Talijanski kantautor Zucchero uvest će Dubrovčane u 2025. godinu. Potvrdio je to i službeno gradonačelnik Mato Franković predstavljajući dio ovogodišnjeg programa Dubrovačkog zimskog festivala. Uz njega će na Stradunu za Doček zapjevati i Toni Cetinski.
Kako je rekao Franković, Zucchero je čovjek čije se pjesme izvode diljem svijeta.
-Zašto smo odabrali Zucchera? Razmišljali smo koji je najbolji međunarodni strani pjevač za prvi put kojeg Dubrovnik treba dovesti i došli smo do zaključka da Zucchera slušaju svi, mladi, srednja generacija i stariji. Svi znaju njegove pjesme – rekao je te dodao kako će ovo biti još jedna Nova godina za pamćenje.
-Ovo je veliki iskorak za Dubrovnik jer već dva desetljeća svi ističu bitnim kako je potrebno da Dubrovnik dovede stranu zvijezdu. Taj posao nije nimalo lak te mi je čast što na kraju mog drugog mandata možemo reći da smo doveli sve velike regionalne zvijezde, a ovaj put smo napravili korak više – rekao je.
Dubrovački zimski festival počinje 30. novembra koncertom Jelene Rozge.
Podgorički aerodrom u septembru je bio osmi najfrekventniji u regiji, a prvi put ove godine tivatski se našao među vodećih 10.
To govore brojke putnika u vazdušnim lukama, među kojima je Tirana opet imala ubjedljivo najbolje rezultate.
Sa druge strane, podgorički aerodrom i dalje zaostaje za zadarskim, ali je opslužio više putnika u odnosu na onaj u Sarajevu. Aerodrom Tivat je prvi put ove godine imao veći promet nego Ljubljana.
Aerodrom u Tirani i prošlog je mjeseca bio najfrekventniji u regiji. Kroz tu je vazdušnu luku prošlo ukupno 1.108.430 putnika, odnosno dvostruko više nego u istom periodu prošle godine.
Slijedi Beograd sa 859.815 putnika, pa Split sa 535.233, a onda i Zagreb sa 422.862.
Prištinski aerodrom je u septembru opslužio 344.760 putnika, skopski 295.456, a zadarski 264.223.
Onda slijedi Podgorica sa 203.420 putnika, te Sarajevo sa 188.040.
Tivatski aerodrom u septembru je opslužio 161.623 putnika, dok ih je u Ljubljani bilo 155.801.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović obišao je do sada realizovane radove na putu Kavač – Bogdašići. Na inicijativu građana koji imaju kuće i imanja u ovom zaseoku na obroncima Vrmca, Opština Tivat u protekle je tri godine investirala 194.000€.
„Izgradnjom ovog puta dali smo šansu obnovi Bogdašića i daljem razvoju tivatskog zaleđa. Ovaj put povezuje Kavač, Bogdašiće i Gornju Lastvu. Značajna sredstva su izdvojena, samo u ovoj godini 70.000€, ali stanje na terenu govori da će biti potrebna i dalja ulaganja kako bi se radovi na putu priveli kraju“ – rekao je Komnenović prilikom obilaska.
Bogdašići – Betonirani put
Trasa dužine 1.5km, velikim djelom je betonirana. Preostalo je da se betonira oko 500m puta do granice sa opštinom Kotor. Veliki doprinos izgradnji ovog puta da li su i sami mještani, ali i pojedine građevinske firme kroz direktno učešće u radovima na terenu. Ova dionica postala je interesantna brojnim građanima i turistima zainteresovanim za pješačenje kao aktivni vid odmora.
„U toku su radovi na betoniranju dionice puta Gornja Lastva – Orašje. Ovaj posao dio je 100.000€ vrijednog tendera, koji obuhvata betoniranje na nekoliko loakacija u Tivtu“ – rekao je Vlado Brguljan direktor Direkcije za investicije
Bogdašići – Betonirani put
Put ka Bogdašićima danas su obišli i Sekretar za privredu Vedran Božinović i komandir Službe zaštite i spašavanja Milorad Giljača.
Dan nakon što je izraelski parlament izglasao da se UN-ovoj Agenciji za pomoć palestinskim izbjeglicama zabrani rad na teritoriju Izraela, a ograničava i djelovanje na okupiranoj Zapadnoj obali i u pojasu Gaze nižu se reakcije. Negodovanju zbog te odluke pridužio se i SAD, koji osigurava najveći dio sredstava za tu agenciju koja pruža ključnu potporu palestinskim izbjeglicama već gotovo 80 godina.
UNICEF upozorava: ovom zabranom Gazi prijeti kolaps humanitarnog sustava.
Odluku Izraela da zabrani djelovanje agencije za pomoć prognanicima u Gazi snažno su kritizirale druge UN-ove agencije i nazvale je oblikom kolektivne kazne za stanovnike pojasa Gaze.
No u Izraelu ističu – odluka je već donesena i od nje se neće odustati. Izraelska vlada poručila je da je UN-ova agencija u Gazi stvar prošlosti.
Oko polovine stanovnika okupirane enklave već je ostalo bez hrane i prijeti im smrt od gladi. Nedostaje i lijekova pa su pacijenti iz nekih bolnica morali biti evakuirani, a situaciju još težom čine učestali izraelski napadi. Više od 100 osoba ubijeno je u zračnom napadu na Beit Lahiju, uključujući žene i djecu, što je izazvalo zabrinutost i kod glavnog izraelskog saveznika na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
JU Muzej i galerija Tivat najavila je otvaranje Prvog likovnog salona Pean-Sindik pod pokroviteljstvom Opštine Tivat u petak 1. novembra u prostorijama Muzeja i galerije Tivat sa početkom u 19 sati.
Prvi likovni salon otvoriće predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović.
Na međunarodni konkurs koji je bio otvoren od marta do avgusta, pristiglo je 240 radova.
Stručni žiri u sastavu Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti i muzeolog iz Budve, Maja Živanović istoričarka umjetnosti i slobodna umjetnica iz Beograda i Petar Hranuelli, skulptor iz Zagreba, odabrao je 54 rada koja će biti izložena.
Iste večeri biće dodijeljene nagrade, a svi zainteresovani likovne radove učesnika salona moći će da pogledaju tokom cijelog novembra.
-Veoma smo zadovoljni odzivom umjetnika i kvalitetom dostavljenih radova. Uspjeli smo u namjeri da umjetnošću povežemo cijeli region.
Ovim značajnim događajem otvaramo tivatske Novembarske dane i nadamo se da će Likovni salon Pean-Sindik trajati i samim tim čuvati sjećanje na izuzetne tivatske umjetnike Antona Peana i Miljenka Sindika-rekla je direktorica Muzeja i galerije Danijela Đukić, u susret svečanom otvaranju.
Opština Kotor zaključila je ugovore o regulisanju međusobnih prava i obaveza o podsticajima u poljoprivredi za 2024. godinu sa poljoprivrednim proizvođačima i marikulturistima.
Šesnaest registrovanih poljoprivrednih proizvođača i jedan marikulturista ostvarili su pravo na podsticaje u poljoprivredi po Drugom javnog pozivu za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju poljoprivrednih proizvođača u Opštini Kotor za 2024. godinu.
Budžetom Opštine Kotor za podsticaje u poljoprivredi predviđen je ukupan iznos od 90 hiljada eura, a po ovom pozivu biće dodijeljen iznos od gotovo 25 hiljada. Na Prvom javnom pozivu koji je bio raspisan u aprilu raspodijljeno je 50 hiljada eura.
Potpisivanju ugovora prisustvovali su predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i Suzana Radulović, sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj.
Našem portalu obratili su se mještani Lješevića – Donji Grbalj koji izražavaju nezadovoljstvo povodom namjere Ministarstva rudarstva, nafte i gasa, da ponovo daju koncesiju za kamenolom u ovom mjestu.
Apsolutno i potpuno smo protiv davanja koncesija za kamenolom u sred regije koja se intenzivno razvija i nastanjuje, koja je turistički atraktivna i kamenolomi takve vrste treba da budu izmešteni van stambenih i turističkih oblasti, poručuju oni.
„Kamenolom je potpuno pogrešno uspostavljen u ovom dijelu zaleđa Boke Kotorske, prašina, miniranja u sred mjeseca jula kad je sve puno turista. Smatramo ako je jednom napravljena greška, da je ovo pravi trenutak da se ona ispravi, kamenolomu na ovoj lokaciji nije mjesto. Nađite rešenje za izmještanje kamenoloma, u Crnoj Gori ima kamenja svuda, pogotovo u nenaseljenim mjestima…“ – poručuju oni.
Naime, Ministastvo rudarstva, nafte i gasa, u skladu sa članom 18 stav 3 Zakona o koncesijama dalo je na javnu raspravu Koncesioni akt o ležištu nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena “Lješevića Gajevi”, opština Kotor, koja traje do 3. novembra 2024.
Ministastvo rudarstva, nafte i gasa, uputilo je javni poziv građanima, državnim organima, mjesnim zajednicama, nevladinim organizacijama, pravnim licima i preduzetnicima i drugim zainteresovanim subjektima da se uključe u javnu raspravu i da svoje komentare, primjedbe, predloge i sugestije na nacrte predmetnih koncesionih akata dostave Ministastvu rudarstva, nafte i gasa u pisanoj ili elektronskoj formi, na adresu Podgorica, Cetinjski put bb ili e – meil primjedbe.koncesije@mrng.gov.me
Cilj ove rasprave je da se pribave komentari i sugestije građana svih relevantnih institucija predstavnika privrede, nevladinog sektora kao i stručne javnosti kako bi se nacrti predmetnih koncesionih akata unaprijedili prije usvajanja od strane Vlade Crne Gore.
Asfaltiraju se prvi kilometri bulevara Tivat – Jaz. Riječ je projektu na kojem je kao podizvođač angažovana kompanija Bemax, zadužena za više od pola puta. U toj kompaniji kažu da, što je do njih – radi se na vrijeme. Međutim, problema na terenu ima, na koje oni, kao podizvođači, ne mogu da utiču. Riječ je o neriješenim imovinsko pravnim odnosima, zatim o tehničkim pitanjima koje treba da rješavaju opštine kroz koje će bulevar prolaziti.
Kilometar po kilometar, prvi je već asfaltiran na bulevaru Tivat Jaz… uskoro će biti presvučena još tri od 16,3 kilometra jedne od najfrekfentnijih saobraćajnica u Crnoj Gori, budućeg bulevara, koji prolazi preko teritorije tri opštine – Tivat, Kotor i Budvu. Šef gradilišta, Novo Jokić, iz kompanije Bemax kaže da, što je do njih, ide po planu.
“Trenutno na dionici, koju izvodi Bemax, radovi teku planiranom dinamikom, dosta dobro. Na preostalom dijelu bulevara radimo grube građevinske radove, široke iskope, nasipe i radove na armirano betonskim konstrukcijama,” kaže Jokić.
Komapnija Bemaks, kao podizvođač radova kineske kompanije Shandong High speed, zadužena je za 9,7 kilometara puta. U Bemaxu kažu da su se organizovali tako da ne smetaju saobraćaju, koji funkcioniše bez zastoja u oba smjera. No, problema na terenu ima.
“To su problemi na koje mi kao podizvođač ne možemo da utičemo: neriješeno imovinsko pravni odnosi i neriješena tehnička pitanja o postojećim instalacijama. Konkretno, Vodovod Kotor, ne izmiješta svoje postojeće intalacije i samim tim otežava izođenje naših radova. Ti problemi počinju na petom kilometru bulevara i takvi su sljedeća dva kilometra prema Budvi, od raskrsnice za Bigovo,” isitče Jokić.
Rok do kada bulevar, koji će povezati tri opštine, treba da bude gotov je januar 2026. godine.
“Ovih 9,7 kilometara, koliko je Bemax ugovorio, gotovo sa sigurnošću možemo reći da će, ako se riješe problemi na koje ne možemo da utičemo, biti završeni u roku,” kaže Jokić.
Plan je i da kada magistrala bude rekonstruisana u bulevar, put od aerodroma Tivat bude rasterećeniji. Projekat je vrijedan 54 miliona eura, a novac je obezbijeđen kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj.
