Obilježena 82. godina od raspuštanja logora “Campo Mamula”

0

Polaganjem vijenaca na tvrđavi Mamula na ostrvu Lastavica, obilježena je 82. godišnjica raspuštanja logora “Campo Mamula”, nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943. Ovim povodom na ostrvu su se okupili članovi udruženja boraca SOBNOR iz Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, potomci boraca, predstavnici Opštine Herceg Novi, predstavnici Ambasade NR Kine u Crnoj Gori, predstavnici kompanije Orascom i Mamula Island te su zajedno još jednom pokazali da teže tome da se dramatična i herojska istorija ostrva nikad ne zaboravi.

Svečano polaganje vijenaca i podsjećanje na zatočenike iz Boke, istočne Hercegovine i južne Dalmacije tradicionalno i ove godine su organizovali OBNOR Herceg Novi i hotel Mamula Island, uz podršku Mjesne zajednice Luštica, Opštine Herceg Novi i Saveza organizacija boraca NOR 1941–1945.

“I danas smo se okupili na ovom posebnom mjestu, gdje je svaka kamena ploča i svaki dah vjetra svjedok jedne bolne prošlosti. Mamula nisu samo tvrđava i ostrvo — oni su simbol sjećanja, simbol upornosti i snage ljudi koji su umjeli da sačuvaju nadu, dostojanstvo i ljudskost. Oni su I simbol ljepote i graditeljstva, snage i obnove, simbol vizije da istorija treba da živi i stvara i donosi nove vrijednosti. Kao hotel i kao zajednica okupljena oko Mamula Island projekta, duboko poštujemo i prepoznajemo odgovornost da čuvamo ovo nasljeđe. Naša je misija da se na ovom mjestu njeguje kultura sjećanja i da svaka posjeta bude prilika da se oda počast onima koji su ovdje proživjeli najteže dane svojih života,” navela je PR savjetnica kompanije Orascom, Dragana Bećirović.

Mamula

Bećirović je podsjetila da su upravo sa ciljem podsjećanja i opominjanja pripremili  i otvorili Memorijalnu galeriju koja je rezultat rada ekspertskog tima stručnjaka iz oblasti arhitekture, konzervacije, fortifikacija, turizma, kao i predstavnika lokalne zajednice i boračkih organizacija.

“U čast Memorijalnog dana, sa zadovoljstvom objavljujem i da je zvanična internet stranica Istorijsko-memorijalne galerije (IMG) javnosti dostupna na adresi img-mamula.me. Ova digitalna platforma predstavlja važan korak očuvanju i prezentaciji bogate istorije tvrđave Mamula. Sajt nudi sveobuhvatan pregled istorijskog značaja tvrđave, uključujući njenu arhitektonsku genezu, ulogu tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i informacije o nedavnoj restauraciji i transformaciji u hotel,” dodala je Bećirović.

Na značaj obilježavanja Memorijalnog dana i njegovanja kulture sjećanja ukazao je i Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Herceg Novi.

“Napokon smo kao društvo počeli da gradimo i njegujemo kulturu sjećanja. To je  ono što je prepoznatljivost društava koja žele da budu dio civilizacijskog kruga. Ovim pravimo iskorak da počinjemo da institucionalizujemo kulturu sjećanja, te dugujemo veliku zahvalnost predstavnicima kompanije Orascom, Mamula Island, što zajedno sa nama rade na uspostavljanju spomen sobe. Neophodno je da se sjetimo svih onih koji su stradali, svih onih koji su položili svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodi, ali i onog naroda koji je ničim izazvan bio žrtva ratnih vihora, bez ikakvog svog učešća u tim zbivanjima. Izvlačimo pouke iz prošlosti i živimo u uvjerenju da samo zajedničkim radom možemo doprinijeti prosperitetu našeg društva i nemojmo nikada da zaboravimo one koji su bili prije nas,” naveo je Otović.

Mamula

Na predanost kompanije Orascom da čuva sjećanje i ukazuje pijetet logorašima i njihovim porodicama ukazala je gospođa Olivera Doklestić, u ime OBNOR Herceg Novi.

“Ljudima koji upravljaju ostrvom ne možemo ništa da zamjerimo. Treba im izreći sve pohvale. Oni, uključujući ovaj naš dolazak, sa puno pijeteta podržavaju i čine sve da obilježavanje izlaska posljednje grupe logoraša sa Mamule 14. septembra 1943. godine protekne na najbolji način. Nemamo se prava ljutiti na njih, jer su ispunili sve što se od njih tražilo. Mamula je postala novi kulturološki civilizacijski simbol, i mi tu ne možemo više ništa da promijenimo, ali možemo da sačuvamo sjećanje kroz spomen sobu,  koja mora da bude privedena namjeni i da dobije na značaju. Ne smijemo da zaboravimo važan dio svoje istorije i njene stradalnike i žrtve,” navela je Doklestić.

Mamula

Radojica Radojević, predsjednik SOBNOR Crne Gore podsjetio je da je pražnjenje logora na Mamuli počelo početkom februara 1943. godine. Skrenuo je pažnju i na nove “zabrinjavajuće trendove istorijskog revizionizma”.

“Danas živimo u ozbiljnom vremenu velikih iskušenja kada pojedinci i grupe pokušavaju negirati našu slavnu antifašističku prošlost, kada je fašizam ubijao ljude u cijelom svijetu. Pojavljuju se falsifikatori istorije koji bi željeli da umanje značaj naše veličanstvene Narodnooslobodilačke borbe. Mi potomci časnih, slobodarskih partizana i antifašista sa ovog svetog i uzvišenog mjesta želimo da opomenemo protagoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju ovog naroda i da se kane svega onoga što vrijeđa naša antifašistička osjećanja. Pozdravljam vas sa željom da se nikada ne zaborave i ne ponovo nedjela nad nedužnim ljudima, ženama i djecom koji su bili zatočeni ovdje na Mamuli,” poručio je Radojević.

Maersk proglasio zajedničku havariju nakon požara na kontejnerskom brodu Marie Maersk

0
Maersk proglasio zajedničku havariju nakon požara na kontejnerskom brodu Marie Maersk
MARESK – foto Indian Coast Guard

Požar je izbio 13. avgusta dok je brod plovio uz obalu Liberije. Posada je odmah započela gašenje i držala situaciju pod kontrolom do dolaska dvaju tegljača opremljenih protupožarnom opremom. Nakon što je 19. kolovoza na brod ukrcan stručni vatrogasni tim, odlučeno je da plovidba prema planiranoj ruti može biti nastavljena.

Brod je preusmjeren i sada plovi prema luci Tanjung Pelepas u Maleziji, gdje bi trebao stići 14. septembra. Cijeli teret bit će iskrcan u Maleziji umjesto u Kini, a isporuka kupcima bit će moguća tek nakon podnošenja jamstava. Maersk i osiguravatelji planiraju detaljnu istragu uzroke požara.

WK Webster, konzultant za pomorske štete, poslao je upute pogođenim klijentima te angažirao stručnjake i inspektore tereta koji će pregledati kontejnere i procijeniti oštećenja.

Incident ponovno skreće pozornost na opasnosti od pogrešno deklariranog i loše zapakiranog tereta. Izvješće World Shipping Councila pokazuje da je u 11,39% pregledanih kontejnera otkriven neki nedostatak – od nepravilne dokumentacije i označavanja, do problema sa smještajem i osiguranjem tereta unutar kontejnera. Takvi propusti mogu dovesti do ozbiljnih nesreća na moru, uključujući požare na brodovima ove veličine.

Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade se nove trake i kružni tokovi

0
Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade se nove trake i kružni tokovi
Trajekt foto Boka News

Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.

“Do 10. augusta smo imali cifru od milion i 30.000 vozila. Mnogo bolje smo se organizovali nego ranijih godina, tako da smatram da nam je ova sezona prošla dobro. Što se tiče septembra, on nam je krenuo fino i on je mnogo jači nego prošle godine, barem ovih prvih deset dana”, naveo je on.

Posebno se vodi računa o ispravnosti i redovnom servisiranju plovila.

Trajekt – Lepetane – Kamenari – foto Boka News

“Svi brodovi su nam remontovani otkako je flota ušla u državne ruke. Znači, uspjeli smo da zaokružimo i taj krug. Ostali su nam još Grbalj i Teodo. Grbalj koji je trenutno u brodogradilištu Mali Lošinj, a Teodo treba da krene sad svakoga dana, samo čekamo potvrdu od hrvatskog ministarstva i onda smo zaokružili taj jedan ciklus, sve smo brodove pregledali, sve smo brodove izremontovali otkako su u našim rukama”, istakao je Crvenko.

Kapetan Crvenko ističe da su nedavno testirali i kvalitet limova i varova na svim trajektima.

“Pozvali smo specijalizovanu firmu koja se bavi time mjerenjem debljine limova i obavili smo, imamo kompletne izvještaje svih trupova trajekta, znači unutra i tankova i vanjskog dijela i svih, tako da je ispalo da “30. august” ima najbolji trup što se toga tiče i najmanje je odstupio od onoga svoga prvobitnoga kad je ugrađen brod. Iako je brod, što ste rekli, vremenšan, daću vam jedan primjer, taj brod je do sada prevezao oko 1.700.000 eura kad biste to pretvorili u novac, od kad je doveden”, istakao je Crvenko.

Trajekt – Lepetane – Kamenari – foto Boka News

U javnom preduzeću Morskog dobra odlučili su da izdvoje novac za gradnju posebnih saobraćajnih traka i kružnih tokova kako bi se olakšao pristup vozila trajektima u Kamenarima i Lepetana.

“Hoćemo da izdvojimo trajektnu traku na magistralu, znači na nekih jedno pola kilometra od parkinga da je mi izolujemo, da je ogradimo. Ušli smo u priču da napravimo kružne tokove i sa Lepetana i sa Kamenara, tako da već je projekat u toku, Uprava za saobraćaj nam je dala saglasnost, sviđa im se ideja, tako da će to i mnogo olakšati sve i onda ćemo i način ulazka na parking biletarnice više neće biti ovdje, planiramo da ih pomjerimo gore na ulaz tako da u tom momentu svi ljudi koji budu bili na parkingu već će imati kupljenu kartu. Nešto slično kao na autoputu”, istakao je on.

Trajekti saobraćaju i dalje po ljetnjem redu vožnje, četiri tokom dana, dva uvečer, a tako će biti sve dok je pojačan priliv turista na primorju, naglasio je poslovođa Pomorskog sektora Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko.

Oko 150 hotela iz Hrvatske pridružilo se inicijativi HOTREC-a protiv Booking.coma

0
Oko 150 hotela iz Hrvatske pridružilo se inicijativi HOTREC-a protiv Booking.coma
26. kongres hotelijera – foto Hina

Oko 150 hotela iz Hrvatske pridružilo se paneuropskoj kolektivnoj tužbi protiv platforme Booking.com, doznaje Hina iz Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), članice krovne europske organizacije udruženja hotela, restorana, kafića i sličnih objekata HOTREC koja je pokrenula tu inicijativu.

Rok za pridruživanje toj inicijativi istekao je 29. kolovoza, kada su iz HOTREC-a objavili da u toj kolektivnoj tužbi sudjeluje više od 15 tisuća hotela iz cijele Europe.

Među hotelima iz Hrvatske koji su se pridružili tužbi su i hotelske grupacije i pojedinačni objekti, a što se veličine tiče ima i velikih i manjih “boutique” hotela, navode iz UPUHH-a, iz kojeg ne mogu iznositi više detalja, osim da je to pridruživanje bilo isključivo pojedinačna odluka samih hotela.

Iz HOTREC-a su iznijeli podatke da je najveći broj prijavitelja/hotela za tu tužbu iz Italije, Njemačke, Nizozemske, Grčke i Austrije, a da je u odnosu na veličinu hotelskog sektora u svakoj zemlji, najmasovniji odaziv bio s Islanda, iz Nizozemske, Lihtenštajna, Luksemburga i Irske.

Kolektivnu tužbu HOTREC je inicirao jer je, kako objašnjavaju, globalna smještajna rezervacijska platforma Booking.com još 2004. uvela široke paritetne klauzule (tzv. wide parity clause) diljem Europe, a prema režimu tih širokih paritetnih klauzula hoteli u Europi nisu smjeli nuditi niže cijene niti bolje uvjete ni na jednom drugom distribucijskom kanalu u odnosu na platformu Booking.com.

Pravni postupak, koji je nizozemskim sudovima podnijela Zaklada Hotel Claims Alliance, slijedi presudu Europskog suda pravde od 19. rujna 2024., koja je potvrdila da su te klauzule o paritetu Booking.coma prekršile europsko pravo o tržišnom natjecanju, dodaju iz HOTREC-a, ističući i da je presuda čvrsta te ima pravno obvezujući učinak u svim državama članicama EU (i kvaziobvezujući učinak za zemlje EEA i Švicarsku).

Kako bi se ostvarila naknada štete, odlučili su se za kolektivnu tužbu, u kojoj su mogli sudjelovati svi hoteli s registriranim sjedištem u bilo kojoj EU članici, kao i oni izvan EU, koji su bili listani na platformi Booking.com bilo kada u razdoblju između 2006. i 2024.

HOTREC predstavlja interese 47 nacionalnih udruženja hotelijera i ugostitelja u 36 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, a inicijativom odnosno tužbom protiv te platforme traže naknade za financijske gubitke uzrokovane korištenjem, kako kažu, tih nezakonitih klauzula o “najboljoj cijeni” (paritetu) od strane Booking.coma.

Tu pravnu akciju uz HOTREC podržalo je više od 30 nacionalnih hotelskih udruženja, uključujući i iz Hrvatske, a za hotele koji ispunjavaju uvjete pritom nema nikakvih troškova ni rizika.

Iz Booking.coma su na to početkom kolovoza reagirali tako što su poručili da su izjave HOTREC-a netočne i da mogu dovesti do pogrešnog tumačenja.

“Izjave koje je iznio HOTREC su netočne i mogu dovesti do pogrešnog tumačenja. Presuda Europskog suda nije zaključila da su klauzule o cjenovnom paritetu koje koristi Booking.com protukonkurentske niti da utječu na tržišno natjecanje (…). Stoga ova presuda ne otvara prostor za zahtjeve za naknadu štete, a mi ćemo i dalje, ako bude potrebno, pred sudom dokazivati da klauzule o paritetu nemaju protukonkurentski učinak”, napisali su tada u svojem reagiranju s Booking.coma.

Žrijeb za EP u vaterpolu – “Ajkule” u grupi sa Mađarskom, Francuskom i Maltom

0
Žrijeb za EP u vaterpolu – “Ajkule” u grupi sa Mađarskom, Francuskom i Maltom
Žrijeb za EP u vaterpolu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu naredne godine u Beogradu (od 10. do 25. januara) igraće u grupi A sa Mađarskom, Francuskom i Maltom.

Žrijebom su poznati sastavi ostalih grupa.

U B grupi su Slovenija, Grčka, Hrvatska, Gruzija, u grupi C nastupaće Španija, Srbija, Holandija i Izrael, dok su u D grupi Turska, Rumunija, Italija i Slovačka.

Uoči žrijeba određen je sastav šešira, a Crna Gora je na osnovu plasmana bila svrstana u drugi šešir.

Najbolje tri selekcije iz sve četiri grupe EP plasiraće se u drugu fazu, u kojoj će se formirati dvije grupe sa po šest selekcija. Bodovi iz prve runde prenose se u narednu.

Nakon tri nove utakmice, dvije prvoplasirane reprezentacije nastaviće borbe za medalju, dok će se ostale boriti za plasman od petog do 12. mjesta.

Sirene u Poljskoj zbog ruskih dronova

0
Sirene u Poljskoj zbog ruskih dronova
dron

VARŠAVA – Poljske i savezničke zračne snage raspoređene su u “preventivnoj operaciji” u poljskom zračnom prostoru u subotu zbog prijetnje napada dronovima u susjednim područjima Ukrajine, a zračna luka u istočnom poljskom gradu Lublinu je zatvorena, saopštile su vlasti.

Oglasio se i poljski predsjednik Donald Tusk.

“Zbog prijetnje ruskih dronova koji djeluju iznad Ukrajine u blizini poljske granice, u poljskom zračnom prostoru preventivno su angažirani zrakoplovi – poljski i saveznički. Zemaljski sustavi protuzračne obrane stavljeni su u stanje najviše pripravnosti”, poručio je Tusk.

Uzbuna je uslijedila nakon što je više ruskih dronova u srijedu ušlo u poljski zračni prostor, što je potaknulo NATO da pošalje borbene zrakoplove kako bi ih oborili, naglašavajući dugogodišnju zabrinutost zbog mogućeg širenja ruskog rata u Ukrajini koji traje više od tri godine.

Upozorenja stanovnicima i sirene

Stanovnici nekoliko okruga u Lublinskoj regiji primili su hitno upozorenje od Vladinog centra za sigurnost (RCB) zbog moguće prijetnje iz zraka. “Postoji opasnost od napada iz zraka. Budite posebno oprezni i slijedite upute službi. Očekujte daljnja priopćenja”, stoji u upozorenju poslanom stanovnicima više okruga.

Prema najnovijim informacijama, u gradu Świdnik oglasile su se sirene za uzbunu, što dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije.

Ova sigurnosna mjera dolazi u vrijeme kada Rusija i Bjelorusija provode vojne vježbe Zapad-2025, a na ruskim i bjeloruskim granicama primijećene su pojačane vojne aktivnosti.

Pojačane mjere sigurnosti nakon incidenta s ruskim dronovima

Ovaj preventivni korak poljskih vlasti dolazi kao izravna reakcija na nedavni incident kada su ruski dronovi narušili poljski zračni prostor, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost za sigurnost NATO članice koja graniči s Ukrajinom.

Zatvaranje zračne luke u Lublinu, gradu koji se nalazi relativno blizu ukrajinske granice, dodatno pokazuje ozbiljnost situacije i spremnost poljskih vlasti da poduzmu sve potrebne mjere kako bi zaštitile svoj teritorij i građane od potencijalnih prijetnji.

Obustavljen saobraćaj na putu Budva Cetinje: Veći odron na Obzovici

0
Obustavljen saobraćaj na putu Budva Cetinje: Veći odron na Obzovici
Odron – foto Patrola CG

Na putu Budva-Cetinje, u mjestu Obzovica, obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.

Iz Automoto saveza Crne Gore su naveli da je do obustave došlo zbog većeg odrona koji je zatrpao kolovozne trake.

Odron – foto Patrola CG

Za sad nije poznato kada će saobraćaj biti uspostavljen.

Suda za prekršaje – Nikšićaninu 31 dan zatvora za vožnju pod zabranom i odbijanje “droga testa”

0
Suda za prekršaje – Nikšićaninu 31 dan zatvora za vožnju pod zabranom i odbijanje “droga testa”
Policija – Kotor – foto Boka News

Nikšićanin V.V.(39) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 31 dana za za vožnju pod zabranom i odbio je “droga test”, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.

Njemu je sutkinja Odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović izrekla kaznu, nakon što je u postupku utvrdila da je u mjestu Orahovac, opština Kotor upravijao vozilom u vrijeme trajanja zabrane upravijanja vozilom, odbio da se podvrgne “droga testu” i tom prilikom imao 0,9 promila alkohola u organizmu.

Uz zatvorsku kaznu, kažnjen je i sa dodatnih 150 eura, a određena mu je i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Obdukcijom otkriven uzrok smrti djevojke nastradale tokom parasejlinga u Budvi

0
Obdukcijom otkriven uzrok smrti djevojke nastradale tokom parasejlinga u Budvi
Parasejling – Ilustracija

Novosađanka Tijana Radonjić (19) je prilikom pada u more tokom parasejlinga u Budvi 28. maja preminula od posljedica teških povreda grudnog koša, a obdukcijom je utvrđeno da je neposredni uzrok smrti utapanje i gušenje (asfiksija), uz “traumu pluća i unutrašnje krvarenje“, piše Pobjeda.

U izvještaju Hitne medicinske pomoći iz Budve navodi se da je njihova ekipa stigla na lice mjesta oko 11 časova i zatekla tijelo djevojke bez znakova života.

Ljekari su mogli samo da konstatuju smrt.

Prisutni svjedoci su, kako navode u izvještaju, opisali kako je djevojka pala u vodu sa 150 metara visine, nakon čega nije davala znakove života.

Tijelo je nakon nesreće prebačeno u Centar za sudsku medicinu u Podgorici, gdje je obavljena obdukcija i sačinjena zvanična potvrda o smrti.

Pravni zastupnik porodice Radonjić, advokat Mirko Bogićević kazao je za Pobjedu da se na video-snimku kamere koja je bila zakačena za padobran, osim detalja koji su prethodili nesreći, čuje i dogovor dvojice skipera kako da porodici pokojne Tijane lažno predstave da je nakon pada u more sa teškim povredama prevezena u kotorsku bolnicu.

Let u tragediju

Ljetovanje na budvanskoj plaži pretvorilo se u pravu dramu kada je Tijana tokom promotivnog leta parasejlingom pala u more.

Porodica upozorava da je cijeli incident mogao biti spriječen da su poštovane osnovne sigurnosne procedure.

Tijana je tog dana bila na plaži Mogren sa strinom kojoj je pomagala oko bebe kada su joj prišli mladići i ponudili promotivni let parasejlingom za reklamni spot svoje firme.

“Pristala je da leti, ali nije dala saglasnost da se snimke koriste u reklami”, navodi advokat porodice.

Skiperi su unaprijed napomenuli da postoji nadzorna kamera na padobranu, koja snima let, ali nije postojala nikakva direktna veza s njima da bi mogla signalizirati u slučaju straha ili panike.

“Na snimku se vidi da je prvih sedam do osam minuta leta izgledalo bezbrižno. Tijana je mahala strini s obale, dodirivala nogama vodu i smijala se. Padobran je naglo počeo da tone prema vodi što je Tijana shvatila vjerovatno kao kraj tog leta. Međutim, na snimku se vidi da su skiperi tada dali gas usljed čega je padobran podignut visoko iznad mora. Tijana je baš visoko jer se iza nje vidi skoro čitav budvanski zaliv. Ona već tu počinje da govori da joj je to strašno i pokazuje strah”, prepričao je video-snimak advokat Bogićević.

Dok leti iznad Starog grada, čuje se kako govori da joj je sve strašno i da hoće nazad.

“Nekoliko minuta u velikom strahu, ona viče da hoće nazad: ,,Ovo je strašno, vratite me, spustite me“, međutim niko se ne okreće i ona već počinje da paniči što se vidi po pokretima ruku i nogu”, kazao je advokat Bogićević.

Njeni pozivi u pomoć trajali su nekoliko minuta, ali posada nije reagovala već je nastavila da vozi.

Advokat navodi da je Tijana u panici počela da otkopčava sigurnosni pojas.

Ubrzo nakon toga, ispala je iz sjedišta i pala u more.

Kamera je zabilježila uznemirenost ljudi na obali kao i da su konobari jednog plažnog bara potrčali prema vodi kako bi joj pomogli.

Međutim, na snimku se ne vidi da je taksi čamac došao do nje i izvukao je iz vode.

Advokat navodi da je porodica došla do saznanja da su ljudi koji su Tijanu izvukli iz mora pokušali da je ožive.

“Pokušali su da je reanimiraju i daju vještačko disanje, ali kako su kazali, iz njenih usta počela je da izlazi krv. Mislim i da je Hitna pomoć kasnila. Ta agonija je dugo trajala. Bilo je tu propusta sa svih strana”, navodi advokat.

Propusti

Prema riječima advokata porodice, firma koja je pružala usluge parasejlinga nije imala adekvatno obučeno osoblje, niti ljekara ili osobu zaduženu za prvu pomoć, što je zakonska obaveza za ovakve djelatnosti.

“Niko Tijani nije pokazao kako da koristi opremu, niti osnovne signale za slučaj da se osjeti loše. U gliseru nije bilo komunikacije s njom. Čak i kamera koja je snimala let nije iskorišćena da se prati njeno stanje, nego je služila samo za promotivne svrhe”, navodi advokat Bogićević.

Dodatni problem, kako je kazao, predstavlja tehnička oprema.

Ključni dio sistema – hidraulički uređaj poznat kao ,,plava spona“, preko kojeg se reguliše otpuštanje i navijanje sajle na koju je nakačen padobran, često se kvari pri jačem vjetru.

Prema tvrdnjama ljudi koji se bave parasejlingom, spona se mijenja i po tri puta dnevno.

Advokat pretpostavlja da se u ovom slučaju pokvarila ,,plava spona“ i da je to prouzrokovalo paniku i strah kod Tijane.

Međutim, kako navodi advokat Bogićević, u trasološkom nalazu se ,,plava spona“ ne pominje već se samo konstatuje da su sajla i padobran neoštećeni.

Zataškavanje

Iako je policija naložila inspekcijske nadzore, prema dostupnim informacijama oni nijesu sprovedeni ili rezultati nijesu dostavljeni tužilaštvu.

Firma je, kako navodi advokat Bogićević, nesmetano nastavila da radi cijelo ljeto, a čak je zabilježen i još jedan incident u Bečićima, kada je pukla sajla i padobran se otkačio.

Tada je spašen ruski turista, bivši vojnik koji se bavi padobranstvom pa je uspješno uspio da se prizemlji.

Advokat porodice Mirko Bogićević, u razgovoru za Pobjedu, istakao je da postupak pred Osnovnim javnim tužilaštvom u Kotoru još obiluje nepoznanicama, te da porodica nije zadovoljna komunikacijom sa tužilaštvom.

Porodica stradale djevojke više puta je tražila da se proces ubrza i da se utvrdi odgovornost, ali nadležni organi mjesecima nijesu preduzimali konkretne mjere.

Insistiraju da se istraži ko je odgovoran za Tijaninu smrt i zašto firma koja je Tijanu povela na let bez povratka nije suspendovana nakon ove tragedije.

Skiperi dogovarali da porodici kažu da je Tijana živa, ali teško povrijeđena

“Beograđanin i turski državljanin koji su upravljali gliserom na koji je bio zakačen padobran tek poslije četri minuta od pada Tijane Radonjić u more primijetili su da je nema”, kazao je za Pobjedu advokat Mirko Bogićević.

Pošto shvataju da je padobran prazan, hvata ih panika i čuje se kako govore: ,,Gdje je djevojka, gdje je nestala?“

Prave krugove gliserom kako bi pronašli djevojku i nailaze na taksi brod. Pitaju drugu posadu šta se desilo, ali se na snimku ne čuje odgovor.

Umjesto da odmah obavijeste nadležne, članovi posade na snimku razmatraju šta da kažu porodici. Čuje se razgovor na engleskom jeziku:

„Šta da kažemo njenoj majci? Reći ćemo joj da je živa, ali da je teško povrijeđena“.

U tom trenutku već je bilo jasno da djevojka nije preživjela.

Suvomeđa – tradicionalna vještina i kulturna baština

0
Gradnja suhomeđe – foto Ž.S.

9. OTVORENO PRVENSTVO CRNE GORE U GRADNJI SUVOMEĐE



Crna Gora, istorijski prepoznata upravo po svom surovom, kamenitom terenu, već gotovo deceniju ima i takmičenje posvećeno upravo kamenu, odnosno, vještini gradnje u kamenu u tehnici nasuvo, upisane 2018. godine u UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Deveto izdanje Otvorenog Prvenstva Crne Gore u gradnji suvomeđe, održaće se u nedjelju 14. septembra u 9 sati, u hercegnovskom zaleđu, na odmorištu Kotobiljski izvor, u ataru sela, simbolički prikladnog imena-Kameno.

 

Takmičenje je ekipno (po tri člana), a zadatak je nasložiti za samo petnaest minuta suvozid dužine četiri metra. Boduje se visina, dužina, ali i kvalitet slaganja suvomeđe, a pravo učešća imaju sve punoljetne osobe, bez obzira na pol, naciju i državljanstvo, jer ovo je međa koja spaja, odnosno, događaj koji ima za cilj prenos znanja i umijeća gradnje u ovoj drevnoj tehnici, koja u širom svijeta doživljava svojevrsnu renesansu, budući da je mogu koristiti svi, a ne samo stručnjaci, da su suvozidi ekološki prihvatljivi i da čine dio tradicije mnogih krajeva, te neizostavni dio njihovih kulturnih pejzaža.

Prezentacija tradicionalnog klesarskog alata – foto Ž.S.

Prvenstvo počinje u 9 sati, uz prethodne prijave ekipa na licu mjesta. Valja imati duge pantalone i adekvatnu tvrdu obuću, a organizator obezbijeđuje rukavice za rad i poklon-majice svim takmičarima. Nakon proglašenja najboljih u otvorenoj i nacionalnoj konkurenciji, te dodjele „prelaznog kamena“, za učesničke ekipe će biti organizovan tradicionalni ručak u selu Kameno.

Selo Žlijebi – foto Ž.S.

Dan ranije, u subotu, 13. septembra, takođe sa početkom u 9h, na Kotobiljskom izvoru će se održati i pokazna radionica gradnje suvozida, koja je otvorena za sve zainteresovane, uključujući djecu sa pratnjom, jer će posebni dio radionice biti prilagođen upravo njima.

Nakon radionice, biće organizovano razgledanje suvozidne baštine sela Žlijebi, poznatog po svom pločastom kamenu od kojega su sazdane ne samo zidovi kuća i pojata, već i njihovi krovovi, ali i seoski pješački putevi, gumna i naravno-suvomeđe.

Suvomeđa – tradicionalna vještina i kulturna baština
Plato Kotobiljskog izvora

Događaj zajednički organizuju Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, MZ Kameno-Žlijebi i Planinarski klub Subra, uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.

 

Dodatne informacije se mogu dobiti, kao i obaviti prijave, preko telefona/vibera 069360803