Povodom 34. rođendana ekološke države Crne Gore, u subotu 20.09.2025 je na prostoru industrijske zone Parka prirode Ulcinjska solana održana akcija sadnje autohtone mediteranske vrste hrasta crnike (Quercus ilex). Ova inicijativa predstavlja prvi korak u uređenju i obogaćivanju prostora solane, sa ciljem stvaranja ambijenta koji će služiti na radost i posjetiocima i pticama koje ovo područje nazivaju svojim domom.
Akciji su se, pored učenika SMŠ “Bratstvo-jedinstvo”, pridružili i mališani iz Osnovne škole u Štodri, zajedno sa svojim roditeljima. Svoj doprinos dali su i potpredsjednik Opštine Ulcinj gdin Beqir Sella i saradnici sekretariata za ekologiju kao i članovi civilnog sektora iz Ulcinja, kao i brojne porodice sa djecom i volonteri Društva MSJA, čime je još jednom potvrđena važnost zajedništva i međugeneracijskog povezivanja u očuvanju prirode.
Nakon podjele zadataka i uspješno realizovane sadnje, druženje je nastavljeno uz piknik i prijateljsku atmosferu, što je dodatno učvrstilo duh zajednice koji prati aktivnosti MSJA.
Ova aktivnost ujedno je označila završnu veliku akciju u okviru projekta Kutak ekološkog zajedništva – KEZ, kroz koji su se tokom prethodnih mjeseci povezivale različite generacije. Mladi i stariji učesnici zajedno su učili o ekologiji, klimatskim promjenama i očuvanju prirode, dijelili iskustva i stvarali nove vrijednosti. Projekat KEZ pokazao je da su zajedništvo i solidarnost čvrst temelj održivog razvoja zajednice. Projekat KEZ – Kutak ekološkog zajedništva realizuje Društvo Dr Martin Schneider–Jacoby – MSJA, u okviru programa „Podržani = Osnaženi“, koji sprovodi Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.
Formiranjem aleje hrasta crnike u industrijskoj zoni Ulcinjske solane stvorena je nova vrijednost i temelj za buduće projekte. Već u narednom periodu planirano je formiranje dječijeg kutka, koji će ovaj prostor učiniti još sadržajnijim i privlačnijim za posjetioce svih generacija. Učesnici su na dan Ekološke države uredili prostor, i postavljene su klupe 3D Sobe od recikliranog materiala tkz Ekodaske. Uređenje dječijeg kutka je podržan od strane Opštine Ulcinj u okviru projekta Ekološko zajedništvo-Generacije u akciji.
MSJA se zahvaljuje svim učesnicima na učešću, dobroj energiji i podršci, uz poziv da nastavimo zajedno graditi održivu budućnost za Ulcinj i cijelu Crnu Goru.
Dok Budva broji turiste, kvadrate betona i (još) neotvorene objekte kulture, zaposleni u Javnoj ustanovi (JU) “Muzeji i galerije Budve” već mjesecima vježbaju drevnu umjetnost preživljavanja – bez plata, ali i bez krivice, saopštila je danas direktorica Lucija Đurašković.
“Razlog? Savršena simbioza pravne akrobacije CRPS-a (Centralni registar privrednih subjekata) i Opštine Budva kao političkog nalogodavca, uz potpunu ignoranciju čl. 13. Statuta i čl. 43. Zakona o kulturi, te mišljenja i preporuke Ministarstva kulture. Selektivno uslovljavanje, mobing nad zaposlenima i diskriminacija, s obzirom da su sve ostale institucije koje su na budžetu Opštine uredno primile plate”, istakla je Đurašković u saopštenju.
Ona je dodala da je kao direktor, “u više navrata upozoravala i Opštinu i CRPS na očigledne nezakonitosti – procedure izbora člana Savjeta iz reda zaposlenih nisu poštovane, Savjet je nezakonito formiran, a prijava u registar potpisana od pogrešne osobe”.
“Odgovor? Tišina. Dok Opština kroji političke naloge, CRPS se pokazuje kao perfektan izvršilac – uredno upisuje nezakoniti Savjet u registar bez provjere dokumentacije, bez da provjeri ko su članovi prema važećem zakonu i bez da traži potpis direktora, jedine osobe koja po zakonu smije da potpiše prijavu. Rezultat: nezakonit Savjet, blokirane plate i kulturna baština Budve pretvorena u kolateralnu štetu. Zaposleni su taoci kombinacije političkog uplitanja Opštine i mehaničkog izvršavanja nezakonitosti od strane CRPS-a, dok savjetnica i načelnica odlično odrađuje ‘stručnu’ ulogu u ovom pravnom cirkusu”, poručila je Đurašković.
Ona je kazala da ako zakon može da se ignoriše, politika da ga zamijeni, a CRPS da sprovodi pravnu akrobaciju uz blagoslov političkog nalogodavca, zaposleni su jedini koji plaćaju ulaznicu za ovu budvansku predstavu apsurda.
“Nadležna inspekcija i SDT (Specijalno državno tužilaštvo) bi konačno, poslije niza poziva i ukazivanja, trebali da provjere – je li ovo samo neznanje, ili sistematska zloupotreba i korupcija koja cvjeta u ritmu političkih interesa. Do tada, zaposleni u ‘Muzejima i galerijama Budve’ ostaju bez plata, a Budva nastavlja da piše svoje sramne pravne i političke eksperimente – predstavu u kojoj su građani i radnici ti koji plaćaju ulaznicu, dok zakoni, kultura i zdrav razum mirno sjede na tribini čekajući nove pravne nezakonitosti”, rekla je Đurašković.
U Hrvatskoj je u prvoj polovici septembra promet kroz fiskalizaciju veći za 7,5 posto u odnosu na lani, uz naznaku da je i zarada bolja nego u drugoj polovici lipnja.
Iako Jutarnjem listu iz Hrvatske turističke zajednice ne daju podatke o fizičkom prometu turista prije kraja mjeseca, i površna pretraga portala za rezervacije pokazuje da se pristojan apartman u zadnjim danima rujna ne može naći za manje od 100 eura. Sve ove brojke pokazuju da je rana jesen definitivno novi generator rasta turizma, iako i dalje ovisi najviše od vremenu.
Hotelijeri su zadovoljni bukingom za septembar i za prvi tjedan oktobra. Kako je glavnina turističkih noćenja u posezoni ipak u kvalitetnijem smještaju, za očekivati je da će ovogodišnja posezona možda čak nadmašiti lanjsku.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, ukupan broj dolazaka u Hrvatsku u avvgustu iznosio je 4,96 milijuna, što je porast od 1% u odnosu na prethodnu godinu, dok su noćenja iznosila 31,2 milijuna, što je pad od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Nadalje, u prvih 8 mjeseci ove godine broj dolazaka turista porastao je za 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok su se noćenja povećala za 1%.
Iako brojke o prihodima za industriju neće biti dostupne još nekoliko mjeseci, prelaskom na premium segmente, industrija u cjelini prelazi s masovnog turizma na luksuznije ponude. Stoga u budućnosti možda više nećemo govoriti o dolascima i noćenjima kao glavnim pokazateljima, jer oni uglavnom stagniraju, već o prihodima, što detaljnije govori o razvoju industrije, čak i ako to dolazi na štetu rastućeg broja turista, posebno kao rezultat konkurencije iz drugih turistički orijentiranih zemalja, napisali su ovih dana analitičari Intercapitala.
Domaće namirnice podorjenskog kraja, gastro delicije pripremane po autohtonim receptima uz predstavljanje kulturne baštine i edukativne radionice, okosnica su dvodnevnog Sajma domaće trpeze koji se sedmi put održan na Kamenom.
Manifestaciju priređuje Turistička organizacija Herceg Novi u okviru prekograničnog projekta SUSTOUR 2021-2027, na kojem su partneri i Grad Drniš, Šibensko-kninska županija, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zapadnohercegovačkog kantona.
Vrijednost projekta je oko 1,9 miliona eura, od čega je oko 314 hiljada eura na raspolaganju hercegnovskoj Turističkoj organizaciji, podsjetio je potpredsjendik Opštine, Ivan Otović otvarajući sajam.
„Ovakav projekat pomaže naš put ka diversifikaciji turističke ponude, a znamo da je Herceg Novi grad turizma i da od njega zavisimo u velikoj mjeri. SUSTOUR nam donosi mogućnost da na bolji način valorizujemo naše zaleđe koje ima mnogo toga da ponudi jer obiluje, prije svega, prirodnim ljepotama, ali i gastro specijalitetima. Ovo je još jedan pokazatelj da Opština Herceg Novi i organizacije koje rade pod njenim okriljem, njeguju dobru regionalnu saradnju. U prethodnih nekoliko godina, možemo se pohvaliti uspješnom realizacijom izuzetno značajnih projekata koji su finansirani kroz Interreg program prekogranične saradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Vjerujem da će i SUSTOUR biti jedan od tih uspješnih projekata po kojem će Herceg Novi biti prepoznatljiv i koji će nam otvoriti mogućnosti za nove projektne podvige“, kazao je Otović.
Kameno sajam – foto RTHN
Jedan od stubova i zaštitnika kulturne baštine i naslijeđa naroda je porodica, kazao je Stefan Stanovčić, pozdravljajući učesnike i goste u ime MZ Kameno i domaćinstva Stanovčić.
„Ono što porodica radi unutar svog doma je jedinstven pristup kojim doprinosi očuvanju kulturne baštine. Jedan od centralnih aspekata porodice je i trpeza gdje oni dijele namirnice, a ako bolje pogledamo trpezu, spoznaćemo šta je jedan narod stekao, kakva mu je istorija i kako riješava sve nedaće. Kulturološki pristup treba da počne od ljudi, a ne od širih koncepata. Zahvaljujem se izlagačima koji prisustvom, namirnicama i svakodnevnim trudom koji ulažu, doprinose očuvanju kulturnog koncepta kako bi omogućili novim generacijama da ga nauče“, kazao je Stanovčić.
Uz zahvalnost gostima i organizatorima, istakao je da zaštita i razvoj ovakvih sajmova treba biti imperativ koji će, osim lijepih utisaka, biti i inspiracija za dalju promociju.
Sajmu prisustvuju i partneri iz grada Drniša, gradonačelnik Tomislav Dželalija, kojima je ovo drugi SUSTOUR projekat.
„Mi smo vodeći partner u ovom projektu koji prvenstveno doprinosi unapređenju kvaliteta života, a sa druge strane jačamo i naše dobrosusjedske odnose. Zahvalio bih se svima koji učestvuju u projektu i pozivam ih da nastavimo saradnju u razvijanju novih projekata“, rekao je za RTHN gradonačelnik Drniša.
Ivana Sučić, pročelnica za gospodarstvo, finansije i društvene djelatnosti Šibensko-kninske županije, kaže za RTHN da je saradnja Drniša i Herceg Novog na zaista visokom nivou.
„Sa kolegama iz Herceg Novog imamo stvarno odlično iskustvo i skoro se osjećamo kao familija, odnosno, razvili smo i dosta jake prijateljske odnose. Ovaj događaj nam je veoma važan s obzirom da djelimo zajedničke interese i zajedničku baštinu. Mi takođe organizujemo brojna ovakva događanja, sajmove pršuta, sajmove vina i stvarno nam je zadovoljstvo što smo danas ovdje“, kaže Sučić.
Na sajmu učestvuje 14 izlagača koji su imali samo riječi hvale za ovogodišnju manifestaciju. Svetlana Stanovčić predstavila je domaću trpezu sela Kameno koje je poznato po siru i domaćim prooizvodima.
Kameno sajam – foto RTHN
„Učestvovali smo svih sedam puta i žao mi je što se nismo i ranije sjetili svega ovoga. Ovo je jedno fino okupljanje da predstavimo našu tradiciju i naše zaleđe, naše selo i svako ima priliku da predstavi svoj dio proizvoda i svoje domaćinstvo. Na štandu imamo sve domaće, ono što mi sami proizvodimo. Baza je domaći sir i sve što ide uz domaći sir, jer ako imate sir morate imati i pršut, sve je povezano, kao lanac ishrane u prirodi, tako je to i u domaćinstvu. Imamo pršut, masline, sir, ručne radove kojim se zanimaju naše mame, bake, komšinice. Turisti su zainteresovani, bilo je interesovanja svih ovih godina, ali ove godine je baš veliko interesovanje“, kaže za RTHN Svetlana.
Gazdinstvo Milosavljević iz Mojdeža izložilo je domaći med, a za štandom je Zlatka Milosavljević.
„Imam stare mušterije i kupce koji redovno kupuju, a sve prodajemo i u Zdravoj hrani. Učestvovala sam u svakoj akciji, što god sam donijela to sam prodala i ljudi su zadovoljni, što je najvažnije. Imamo livadski med iz Mojdeža, od pelina je med sa Vrbanja i imamo med sa saćem, isto iz Vrbanja“, kaže Zlatka za RTHN.
Marko Rovčanin iz Pljevalja prvi put je na Kamenom.
„Izlažemo proizvode od ljekovitog bilja od ehinacee, nevena i drugog bilja. Dolazimo iz sela Boljanići i sve beremo u ekološki čistoj sredini. Očekujemo da vidimo malo zabave, malo izlagača, da probamo nešto hrane, da predstavimo naše proizvode i očekujemo da će turisti doći organizovano, autobusima. Imamo i druge poslovne kontakte sa Herceg Novim, sa apotekama, trgovinama zdravom hranom i zadovoljni smo“, kaže Rovčanin za RTHN.
Kameno sajam – foto RTHN
U kulturno umjetničkom programu učestvovali su članovi KUD Sloga iz Đenovića, muzičar Miroslav Šekarić, a poseban segment bila je priprema pašta-šute za koju su bile zadužene žene iz Đenovića, kao i Stara kužina Stanovčić. Upriličena je i edukativna pješačka tura koju je vodio Željko Starčević.
Drugog dana sajma održana je dječija eko-radionica, a potom i interaktivna radionica tradicionalnog kuvanja.
Interreg projekat SOUSTOUR odobren je u prvom pozivu trilaterale Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021 – 2027, a cilj je unaprijeđenje održivog ekonomskog razvoja, socijalne uključenosti, inovacija te promocija kulturne baštine prekograničnog područja.
Član Auto moto sportskog kluba Kotor Milan Jakšić obilježio je prestižnu brdsku auto trku u Buzetu, u Hrvatskoj.
Trijumfovao je na trci evropskog šampionata i potvrdio da je spreman i za najjaču konkurenciju.
Jakšić je šestom pobjedom u sezoni ovjerio i novu titulu šampiona u Centralno-evropskoj zoni (CEZ).
Jakšić je kazao da je vikend bio veoma naporan, navodeći da trka počinje ujutro u devet, a završava se u 21 sat.
“Bio sam dobar na oba fronta i u CEZ-u i u EHCC – velika Evropa. U prvoj vožnji postigao sam svoje vrijeme iz prošle godine, a u drugoj sam bio brži i trijumfovao u vremenu dva minuta, 44,2 sekunde. Pobijedio sam sa pet sekundi prednosti ispred Italijana Hanesa Gajera i trećeplasiranog Španca Luisa Lopeza”, rekao je Jakšić u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
On je istakao da je zadovoljan prikazanim, navodeći da je dokazao da može da bude konkurentan i u najjačoj konkurenciji.
“Prošle godine na toj evropskoj trci bio sam treći, a nakon trijumfa razmišljam o planu da možda sljedeće godine odvozim čitav šampionat Evrope”, rekao je zvanično najbolji vozač Crne Gore u 2024. godini.
Jakšić je svojom Hondom nadvisio sve rivale na stazi u Buzetu, gdje je njegov mlađi brat Vasilije prije tri godine sa Mitsubisijem postao šampion Evrope u klasi i u generalnom plasmanu.
Stariji od braće Jakšić odbranio je u Buzetu titulu sampiona CEZ-a, pobijedivši ispred Hrvata Jaketića i predstavnika Slovenije Kavšeka.
U nastavku sezone čekaju ga dvije trke crnogorskog šampionata na Glavi Zete narednog vikenda i u oktobru u Dubrovniku.
Palestinci na ulicama – ilustracija / foto REuters
Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Kanada zvanično su priznale Palestinu kao državu.
Kir Starmer je objavio da Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje državu Palestinu, piše BBC
„Suočeni sa sve većim užasima na Bliskom istoku, djelujemo kako bismo očuvali mogućnost mira i rešenja u vidu dvije države“, rekao je Starmer.
Kako je kazao, to znači bezbjedan i siguran Izrael uz održivu palestinsku državu, a trenutno ne postoji ni jedno ni drugo.
„Zato danas, kako bismo oživjeli nadu u mir i rješenje zasnovano na dvije države, jasno izjavljujem, kao premijer ove velike države, kako Ujedinjeno Kraljevstvo zvanično priznaje Državu Palestinu”, rekao je Starmer.
Premijer Kanade Mark Karni na mreži X je naveo da Kanada priznaje državu Palestinu i nudi artnerstvo u izgradnji obećanja o mirnoj budućnosti za Palestinu i Izrael.
Australija je takođe objavila svoje priznanje palestinske države, pridruživši se Kanadi kao druga članica G7 koja je to formalno učinila.
Služba zaštite i spašavanja (SZS) Kotor u nedjelju 21. septembra je u 15:49 sati obaviještena od strane muške osobe da se sa priajeteljem nalazi na padinama brda Pestingrad, te da se ne mogu vratiti na stazu i zahtijevali su pomoć.
Na intervenciju su upućena tri vatrogasca sa opremom.
Pronađeni su oko 17:30 sati. U pitanju su mlađe muške osobe sa prebivalištem u Podgorici, statrosti 21 godinu.
Foto SZP Kotor
Kad možemo u brdo za furešte, možemo i za naše – poručili su iz SZP Kotor.
Vaterpolisti Primorca kao prvoplasirani završili su kvalifikacioni turnir za Ligu šampiona.
Primorac je večeras u Beogradu, u posljednjem kolu, savladao vicešampiona Evrope, ekipu Novog Beograda nakon boljeg izvođenja peteraca 18:16.
Obje ekipe pobjedama u prva dva kola osigurale plasman u grupnu fazu, a večerašnji duel odlučivao je pobjednika grupe.
Primorac će u nastavku Lige šampiona igrati u C grupi, u kojoj su još Ferencvaroš, Oradea i Breša, koja je osvojila drugo mjesto na turniru iza Mladosti i ispred Vuljagmenija.
Novi Beograd, koji predvodi crnogorski trener Petar Radanović, igraće u grupi sa Jadran M:telom, Pro Rekom i Jadranom iz Splita.
Marko Mršić je u regularnom toku bio najefikasniji sa šest golova, Jusuke Inaba i Nikola Brkić postigli su po dva, a po jedan Stefan Vidović, Balša Vučković i Đorđije Stanojević.
U poraženoj ekipi su trostruki strijelci bili naš centar Miroslav Perković i Miloš Ćuk.
U penal-ruletu su svi igrači Primorca Mršić, Inaba, Savo Ćetković, Vučković i Brkić bili sigurni, dok je golman Dimitrije Rističević zaustavio šut crnogorskog reprezentativca Đura Radovića.
Grupna faza Lige šampiona počeće 14. i 15. oktobra.
Povodom Svjetskog dana farmaceuta 25.09.2025. Teatar 303 poklanja kotorskoj publici događaj pod nazivom „Pjesma i smijeh kao lijek“ – velika sala kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom u 20h.
Ovo je multimedijalna komedija Teatra 303 u epizodi : „Al Proda sve“ sa filmom- video materijalima, humorom i muzikom, gdje publici isti glumci pokazuju svoju kreativnost kako na filmu, tako i na pozorišnim daskama kao i u kompozicijama.
Na provjereno-neprovjereni način preko SKY aplikacije javljeno je da je šeik stigao u Crnu Goru. U veliki studio 303 sve je spremno da se dočeka gost.
Ko ga je pozvao, da li dolazi kao spasilac budžeta, glavni glumac ili novi ministar otkriće publika na kraju..jer za vrhunac predstave novi šeik je spreman da kupi ne samo Boku, već i cijelu Crnu Goru.
U predstavi igraju : Ilko Marović, Nađa Pjetrović, Sara Čizmović, Dušan Kustudić, Nađa Radonjić, Dragan Buzdovan, Anastasija Sredojević, Jovana Samardžić i Nikolas Katharos.
U muzičkom dijelu učestvuju Zoran Dragović i Jovana Mršulja
U školskoj 2024/25. godini Akvarijum je posjetilo oko 4.000 učenika u organizovanim grupama, a najveći dio iz centralnog dijela Crne Gore, saopšteno nam je iz IBM-a.
Porodični obilasci Akvarijumu Boka pri Institutu za biologiju mora u Kotoru ove sezone čine 50% ukupne posjete, što potvrđuje da je ovo omiljeno mjesto za porodične izlete. Ovo je zvanični podatak koji smo dobili iz IBM-a, a da je tako i u septembru, uvjerili smo se i prilikom nedavne posjete, kada je unutrašnjost Akvariuma bila ispunjena brojnim posjetiocima, među kojima je bilo dosta mladih parova sa bebama i malom djecom.
Prema statistici IBM-a, u sezoni od juna do avgusta ove godine Akvarijum je obišlo oko 6.600 posjetilaca, a ukupno od početka godine do 16. septembra registrovano je oko 12.000 posjetilaca (ne uključujući školske posjete).
-Školske grupe zauzimaju značajno mjesto u ukupnom broju posjeta: u školskoj 2024/25. godini Akvarijum je posjetilo oko 4.000 učenika u organizovanim grupama, a najveći dio iz centralnog dijela Crne Gore, saopšteno nam je iz IBM-a. Dodaju da Akvarijum ostaje otvoren tokom cijele godine. Od 1. oktobra važi zimski režim rada: od srijede do petka 9:00–16:00, a subotom i nedjeljom 9:00–17:00 sati.
O posvećenosti kolektiva Akvarijuma edukativno-obrazovnoj misiji svjedoče i brojne grupne posjete djece iz vrtića škola iz cijele Crne Gore nešto manje je srednjoškolaca, a svake godine studenti sa različitih fakulteta sa kojima IBM sarađuje, posjećuju Akvarijum, gdje imaju pokazne vježbe i informiranje o organizmima koji se nalaze u postavci.
Milica Peković, akvaristkinja
– Akvarijum prije svega ima svrhu edukacije ljudi o biodiverzitetu Jadrana, o važnosti zaštićenih područja, zaštićenih organizama i o tome kako čovjek može da utiče na to kako da sanira štetu koju je već učinio. Trudimo se da posjeta Akvarijumu bude prijatna, da doprinesemo razvoju ljubavi prema moru, morskim organizmima, dajući informacije za znanje koje potrebno da se u budućnosti možda zajedničkim snagama uradi nešto po pitanju zaštite ili da se svojim primjerom pokaže kako se može brinuti o živom svijetu, kaže akvaristkinja Milica Peković, biolog po struci u razgovoru za Boka News.
U Akvarijumu je oko 50 različitih morskih organizama, od nekih vrsta do 40 primjeraka (arbun ili rombun), a od nekih samo jedan (hobotnica, plavi rak, torpedo). U prostoru su postavljene brojne info-tabele, različiti posteri sa QR- kodovima, koji pružaju više informacija o organizmima. Ipak je mnogo zanimljivija živa priča akvaristkinje Milice o tom morskom svijetu, svi posjetioci to vole da čuju, a neke od njih prenosimo ovdje.
– Novitet u postavci Akvarijuma od prije par mjeseci su tri primjerka ribe vrste “kavala”, uhvaćene u crnogorskim vodama. Osobine su joj da je jako mirna, da voli tamna mjesta, a kada osjeti da nema skloništa, obično se umiješa u jato drugih riba.
-Ribe kneževi su interesantne zbog svog polnog dimorfizma – na prvi pogled se jasno razlukuju mužjaci imaju narandžastu prugu i ženke sa crvenom tufnom. Vrlo su plašljive ribe, često se zakopavaju u pijesak, odakle im viri samo glava. Sa njima u tom bazenu su i dvije vrste korala koji su pristupni kod nas – grozdasti koral i kameni koral, kao i ljušturica koja je trenutno prazna ali pripada pužu bačvašu, kao najvećoj vrsti jadranskog puža kod nas.
-U jednom od bazena je meduza Cotylorhiza tuberculata, po narodnom “morsko jaje”, “jaje na oko”, prisutna kod nas u periodu avgusta i septembra.
-Od agresivnih vrsta koje su došle možda iz otvorenih mora imaju ribu lav, koja je dosta invazivna, zatim drhtulju, vrstu koja najčešće živi zakopana ispod pijeska, koja može da proizvede elektricitet, izazivajući osjećaj kao da vas je udarila struja, u slučaju da je dohvatite. Od otrovnih vrsta tu su i nekoliko vrsta škrpina, koje imaju otrovne bodlje, kao i zmijolika murina (dvije velike i dvije manje u drugom bazenu), koja ima otrovnu krv, otrovnu kožu i dva para vilica; dvije raže žutuge sa otrovnom bodljom, te plavi rak, još jedna invazivna vrsta.
-Lijepo je posmatrati ples morskog konjića, koji je zaštićena vrsta i koji u prirodi nema puno neprijatelja, jedu ga samo neke vrste rakova, pa je čovjek njegov najveći neprijatelj, jer ljudi ga zbog njegovog spolješnjeg izgleda izlovljavaju i koriste kao suvenir. S obzirom na to da bebe-morske konjiće rađa otac, koji može roditi do 150 mladih odjednom, od čega samo pet doživi polnu zrelost. Zaštićenih vrsta ima i tako malo, informacije o njima se u principu ne objavljaju iz razloga što mi želimo da ih dovedemo u još goru poziciju od one u kojoj su, objašnjava Peković.
Kernje
Orade su izložene u akvarijumu zajedno sa kirnjom, sa kojom se lijepo slažu.
-Kirnja je vrsta koja se rađa kao ženka, a koja kada naraste metar dužine postaje mužjak. Može dostignuti dužinu od 1,5m, težinu od 60kg i 60 godina života. Dužinu od 1m kada dolazi do promjene pola, dostiže između 12. i 15. godine života. I u našem akvariumu imamo dvije obične kirnje, od kojih se jedna zove Vanja, druga Saša, kako bi se imena ukopila i u periodu kad su ženke i u periodu kad su mužjaci. Uhvaćene su u našem dijelu Jadranskog mora, dobili smo ih od ribara. Uvijek se love veliki primjerci, iz razloga što su ti primjerci za ishranu, tako da u prirodi ostaje sve manje parova mužjaka i ženki, i zato imamo i zaštićena područja u moru, posebno područje Starog Ulcinja, gdje se vjeruje da se više njih mrijesti. Na taj način se pokušava povećati brojnost populacije, ističe akvaristkinja Milica Peković.
Akvarijum se prostire na 300 kvadratnih metara. Ima 18 bazena, koji su podijeljeni u 10 sistema, od kojih svaki ima jako puno filtera. Oni služe da kvalitet vode (temperatura, salinitet) u svakom bazenu bude idealan i da odgovara optimalnim uslovima organizma koji se u njemu nalaze, sa ciljem da se spriječi pojava i širenje mogućih patogena u bazenima.
Detalji iz postavke Akvarijuma Boka
Ribe su kao i čovjek- osjetljive su na stres
-Nije lako održavati ove organizme u bazenima, zato što se teško navikavaju na vještačke uslove. uvijek vodimo računa da organizmi koji su god nas imaju lijep i ugodan život. Ako organizam pokazuje stres i ne može da se navikne na zatočeništvo, mi ga ne zadržavamo akvarijumu. Svaki organizam koji dođe kod nas mora proći karantinski period i toku kojeg se vide sve te stvari koje su pokazatelji da li se one navikavaju ili se ne navikavaju -prvo je da li prima hranu ili ne želi da jede. To je prvi pokazatelj, a onda i sve druge stvari, jer ribe su uzetno osjetljive na stres kao i čovjek i često razvijaju kožna oboljenja.
Ajkule i raže u gostujućoj postavci
Pored stalne postavke živih organizama, posjetioci su do prije par dana imaju priliku da pogledaju i preparirane primjerke hrskavičavih riba iz Jadranskog mora, iz fonda Prirodnjačkog muzeja Podgorice: morskog prasca, ajkulu koja se hrani isključivo jajima drugih riba; tri različite vrste raža, kostelja, mako ajkulu, pješčanog psa, pešikana, morske mačke – najmanju vrstu Jadranskog mora koja može da naraste do jednog metra dužine, lisice, kao i veći primjerak modrulja. Tu je i velika skulptura bijele ajkule. Dio ove postavke je u ponedjeljak preseljen na Pine u Tivtu, gdje IBM u sklopu programa Ocean Race promoviše svoja naučna dostignuća. I ranije je IBM sarađivao sa Prirodnjačkim muzejem i to kroz izložbu o delfinima.
/M.D.P./
Tekuća promocija: BESPLATNA Plava karta
Snižene cijene ulaznica uz Plavu kartu naznačene crvenim:
