Jeste li znali da kroz ljušture morskih organizama možemo vidjeti prošlost, sadašnjost i budućnost morskog okoliša?
Dok organizmi rastu, njihovi tvrdi dijelovi čuvaju informacije o načinu života, ali i o uvjetima koji su vladali okolišem u tom periodu. Grana znanosti koja se bavi ovim područjem naziva se sklerokronologija, a time se bavi tim znanstvenika Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split predvođen dr. sc. Melitom Pehardom, koji je do sada ostvario zapažene rezultate na ovom području, posebice otkrivajući tajne života jadranskih školjkaša.
– Do sada su se sklerokronološka istraživanja uglavnom provodila na školjkašima, koraljima ili ribama, posebice njihovim otolitima. Brojni znanstveni radovi objavljeni na tu temu već su pružili značajan skup podataka o ekologiji istraživanih vrsta i klimatskim uvjetima u prošlosti. Ipak, sama sklerokronologija nosi veliki neiskorišteni istraživački potencijal i kod drugih morskih organizama, što bi omogućilo prikupljanje ključnih informacija o morskom okolišu koje bi mogle pomoći u procjeni i upravljanju ljudskim utjecajima na morski ekosustav.
Stoga je dr. sc. Peharda nedavno udružila snage s ostalim svjetskim sklerokronološkim znanstvenicima kako bi skupa razmotrili potencijal širenja fokusa ove znanosti. Zajedno su analizirali i kategorizirali studije prema taksonomskim skupinama, vrstama podataka, istraživačkim temama i ekološkim izazovima, temeljeći se na metapodacima prikupljenim iz svake studije – navode s Instituta ukazujući na rezultate ove suradnje objavljene u znanstvenom radu u časopisu Limnology and Oceanography Letters.
Osim opširne sinteze sklerokronoloških istraživanja ovaj znanstveni članak također predstavlja poziv istraživačima da iskoriste bogatstvo dostupnih arhiva i otvore vrata novim prilikama sudjelovanjem u projektima prikupljanja novih uzoraka.
Francuska se pridružila Sjedinjenim Državama i Britaniji u signaliziranju Ukrajini da joj je dopušteno upotrijebiti dalekometno oružje protiv ciljeva na ruskom teritoriju, u promjeni politike koja je izazvala bijes Moskve, prenijela je njemačka novinska agencija dpa.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot u intervjuu za BBC rekao je da bi ukrajinsko ispaljivanje projektila na Rusiju bio čin “samoobrane”.
Nije potvrdio je li se to već dogodilo.
Moskva je oštro kritizirala Barrotovu izjavu, a glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je za državnu novinsku agenciju TASS da to odobrenje “nije potpora Ukrajini, nego posmrtno zvono za Ukrajinu”.
Ove sedmice Ukrajina je navodno ispalila krstareće rakete dugog dometa američke proizvodnje ATACMS i britanske Storm Shadow na vojne ciljeve u Rusiji.
Od srpnja 2023., u saradnji s Britanijom, Francuska je počela isporučivati Ukrajini rakete Storm Shadow, a francuska oznaka za identične rakete je Scalp.
Jedino Njemačka ne pomaže Ukrajini s oružjem dugog dometa, budući da se kancelar Olaf Scholz kategorički protivi slanju krstarećih projektila Taurus u ratom razorenu zemlju.
Bliski suradnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak protumačio je nedavne prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina da će koristiti oružje dugog dometa koje do sada nije korišteno kao izraz “apsolutnog straha”.
Za novine Bild am Sonntag rekao je da Putin svojim prijetnjama pokušava prestrašiti Zapad.
Beogradski aerodrom, kojim u postupku koncesije upravlja francuski VINCI, poslužio je tokom oktobra oko 752 hiljada putnika, što je povećanje od 1,1 posto na godišnjoj razini.
Ovo je rekordni listopad u povijesti aerodroma, a broj poletanja i sletanja aviona povećan je u odnosu na prošlu godinu za 0,6 posto.
Glavni razlog usporenog rasta aerodroma je smanjeni kapacitet od strane Wizz Air-a uslijed problema koje je ova kompanija imala s modelima aviona Airbus neo. Tokom septembra Wizz Air je smanjio kapacitet za oko 14,5 posto odnosno 26.416 mjesta.
Promatrano u prvih deset mjeseci, beogradski aerodrom je poslužio 7,18 miliona putnika, što predstavlja povećanje na godišnjem nivou od 7,2 odsto odnosno 481,699 putnika.
Očekuje se da bi aerodrom u sljedećim mjesecima mogao zabilježiti pad broja putnika koji bi potrajao sve do veljače sljedeće godine.
Prethodne dvije Portonovi praznične sezone nikoga nijesu ostavile ravnodušnim, a praznična dekoracija širom rizorta mamila je posjetioce sa svih strana svijeta da upravo ovo bude adresa na kojoj će ući u novu godinu.
„Od otvaranja rizorta, naš cilj je da lokalnoj zajednici, gostima i stanarima Portonovoga pružimo razloge da sa nama budu svakoga dana u godini, bez obzira na godišnje doba. Ovo je jako važno za razvijanje destinacije, i vjerujemo da u kontinuitetu zajedno sa partnerima dokazujemo da je moguće privući goste ukoliko imamo dobar sadržaj i kvalitetnu ponudu“, istakao je Rashad Aliyev, izvršni direktor Portonovog.
„Otvaranje ovogodišnje praznične sezone planiramo u subotu 7. decembra, na Marina trgu gdje ćemo i ove godine svečano upaliti lampice na jednoj od najvećih i najljepših jelki u regionu. I ove godine Portonovi marina trg će biti centralna lokacija Prazničnog bazara i koncertnih dešavanja, dok će praznična dekoracija biti svuda u rizortu. Pored aktivnosti u Portonovom, hotel One&Only Portonovi će biti još jedno mjesto za nezaboravne trenutke ove zime“, najavio je Aliyev.
Novogodišnje lampice, svjetlucave dekoracije i ukrasi širom rizorta napraviće idiličnu prazničnu atmosferu, a to podrazumijeva i najljepše praznične fotografije – jedno od neizostavnih mjesta za fotografisanje je pored jelke visoke preko 13 metara ukrašene sa više od 20.000 lampica.
Za potpuno praznično iskustvo, i ove godine biće organizovan Portonovi praznični bazar sa devet kućica na kojima će se naći najukusnija hrana i piće i posjetioci će uz čašicu kuvanog vina ili tople čokolade uživati u događajima koji obilježiti i ovu sezonu. Mnogobrojni nastupi bendova i DJ-eva, koncerti regionalnih zvijezda, kao i događaji za djecu još jednom će opravdati očekivanja.
Pratite Portonovi kalendar događaja, planirajte svoju posjetu i saznajte zašto posjetioci iznova biraju da u Portonovom provedu najljepše doba godine.
Povlačenje niskobudžetnih kompanija iz Crne Gore ojačalo aerodrome u Tirani i Dubrovniku
Zimska IATA sezona značajno je smanjila broj letova sa aerodroma u Podgorici i Tivtu što je dodatno uticalo da se putnici okrenu aerodromima u okruženju. Niskobudžetni Ryanair ove zime iz Podgorice leti samo do Londona, dok Wizzair održava linije ka Budimpešti, Milanu, Dortmundu i Memingenu.
S druge strane, nacionalna avio-kompanija Air Montenegro sa aerodroma Tivat letika Bakuu, Beogradu, Brnu, Istanbulu, Izmiru, Ljubljani i Pragu, a iz Podgorice za Beograd, Bratislavu, Cirih, Kopenhagen, Frankfurt, Istanbul, Ljubljanu, Lion, Minhen, Nant, Ostravu, Pariz i Rim.
Jako je teško izboriti se sa konkurencijom
“Aerodromi Tivat i Podgorica okruženi su istinski velikim aerodromima, u prvom redu Tiranom koja će ove godine imati preko 10 miliona putnika, ali i Dubrovnikom (3 miliona), Prištinom (3,9 miliona – uzima putnike sa istoka Crne Gore) i Sarajevom (uzima putnika se sjevera države)”, kaže u razgovoru za Portal Analitika vazduhoplovni analitičar Alan Šćurić.
U tom kontekstu je, dodaje, jako teško izboriti se sa konkurencijom.
“Oni finansiraju nove linije i frekvencije, ulažu značajna sredstva u infrastrukturu i logistiku. Podgorica ne može napraviti ni dodatak terminalu koji je trebala izgraditi još prije dvije godine pošto je kapacitet terminala 600 putnika na sat, a Podgorica redovno ima 1.000, ne malo puta i 1.300 putnika na sat”, pojašnjava Šćurić.
Što vrijeme bude više odmicalo, problemi Podgorice će biti veći i još više će zaostajati za konkurencijom.
“Uvođenjem novih linija i frekvencija dostupnosti Crne Gore se evidentno povećava, no to povećanje je skromno i daleko manje od konkurencije, prvenstveno Dubrovnika i Tirane koji su prošle godine imali par desetina novih linija”, kaže Šćurić i dodaje da Crna Gora mora da shvati da sadašnji model nije dobar.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić kazao je ranije da u ovoj kompanijiimaju ambiciozne planove, koji se posebno tiču proširenja kapaciteta i otvaranja novih linija.
“Vrijedno je poštovanja to što se dešava i što se postiglo u Tirani. Ali ja nijesam jedan od onih koji će, ako je kod komšije trava zelenija u dvorištu,tamo ući svojim automobilom. Ne, hoću da je trava i kod nas zelena. Da mi budemo zadovoljni, jer mi moramo biti servis naših građana i naše turističke privrede”, kazao je Tolić.
Kako je naveo, naručene su analize o tome koje destinacije crnogorski putnici biraju kada lete iz Tirane i zašto je tako.
“To će biti parametar kojim ćemo izaći pred avio partnere i to će biti linije koje ćemo adekvatno poduprijeti. Ali, veliko ali, Aerodromi Crne Gore ne mogu sve to sami, podrška mora da bude šira”, rekao je Tolić.
Crna Gora i dalje će stagnirati
Šćuric, pak, navodi da je Crna Gorajedina država u regionu gdje turistička zajednica i lokalna vlast ne finansiraju nove linije i frekvencije.
“Trenutno samo Aerodromi Crne Gore izdvajaju 10 miliona eura za subvencioniranje kompanija, umjesto da ulažu u toliko potrebno povećanje kapaciteta i proširenje infrastrukture. To je neprihvatljivo, to je nelogično i to nikako nema smisla. Zbog toga će Crna Gora i dalje stagnirati i zaostajati za konkurencijom. Promijeni li se to otvoriće prostor za značajno povećanje broja frekvencija i linija, a to će značiti daleko bolju povezanost Crne Gore i hvatanje koraka sa konkurencijom. Crna Gora mora napraviti sve da iskoristi maksimalno kapacitete i zadrži svoje putnike, te da isti više ne putuju preko Tirane, Dubrovnika i Prištine”, objašnjava Šćurić.
Uz to je, kako dodaje, hitno potrebno uvesti PSO za zimske letove Air Montenegra prema Frankfurtu, Parizu, Rimu, Cirhu, te za uvođenje linije prema Minhenu i Amsterdamu.
“Air Montenegro mora biti profitabilan, taj zadatak im je dala Vlada, i onda logično reže neprofitabilne zimske letove. To je nelogično, jer se tako izoluje Crna Gora, zato nema turista, dijaspore i poslovnjaka zimi.To Crna Gora mora ispraviti odmah”, kategoričan je on.
Smatra da bi davanje koncesija za Aerodrome Crne Gore vrlo brzo sredilo stanje infrastrukture, ali upozorava i na opasnosti koje takav model nosi.
“Potrebna je investicija od 150 miliona eura i koncesionar će to napraviti brzo i efikasno u manje od dvije godine. No, sve zavisi od toga kakav će koncesioni ugovor biti potpisan. Ako bude loš, Crna Gora će enormno puno izgubiti. Nažalost, svi primjeri konecesije u regionu pokazali su nam koliko ti ugovori mogu biti štetni za lokalnu zajednicu. Hoće li u Crnoj Gori biti drugačije”, pita se Šćurić.
Tolić smatra da je premijer Spajić donio racionalnu odluku kada je odlučio da pokrene priču o davanju aerodroma u zakup.
“On je pokazao ozbiljnost prema međunarodnim partnerima, uključena je Svjetska banka, IFC, pokazao je ozbiljnost. Rekao je ‘hajde da vidimo kakvu ćemo ponudu dobiti i šta će ona da sadrži, te da li je ona optimalna i može li je Vlada prihvatiti”. Premijer je svjestan da može dobiti puno, ali isto tako ako nije adekvatna, da ima informacije, i ja sam mu predočio da postoji ovdje dovoljno vlastitih snaga koje bi mogle nastaviti, doduše ne možda u takvom vremenskom periodu kao što može snažni, privatni kapital, jer moramo imati u vidu da su u drugom krugu imamo krupne igrače, sa dugim nizom godina upravljanja i koji bi to mogli omogućiti. Da ne prejudiciram, ipak”, rekao je ranije za medije Tolić.
Jadran M:tel je do pete pobjede, iz osam kola Premijer vaterpolo lige, stigao večeras na Škveru protiv Crvene zvezde (15:6). Novljani su odbranbeno položili ispit, zaustavili su goste na šest golova, a i napadački su bili odlični. U trećoj četvrti vodili su 8:4 (1.38 do kraja), a na devet sekundi do kraja ovog dijela igreStrahinja Gojković pogodio je za velikih “plus pet“.
Igrači trenera Vladimira Gojkovića nastavili su sa dobrom igrom u posljednjih osam minuta, a posljednji gol u seriji od 5:0, za 11:4 (5.53 do kraja meča) – dao je centar Jovan Vujović.
Domaćin se sedam minuta (od kraja treće do početka posljednje četvrtine) branio i odbranio gol od naleta gostiju, koji nijesu imali dobra rješenja za defanzivu vicešampiona Crne Gore.
U novljanskoj ekipi Gojković je postigao četiri gola, Dmitri Holod gol manje, dvaDanila-StupariRadovićpo dva puta bili su precizni, a u strijelce su se upisaliJovan Vujović, Matija Sladović, Vuk Milojević i Vasilije Radović.
Čitanjem bule, primanjem biskupskog štapa te obrednim sjedanjem na katedru kotorske Bazilike Svetog Tripuna fra Mladen Vukšić preuzeo je u subotu upravljanje Kotorskom biskupijom.
Tako je Kotorska biskupija, nakon skoro dvije godine dobila svog novog duhovog pastira koji će, kako je rečeno, “služiti i ravnati narodom Božjim”.
Glavni zareditelj bio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, suzareditelji splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić te barski nadbiskup i dosadašnji apostolski upravitelj Kotorske biskupije Rrok Gjonlleshaj.
Dosadašnji apostolski upravitelj Kotorske biskupije Rrok Gjonlleshaj, u uvodnom izlaganju pozdravio je brojne vjernike, zvanice i goste, te istakao da drevna Kotorska biskupija, u svojoj bogatoj povjesti, danas zaređenjem fra Mladena Vukšića dobija 92. biskupa.
Nakon procesije i na početku misnog slavlja, zagrebački nadbiskup, zareditelj mons. Dražen Kutleša istaknuo je da se čitava Kotorska biskupija raduje i slavi.
„Zavaljujemo Svetom Ocu što je Kotorskoj biskupiji malenoj po broju vjernika ali velikoj po duhovnoj tradiciji i nasleđu Svetaca i Blaženika dao vlastitog pastira u osobi novoimenovanog biskupa Mladena Vukšića“ – kazao je mons. Dražen Kutleša
Apostolski nuncij za BiH i Crnu Goru mons. Francis Asisij Chullikattpotom je pročitao bulu, apostolsko pismo pape Franje, dok je mons. Dražen Kutleša ispred oltara predao pastirski štap biskupu Mladenu Vukšiću, nakon čega je pravno-formalno počela služba novog Kotorskog biskupa.
Novi Kotorski biskup mons.Mladen Vukšić zahvalio je Papi Franji, nadbiskupu Draženu Kutleši, članovima Ordinarijata, svim svećenicima, redovnicima, redovnicama, vjernicima, svećenicima kotorske biskupije, nakon čega je izašao ispred bazilike-katedrale Svetog Tripuna i pozdravio brojne vjernike i hodočasnike na trgu koji su preko video bima pratili zaređenje.
„Želja mi je sa svima uspostaviti poseban odnos bratstva i suradnje. Izražavam duboku zahvalnost predstavnicima drugih vjerskih zajednica, Imamo zajedničku zadaću, graditi zajedno prostore suživota i čovječnosti“ – poručio je Vukšić.
Među brojnim uzvanicima misnom slavlju Bazilici sv. Tripuna u Kotoru prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, Dragan Čović predsjedavatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, ministrica kulture i medija u vladi Crne Gore Tamara Vujović, ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman, brojni biskupi i svećenici Kotorske biskupije i Posušja, Mitropolit crnogorsko-primorski SPC Joanikije, predstavnici diplomatskog kora, lokalnih samouprava…
Novoizabrani Kotorski biskup Mladen Vukšić je ranije poručio kako će uprkos biskupskom imenovanju nastaviti nositi svoj franjevački habit, što je simbol njegove vjernosti franjevačkom duhu i pripadnosti redu. “Franjevački habit nije samo odjeća, već znak mog poziva i opredjeljenja za služenje ljudima,” rekao je fra Mladen, naglašavajući da franjevačka karizmaprožima cijeli njegov pristup pastoralnom radu.
Fra Mladen Vukšić rođen je 1965. u Ljubuškom. Franjevački habit obukao je na Humcu 14. srpnja 1984. čime je stupio u Novicijat Hercegovačke franjevačke provincije. Prve redovničke zavjete položio je 15. jula 1985. godine.
Od 1986. do 1989. studirao je Teologiju u Makarskoj (Hrvatska). Od 1989. do 1992. studirao je u Bologni (Italija). Svečane zavjete položio je 16. septembra 1990. na Kočerinu. Za đakona je zaređen 29. juna 1991. u Mostaru. Za svećenika je zaređen 26. jula 1992. u Čitluku.
Nakon ređenja odlazi na Humac u samostan i Župu svetog Ante gdje je bio župni vikar od 1992. do 1994. Godine 1994. počeo je studij Pastorala mladih i katehetike na Papinskom sveučilištu Salesiani, gdje je magistrirao 1997. godine. Od 1997. do 2000. bio je odgojitelj bogoslova u Zagrebu. Od 2000. do 2003. bio je gvardijan i župnik Župe svetog Vlaha u Slanom. Od 2003. do 2010. bio je župnik Župe svetog Franje u Posuškom Gracu. Od 2010. do 2013. bio je župnik Župe sv. Petra i Pavla na Kočerinu. Od 2013. do 2024. bio je župnik Župe Bezgrešnog začeća BDM u Posušju.
Milatović: Kotorska biskupija važan duhovni oslonac katoličkim vjernicima
Kotorska biskupija predstavlja važan duhovni oslonac katoličkim vjernicima u Crnoj Gori, dajući nemjerljiv doprinos promociji međuvjerskog sklada u društvu, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
foto: foto: Jakov Milatović/mreža X
On je na mreži X objavio da je danas prisustvovao biskupskom ređenju novoimenovanog kotorskog biskupa Mladena Vukšića.
„Kotorska biskupija predstavlja važan duhovni oslonac katoličkim vjernicima u Crnoj Gori, ujedno dajući nemjerljiv doprinos promociji međuvjerskog sklada u našem društvu“, naveo je Milatović.
On je katoličkim vjernicima čestitao imenovanje kotorskog biskupa.
„A biskupu Vukšiću želim uspješno obavljanje dužnosti“, dodao je Milatović.
Crna Gora planira unaprijed kako bi spriječila prekomjerni turizam, što je problem u nekim susjednim zemljama, kazala je u intervjuu za BBC ministar turizma Simonida Kordić.
Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva, objasnila voditeljki Tanji Beket i kako se komunikacija, saradnja sa drugim balkanskim zemljama i diverzifikacija, koriste za privlačenje gostiju, kako ka planinama, tako i ka primorskoj strani.
“Riječ je o maloj zemlji, ali bogatoj u smislu različitih potencijala, iskustava, kultura, i naravno prirode koja je impresivna. I to sve više prepoznaju naši gosti, koji žele da vide sve to i takođe probaju tradicionalnu domaću hranu, što postaje privilegija”, poručila je Kordić.
Simonida Kordić – foto Vlada CG
Ona je kazala i da je uvjerena da je ključ uspješnog turizma više u saradnji, nego u takmičenju.
Turistička sezona je, umjesto zamajca ekonomskom rastu, donijela pad prihoda u prva tri kvartala ove godine od skoro četiri odsto ili oko 50 miliona EUR u odnosu na isti prošlogodišnji period, saopštio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
On je naveo da je istovremeno zabilježen pad broja noćenja od preko pet odsto.
„To je prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da se prihodi od turizma smanjuju u poređenju sa prethodnom godinom“, naveo je Milatović na društvenoj mreži X.
On je dodao da turistički sektor, pored neriješenih infrastrukturnih i komunalnih problema, u iduću godinu ulazi sa još jednim tegom u vidu povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa sedam na 15 odsto.
„To može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost. Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije“, poručio je Milatović.
Tradicionalna, dvadeset druga po redu, „Maslinijada“, održava se u Starom Baru, u petak, subotu i nedjelju (22. 23. i 24. novembra). Organizatori manifestacije su NVO “Maslinijada“ i Udruženje maslinara „Antivari“, u saradnji sa „Kućom maslina“ i Turističkom organizacijom Bar. Tradicionalni pokrovitelj manifestacije je Opština Bar, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i drugih prijatelja manifestacije.
Za ovogodišnju „Maslinijadu“ prijavljeno je oko sedamdeset izlagača, najviše maslinara, zatim vinara, pčelara, proizvođača organskih sokova, ljekovitog bilja, zdrave hrane i poljoprivrednih alata.
Manifestacija počinje sjutra u 9.30, obilaskom drevnog maslinjaka u centru Bara, za čije se očuvanje i stavljanje pod zaštitu zalažu barski maslinari, brojne nevladine organizacije i ugledni građani Bara.
Program će biti nastavljen u Kući maslina u Starom Baru, od 18 sati, edukativnom radionicom o zaštiti maslina i proizvodnji maslinovog ulja. Ujedno biće proglašena i pobjednička maslinova ulja i priređena degustacija.
Centralni dio manifestacije i svečano otvaranje predviđeni su za subotu, u 11 sati.
Tom prilikom biće proglašeni i nagrađeni maslinari sa najbolje revitalizovanim maslinjacima i najboljim mladim zasadima, a biće proglašeni i najbolji izložbeni štandovi.
Uz bogat kulturno-zabavni program, održavaće se i radionice za goste koji će, po svom ukusu, birati najbolje ulje, kao i likovna kolonija „Street in art“. U Kući maslina biće priređeno i zabavno veče i tradicionalno druženje maslinara.
Program se nastavlja i u nedjelju, sa izlagačima i bogatom ponudom domaće hrane i proizvoda tradicionalne barske kuhinje, uz bogat zabavni program.
U zabavnom programu nastupaju poznati muzičari i umjetnici: muzički sastav „Perper“, Edis Agić, rock bend „Akademija“, klape: „Kastel novo“, „Bjelopoljski tamburaši“ i „Zvuci sa Ribnice sa Hamzom Haverićem“, starobarski Čardak bend, KUD „Jedinstvo“ i KUD „Rumja“, Plesni studio „Habanera“, Nikolija Pandurica i pjesnik Rajko Joličić.
