Država mora da izračuna rizike kako bi novac koji ulaže dobili oni koji mogu da prežive epidemiju, da se uhvate ukoštac i sutra ponovo pune budžet, ocijenio je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović.
Prema njegovim riječima, na Vladi je sad da nađe mjeru kako bi pomogla onima koji ne mogu da opstanu zbog epidemije koronavirusa.
“Svijet je u problemu, svi smo u problemu. Država mora da izračuna rizik i da vidi da li pare koje ulaže stvarno dobijaju oni koji mogu da prežive i sjutra da se na adekvatan način uhvate ukoštac i ponovo pune budžet”, kazao je Radulović Vikend novinama.
On je dodao da nije za očekivati da država da novac nekome ko je već bio u gubitku i problemu.
“Neka sad država uzme poreske kartone preduzeća, pogotovo krupnijih i vidi ko je i koliko davao za doprinose na plate. Onda će mnoge stvari biti jasnije. Ako ja imam 400 radnika i neko drugi isto toliko, ja za troškove rada uplatim devet miliona, a ovaj drugi 2,6 miliona, nešto tu nije u redu. I sad treba da dobijemo jednaku pomoć. Ne treba. Taj koji može sa 2,6 miliona da pregura godinu, njemu očigledno treba dati manje“, objasnio je Radulović.
On smatra de je neophodno naći realnu metodologiju i beskompromisno djelovati, jer država mora da sačuva privredu.
„I jednog frizera ili zanatliju takođe moramo paziti jer nam i te kako treba”, poručio je Radulović.
On je dodao da nema najava do kad bi postojeća situacija mogla da traje, zbog čega je i dalje nepoznanica hoće li strani gosti moći da dođu u Crnu Goru.
“Znam da ništa ne znam, ni hoće li biti stranih gostiju, ni do kad će ovo trajati. Pa i smanjenje mjera u nekim evropskim državama je dezinformacija. To ne znači da će se vratiti na staro. Moguće da te mjere budu takve, da se ne može putovati, jer cijeli svijet je u problemu“, kazao je Radulović.
Herceg Novi u doba korone virusa - foto Milan Dobrilović
1 od 9
Herceg Novi u doba korone virusa
Herceg Novi u doba korone virusa
Herceg Novi u doba korone virusa
Herceg Novi u doba korone virusa
Herceg Novi u doba korone virusa
Herceg Novi u doba korone virusa
Herceg Novi u doba korone virusa
Herceg Novi u doba korone virusa
Herceg Novi u doba korone virusa
Novljani poštuje mjere protiv širenja koronavirusa, ostali su doma. Gradske ulice su puste, u parkovima i na igralištima nema nikoga, kao ni na šetalištima, građani su odlučili da poštuju odluke NKT.
Prema onome što je zabilježio naš reporter Herceg Novi i Igalo izgledaju sablasno prazni, turista nema a i Novljani su u svojim domovima kako bi se sprečilo širenje koronavirusa.
Nezamislive slike u ovo doba godine za grad sunca.
Zabrana izlaska vani poslije 19 sati do 5 ujutro narednog dana jedna je od mjera Nacionalnog koordinacionog tijela u borbi protiv širenja koronavirusa, a na snazi je od 30. marta. Tada je stupila na snagu i zabrana izlaska napolje subotom poslije 13 sati i nedjeljom poslije 11 sati da 5 ujutro narednog dana.
U mjesec dana od kada je potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Crnoj Gori, zdravstvene vlasti registrovale su 307 slučaja Covida-19, a pet je osoba preminulo.
„Dobrim rezultatima je pomogla činjenica da su vlasti slušale struku,i da su rigorozne mjere uvedene i prije nego što se prvi slučaj pojavio“, ocijenio je vodeći epidemiolog u crnogorskom Institutu za javno zdravlje Senad Begić za BBC na srpskom jeziku, istaknuvši da je crnogorski način borbe sa virusom specifičan zbog malog broja stanovnika i kulturoloških posebnosti.
„Crnogorci vole da puno slave i puno tuguju – mi smo identificirali najmanje tri ili četiri sahrane koje su epidemiološki bili ključni događaji za širenje zaraze kada mjere još nisu bile proglašene“, rekao je Begić za BBC.
Begić
On je rekao da su upravo sahrane i porodična okupljanja glavni načini širenja zaraze u Crnoj Gori, a da je problem sa kojim su se crnogorski epidemiolozi susreli na početku epidemije bila društvena osuda zaraženih.
„Svako svakog zna jer društvo nije veliko, ali smo se izborili i sa problemom stigmatizacije nekolicine prvih slučajeva”, rekao je Begić za BBC na srpskom jeziku koji je podsjetio da je vodeći crnogorski epidemiolog među tri osobe koje, prema istraživanju Ipsosa, uživaju najveće povjerenje građana Crne Gore u aktuelnim događajima.
Crna Gora posljednja je u Evropi zabilježila prvi slučaj zaraze koronavirusom i to 17. marta, a gotovo tjedan ranije crnogorska vlada donijela je prve mjere za zaštitu stanovništva od epidemije: zabranila javna okupljanja, prekinula nastavu u svim obrazovnim institucijama, zatvorila ugostiteljske objekte, dok je većina zaposlenih poslana da radi od kuće. Sve to rezultiralo je, smatra Begić, dobrim odgovorom crnogorskog sistema na pandemiju koronavirusa.
covid distannca – pixbay foto
SAD i EU finansijski pomažu Crnoj Gori
Vlada Sjedinjenih Američkih Država je, preko Agencije za međunarodni razvoj (USAID) dala 300 hiljada dolara pomoći za ublažavanje širenja epidemije koronavirusa Crnoj Gori, istaknivši da je ta pomoć nastavak dugoročnih američkih ulaganja u Crnu Goru u ukupnom iznosu od 332 milona dolara koja uključuju i više od milijun dolara podrške zdravstvu.
“Kao prijatelj, partner i saveznik, američka vlada je ponosna što nastavlja dugogodišnju podršku razvoju crnogorskog zdravstvenog sistema i gospodarstva. Stojimo rame uz rame sa našim NATO saveznikom kako bismo zajedno rješavali brojne posljedice krize Covid-19”, saopštila je veleposlanica SAD u Podgorici Judy Rising Reinke.
Crnogorski premijer Duško Marković zahvalio se Washingtonu, istaknuvši da „kao i uvijek, SAD stoje uz Crnu Goru, dodatno učvršćujući savezništvo i saradnju”.
Evropska Unija odobrila je 3 milliona eura hitne pomoći za Crnu Goru, a iz Brisela je dodijeljeno još 50 miliona za oporavak crnogorskog ekonomskog, socijalnog i zdravstvenog sistema od epidemije koronavirusa
Od jutrošnjeg presjeka urađeno je još 125 testova među kojima je su dva bila pozitivna na koronavirus. Novooboljeli su iz Podgorice, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
“Radi se o slučajevima iz Podgorice koji su porodični kontakti ranije potvrđenog slučaja”, istakli su iz IJZ.
U Crnoj Gori je od početka dešavanja sa novim koronavirusom inficirano 307 osoba.
Trenutno je oboljelih 247, hospitalizovanih 38, oporavljenih 55. Do sada je od koronavirusa u Crnoj Gori preminulo pet osoba, a pod nadzorom je 3631 osoba.
Inficirani po opštinama su: Podgorica: 160, Tuzi: 36, Nikšić: 32, Bar: 23, Ulcinj: 22, Andrijevica: 7, Bijelo Polje: 6, Herceg Novi: 6, Plav: 5, Budva: 4, Danilovgrad: 3, Tivat: 3
Virus jenjava u većem dijelu Srbije, ustvrdio je član državnog Kriznog stožera epidemiolog Predrag Kon u subotu, kada je potvrđena smrt još sedmero zaraženih i 304 nova slučaja oboljelih u zadnja 24 sata.
“Mi odlično stojimo i to treba reći”, rekao je Kon na redovitoj konferenciji za medije Krinog stožera.
U Srbiji je ukupno 5.944 oboljelih od početka epidemije 6. ožujka i 117 umrlih .
“Građani moraju shvatiti da je veliki broj nas zaražen, a da nema nikakve simptome, zbog čega je i dalje važna socijalna distanca kako bi se spriječilo prenošenje koronavirusa”, istaknuo je član stožera, pokrajinski tajnik za zdravstvo Vojvodine Zoran Gojković.
On je, naglasivši da se nacija suočava “s nevidljivim neprijateljem”, objasnio kako se kod velikog broja ljudi bilježe aspimptomatski oblici zaraze i bolest prolazi bez simptoma.
Epidemiolog Kon je ocijenio da će poslije Uskrsa “sigurno doći do ublažavanja mjera”, ali da će to biti “jako, jako postupno” .
Kon je savjetovao građanima da propuste dolazeću ljetnu sezonu te i, a vrijeme godišnjih odmora provedu u Srbiji.
“Uvijek je bolje biti u svojoj zemlji i ne dobiti infekciju u tuđoj, to je najjednostavnije obrazloženje”, rekao je Kon.
Mediji u Srbiji objavili su danas, pozivajući se na podatke američkog sveučilišta Johns Hopkins, da Srbija ima “drugu najnižu stopu smrtnosti od koronavirusa u usporedbi sa zemljama u regiji”.
Po tim podacima, najveću stopu smrtnosti od covida-19 u regioji ima Rumunjska sa 5,1 posto, slijedi Albanija s pet posto, Slovenija i Bugarska s po 4,8 posto, Sjeverna Makedonija (4,3), BiH (3,7), te Hrvatska s dva posto, dok najnižu stopu smrtnosti u regiji ima Crna Gora – 1,3 posto.
U Srbiji je od početka epidemije 6. martaa testirano ukupno 36.028 osoba, od dosad 5.994 oboljelih na bolničkom liječenju ih je 3.853, a zbog teške kliničke slike 126 pacijenata je na respiratorima.
U Srbiji je od petka u 17 sati na snazi dosad najdulji policijski sat koji će trajati do utorka u pet ujutro.
Pravoslavni vjernici i sutrašnji će Uskrs provesti u karanteni, s obzirom na to da vladine mjere, usvojene na preporuku medicinskih stručnjaka iz zdravstvenog Kriznog stožera, podrazumijevaju i zabranu svih uskrsnih slavlja i bogoslužja u pravoslavnim crkvama.
O manastiru Banji mnogi su pisali. Nije mi namjera da bilo koga citiram, već da u ovim danima pandemije, dok većina ljudi sjedi ispred TV ekrana, a drugi, koji imaju tu privijegiju, se bave svojim baštama uoči najvećeg i najstarijeg hrišnjanskog praznika, Vaskrsa, zajedno da se podsjetimo ukratko o postanju manastira Banja kod Risna.
Predanje kazuje da je današnji manastir Banju osnovao i Svetom Velikomučeniku Čudotvorcu i Pobjedonoscu Georgiju posvetio Stefan – Simeon Nemanja Veliki, otac Sv. Save, Sveti Simeon Mirotočivi, kada je, uz pomoć Sv. Đorđa, zdrav izašao iz rovova na Kosovskom Paunu, i sretno stigao u Boku Kotorsku, ondašnji Risanski zaliv (Pauni su stara srpska prestonica, nalazili su se na Paun polju kod Uroševca, pominju se od 1073. godine).
Njegov sin Stefan Prvovjencani podredio ga je svojoj zadužbini manastiru Sv. Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Krtola i donio mu česticu mošti Sv. Đorđa koju mu je Sveti brat Sava, donio iz Livadije, kao poklon grčkog cara i patrijarha. Ova sveta relikvija se iznosi o prigodnim praznicima kako bi je poklonici mogli celivati.
Manastir je kasnije nazvan Banja jer se taj dio Risna od davnina zvao Banja.
Po predanju kažu da je napravljen na ruševinama hrama rimskih vestalki, mada o tome nema dokaza, kao što predanje kaže da su tu nekada bile rimske terme koje su se tokom razornog zemljotresa srušile i nestale u moru.
Godine 1654. kada su Turci pošli pokraj manastira da osvoje Perast, manastir su do temelja razrušili. Neposredno prije toga, jer su bili obavješteni od strane grahovskog paroha, kaluđeri su sklonili manastirske dragocijenosti u hercegovački manastir Kosijerevo, zatim Tvrdoš, a kasnije na Savinu kod Herceg Novog.
Na ruševinama manastira 1702. godine Rišnjanin Arhimandrit Petar Kordić podigao je malu kapelu koju je posvetio Svetom Velikomučeniku Georgiju (Arhimandrit Petar Kordić je bio brat naseg pretka i rodonačelnika Nika – Nikole Kordića).
Postoji legenda vezana za igradnju ovog oltara.
Jednom prilikom kad sam bio u posjeti manastiru Banji, sa komšijom Ristom Nikovićem, bilo je to 1981. godine o Božiću. Tokom ugodne posjete i priče sa igumanijom Savatijom, a znajući dobro ko sam i iz koje porodice potičem, ona mi dade jedan članak da pročitam posvećen manastiru Banji, i tada sam pročitao tu legendu, koju ću sada po sjećanju prepričati.
Po toj legendi, Arhimandrit Petar Kordić je barkom išao iz Risna za Kotor, i kad je bio naspram manastira ugledao je da nešto sija na ruševinama manastira, popeo se do manastirskih ruševina i tu našao zlatnu ruku, tada se zavjetovao da će na tom mjestu sagraditi malu kapelu, sto je kasnije i uradio 1702. godine.
Od 1718. do 1720. godine Arhimandrit Metodije iz Svete Gore, Arhimandrit Petar Kordić iz Risna, Arhimandrit Atanasije, Jeromonasi Ćiril i Maksim, sva trojica iz Hilandara, sa prilozima osamnaest (18) Rišnjana izgradili su novu crkvu posvecenu Sv. Velikomuceniku Georgiju i stari konak.
O ovome ima Povelja “PAMJATNIK” koja se nalazi u oltaru manastirske crkve i u našoj porodicnoj kući, štampana 1909. godine, zaslugom Arhimadrita Dionisija Mikovića Paštrovića koji je službovao u manastiru Banja skoro 60 godina.
Original Povelja – Pamjatnik
Rišnjani su, u svom osnovnom pismu od 4. aprila 1718. godine utvrdili gospodina Arhimandrita Atanasija Hilendarca da on bude gospodar i zapovjednik od manastira za njegova života. Izgradnja crkve i srednje ćelile dovršena je 1720. godine. Iste godine na Đurđevdan, izvršeno je osvećenje i u crkvi je prvi put služena sveta liturgija.
Interesantno je da je oltar crkve napravljem na mjestu gdje je bila kapela koju je podigao 1702. godine Arhimadrit Petar Kordić.
Manastirske dragocijenosti svojim velikim trudom vratio je Arhimandrit Dionisije Mikovic Paštrović, koji je bio Iguman manastira skoro 60 godina. Poslije njega 1941. godine u manastir je došla Igumanija Savatija Šuša koja se brinula o manastiru punih 50 godina, tu je i sahranjena. Dolaskom Igumanije Savatije manastir Banja je postao ženski manastir. Danas je to takođe ženski manastir o kojem se brine naša draga Igumanija Haritina Petruševska sa svojim sestrinstvom.
O Arhimadritu Dionisiju Mikoviću Paštroviću i Igumaniji Savatiji Šuša bi trebalo posebno pričati jer njihov život koji su proveli u manastiru Banja zahtijeva puno više prostora i vremena.
Prilozima risanskog velikog dobrotvora Vasa Ćukovića manastir je takođe obnavljan i napravljen kolski put.
Pomenuo bih da su manastir Banju posjećivali Sv. Petar Cetinjski 1808., Vladika Petar II 1845., Vuk Stefanovic Karadžic 1843. godine kao i mnogi crkveni velikodostojnici do današnjih dana.
Od svog postojanja pa sve do danas manastir Banja je preživio mnoga razaranja tokom ratova i prirodnih nepogoda, ali uvjek je bio obnovljen, kao što je Vaskrsnuo posle turskog razaranja 1654. godine.
Risan – foto Ranko Maraš
O Đurđevdanu u Risnu
Nama, Kordićima iz Risna, krsna slava je Sv. Đorđe – Đurđevdan, šestog maja, tako da smo i duhovno vezani za manastir Banju.
Ovdje bih se ukratko osvrnuo o slavi, i običajima koji su se zadržali u našoj kući vjekovima.
Za slavu treba spremiti krsnik (slavski kolač), veću voštanu svijeću, žito i crno vino, a sve ostalo je stvar izbora, mogućnosti i želje, posno ili mrsno, svakako nije ukusno ni u čemu pretjerivati.
Na nekoliko dana prije slave domaćin po običaju zove svojtu, kumove i prijatelje na slavu, ručak ili večeru, na popodnevnu čašu se posebno ne poziva, prijatelji znaju da je slava pa dođu bez poziva, a tako i domaćin uzvrati kad je njima slava.
Po običaju, svake godine uoči Đurđevdana neko iz naše porodice, muška glava, i drugi ukućani koji mogu, nosi panaiju i vino da se osvešta u manastiru Banja tokom Bogosluženja. Slavsko žito ili panaiju ili koljivo, kako ko zove, se kuva i prinosi u slavu Božiju i čast svetitelja koji se slavi, za zdravlje i napredak ukućana, kao i za pokoj duša preminulih u tom domu.
Domaćica skuva žito (pšenicu) i kad se prohladi stavi je u jednu malu činijicu, koja se potom stavi u bijelu platnenu uštirkanu salvetu. Crno vino se uspe i manji bocun. Bocun je stilski napravljena staklena boca za vino, rakiju… raznih veličina.
Uoči Đurđevdana, popodne iz manastira čujemo vesela zvona koja najavljuju svečanu službu, zvone tri puta, kad se zvona oglase drugi put krenemo iz kuće sa panaijom i vinom, svi svečano obučeni. Kada se zvona oglase treći put, obično to bude oko pet sati popodne, onda počne služba u crkvi. Svi risnjani koji slave Đurđevdan donesu panaiju i crno vino na osveštenje, a bude podosta i drugih gostiju tako da crkva i crkveno predvorije bude puno djece i odraslih.
Službu vrši naš risanski paroh sa igumanijom i sestrinstvom manastira, uz prisustvo drugih sveštenika, a vrlo često budemo počastvovani prisustvom Visokopreosveštenog Mitropolita Crnogorsko Primorskiog Gospodina Amfilohija, na opštu radost. Sjećam se kad je i vladika Danilo Dajković dolazio na Banju uoči i za vrijeme Đurđevdana.
Kad je sluzba gotova, dio panaije i vina se ostavlja manastiru a ostatak donese kući da se istom ukućani pogoste, a sestrinsvo manastira uvjek pripreme bogatu zakusku za sve prisutne posle službe u crkvi.
Na Đurđevdan, šestog maja, domaćin upali kanđelo pred ikonom Svetog Đorđa, zaštitnokom kuće i porodice. Na svečano ukrašenoj trpezi stavi krsnik, voštanu svijeću i sa svake strane krsnika po jedan bocun vina, obično su od dvije litre, jedan napunjen crnim a drugi bijelim vinom, a na bocunu jabuka koja označava plodnost i radost.
U Risnu slavski ručak počinje uvjek oko podna, svi gosti su tu obično prije podna, kako se na koga nebi čekalo, gosti vode računa o tome. Posle prigodnih zdravica i ugodnog ćaskanja, domaćin u dogovoru sa domaćicom, odluči da je vrijeme da se otpočne sa ručkom. Svi gosti i ukućani se ustanu i stoje na nogama oko slavske trpeze jer tad domaćin okadi tamjanom ikone, slavsku trpezu i sve prisutne goste. Nakon toga reže krsnik nozem u prekrst, prelije ga crnim vinom na sve četiri strane, govoreći: U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA AMIN, zatim sa najstarijim sinom, unukom ili kumom, ko je za ručak već prisutan, prekine rukama na pola krsnik.
Tu treba biti malo vješt jer veća polovina krsnika ostaje na trpezi, a to je ugodno onom ko potegne veći dio. Obli dio krsnila se okreće prema istoku. Domaćin uzima slavsku svijeću, celiva i stavlja je u krsnik pa je zatim upali.
Nakon toga svi nazdravljaju crnim vinom sretnu slavu, a potom počinje ručak. Domaćin po običaju, svečano obučen, dvori slavu, vedar i dobro raspoložen dočekuje goste i cijeli dan ne sjeda dok svijeća gori. Ne sijeda iz poštovanja prema svetitelju koga toga dana slavi. Ako je domaćin u godinama i ne može čitav dan da prestoji, onda sa njegovim dopuštenjem slavu dvori neko od mlađih muškaraca, sin ili unuk. Obično slavski ručak traje do tri sata popodne, koji se završava tortom i kafom. Poslije toga već počnu kućni prijatelji da dolaze na čestitanje slave.
Sveštenik tokom dana dođe da obavi slavsku prekadu kuće.
Večera počinje oko sedam sati uveče, pa sve do kasnih sati dok se gosti ne raziđu. Kad se svi gosti raziđu domaćin i ukućani se pomole Bogu i svetom Đorđu i tada domaćin smjeri slavsku svijeću. Uzme komad krsnika natopi ga crnim vinom i sa njime tako natopljenim smjeri plamen svijeće, takođe i kandilo.
Institut “Simo Milošević” zabilježio je u prošloj godini gubitak od 8,1 milion eura, dok je u 2018. bio u dobiti 54,51 hiljadu eura.
Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, poslovni prihodi Instituta su na kraju decembra iznosili 11,81 milion eura i bili su 5,5 odsto veći nego u uporednom periodu.
Poslovni rashodi kompanije porasli su 1,8 puta na 19,16 miliona eura. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi dostigli su 6,04 miliona EUR, materijala 2,32 miliona, a amortizacije i rezervisanja 9,08 miliona. Ostali poslovni rashodi iznosili su 1,7 miliona eura.
Ukupna aktiva kompanije na kraju prošle godine vrijedila je 64,66 miliona EUR, što je 0,9 odsto manje u odnosu na uporedni period.
Dugoročna rezervisanja i obaveze iznose 327,78 hiljada EUR, a kratkoročna 10,4 miliona eura.
Neraspoređena dobit iznosi 1,13 miliona eura, a odložene poreske obaveze 1,48 miliona eura.
Prema podacima Centralne depozitarne agencije, Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva posjeduje 26,69 odsto akcija Instituta, a crnogorski Investiciono-razvojni fond 23,65 odsto.
Crnogorska Vlada posjeduje 19,19 odsto dionica Instituta, Fond zdravstva 10,23 odsto, a Zavod za zapošljavanje 3,41 odsto. Valeant Pharmaceuticals International California posjeduje 1,29 odsto, dok je iza CK Zbirnog kastodi računa 1 skriven vlasnik 1,22 odsto dionica. Iza UCB Zbirnog kastodi računa 2 nalazi se vlasnik 1,06 odsto akcija.
Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto vlasništva.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte krajem januara nije prihvatio izvještaj Tenderske komisije za privatizaciju o rezultatima pregovora za zaključenje ugovora o prodaji 56,48 odsto akcijskog kapitala u Institutu “Simo Milošević”.
Ponudu za kupovinu 56,48 odsto akcija Instituta dostavio je konzorcijum češke kompanije Philibert i Vile Oliva, vlasnika biznismena Žarka Rakčevića.
Konzorcijum je ponudio deset miliona EUR za 56,48 odsto državnih akcija u Institutu „Simo Milošević“ i 27,94 miliona eura investicija u narednih pet godina.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte ovlastio je krajem marta prošle godine Tendersku komisiju za privatizaciju da sa češko-crnogorskim konzorcijumom počne pregovore o zaključenju ugovora o prodaji Instituta „Simo Milošević“.
Dvije trećine mornara američkog nosača aviona Theodore Roosevelt, koji su pozitivni na novi koronavirus, bez ikakvih su simptoma, rekao je u petak drugi čovjek glavnog stožera general John Hyten.
Među članovima posade američkog nosača aviona, koji su gotovo svi testirani na koronavirus SARS-CoV-2, dvije trećine pozitivnih mornara asimptomatsko je, rekao je u petak general John Hyten.
Epidemija koja je blokirala taj nosač zrakoplova na otoku Guam, gdje je umro jedan mornar od covida-19, omogućila je Pentagonu da skupi dragocjenu bazu podataka o utjecaju koronavirusa na veliki broj vojnika, precizirao je general Hyten na konferenciji za novinare.
“Radi se samo o 5000 osoba, ali to su osobe određenog tipa, mlađe i zdravije od prosjeka stanovništva”, objasnio je.
“Do sada se navodilo da se udio asimptomatskih bolesnika kreće između 20 i 50 posto. Sada imamo između 60 i 70 posto asimptomatskih”, dodao je američki general koji je dio krizne skupine koju je Bijela kuća zadužila za borbu protiv pandemije u Sjedinjenim Državama.
“Određeni broj mornara na nosaču Roosevelt koji su testirani krajem ožujka i tada bili negativni, kasnije su postali pozitivni. Dakle postoji čimbenik vremena koji moramo uzeti u obzir”, dodao je.
Nešto više od 10 posto pozitivnih ranije je bilo testirano i negativno.
“Utvrdili smo da su oni koji su na testiranju bili negativni postali pozitivni tijekom sljedećih 14 dana, što je u cijelom svijetu preporučeno razdoblje za karantenu kako bi se zaštitilo zdravo stanovništvo”, naglasio je.
“Znamo i da će nam 14-dnevna karantena, pojedinačna ili u malim skupinama, nakon koje slijedi testiranje, jamčiti da imamo zdravu posadu”, zaključio je.
Pentagon, koji je prekinuo svako kretanje svojih postrojbi u svijetu, odlučio je što prije testirati gotovo sve pripadnike svojih snaga kako bi postale ponovo djelatne.
Do petka ujutro 94 posto posade je testirano na covid-19.
Ukupno je 660 mornara bilo pozitivno i 3920 negativno na novi koronavirus koji je usmrtio više od 150.000 ljudi u svijetu od kojih više od 34.600 u Sjedinjenim Državama.
Nacionalni stožer civilne zaštite produžio je mjere ograničavanja za još dvije sedmice , ali uz modifikacije poput mogućnosti kretanja unutar županija bez e-propusnica, izvijestio je u subotu voditelj stožera i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
”Stožer je donio odluke kojima se produžuju odluke o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada trgovina i uslužnih djelatnosti. Odluke se primjenjuju do 4. majaa”, kazao je.
Božinović je rekao da se odluka o graničnim prijelazima za tranzitni promet teretnih vozila produžuje do 18. maja, ali da se napušta model organiziranih konvoja.
Vozači kamiona će na granici dobiti obavijest da smiju voziti samo autocestama i zaustavljati se samo na točno određenim mjestima, pojasnio je.
”Time ćemo brzati prekogranične procedure vezano za teretni promet kamionima, a vodit ćemo računa o tome da ne bude zlouporaba i da svi poštuju propisane mjere”, dodao je.
Uz to, Božinović je izvijestio da se od 26. aprila uvodi izvanredna teretna linija u pomorskom prometu Ancona-Zadar.
Fekalne otpadne vode u more su se izlivale kroz ispust jednog od kanala za odvod atmosferske kanalizacije a čiji je ispust ispod šetališta kod zgrade Doma Vojske na Seljanovu.
Seljanovo zagađenje foto S.L.
Na lice mjesta po prijavi građana izašla je Komunalna inspekcija Opštine Tivat koja je utvrdila da je neko od građana na Gornjem Seljanovu u atmosferski ispust sproveo sadržaj svoje septičke jame.
Na tragu smo počiniocu i on će biti najstrožije kažnjen – kazao nam je direktor Uprave za inspekcijske poslove Opštine Tivat Jovica Stojković.
