Polovina građana Njemačke će ove godine zbog koronakrize odmor provesti kod kuće i ne planira nikakva putovanja, proizlazi iz ispitivanja javnog mnijenja koje u četvrtak prenosi javni servis ARD.
Prema ispitivanju instituta Infratest dimap za javni servis ARD, 50 posto ispitanih je izjavilo kako ove godine neće putovati nikuda za odmor.
Trideset i jedan posto je reklo da će odmor provesti u Njemačkoj a tek 19 posto planira otputovati u neku europsku zemlju.
Izvan Europe odmor planira tek 3 posto ispitanih.
Prošle godine je 15 posto Nijemaca odmor provelo na nekom drugom kontinentu.
Prema ispitivanju, 15 posto ispitanih još nije sigurno gdje će ove godine provesti odmor.
ARD zaključuje kako bi planirana otvaranja međueuropskih granica i ukidanja mjera poput karantene mogli povećati broj onih koji se ipak odluče otputovati na odmor.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je ovog tjedna o mogućnosti stvaranja okvira za putovanja ovog ljeta razgovarao s kolegama iz susjednih zemalja i zemalja koje slove kao popularna turistička odredišta njemačkih građana, među kojima je i Hrvatska.
Aregentinac Emilijano Galicio iz Buenos Airesa namjeravao je da se u Crnoj Gori zadrži nekoliko dana na njegovom turističkom putovanju kroz Evropu, ali je zbog pandemije korona virusa ostao dva mjeseca i još uvijek je neizvjesno kada će se vratiti u domovinu.
“Obišao sam Poljsku, Češku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju i iz Bosne i Hercegovine početkom marta došao u Crnu Goru, sa namjerom da ostanem nekoliko dana, zatim produžim za Grčku, onda otputujem za Istanbul odakle sam namjeravo da se avionom vratim u Argentinu”, priča Emilijano za Boka News.
Ali u roku dva tri dana sve se promijenilo. “ Ne znam vaš jezik i nisam pažljivo pratio vijesti, zato sam bio zatečen kada sam saznao kakve je razmjere uzela epidemija korona virusa. U roku od nekoliko sati sve je zatvoreno, ulice su opustjele,…Pokušao sam da iz Podgorice odem za Beograd u nadi da će mi argentinska ambasada pomoći da se vratim kući. Kupio sam kartu, ali mi je šofer autobusa koji je vozio za glavni grad Srbije kazao da ne zna da li ću stići do tamo, jer je moguće da mi ne dozvole ulazak u zemlju zbog pandemije korona virusa. Savjetovao mi je da ostanem u Podgorici”, kaže Emilijano.
Svi njegovi pokušaji da se nekako domogne doma ostali su bezuspješni. Argentinska ambasada u Beogradu , koju redovno kontaktira nije, kao neke druge zemlje organizovala povratak svojih građana u domovinu. “Bio sam spreman da odem u bilo koju evropsku zemlju odakle bih imao let za Argentinu , ali do danas iz naše ambasade nisam dobio nijednu opciju za tako nešto”, rezigrirano priča Emilijano. Prema njegovom saznanju u region je desetak argentinskih građana koji, iako to žele, ne mogu da se vrate u domovinu.
I jedan kuriozitet – Aregentina u kojoj raste broj zaraženih COVIDOM 19 zatvorila je granice i za sopstvene državljane koji su iz bilo kog razloga ostali van zemlje .
U jednom visokotiražnom argentinskom časopisu izašlo je nekoliko tekstova koji su pratili sudbinu njihovih državljana koji su zbog panedmije korona virusa ostali “zarobljeni” daleko od kuće.
Nakon što je objavljen tekst o Emilijanu, Novljaninu Gordanu Stojoviću, koji je bio ambasador u Argentini od 2014 do 2019 godine, javili su se prijatelji sa molbom da mu pomogne.
Stojović ga je doveo i ugostio u Herceg Novom. “Nedostaje mi moja zemlja, ali sada se osjećam kao u sopstvenoj porodici, među ljudima koji pričaju moj jezik”, zadovoljan je Emilijano.
Emilijani i Gordan
Žao mu je što zbog pandemije korona virusa i ograničenja putovanja nije bolje upoznao Crnu Goru i njene prirodne i kulturne znamenitosti, ali ističe da zato ima samo pozitivna iskustva sa našim ljudima, prije svega sa njegovim domaćinima u Herceg Novom.
Kako sada stoje stvari, i prema procjenama koje dobija iz Argentine, Emilijano koji je kompjuterski programer , zbog epidemije korona virusa u njegovoj zemlji, moraće ostati u Crnoj Gori do septembra… možda i duže. Namjerava da to vrijeme iskoristi što bolje, uživajući u našoj zemlji.
Potres magnitude 5,8 stepeni zabilježen je u prvim satima četvrtka u središnjem dijelu Sredozemnog mora, a podrhtavanje tla osjetilo se i u Dubrovniku.
Prema izvješću Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) potres se dogodio nešto prije dva sata po srednjoeuropskom vremenu. Epicentar je bio oko 240 kilometara jugozapadno od grčke pokrajine Methoni, a hipocentar je bio na dubini od 10 kilometara.
Prema svjedočenjima s internetskog portala EMSC-a (emsc-csem.org), potresa su bili svjesni stanovnici mnogih mediteranskih zemalja, a u Hrvatskoj su ga osjetilli Dubrovčani, iako su bili udaljeni 846 km od epicentra.
U Staklenoj galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor otvorena je izložba crteža i fotografija na temu Kulturno naslijeđe – izvor kreativnosti.
Izložba je organizovana povodom 21. maja Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj, a u okviru obilježavanja proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, 21. maja.
Na konkurs su se odazvala djeca i mladi iz Crne Gore, koji su svojim crtežima i fotografijama oživjeli bogato kulturno naslijeđe naše zemlje.
Autorke izložbe su Aleksandra Tomović i Ksenija Stanković, koje su online otvorile izložbu, uslijed poštovanja propisanih mjera Instituta za javno zdravlje.
Izložbu je moguće pogledati od ponedjeljka 25. maja do petka 29. maja, u terminu od 9 do 14h.
Nagrađenim učesnicima nagrade će biti uručene u ponedjeljak, 25. maja u podne, u Staklenoj galeriji Kulturnog centra.
Savezni sud države Virginije odobrio je spasilačkoj tvrtki “RMS Titanic” da iz olupine broda iznese bežični telegraf s kojega je upućen S.O.S. poziv u trenutku dok je prekooceanski putnički brod tonuo u sjevernom Atlantiku 15. aprila 1912. godine.
Sutkinja Rebecca Beach Smith složila se da je Marconijev radio telegraf značajan kulturni i povijesni artefakt koji je ugrožen u olupini Titanica na dnu Atlantika, piše ABC news.
U obrazloženju svoje odluke Smith je napisala da je izvlačenje Marconijeva radio telegrafa s Titanica “doprinos nasljeđu preostalom nakon potonuća broda, onih koji su preživjeli i svih koji su stradali u toj nesreći”.
Odluci suda u Virginiji oštro se protivi Nacionalna agencija za oceane i atmosferu (NOAA), jer se oko olupine Titanica nalaze “posmrtni ostaci više od 1500 stradalih putnika koje treba ostaviti na miru”, prenosi Hina.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) pokrenula je danas novu kampanju pod nazivom “U društvu prirode”, čiji je cilj promovisanje raznovrsne prirode uz poštovanje zdravstvenih standarda i osjećaja sigurnosti koji treba da izazove kod turista koji žele da posjete Crnu Goru.
Direktorica NTO, Željka Radak Kukavičić, kazala je da će ova turistička sezona biti izazovnija i drugačija, ali da će predstavljati jedno novo iskustvo.
„Rukovodeći se činjenicom da smo željni odmora i relaksacije u narednom periodu svjesni smo da će najvažniji aspekt ove sezone biti sigurnost. Kao društvo u cjelini smo se pokazali odgovornim i zbog toga smo prepoznati kao sigurna i bezbjedna destinacija, o čemu pišu poznati svjetski mediji“, rekla je Radak Kukavičić agenciji Mina-business.
Ona je kazala da sa tom istom odgovornošću žele da dočekaju turiste i pokažu im da se u državi poštuju svi standardi i preporuke nadležnih zdravstvenih vlasti.
„Mjeseci karantina koji su iza nas, donijeli su dvije kontradiktorne posljedice. Sa jedne strane želja za slobodom i mirom, a sa druge dodatni oprez i strah od društvenih kontaka. Kroz kampanju želimo da pomirimo ta dva ponašanja stavljajući akcenat na našu netaknutu i raznovrsnu prirodu, u kojoj se svi možemo osjećati slobodno, koja je dio nas i čiji smo mi dio, u kojoj nijeste sami čak i kad ste na fizičkoj distanci, u društvu porodice i prijatelja“, objasnila je Radak Kukavičić.
Ona je saopštila da vizuali i spot, koji je u pripremi, žele da pokažu odgovorniji odnos prema prirodi i da kroz boje ukažu na tu čistotu i osjećaj sigurnosti koji treba da izazove kod nekoga ko želi da dođe u Crnu Goru.
„Činjenica je da je naš turizam u najvećoj mjeri zasnovan na međunarodnim dolascima i ino turizmu, ali sa druge strane imamo određeni procenat naših gostiju koji nijesu otkrili mnogo toga o Crnoj Gori“, navela je Radak Kukavičić.
Prema njenim riječima, turistička privreda se potrudila da akcijama za ovu sezonu pripremi povoljne aranžmane što će uticati na to da veliki broj ljudi provede odmor u Crnoj Gori, iskoristi ljeto, upozna državu na drugačiji način, ali i da doprinos nacionalnoj ekonomiji.
„U prvoj fazi, kampanja je usmjerna našim građanima, i zavisno od dinamike otvaranja granica i ostvarivanja kontakata sa zemljama, na taj način će kampanja ići i prema tržištima Evrope i regiona“, kazala je Radak Kukavičić.
Ona je precizirala da su ciljne grupe porodice, ljudi avanturisti koji vole taj segment turizma, ali i luxury segment gostiju kojima imaju šta da pokažu kada je u pitanju gostoprimstvo i sjaj luksuza uvezan sa prirodom.
„Akcenat će biti na našim društvenim mrežama, jer taj način komunikacije je najaktuelniji i najviše zastupljen. Vjerujem da ćemo imati punu podršku medija i na najbolji način pokazati da u društvu prirode nijesi sam, da možeš da osjetiš slobodu i da se lijepo provedeš“, smatra Radak Kukavičić.
Ona je, odgovarajući na pitanje o očekivanjima za ovu sezonu, kazala da je ona počela otvaranjem svih ugostiteljskih objekata.
„Ono što je najvažnije što se prepoznaje širom Evrope i svijeta je da smo kao odgovorno društvo i odgovornim ponašanjem doprinijeli da nas svi prepoznaju kao jednu sigurnu destinaciju“, ocijenila je Radak Kukavičić.
Ona smatra da je potrebno, kao i do sada, biti na visini zadatka, pokazati to odgovorno ponašanje i tako dočekati turiste, primjenjujući sve što su nadležne zdravstvene vlasti naložile.
„Svi koji su u vezi sa turizmom i rade u tom sektoru su optimistični po prirodi i mi ovu sezonu dočekujemo sa blagim optimizmom. Vjerujemo da ćemo otvaranjem granica generisati određeni turistički promet koji će u nekoj mjeri amortizovati gubitke koje smo imali u prvoj polovini godine i vjerujemo da će naša tradicionalna tržišta, Evrope i regiona, i ove godine biti zastupljena u Crnoj Gori“, kazala je Radak Kukavičić.
Ona je rekla da je sigurna da će se i u ovoj turističkoj sezoni generisati određeni promet.
„Sigurna sam da ćemo mi kao građani Crne Gore doprinijeti tome da potrošnjom u našoj zemlji damo doprinos amortizovanju gubitaka i podizanju naše nacionalne ekonomije“, zakljlučila je Radak Kukavičić.
Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore sinoć je u Kotoru organizovana bakljada sa gradskih bedema.
Tačno u ponoć sa uz himnu “Oj, svijetla majska zoro” počela je bakljada. Dostojanstveno, uz crnogorske pjesme i zastave Kotorani su napravili fantastičan spektakl sa gradskih bedema.
Obilježavanje 21. maja Dana nezavisnosti nastavlja se danas u podne kada kreće vožnja automobilima okićenih zastavama Crne Gore uz poštovanje mjera NKT-a, saopšteno je iz Opštine Kotor.
Ministar turizma Gari Cappelli najavio je u srijedu da će Hrvatska 29. maja otvoriti granicu za građane Slovačke, Češke, Mađarske i Austrije, a prije toga će biti objavljena i aplikacija koje će omogućavati brži protok kroz granicu.
Cappelli je to izjavio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici nakon videokonferencije ministara turizma država članica EU-a, druge održane u zadnjih mjesec dana u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a.
Kazao je da kada postoje slične epidemiološke situacije u pojedinim zemljama, po principu nediskriminacije, bilateralno će se dogovarati i mogućnost otvaranja granica.
“Mi smo sa Slovenijom imali taj dogovor i to za početak funkcionira”, kaže Cappelli te najavljuje da će se s 29. majom isto napraviti i s još četiri -pet zemalja, oko čega se detalji još dogovaraju, a to će uključivati Slovačku, Češku, Mađarsku i Austriju.
“Da građani iz tih zemalja, iz gospodarskih razloga, vlasnici kuća, brodova i slično, mogu doći u Hrvatsku, slično kao i Slovenci, bez da budu u karanteni”, pojasnio je Cappelli.
S otvaranjem prema tim zemljama srednje Europe, još uz Njemačku te kasnije Poljsku, Hrvatska zaokružuje više od 60 posto svog ukupnog turističkog prometa, navodi Cappelli, dodajući da se za kasnije eventualno mogu očekivati i gosti iz Italije.
Pritom napominje da su svi suglasni da zemlje idu u bilateralne dogovore oko dolazaka turista, a kaže da većina zemalja EU-a najavljuje labavljenje u turističkom i ugostiteljskom sektoru do 15. juna.
Najavio je i da ministarstva uprave i turizma, zajedno s MUP-om, pripremaju i internetsku aplikaciju za što brži protok građana kroz granicu i olakšavanje kontrole, a bit će gotova prije 29. maja. Izradit će se za ulazak u Hrvatsku, a bit će ponuđena i drugim zemljama.
Paket Komisije za oporavak gospodarstva 27. maja
Na sastanku ministara turizma su između ostalih sudjelovali i povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton te povjerenica za transport Adina-Ioana Valean, u kontekstu toga da su krizom zbog koronavirusa najviše pogođeni turizam i promet.
Objava prijedloga mjera Komisije za oporavak europskog gospodarstva očekuje se 27. maja, kada bi se trebalo znati i koliko će koja zemlja dobiti sredstava, pa tako i Hrvatska, pa će i znati koliko će se moći pomoći i tim dvama sektorima.
Naime, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak su predložili osnivanje fonda od 500 milijardi eura za najteže pogođene regije i gospodarske sektore u Uniji. Pritom se radi o financijskoj pomoći a ne kreditu, a Komisija bi tu svotu trebala prikupiti preko zajedničkih obveznica.
Raspravljano i o vaučerima
Europski ministri turizma na sastanku su raspravljali i o pitanju vaučera, a oko toga nije postignut konsenzus, pri čemu jedan dio zemalja podupire njihovo uvođenje.
“Tu smo još bili na neki način u raskoraku, to će se u još ovih tjedan do dva raspravljati i onda donijeti neki zaključci na temelju kojih ćemo zauzeti zajednički stav”, izjavio je Cappelli.
Naime, Komisija je nedavno objavila da ostaje pri stajalištu da se moraju štititi prava potrošača koja predviđaju da se za otkazane letove mora vratiti novac ako putnik na tome inzistira, s tim da je dopušteno ponuditi vaučer ali samo ako na to putnik pristaje.
Također, Komisija predlaže da vaučeri koje putničke agencije nude za otkazane karte budu dovoljno atraktivni kako građani ne bi inzistirali na povratu novca, koje i dalje ostaje neupitno pravo.
Na upit novinara o sutrašnjem prosvjedu Inicijative povremenih prijevoznika i Glasa poduzetnika na Markovom trgu, Cappelli kaže da je izričito od 15 leasing kuća tražio da izađu u susret prijevoznicima te da oni imaju njegovu punu njegovu podršku, a izvijestio je i kako je udruge koje pokrivaju sektor prijevoza pozvao na razgovor koji bi se trebao održati sutra.
Cilj je, kaže Cappelli, zauzeti zajednički stav prema leasing kućama i bankama “da još jednom inzistiramo da pomognu”, dodajući kako je prijevoznicima leasing upravo i najveći uteg.
Na jučerašnji sastanak u organizaciji udruge Glas poduzetnika i Inicijative povremenog prijevoza putnika o nezavidnoj situaciji u kojoj su se našli povremeni prijevoznici, u utorak su došli samo predstavnici tri leasing društva i Hanfe, a nitko iz pozvanih ministarstava, pa su iz Inicijative najavili novi prosvjed za četvrtak.
Inicijativa od banaka i leasing društava traži moratorij na kredite i leasinge na rok od najmanje 12 mjeseci s otpisom kamata, ali i bespovratna sredstva iz fondova EU za spas branše, kao i produljenje mjera za očuvanje radnih mjesta na dodatna 3 mjeseca za te djelatnosti i ukidanje periodičkih tehničkih pregleda za vrijeme trajanja epidemije. Žele i da im se kamate na kredite otpišu ili smanje na razinu od 0,5 do 1 posto, sa sadašnjih 4 posto.
Turistička sezona u Grčkoj počeće 15. juna otvaranjem hotela, dok će direktni međunarodni letovi ka grčkim destinacijama postepeno biti obnavljani od 1. jula, izjavio je premijer Kirijakos Micotakis, a prenosi AP.
U televizijskom obraćanju naciji, Micotakis je danas rekao da je Grčka “uspela da ograniči širenje korona virusa” i da je njen odgovor na zdravstvenu krizu “primer koji treba slediti”.
Njegova vlada je dosta rano uvela zabranu kretanja zbog korona virusa i izbegla veliki broj inficiranih i umrlih od korona virusa.
Međutim, restriktivne mere zadale su težak udarac grčkoj ekonomiji, čiji je ključan deo turizam, zaslužan za više od 20 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Grčku je prošle godine posetilo više od 34 miliona turista koji su tamo potrošili 18,2 milijarde evra, pokazuju zvanični podaci, piše AP.
“Suočimo se hrabro sa stvarnošću: turizam je u aprilu i maju dostigao najnižu tačku. Tako da šta god da postignemo ove godine, biće od koristi”, kazao je Micotakis.
Grčki premijer je najavio petomesečno smanjenje poreza na saobraćaj sa 24 na 13 odsto, što će tokom turističke sezone dovesti do jeftinijih brodskih, autobuskih i avionskih karata, kao i smanjenje poreza na kafu, bezalkoholna pića i karte za bioskope pod vedrim nebom.
Grčki ministar turizma naveo je da će Grčka, pre kraja maja, izdati listu zemalja iz kojih će građani moći da dođu u Grčku.
“Lista će biti sastavljena na osnovu epidemioloških faktora, a balkanske, baltičke zemlje, Nemačka, Izrael i Kipa će, najverovatnije, biti u prvom talasu”, rekao je grčki ministar turizma Hari Teoharis.
Pojasnio je i da turisti neće morati da idu u karantin, niti da imaju negativan test na COVID-19, ali da grčke vlasti zadržavaju pravo da nasumično testiraju turiste.
Zaraza korona virusom potvrđena je u Grčkoj kod 2.850 osoba, od kojih je umrlo 166.
Švedsko istraživanje pokazalo je kako je do kraja aprila samo 7,3 posto stanovnika Stockholma razvilo antitijela na koronavirus, što bi moglo pojačati bojazni da odluka da se Švedska ne zatvori zbog koronavirusa neće tako brzo dovesti do kolektivnog imuniteta.
Tu je strategiju zagovarao glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell. On je dao preporuku da se protiv širenja virusa koriste dobrovoljne mjere, za razliku od drugih država koje su uvele obavezne mjere i karantenu.
U Švedskoj su tako ostale otvorene većine škola, restorana, kafića i poslovnica, čak i dok je veći dio Europe bio zatvoren. Broj mrtvih od covida-19 je u Švedskoj mnogo veći nego u drugim nordijskim državama, iako manji nego u zemljama poput Velike Britanije, Italije i Francuske.
Najveći broj mrtvih po glavi stanovnika u Evropi
Broj pacijenata na intenzivnoj njezi u Švedskoj je pao za trećinu otkad je krajem aprila imao svoj vrhunac, a zdravstvene vlasti tvrde da epidemija usporava. No Švedska je u posljednjih sedam dana zabilježila najveći broj mrtvih po glavi stanovnika u Evropi.
Istraživanjem o antitijelima htjelo se utvrditi postoji li potencijal za kolektivni imunitet, odnosno je li dovoljan broj u populaciji razvio imunitet, čime bi se zaraza prestala širiti.
Švedska zdravstvena agencija u srijedu je rekla da se rezultati tog istraživanja poklapaju s njihovim modelima da je gotovo trećina Stockholma zaražena, objasnivši kako je studija provedena prije puno vremena te se bolest u međuvremenu još proširila.
“Malo je manje nego što smo očekivali, no ne puno, možda za jedan do dva postotna boda”, kazao je Tegnell.
No, koncept kolektivnog imuniteta nije još ispitan u slučaju koronavirusa te se ne zna koliko traje imunitet od zaraze kod oporavljenih pacijenata.
Istraživanje je rađeno na temelju 1,1 tisuća testova iz cijele Švedske, a objavljene su samo brojke za prijestolnicu.
Švedsko zdravstvo isticalo je da kolektivni imunitet nije cilj sam po sebi, nego da je svrha strategije usporiti širenje virusa kako ne bi preplavio zdravstveni sustav, no ne i potpuno ga suzbiti.
Švedski stručnjaci tvrdili su da države koje su uvele potpune karantene kako bi spriječile izloženost virusa dolaze u opasnost ponovnih izbijanja zaraze.
“Mislim da je imunitet krda daleko od nas”
Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je države da se ne oslanjaju na stvaranje kolektivnog imuniteta, odnosno “imuniteta krda”. Prošli tjedan je objavila da su svjetska istraživanja pokazala da su antitijela pronađena u samo između 1 i 10 posto populacije, što se poklapa s nedavnim rezultatima u Španjolskoj i Francuskoj.
Među kritičarima pristupa svoje države je Bjorn Olsen, profesor zaraznih bolesti na sveučilištu u Uppsali koji smatra da je koncept kolektivnog imuniteta “opasan i nerealan” u slučaju covida-19.
“Mislim da je imunitet krda daleko od nas, ako ga ikad i postignemo”, rekao je za Reuters nakon objave rezultata istraživanja.
U Švedskoj je trenutno zaraženo više od 30 hiljada ljudi, a preminulo je njih 3831, što je tri puta više od zbroja smrtnih slučajeva u Danskoj, Norveškoj, Finskoj i na Islandu.
