Dobrovoljnost, tolerancija, empatija, solidarnost, osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva, samo su neke od karakteristika koje ih odlikuju. Rad koji se ne može osporiti, zadovoljstvo sugrađana, stabilnost i posljedično povećanje kvaliteta života dugujemo njima. Najvažniji resurs za sprovođenje društvenih promjena su volonteri.
Zaključno sa subotom popodne volonteri “Kotorskog srca“ podijelili su 880 paketa, imali 247 kućnih posjeta i 236 puta prevezli građane do željene lokacije.
“Posla ima. Najprije bih istakao da smo usredsređeni na četiri osobe koje imaju dnevne potrebe i po njihovim pozivima mi svakodnevno reagujemo“, kazao je volonter Ranko Borozan.
Kako Borozan ističe, ima onih dana kada svoju ekipu već ujutro rano upozorim da će prvi predah biti vjerovatno oko 14 sati. Međutim, njihovo veliko kotorsko srce je spremno i svjesni da za svakoga ima po nešto, kreću u višesatno pružanje pomoći sugrađanima.
“Pomognemo apsolutno svima koji nas pozovu. Tu smo da učinimo sve kako bi se ovo lakše prebrodilo. Teško jeste-svima, pa i nama. Nekad bismo htjeli pružiti više, bolje i brže…Samo ljudi da shvate da i mi imamo svoje granice, pa možda ih zajedno i probijemo, ali, kako mi njih čuvamo, molimo da i oni nas malo pripaze“, poručio je Borozan.
Pored osnovnog cilja pomoći i prevoza sugrađana, ne smijemo zaboraviti da moramo svi ostati zdravi i veseli, da ovaj brod koji plovi preko mjesec dana svi zajedno moramo dovesti do mirne luke.
“Imamo i sitnih neprijatnosti, pa još jednom apelujemo na naše drage sugrađanke da se ne jede na žutu krtolu iz butige, malo tvrđu koru kruva. Pa ni zbog one kredence sa svim tećama, bronzinima i onom bocom o’ plina jer je nijesmo mogli mać’. Ne zaboravite da smo mi vaše komšije, tu sa pjace ispod Markata i da nemamo supermoći, ali da se trudimo i trudićemo se“, zaključuje volonter Ranko Borozan.
Još jednom, hvala volonterima Kotorskog srca! Hvala što predstavljate Kotor na ovakav način i to ne jedan dan, ne pet dana ili samo danas, pa odmarate čitavu nedjelju. Ne. Tu ste preko mjesec dana, doprinosite zajednici, svjesni da se povećava broj korisnika usluga ali i kvalitet vaših. Zato vam još jednom, veliko hvala!
Norveška, u kojoj se epidemija koronavirusa povlači, u ponedjeljak je otvorila vrata za učenike nižih razreda, što je nova etapa u normalizaciji koja ide sporo i postupno, a ipak zabrinjava dio roditelja.
Tjedan dana pošto su se u toj nordijskoj zemlji otvorile jaslice i vrtići, u školske klupe vraćaju se djeca od šest do deset godina koja će nakon šest tjedana praćenja nastave na daljinu sjediti u razredima od 15 učenika.
Norveška time nastavlja postupno ublažavati mjere kojima je od 12. marta počela suzbijati širenje koronavirusa.
Frizeri i kozmetičari također su dobili dopuštenje za rad.
Na snazi ostaju brojne druge mjere poput zabrane okupljanja na sportskim i kulturnim događajima kao i naputci o očuvanju fizičkog razmaka
“Ne smijemo se opustiti i moramo još naporno raditi da održimo epidemiju pod nadzorom”, rekla je premijerka Erna Solberg u petak.
“Ne budemo li bili na oprezu, to bi moglo imati teške posljedice za druge. U najgorem slučaju, morat će se ponovo zaoštriti mjere. Moramo se svojski truditi da to izbjegnemo”, rekla je na konferenciji za novinare.
Neki roditelji smatraju da je povratak u škole preuranjen tim više što je dio zaposlenika iz “barnehagera” bio pozitivan na covid-19 otkako su se jaslice otvorile prošli tjedan.
“Ne bi me čudilo da se stvar pogorša kada se otvore škole”, komentirao je korisnik na stranici “Moje dijete ne smije biti zamorac u laboratoriju za covid-19”, a koja ima gotovo 30.000 članova.
U nedjelju je, prema službenim podacima, bilo 7.505 zaraženih koronavirusom i 193 smrti u Norveškoj koja ima 5,4 milijuna stanovnika i u kojoj je krivulja hospitaliziranih u padu od prije nekoliko sedmica.
U ponedjeljak se odlukom Nacionalnog stožera Civilne zaštite popušta dio mjera zaštite od pandemije koronavirusa radi djelomičnog pokretanja gospodarstva.
Od ponedjeljka se omogućuje rad svim poslovnim subjektima koji obavljaju djelatnost trgovine, osim onih koji posluju unutar trgovačkih centara.
Radno vrijeme prodavaonica, skladišta, tržnica na veliko, tržnica na malo i drugih oblika prodaje robe izvan prodavaonice određuje se sukladno članku 57. Zakona o trgovini, kao i prije proglašene epidemije bolesti COVID-19, izuzev nedjelje, blagdana i neradnih dana, kada se ne radi.
U objektima u kojima je radno vrijeme duže od 10 sati, obavezno je organiziranje dvokratnog radnog vremena, a prekid rada ne može biti kraći od jednog sata kako bi se prodavaonica adekvatno očistila i dezinficirala te da se zamijene radnici.
Rad nedjeljom iznimno dopušten kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i onima na benzinskim postajama
Nedjeljom, blagdanima i neradnim danima iznimno je dopušten rad kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama.
Sve prodavaonice i prodajni objekti dužni su se pridržavati svih općih protuepidemijskih mjera i preporuka HZJZ-a, poslodavci o tome moraju educirati svoje zaposlenike, a mjera se moraju držati i kupci.
Omogućuje se nastavak rada svim poslovnim subjektima koji obavljaju uslužne djelatnosti, osim onih u kojima se ostvaruje bliski kontakt s klijentima, i to uz poštivanje mjera fizičke udaljenosti (npr. postolar, krojač, izrada ključeva, poslovnica turističkih agencija, foto studio).
Na tržnicama, osim voća i povrća, med i jaja
Stožer je dopunio Odluku o dopunama odluke o posebnom načinu rada tržnica za vrijeme pandemije, a osim povrća dodani su med i pčelinji proizvodi te konzumna jaja koja će se moći početi prodavati.
Dopušta se i prodaja voća, povrća i cvijeća na veliko u vremenu od pet do osam sati ujutro.
Uvode se javne gradske i prigradske prijevozne linije i brzobrodske linije za otoke koji nisu povezani trajektima. Više informacija o načinu provedbe mjera mogu se pronaći na poveznici za autobuse i tramvaje te željeznice i trajektno-putnički promet.
Omogućuje se rad knjižnicama, muzejima, galerijama, antikvarijatima i knjižarama. Više informacija o načinu provedbe mjera mogu se pronaći na poveznici za muzeje te knjižnice i antikvarijate.
Omogućuju se treninzi sportaša I. i II. kategorije u pojedničanim sportovima te seniorskim sportskim ekipama koje nastupaju u najvišem stupnju natjecanja. Više infromacija o načinu provedbe mjera mogu se pronaći na poveznici za sport.
Omogućuje se provedba državnog stručnog ispita za prioritetne grupe polaznika.
Pokažu li se mjere uspješnima, novi set mjera kreće od 4. majaa
Ako se prva faza pokaže uspješnom te ako ne dođe do pogoršanja epidemiološke situacije sljedeći set mjera koje će se opustiti trebao bi stupiti na snagu 4. maja.
U drugom setu mjera omogućit će se rad uslužnim djelatnostima s bliskim kontaktima, poput frizera i kozmetičara te rad u punom opsegu javnog zdravstvenog i privatnog zdravstvenog sustava.
Najveći kontejnerski brod HMM Algeciras, korejskog operatera Hyundai Merchant Marine, protekloga je vikenda otplovio iz kineskog Qingdaoa prema korejskom Busanu.
HMM Algeciras ima kapacitet 24.000 TEU, duljina mu je 399.9 metara, sa površinom 24 tisuće kvadratnih metara. Može primiti 24 hiljade kontejnerskih jedinica, koje ako posložene jedan do drugoga u liniju, bi bile dugačke čak 150 kilometara.
Prvi radni zadatak HMM Algecirasa je bio prijevoz 4560 kontejnera kemijskih, mehaničkih, elektroničkih te suhih prehrambenih proizvoda, a plovzit će na ruti koji će uključivati i gradove Ningbo, Shanghai, Suez, Rotterdam, Hamburg, Antwerpen i London.
U Crnoj Gori od početka pandemije korona virusom je zaražena ukupno 321 osoba. Trenutno je oboljela 161 osoba, oporavilo se njih 153. Ok Kovida 19 u Crnoj Gori je preminulo sedam osoba.
Na osnovu rezultata današnjih i jučerašnjih analiza ukupan broj oporavljenih je 153 i to po opštinama:
Jedan od posljednjih preživjelih osoba iz Auschwitza u Belgiji, Henri Kichka, umro je u dobi od 94 godine od koronavirusa, objavio je u nedjelju BBC.
Kichka, koji je preživio taj nacisitčki logor smrti smješten na tlu tada okupirane Poljske, umro je u subotu u domu za starije u Bruxellesu.
Njegov sin Michel Kichka napisao je na Facebooku: “Sićušni mikroskopski koronavirus uspio je tamo gdje čitava nacistička vojska nije uspjela. Moj je otac preživio marš smrti, ali je danas njegov marš života završio”.
Henri Kichka rođen je u Bruxellesu 1926. u židovskoj obitelji poljskih korijena koja je deportirana 1942.
Najveći dio obitelji odmah je ubijen u plinskim komorama u Auschwitzu, a on je preživio logor i marš smrti.
Rad ugostiteljskih objekata uz poštovanje epidemioloških pravila i procedura, koje će podrazumijevati boravak značajno manjeg broja gostiju u restoranima i kafićima, apsolutno neće biti isplativ sa trenutnom radnom snagom, tako da će neminovno doći do otpuštanja određenog dijela zaposlenih, saopšteno je iz Udruženja ugostitelja Budve. Ugostitelji koje smo kontaktirali naglašavaju da imaju stroge protokole kada je riječ o čistoći i sigurnosti, ali i da će to od sada biti još veći prioritet. Oni smatraju da otvaranje ugostiteljskih objekata neće biti dovoljno dok ne budu otvorene granice na nivou Evrope i šire.
– Podržavamo sve potencijalno predložene procedure i mjere radi zaštite gostiju i osoblja. Svjesni smo da će to svakako prouzrokovati dodatne troškove pored već evidentnih dosadašnjih ali i budućih gubitaka, ali se sa zdravljem i opštim dobrom ne licitira. Ono o čemu treba i mora da se pregovara jesu bolje ekonomske mjere pomoći Vlade kako bismo sa što manje štete izašli iz ove, nesporno, već propale sezone – kazao je predsjednik Upravnog odbora Udruženja ugostitelja Budve Vido Markićević, koji smatra da su dosadašnje mjere podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica korona virusa korektne, ali da su za potpuno prevazilaženje krize potrebni određeni bespovratni aranžmani.
Restorani i kafići morali su da prekinu sa radom sredinom marta, jer je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti tada donio mjere u zaštiti građana od korona virusa, među kojima su između ostalog bile i obustavljanje rada (zatvaranje) ugostiteljskih objekata.
Otvaranje restorana
Perast – foto Boka News
Iz Nacionalnog kordinacionog tijelo za zarazne bolesti (NKT) juče je saopšteno da će, ako epidemiološka situacija bude pod kontrolom od 18. maja biti otvoreni restorani, kafići i plažni barovi. Ugostitelji će morati poštovati epidemiološka pravila i procedure.
Ta pravila i procedure će između ostalog najvjerovatnije podrazumijevati osiguravanje dovoljne distance između stolova i gostiju, što znači da će restorani i kafići ugošćavati značajno manje gostiju nego ranije.
– Takav rad apsolutno neće biti isplativ sa trenutnom radnom snagom, tako da će neminovno doći do otpuštanja određenog dijela zaposlenih. Naši biznisi već sada trpe posljedice jer su predviđene ekonomske mjere podrške nedovoljne, radnik ne može da preživi sa 222 eura, a mi bez priliva novčanih sredstava veoma teško možemo da nadomjestimo razliku do pune plate – istakao je Markićević.
On je naveo da je nesporno da će gostiju biti značajno manje.
– Upitna će biti i platežna moć gostiju, jer je pandemija ugrozila sve sfere života i rada – upozorio je Markićević.
On se plaši da tokom ove ljetnje turističke sezone ugostitelji neće ostvariti zaradu, ali će, kako je kazao, sve raspoložive resurse usmjeriti na opstanak biznisa.
Markićević je dodao da ugostitelji od agencija i turoperatera ne dobijaju baš optimistične najave, ali se nadaju da ipak nije sve izgubljeno.
– Naša država je izvrsno reagovala i to je rezultiralo malim brojem zaraženih, što će se svakako cijeniti prilikom odmjeravanja eventualnog putovanja u inostranstvo stranog gosta – smatra Markićević.
On očekuje da će se gosti vratiti u ugostiteljske objekte nakon ukidanja privremenih mjera i početka rada, ali naglašava da tu postoji razlika između ugostiteljskih objekata koji se nalaze u turističkim mjestima i onima u Podgorici.
– Svakako da će se gosti vratiti, ali domaći gosti su u najvećoj mjeri konzumenti restorana i kafića u na primjer Podgorici koja je glavni poslovni i privredni centar, dok je Budva, kao turističko mjesto, najviše usmjerena na goste iz hotela, kojih trenutno nema. Direktno smo vezani za turističku sezonu. Frizeri uvijek imaju svoju manje-više stalnu klijentelu i oni mogu da zatvaraju i otvaraju bilo kad, dok naša djelatnost nije tog karaktera – rekao je Markićević.
On je naveo da je uz ogromne napore većina budvanskih ugostitelja zadržala radnu snagu.
– Ali nijesu rijetki i oni koji su morali da načine taj nepopularan potez te da otpuste radnike. Mi ugostitelji, koji radimo legalno, imamo ogromnih poteškoća da isplatimo plate radnicima i bez pomoći države naša održivost će biti prilično neizvjesna – poručio je Markićević.
Optimizam
Budva – foto Boka News
Komentarišući najavu da bi ugostiteljski objekti trebalo da budu otvoreni u drugoj polovini maja, suvlasnik restorana ONE u Porto Montenegru Majkl Šor navodi da da ih čekaju veliki izazovi. Brojni gosti jedva čekaju da se restorani i kafići otvore, pa će vjerovatno odmah pohrliti na svoja omiljena mjesta, dok ima i onih koji će biti nešto oprezniji, smatra on. Za njih su, kako navodi, prilagodili jelovnik kako bi pojedina jela učinili jednostavnijim za dostavu. To je, smatra on, njihova prednost u odnosu na one restorane koji svoju ponudu isključivo baziraju na služenju hrane u svojim objektima. Naglašava da imaju stroge protokole kada je riječ o čistoći i sigurnosti, ali i da će to od sada biti još veći prioritet.
– Bezbjedan razmak između stolova biće samo jedna od mjera koje ćemo sprovoditi u našem restoranu. Ipak, postoje brojne dodatne mjere predostrožnosti koje moramo preduzeti kao što su dezinfikovanje ruku prije svakog služenja hrane, kao i terminala za plaćanje kreditnom karticom, jelovnika i flašica ulja i začina na stolovima nakon promjene gostiju i slično – objašnjava Šor.
Kao stranac koji godinama živi ovdje Šor smatra da će ova sezona biti puna izazova, ali je optimističan, jer vjeruje da Crna Gora kao turistička destinacija, ima veliku prednost s obzirom na širinu prostora, velike parkove, kao i direktne avio linije sa velikim brojem evropskih gradova.
– Crna Gora će kao takva biti veoma privlačna svima koji su morali da provedu dva mjeseca u kućama. Biće privlačno i onima koji žele da izbjegnu prenatrpana mjesta, imajući u vidu široke otvorene prostore i predivne nacionalne parkove koje Crna Gora ima – zaključuje naš sagovornik.
Vernes Zagora, menadžer marketinga i komunikacija u poznatom barskom rizortu Stara čaršija u okviru kog posluju hotel i restoran, navodi da se ovogodišnji gubitak sigurno ne može nadoknaditi te da će ove godine čitava privreda imati ogromne gubitke. Napominje da za kvalitetan rad njihovog rizorta otvaranje ugostiteljskih objekata neće biti dovoljno dok ne budu otvorene granice na nivou Evrope i šire.
– Smatramo da će tek tada svi imati dovoljno želje i sigurnosti da se ponovo odluče na putovanje. Mada, nakon ovako neizvjesnog perioda od mjesec i po, otvaranje ugostiteljskih objekata nam pruža nadu i utjehu da će stvari uskoro ići na bolje i da ćemo moći da iskoristimo period post-sezone – navodi Zagora.
On ukazuje da su kao kompleks koji je još u razvoju već proširili kapacitet restorana sa posebnim akcentom na terase te da svakako planiraju da stolove postave prorjeđenije nego što je prvobitno planirano kako bi gostima obezbijedili sigurnost.
– Takođe ćemo dodatno obratiti pažnju i na dezinfekciona sredstva koja će gostima biti na raspolaganju pri dolasku u rizort. Ipak, sačekaćemo i zvanične upute Vlade i tek tada sa njima uskladiti sve svoje aktivnosti, način rada i pravila funkcionisanja – navodi Zagora.
Primjer u Hrvatskoj
Prije nekoliko dana u susjednoj Hrvatskoj, predstavnici Hrvatske privredne komore uputili su dopis hrvatskoj Vladi s prijedlogom popuštanja mjera koje bi se, prema njihovu mišljenju, trebale usvojiti nakon što u Hrvatskoj popusti epidemija korona virusa.
Tako se, između ostalog, predlaže otvaranje onih kafića i restorana koji imaju terase i razmak između stolova. U tom dokumentu se navodi da bi konobari morali poštovati sve zaštitne mjere (maska, rukavice, dezinfekcija) i bili bi ograđeni pleksiglasom, a gosti bi naručivali sami i plaćali na pultu. Radno vrijeme bi bilo ograničeno od osam do 21 sat i bez žive muzike i većih okupljanja.
U tom dokumentu se navodi da bi na ulazima u restorane morala postojati obavezna dezinfekcija ruku, ali i stola te pribora za jelo i piće, uz redovne kontrole tjelesne temperature radnika. Hrana i piće bi se posluživali u rukavicama, gostima koji sjede za stolovima koji su najmanje dva metra međusobno udaljeni, te uz kontrolu broja gostiju u objektu.
Odlaganje početka rada bi pojedine ugostitelje dovelo do kolapsa
Kotor – foto Boka News
Na pitanje da li je eventualno bolje da se restorani i kafići otvore u normalnim uslovima nakon zaustavljanja epidemije, Markićević navodi da bi dalje odalaganje otvaranja ugostiteljskih objekata pojedine ugostitelje dovelo na rub egizistencije.
– Mi možemo sačekati, ali bez gosta – nama nema posla. Strahujemo da bi odgađanje samo dovelo do još većih posljedica. S druge strane, nema sumnje da će neke kolege biti primorane da ipak sačekaju potpuno zaustavljanje epidemije, jer uslijed nedostatka novčanih sredstava, neće biti u prilici da ispoštuju sve zahtjeve. Odlaganje bi neke kolege dovelo i do ruba egzistencije, pa i do potpunog kolapsa – upozorio je Markićević.
Koristiti elektronske račune u ugostiteljskim objektima
Šor očekuje jasne instrukcije od državnih institucija u vezi mjera koje će morati sprovoditi u cilju bezbjednog služenja hrane i pića gostima, ali navodi da bi država trebalo da razmotri mogućnost promjene pojedinih pravila kada je riječ o izdavanju računa.
– Mislim na davanje dozvole da se u ugostiteljskim objektima koriste elektronski računi umjesto da, kao što je sada slučaj, konobar za svaku dodatnu porudžbinu donosi račun za sto, što se često dešava. Naš je cilj da ograničimo broj površina i stvari koje se moraju dodirnuti na liniji između osoblja i gosta, zato smatram da prebacivanje na elektronski račun ima smisla. Za razliku od drugih aktivnosti koje restorani mogu sami sprovesti, ovo je primjer u kom bi država morala da se uključi i izmjeni postojeća pravila – predlaže Šor.
“Građani Tivta dobili su novo ruglo u gradu. Kružni tok koji ne zadovoljava ni jedan saobraćajni standard i koji ne riješava ni jedan problem saobraćajnih gužvi. Ovaj tok više je tužni, nego kružni, posebno kad se zna da će zajedno sa onima koji još uvijek nisu završeni koštati Tivćanke i Tivćane koliko Svetog Petra kajgana” – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
1. Šta je dobijeno sa ovim tužnim tokom?
Apsolutno ništa. Sem nove još veće opasnosti koju sobom nosi. Izlazak iz bočnih ulica na Seljanovu, u Kalimanju, Dumidranu, Župi i Gradiošnici i dalje predstavlja ruski rulet. Ulice širine manje od četiri metra doprinose haotičnoj situaciji i to je nešto što je trebalo riješavati. Na Jadranskoj magistrali i dalje ćemo imati neviđene gužve, a zloslutno zvuče pozivi naših sugrađana da se na tužnom toku postave kamere, jer će on biti nepresušan izvor situacija za društvene mreže.
2. Da li će izvođači radova platiti penale za višemjesečno prekoračenje datuma završetka istih. Naravno da neće jer se poslovi u tivatskoj opštini završavaju rođačko-kumovskim-partijskim vezama te kao takvi izvođači nemaju ama baš nikakvu odgovornost ni prema institucijama ni prema građanima koji su svojim novcem platili i ovaj besmisleni projekat.
No tužni tok postao je naša stvarnost. Graditi se mora naročito u vrijeme izbora, pa čak i ono što nikom zdravorazumnom ne bi palo na pamet. Osim nesretnoj tivatskoj koaliciji. No, oni sa zdravim razumom odavno nemaju dodirnih tačaka” – kaže se u saopštenju Bokeškog foruma.
Obilježavanjm horizontalne signalizacije danas su završeni radovi na izgradnji kružnog toka na Jadranskoj magistrali kod stare opštine u Tivtu.
Radovi na izgradnji ovog kružnog toka zvanično su počeli 16. decembra 2019. kada su ih svečano inaugurisali premijer Duško Marković i gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac.
Investicija je vrijedna 305.000 eura.
Tivat – kružni tok – foto Boka News
U toku su radovi na izgradnji još dva kružna toka na Jadranskoj magistrali, na Seljanovu i Kukuljini prema aerodromu.
Izgradnja kružnog toka kod bivšeg Doma vojske na Seljanovu takođe je u završnoj fazi. Narednih dana očekuje se postavljanje završnog sloja asfalta. Na ovom dijelu saobraćajnice urađene su nove instalacije vodovoda, jake i slabe struje kao i instalacije atmosferske kanalizacije u dužini od 135 m.
Ukupna vrijednost ove investicije je 294.000 eura.
Na ovom dijelu saobraćajnice ugrađeno je i 110 m cjevovoda za potrebe Regionalnog vodovoda za opštinu Herceg Novi.
Kružni tokovi su dio budućeg bulevara kroz Tivat, a radovi na ovoj saobraćajnici vrijedni 10 milona eura bi trebali biti nastavljeni na jesen.
Tivat panorama – foto Anton Gula Marković Boka News
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) je u skladu sa najnovijom odlukom Nacionalnog kooordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti da dozvoli kontrolisano uplovljavanje stranih jahti u crnogorske luke nautičkog turizma, donijelo je „Plan prihvata i upravljanja stranim plovnim objektima u lukama Crne Gore“.
Po novim mjerama, omogućeno je kontrolisano otvaranje marina uz poštovanje mjere samoizolacije, što znači da jahte koje budu u njih uplovljavale iz inostranstva, moraju ostati 28 dana na vezu, a za to vrijeme njihova posada i druga ukrcana lica ne smiju izlaziti sa plovila, već biti u samoizolaciji “uz preduzimanje mjera zdravstveno-sanitarnog nadzora od strane nadležne zdravstvene ustanove, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a na osnovu rješenja zdravstveno Sanitarne inspekcije”.
Zakupac ili koncesionar luke nautičkog turizma – marine i trgovačke luke otvorene za međunarodni saobraćaj, Bar, Budva, Kotor, Luka Kumbor – Portonovi i Tivat (Gat I i Gat II) kojoj je po o vim mjerama NKT-a, odobren prihvat stranih plovnih objekata u samoizolaciju, obavezan je da preduzima mjere za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa, na osnovu preporuka Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
MSP je stoga donijelo Plan koji pored ostaloga, propisuje da u naše luke mogu uploviti samo jahte koje imaju do 30 članova posede, ali ne i putnički brodovi-kruzeri. Budući da jahte sa 30 članova posade svojim gabaritima već spadaju u domen brodova koji podliježuu obaveznoj pomorskoj pilotaži, propisano je i da naši piloti koji ih budu uvodili u luku, pritom moraju koristiti punu lilčnu zaštitnu opremu.
Propisano je da operateri luka i marina u ooje dolaze stranne jahte za njih moraju obezbjediti poseban dio marine/luke gdje će one i ljudi na njima, biti u samouizolaciji 28 dana, te im organizovati bezbjedonosnu zaštitu, snabdijevanje vodom, strujom, gorivom, hranom i drugim potrepštinama koje će jahte plaćati pod komercijalnim uslovima, kao i protivpožarnu i zdravstvenu zaštitu. Osoblje marine i sama posada jahte moraće da svo vrijeme koriste sredstva lične zaštite i obavljaju dezinfekciju priveznih konopa, sizova i druge opreme.
Za sada nema najavljenih dolazaka novih jahti u Porto Montenegro
Provjeru ispunjenostu svih propisanih uslova u marini, vršiće Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) koja će tek nakon toga dotičnoj marini izdati odobrenje za uplovljavanje i smještaj strane jahte. UPSUL će takođe odobravati i svaki pojedinačni zahtjev jahte zaintereosvane da uplovi u neku od naših marina na osnovu precizno navedene dokumentacije koja se mora priložiti uz takav zahtjev, određivati rutu kretanja jahte kroz teritorijalno more i unutrašnje morske vode Crne Gore do odredišne marine, kao i koordinirati rad svih službi prilikom granične kontrole tih jahti – policije, carine, Lučke kapetanije odnosno zdravstveno-sanitarne inspkecije koja će odmah po prispjeću jahte, svim licima na njoj pojedinačno uručiti riješenja o stavljanu u karantin na brodu. Tek nakon isteka karantinskog roka od 28 dana, posada i druga ukrcana lica sa jahte mogu izaći na obalu i onda za njih važe sva pravika i mjere koje za spriječavanje širenja koronavirusa, važe i za ostale građane Crne Gore.
Propisana je i procedura za projem jahti koje Crnu Goru svraćaju samo radi snabdijevanja bescarinskim gorivom, pri čemu niko od posade jahte neće moći da izlazi na obalu, sve aktivnosti na tankovanju goriva sprovešće operative marine uz korišenje zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava, a jahta je dužna da odmah po završetku krcanja goriva, napusti crnogorske teritorijalne vode bez usputnog zadržavanja.
