prikaza crnogorskih gradova kroz vrijeme.
Riječ je o dijelu serijala – Crnogorski gradovi kroz vrijeme.
Ciklus se sastoji od odabranih rijetko viđenih crno-bijelih i kadrova u boji, nastalih tokom nekoliko decenija, uz instrumentale crnogorskih alternativnih bendova.
Polgedajte kako je izgledao Herceg Novi dok je Ćiro tutnjio sadašnjim Šealištem, dok je fićo išao preko trga Nikole Đurkovića i time nije kršio propise ….
Crna Gora je sve bliža tome da postane država u kojoj nema korone (corona free destinacija), nakon što ni juče nisu registrovani novi slučajevi COVID-19, a broj oboljelih ostao na jedan.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje su završile analizu 47 uzoraka, među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije COVID19. Trenutno oboljelih od COVID19 je i dalje jedan, i to u Gusinju”, navodi se u saopštenju IJZCG.
Prvi slučajevi koronavirusa registrovani u Crnoj Gori prije više od dva mjeseca, a u međuvremenu su se inficirale 324 osobe, od kojih se oporavilo 314.
Od posljedica koronavirusa umrlo je devet ljudi, a u ovom slučaju, prema podacima sa sajta coronainfocg.me, nema hospitalizovanih pacijenata, a pod nadzorom je 1.291 osoba.
Kada je u pitanju rodna struktura oboljelih, to su u većem broju slučajeva bili muškarci – 181, a najveći broj inficiranih bio je starosti od 40 do 59 godina. Koronu je imalo i 24-oro djece starosti do devet godina, a još 35-oro od 10. do 19. godine.
U dijelu koji se tiče načina inficiranja, više od 80 odsto slučajeva je zaraženo od kontakata, nepoznato je u malo više od 10 odsto, a ostatak su takozvani indeksni slučajevi.
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić istakao je juče doprinos službenika policije u sprečavanju daljeg širena koronavirusa.
“Policijski službenici pokazali su da su na visini zadatka, da su kadri da odgovore svim izazovima, da svojim profesionalnim i požrtvovanim radom ulivaju povjerenje građanima i da se na policiju uvijek možemo osloniti”, kazao je Nuhodžić, saopšteno je iz MUP-a.
Istakao je i da su oni prvi dočekali crnogorske državljane iz inostranstva na granici, da su danonoćno vodili računa da se poštuju mjere, odgovarali na pozive i pitanja građana i pružali pomoć.
Iz UNICEF-a je juče saopšteno da sedam od 10 građana Crne Gore prepoznaje medijsku pismenost kao najefikasniji način borbe protiv dezinformacija koji se odnose na koronavirus.
Njihovi mladi reporteri provjeravali su tačnost informacija o koronavirusu koje se objavljuju na društvenim mrežama i u medijima. Ukazali su da bi građani, kada čitaju i dijele informacije o koronavirusu, trebalo da koriste zvanične izvore informacija kao što su UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija, Institut za javno zdravlje i Ministarstvo zdravlja.
Muzej grada Perasta od skoro je moguće je posjetiti i virtuelno.
Kako je za Radio Kotor kazala direktorica Opštinske javne ustanove ,,Muzeji” (OJU) Slađana Mijanović, na ideju da virtuelnu turu uvrste u ponudu, došli su proteklih mjeseci, kada su muzejske jedinice bile zatvorene za javnost zbog situacije izazvane koronavirusom.
,, Posjetioci sajta OJU Muzeji ili neke od stranica na društvenim mrežama, u prilici su sada da sa svog kompjutera ili telefona uđu u zdanje palate Bujović. Uz pregled info tačaka, mogu pogledati izložbene prostorije, stalnu postavku Muzeja grada Perasta, zaviriti u vitrine i približiti se eksponatima, kao i pročitati nešto više o kulturnom blagu koje čuvamo”- istakala je Mijanović.
Kako dalje navodi, virtelna tura predstavlja dio kulturnog naslijeđa na jedan savremen i muzeološki način, te svjedoči da kultura u ovo doba korone nije nestala, već je samo počela da koristi dostupna i pogodna sredstva komunikacije poput interneta.
,,U okolnostima pandemije koronavirusa, vodeći se uputstvima Nacionalnog kooradinacionog tijela, jedno vrijeme smo obustavili programsku djelatnost i težište stavili na ostale poslove vezane za muzeologiju i ostale muzejske djelatnosti. Bili smo zatvoreni za javnost i prinuđeni da blago muzeja publici predstavimo virtuelno, putem interneta. To su svakako načini kojima su pribjegli i svijetski muzeji u doba pandemije. Vjerujemo da će ova virtuelna tura privući posjetioce da posjete Muzej grada Perasta i uživo, nakon prestanka opasnosti od koronavirusa”- zaključila je Mijanović.
Ako nas je ičemu naučila pandemija koronavirusa, to su barem dvije činjenice (i to kad izuzmemo onu najvažniju, da je zdravlje na prvom mjestu).
Prva je da je jako loše što smo dopustili da nam turizam ima tako ogromni udio u BDP-u, previsokih 20 posto jer je previše podložan nizu utjecaja kojima ne možemo upravljati.
U svijetu (polu)zatvorenih granica i atmosferi straha da će se koronavirus vratiti,naši su apartmani i hoteli prazni, a drastičan pad prihoda od turizma povukao je za sobom cijeli niz uslužnih djelatnosti. Drugo: kad su nam u ožujku propisali ‘izolaciju’ prva stvar koju smo napravili jest bilo gomilanje zaliha hrane. Panično smo se bojali da ćemo ostati gladni jer trošimo daleko više hrane nego je proizvedemo.
Suočili smo se s činjenicom da je i trgovinski promet bio (polu)paraliziran, a bolno smo ovisni o uvozu. S druge strane, oko nas su hektari i hektari zapuštenih površina, neobrađeni vrtovi i polja po cijeloj Dalmaciji.
I što su ljudi instinktivno prionuli raditi kad nam je ograničilo kretanje i zatvorilo tržnice? Počeli su uređivati davno zapuštena polja, kupovati sadnice, uređivati vrtove i okućnice kao nikad ranije.
Izmjenjivale su se informacije o poljoprivredi, na društvenim mrežama nikle su virtualne tržnice, a potražnja za zdravom, domaćom hranom s OPG-ova bila je veća od ponude. Ljudi pričaju da je jedan Splićanin preorao travnjak uz bazen i posadio pome… Ukratko, poljoprivreda je opet u modi!
Vinogradarstvo i hortikultura
U takvom novom ozračju, lanjska revitalizacija studija Mediteranska poljoprivreda na Sveučilištu u Splitu pokazala se kao vizionarski postupak. Studij se u Splitu izvodio i prije desetak godina, ali je zbog visokih troškova bio stavljen u mirovanje.
U međuvremenu se pretvorio u pravi sveučilišni studij i to onaj koji se bavi poljoprivrednim kulturama s dugom poviješću u Dalmaciji, a najistaknutiji su vinogradarstvo i maslinarstvo.
Preddiplomski sveučilišni studij Mediteranska poljoprivreda izvodi se kao redoviti studij čiji je nositelj Sveučilište u Splitu i ima dva smjera: prvi je vinogradarstvo i vinarstvo, a drugi smjer je hortikultura koja se primarno bavi voćarstvom, s naglaskom na maslinarstvo, povrćarstvo i cvjećarstvo.
Kako nam kaže voditelj Studija mediteranske poljoprivrede doc. dr. sc. Leo Gracin, upisna kvota za iduću akademsku godinu bit će im 30 studenata.
Studij traje šest semestara, odnosno tri godine, kroz 180 ECTS-a, a stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer mediteranske poljoprivrede smjer hortikultura ili vinogradarstva i vinarstva (univ. bacc. ing. agr.). ing. agr.).
Nakon završetka studija, tvrdi docent Gracin, njihovi će studenti postati kvalificirani profesionalci sposobni identificirati, analizirati i rješavati probleme u poljoprivredi.
Ovisno o odabiru predmeta naučit će i primijeniti znanja i vještine u hortikulturnoj ili vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji i plasmanu proizvoda, voditi računa o sigurnost i kvaliteti proizvoda, obavljati poslove u području poljoprivrede prvenstveno u proizvodnim firmama, ali i u tijelima lokalne uprave, državnim institucijama…
Puno praktične nastave
Maslina – foto Pixbay
Požele li nakon treće godine studija nastaviti svoje obrazovanje, i to će im biti omogućeno.
Već iduće godine na Sveučilištu u Splitu namjeravaju uvesti diplomski studij poljoprivrede, a studenti mogu nastaviti obrazovanje i na drugim sveučilištima koja imaju diplomske studije iz područja biotehničkih i srodnih znanosti.
Ono što je jako bitno, studij sadrži puno praktične nastave, konkretno polovica nastave je praksa, i naslanja se na brojne nastavne baze, poput glavne- Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, ali i renomiranih tvrtki u poljoprivrednoj proizvodnji (iz vinarstva su to npr. Jako vina na Braču, Saint hills na Pelješcu i Vinarija Grabovac u Prološcu).
Studentima se nude i brojni interesantno izborni predmeti poput “Uređenje krajobraza”, “Ruralni turizam” i “Mediteranska hrana”.
– Studenti će kroz moderan pristup upoznati nove tehnologije, savladati osnovna ekonomska znanja te kroz iskustvo rada u vodećim tvrtkama iz tog područja steći praktična znanja. Naš obrazovni cilj je integracijom znanosti, tehnologije, inženjerstva i fundamentalnih znanja pružiti snažno, višestruko, sveobuhvatno i praktično znanje iz poljoprivrede i proizvodnje hrane, dvije stvari ključne za očuvanje života i budući razvoj kako u ruralnim prostorima tako i na području cijele Hrvatske.
U središtu pažnje nam je proizvodnja hrane, iskorištavanje potencijala autohtonih biljnih vrsta, razumijevanje fizioloških i biokemijskih odgovora biljaka na čimbenike stresa uzrokovane sve češće prisutnim klimatskim ekstremima, edukacija o inovativnim tehnologijama uzgoja s ciljem očuvanja okoliša, zaštite i održivog korištenja prirodnih resursa te prepoznavanje i zaštita krajolika kao kulturne baštine – nabraja voditelj studija docent Gracin.
Što kažu oni koji su završili studij?
Brojna pozitivna svjedočanstva prvih generacija završenih studenata Mediteranske poljoprivrede, dostupna su na Facebook stranici Mediteranska poljoprivreda Split – UNIST. Svoju priču tamo je, među ostalima podijelila i Antonija Radić, koja je, kako kaže, Mediteransku poljoprivredu upisala iz male znatiželje, velike ljubavi prema prirodi i velike želje za drugačijim fakultetom – želje da kao osoba bude drugačija.
Evo njezine priče:
– Dan danas, 10 godina nakon upisivanja Mediteranske poljoprivrede, svaki put kada kažem da sam studirala agronomiju, svi uvijek čuju ekonomiju. Drugačije rijetko. U moru tih ekonomija, prava i sličnih, zašto ne upisati faks gdje ima 30-ak studenta na godini, gdje u sklopu terenske nastave obilaziš naše divne vinograde i maslinike i gdje na kraju generacije ne izađe novih 200 ljudi istog zvanja. Ne trebam posebno objašnjavati što gore navedeno znači za samu kvalitetu studiranja, izgradnju tebe kao osobe i na kraju, najvažnije, tvoju budućnost.
Pelješac – Vina Skaramuca vinogradi Skaramuca
Mene je preddiplomski studij Mediteranske poljoprivrede dalje odveo u Zagreb gdje sam diplomirala na Agronomskom fakultetu, smjer Melioracije. Pred kraj diplomskog studija odlazim u Španjolsku u sklopu programa razmjene studenata. U tih par mjeseci sam shvatila koliko poljoprivredna proizvodnja može biti velika, ozbiljna i zanimljiva. Nakon povratka u Split pronalazim posao u struci u privatnoj firmi Biotechnicon d.o.o. gdje sam radila 2 godine kao kontrolor za organsku poljoprivredu. Organska poljoprivreda je zadnjih godina veliki trend kako u svijetu tako i u Hrvatskoj pa posla nije nedostajalo. Tijekom obilaska različitih OPG-ova i upoznavanja mnogo vrijednih ljudi u meni se polako budila želja za vlastitom proizvodnjom, želja za stvaranjem nečeg novog jer mogućnosti je na tisuće.
U međuvremenu odlučujem posjetiti “najpoljoprivredniju” zemlju na svijetu Novi Zeland. Tamo širim svoje vidike, dobivam razne ideje i sada je samo na meni gdje, što i kako.
Ja ne volim kolotečinu, ali volim raznolikost u onome što radim i nove izazove. Ja sam takva, mene je Mediteranska poljoprivreda odvela raznim putevima koji su me izgradili kao osobu i doveli tu gdje jesam. I nije moglo bolje!
