Aerodromi Crne Gore (ACG), koji su do sada bili jedna od najprofitabilnijih državnih firmi, ove godine bilježe pad prihoda od 80 odsto u odnosu na prošlu godinu i najavljuju gubitak od najmanje deset miliona eura zbog korona krize.

Direktor Aerodroma, Danilo Orlandić, kazao je u intervjuu Vijestima da u godini u kojoj su ostali gotovo bez saobraćaja, podaci govore o ozbiljnim problemima ne samo za tu kompaniju nego i za cijelu privredu Crne Gore.

“Zabilježen je pad u broju preveznih putnika od 80 odsto, a u broju rotacija manji i iznosi 64 odsto. Ove godine smo do 31. oktobra prihodovali sedam miliona eura, a prošle preko 34 miliona eura, što je pad prihoda od 80 odsto. Prošle godine, ostvarili smo dobit od 15 miliona eura prije oporezivanja, a ove godine gubitak će biti najmanje deset miliona eura, uz ostvarene uštede od 4,5 miliona eura”, rekao je Orlandić.

Prema njegovim riječima, takvo poslovanje je i očekivano imajući u vidu okolnosti na koje nijesu mogli uticati, jer je to nezapamćeno urušavanje avioindustrije. Slična je situacija i sa regionalnim i evropskim aerodromima.

U menadžmentu ACG očekuju da će se već naredne godine prilike značajno popraviti postepenim oporavkom industrije putovanja i avio-saobraćaja u Evropi i svijetu.

“Ono što mi ipak uliva optimizam jeste činjenica kojom nas analitičari iz ove oblasti sve češće hrabre, a to je da je godina u vazdušnom saobraćaju ono što je u svim drugim biznisima period od deset godina. Nema privredne grane u kojoj se stvari toliko brzo dešavaju, u kojoj su promjene toliko intenzivne kao u avioindustriji”, naveo je Orlandić.

Pandemija koronavirusom izazvala je nezapamćenu krizu, koja je u značajnoj mjeri pogodila avioindustriju, ali se, kako je kazao, nada da će ta specifična grana biti jedna od onih koja će se najbrže oporaviti i da će od marta naredne godine ipak svjedočiti ozbiljnijem oporavku.

On je odgovorio da su, u odnosu na prošlu godinu koju su ACG završili sa preko 2,6 miliona putnika, ove godine zbog pandemije, do kraja novembra opslužili svega 510,23 hiljade putnika i 5,13 hiljada aviona.

“Operativne službe Aerodroma Podgorica su opslužile 2,9 hiljada aviona ove godine, a prošle 6,98 hiljada, dok je broj putnika bio 323,65 hiljada ove godine, a prošle 1,22 miliona. Operativne službe Aerodroma Tivat su opslužile 2,23 hiljade aviona ove godine, a prošle 6,88 hiljada, dok je broj putnika bio 186,59 hiljada ove godine, a prošle 1,34 miliona putnika”, precizirao je Orlandić.

On je kazao da se, prema posljednjim najavama u drugoj polovini decembra ponovo vraćaju Wizz air, Ryanair i Austrian airlines. Kako sada stoje stvari, pred novogodišnje praznike Podgorica će biti povezana sa Briselom, Londonom, Dortmundom, Minhenom, Cirihom, Bečom i Frankfurtom.

“Kijev je nova linija u zimskom redu letjenja i po riječima njihove uprave, zasad su punjenja tih aviona iznad očekivanja. Najfrekfentnija linija nacionalnog avioprevoznika je Podgorica – Beograd, a u februaru bi takođe trebalo da se aktivira linija sa Budimpeštom (Wizz air) i Luksemburgom (Luxair)”, naveo je Orlandić.

Avioni Turkish airlinesa na relaciji Podgorica-Istanbul takođe su solidno popunjeni i ubrzo uvode dopunske letove tako da će saobraćati svakodnevno.

“Sve navedeno može da se promijeni preko noći, a iz ove nestalne okolnosti učimo da podnosimo na najfleksibilniji način, ne odustajući od održavanja redovnih kontakata sa svim avioprevoznicima sa kojima smo u protekle tri godine izgradili izuzetno kvalitetan odnos. Recimo, prošle godine Podgorica je bila povezana sa 42 destinacije, a Tivat u sezoni sa čak 51. Ponosni smo što smo u posljednje tri godine otvorili čak 35 novih linija”, kazao je Orlandić.

On je, odgovarajući na pitanje da li je ACG, s obzirom na izuzetno mali broj dnevnih letova na Aerodromu Tivat u ovom periodu, razmišljao da takvu situaciju iskoristi za ozbiljne radove da obnovi dotrajale kapacitete te vazdušne luke, kazao da Aerodrom u Tivtu svakako u budućnosti treba da unaprijedi svoju infrastrukturu, na način kako je to urađeno sa Terminalom 2.

“Taj projekat je promijenio način usluge, obezbijedio dodatni komfor, a polovinu uloženog novca isplatio za tri mjeseca rada prošle godine. Projekat na kome smo takođe predano radili jeste omogućavanje noćnog slijetanja na Aerodromu Tivat, za koje sad već možemo reći da je ipak moguće. Međutim, godina u kojoj je bukvalno stao avio-sobraćaj, a Crna Gra ostala i bez ljetnje turističke sezone, ne daje nam vjetar u leđa da u ovom trenutku ulažemo sredstva u velike projekte”, naveo je Orlandić.

Primarno je, kako je kazao, održati likvidnost, a avioindustrija se oporavlja mnogo prije svih privrednih grana, pa se nada da će vrlo brzo biti prostora i za pomenuta ulaganja.

“Podsjetiću da su u planu i renoviranja VIP salona na oba aerodroma za šta smo već završili idejne projekte, ukupne vrijednosti oko milion EUR”, dodao je Orlandić.

On je, na pitanje da li smatra opravdanim dalje veliko ulaganje u subvencionisanje low cost kompanija da lete sa domaćih aerodroma ili da se taj novac eventualno preusmjeri na Montenegro Airlines (MA) sa obavezom da on poveća broj destinacija za koje saobraća, odgovorio da u svakoj prilici ističe ulogu koju za aviosaobraćaj Crne Gore ima nacionalni avioprevoznik.

“Uloga Montenegro Airlinesa dodatno se potvrdila i u ovoj teškoj situaciji. Međutim, dolaskom low cost kompanija zauvijek je promijenjen način i rekao bih, opseg putovanja, kako u Crnoj Gori, tako i u cijelom svijetu. Odluka Vlade da otvorimo svoje parče neba za Ryanair, Wizzair, EasyJet i druge niskobudžetne partnere bila je jedna od najboljih, jer je crnogorski turizam značajno uznapredovao nakon dolaska ovih prevoznika”, rekao je Orlandić.

ACG su i do sada, kako je dodao, na razne načine pomagali Montenegro Airlinesu, imajući uvijek u vidu njihov veoma kompleksan položaj u privredi zemlje.

“Zahtjevan – svakako, ali i neophodan ako namjeravamo da budemo sigurna cjelogodišnja destinacija i ako se ozbiljno pripremamo za buduće okolnosti poput ovih sa Covidom-19”, zaključio je Orlandić.