Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u ponedjeljak će s kolegama iz zemalja u koja najviše putuju njemački turisti, uključujući Hrvatsku, razgovarati o mogućnostima usklađivanja pravila karantene i ulaska u zemlju.
U videokonferenciji će sudjelovati ministri vanjskih poslova Hrvatske, Slovenije, Španjolske, Austrije, Bugarske, Portugala, Malte i Cipra, prenosi njemačka novinska agencija Dpa pozivajući se na izvore u ministarstvu vanjskih poslova.
Cilj sastanka je usklađivanje pravila i mjera prilikom ulaska u ove zemlje do početka ovogodišnje ljetne sezone sredinom lipnja.
Do sredine lipnja vrijedi upozorenje ministarstva vanjskih poslova njemačkim građanima da ne putuju u inozemstvo.
Uvjet za olakšanje putovanja je zadržavanje zaraze koronavirusom na sadašnjoj niskoj razini.
U razgovoru za javni servis Deutschlandfunk, Maas je rekao kako vjeruje da putovanja u udaljene destinacije, poput Južne Amerike još dulje vrijeme neće biti moguća.
“Trenutno se ne može preporučiti putovanje ili odmor u nekoj od tih zemalja zbog tamošnjih strogih pravila o karanteni“, rekao je Maas.
Istaknuo je kako se pod svaku cijenu žele izbjeći novi zračni mostovi kojima je Njemačka nakon izbijanja pandemije vratila u zemlju više od četvrt milijuna svojih građana iz svih dijelova svijeta.
Unija pomorca Crne Gore (UPCG) obratila se otvorenim pismom potpredsjedniku Vlade i predsjedniku Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti Milutinu Simoviću (DPS) u vezi mjera koje tretiraju obavezu stavljanja u karantin naših pomoraca pri povratku u Crnu Goru.
IZ ICG su ocijenili da su crnogorski pomorci aktuelnim propisima diskriminisani u odnosu na svoje kolege strance – posade stranih jahti koje uplovljavaju u Crnu Goru. Za jahtaše naime, obavezan karantin po prispjeću jahte u neku od crnogorskih luka ili marina je skraćen na 14 dana, pri čemu im se kao vrijeme provedeno u karantinu, računa i vrijeme provedeno u plovidbi jahte od njene posljednje luke do dolaska u Crnu Goru. Istovremeno, obavezan karantin za sve naše pomorce koji se sa brodova širom svijeta avionskim transportom, vraćaju kući, i dalje je neskraćen i iznosi 28 dana. Za mnoge od njih koji imaju ugovore sa svojim poslodavcima na bazi 4 mjeseca na brodu – 2 mjeseca kući, to znači da će praktično polovinu svog redovnog odsustva sa posla provesti zatvornei u karantinu i odvojeni od svoje porodice.
„I pored najveće naše želje da se što prije obradujemo završetku aktuelne epidemije i da postanemo prva država bez oboljelih od aktuelnog koronavirusa na evropskom kontinentu, zaista ostaje veliko pitanje određene vrste diskriminacije na koju nam uporno ukazuju kolege koje se trenutno nalaze u karantinu odnosno izolaciji. Naime, činjenica da posade jahti pristiglih u Crnu Goru, konkretno u marinu Porto Montenegro, imaju obavezu na samoizolaciju u trajanju od samo 14 dana, u što se, kako saznajemo, računa i period od isplovljenja iz prethodne luke, ukazuje na određenu vrstu protekcionizma. Zaista ne želimo da vjerujemo da se urgencijama, mimo protokolarnih i za ove uslove epidemije neprimjerenih, došlo do kompromisnih riješenja koja kako primjećujemo, nisu primjenjiva i na ostale naše kolege pomorce, pa dalje i na sve ostale građane koji su se vratili u Crnu Goru. Takvi propisi zaista ukazuju na veliki stepen nepovjerenja u odgovornost naših državljana u odnosu na inostrane državljane koji sticajem okolnosti, privremeno borave u Crnoj Gori i slobodno se mogu kretati nakon isteklih 14 dana samoizolacije“- stoji u dopisu UPCG koji je osim Simoviću, upućen i i na brojne druge adrese u državi- od Instituta za javno zdravlje, preko Ministarstva saobraćaja i pomorstva, do kabineta premijera Duška Markovića.
Iz UPCG su zatražili od nadležnih u NKT.u i Vladi da revidiraju ovakva pravila ukazujući da mjerama pod koje podliježu pomorci u vezi obaveznog karantina i njegove minimalne dužine trajanja, ne podliježu ostali transporni radnici koji dolaze u Crnu Goru, kao što je to slučaj sa naprimjer, vozačima kamiona koji ovdje dovoze robu iz inostranstva.
„Osim što sprovedene mjere na kopnenim graničnim prelazima, kao ni na putu od granice do opredijeljenog karantina, ne ukazuju na ozbiljnost niti na odlučnost da se pomorci povratnici iz inostranstva tretiraju na epidemiološki primjeren način, tako ni razlike u primjeni propisanih mjera za pomorce sa jahti koje uplovaljavaju u naš akvatorij u odnosu na pomorce povratnike avio/kopnenim putem, ne doprinose najsretnijem prevazilaženju ove situacije“- navodi se u otvorenom pismu UPCG.
Ukazuju da su njihove kolege na trgovačkim i putničkim brodovima protekli period „nesumnjivo proveli u višemjesečnoj izolaciji na svojim brodovima“, te su „u potpunosti svjesni neophodnosti poštovanja svih od vaše strane novopropisanih mjera, a koje bi mogle biti efikasna alternativa izolaciji u ukupnom trajanju od 28 dana.“
„Vjerujemo da je o uticaju i poslijedicama koje tako dugotrajna odvojenost i izolacija može ostaviti na mentalno zdravlje naših kolega, suvišno i govoriti. Ako za primjer uzmemo aerodrom u Beču koji nudi mogućnost brzog testa na ulasku u Austriju kao zamjenu za period samoizolacije od 14 dana, ili primjer Hrvatske u koju osim hrvatskih državljana i ostali državljani EU mogu ulaziti bez ograničenja, vjerujemo da je naša sugestija o revidiranju postojećeg sistema kontrolisanja i izolacije pomoraca- povratnika u potpunosti opravdana“-naveli su u UPCG izražavajuči očekivanje da će ovaj njihov zahtjev biti razmotren već na narednoj sjednici NKT- a i „biti donijeti racionalna odluka o aktuelnom problemu, odnosno period ukupne izolacije biti smanjen na razuman nivo.“
Iz UPCG su Simoviću i odgovornima u državi u dopisu ukazali i da je većina njihovih kolega koji su nakon povratak u Crnu Goru bili poslati u karantin u dijelu Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igali imala primjedbe na „izuzetno loše životne odnosno smještajne uslove“ u tom karantinu, „za razliku od nekih drugih karantinskih smještaja npr. u Ulcinju, koji je za svaku pohvalu.“
Nakon dva mjeseca u Crnoj Gori ponovo su počeli da rade ugostiteljski objekti i tržni centri, a ukinuta je i zabrana kretanja nakon 23 sata.
Prvog dana nakon ukidanja mjera zbog prevencije širenja koronavirusa, brojni građani sa jedva dočekali da izađu na kafu.
U baštama i kafićima na popularnoj gradskoj rivi Pine u Tivtu bilo je živo od jutarnjih sati.
Iako su ugostiteljski objekti počeli sa radom, zaposleni i gosti moraju se pridržavati mjera opreza zbog epidemije koronavirusa. Za stolom mogu da sjede najviše četiri gosta, osim ako nisu članovi istog domaćinstva, a ugostitelji između stolova moraju obezbijediti udaljenost od najmanje dva metra ili postaviti paravane.
U skladu sa mjerama, zaposleni su danas služili goste noseći zaštitne maske, dok je zabranjeno sjedenje za šankom i samoposluživanje. Vlasnici ugostiteljskih objekata obavezni su da mušterijama i zaposlenima obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku, kao i da dezinfikuju stolice i stolove nakon odlaska mušterija.
Držanje socijalne distance od namjanje dva metra obavezno je i na kupalištima i plažama, dok u hotelima na deset kvadratnih metara može biti samo jedna osoba.
Nakon dvomjesečne pauze, od ponedjeljka, 18. maja, Novljani će ponovo moći da koriste gradski prevoz. Kompanija „Blue line” će, osim gradskih, aktivirati i linije ka prigradskim naseljima.
O novom redu vožnje građani će biti blagovremeno obaviješteni.
Od danas je ukinuta i privremena mjera da se u putničkom vozilu mogu prevoziti najviše dvije punoljetne osobe. Zaštitne maske su obavezne, osim kada se u putničkom vozilu prevoze članovi porodičnog domaćinstva.
April – prvo mjesto – Đakonović Miloš – tuna 96 kg
Prvo mjesto u aprilskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” koju za sportske ribolovce u Crnoj Gori organizuje kompanija “Una” iz Tivta i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru – Radanovići osvojio je Đakonović Miloš sa ulovljenom tunom od 96 kg.
Tuna je ulovljena u Baru, iza ponte Voluice. Dubina nekih 50-tak metara, možda pola milje od kraja.
“Borbena tuna, vukla je čamac sigurno sat vremena, za to vrijeme se nije znalo šta je dok nakon sat vremena nije zaronila do samog dna i onda krenula sa njenim karakteristicnim pumpanjem. Borba je trajala još nekih sat vremena dok se nije pojavila grdosija pod čamcem. Bilo je malo drame oko prihvata kukom jer nije odustala sa borbom do samog kraja. Ali uz pomoć djece i supruge koji su mi pravili društvo; i nakon dva sata borbe je bila privezana za čamac. Mamac je bio krupan širu” – priča Miloš.
April – drugo mjesto – Dragan i Nikola Marović – tuna 30 kg
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru – Radanovići osvojili su braća Dragan I Nikola Marović sa tunom od 30 kg.
Tuna od 30 kilograma nije neobičan ulov za crnogorske prilike. Ono što je nesvakidašnje jeste “light” pribor kojim je ostvaren ulov.
Kako Nikola priča: “Vukao sam malog živog širuna po dnu, čekao zubaca. Odjednom se štap silovito savio. Mislio sam da je u pitanju bijela krnja, jer ona ima te ,’Formula 1′ startove.
Ipak kad je struna počela da nestaje sa malog čekrka shvatio sam da se ipak radi o nekoj moćnijoj životinji. Moj brat, Dragan, je ribu vješto pratio čamcem, sve dok nijesmo nadoknadili manjak strune.
Konačno, tunu je na kuku ubo Dragan, koji je cijelo vađenje dokumentovao mobilnim telefonom.”
April – treće mjesto – Milan Ivanović – tuna 25kg
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru – Radanovići osvojio je Milan Ivanović takođe sa tunom, težine 25 kg.
Pozicija ulova bila je Ulcinj, slilikonska varalica.
Zbog širenja COVID-19 virusa SR Njemačka više se ne dopušta napuštanje tranzitne zone u svrhu noćenja. To znači da jednodnevni ulazak u SR Njemačku više nije moguć iz razloga što se ispostavilo da je do širenja zaraze došlo upravo zbog putnika koji su bili na letovima iz Frankfurta, te su izlazili iz tranzitne zone u hotel na noćenje.
Iako je Frankfurt jedan od rijetkih aerodroma zbog kojeg su (relativno) moguće smjene posade, ukoliko se radi o overnight flightu izlazak sa istog neće biti moguć.
Mole se putnici da u cilju zaštite zdravlja postupaju savjesno i odgovorno u kako ne bi izlagali sebe i druge opasnostima prenošenja zaraze.
Nakon što je 4. maja počela ublažavati restriktivne mjere, Grčka će u subotu otvoriti 515 plaža kako bi se pripremila za turističku sezonu u vrijeme pandemije koronavirusa, objavili su britanski mediji.
Na plažama će vrijediti niz restriktivnih mjera.
Zbog fizičke distance na 1.000 kvadratnih metara moći će biti 40 posjetitelja, zabranjeno je točenje alkohola, nisu dozvoljene sportske aktivnosti poput nogometa, udaljenost između suncobrana bit će četiri metra, u restoranima i barovima neće biti stolova već će gosti moći preuzeti hranu i piće te ih konzumirati na svojim ležaljkama.
“Na plažama će vrijediti specifična pravila i njihova provedba strogo će se kontrolirati. Ovo je važan test koji moramo proći kako bi pokrenuli turizam”, izjavio je glasnogovornik grčke vlade Stelios Petsas.
Grčka se uspješno nosila sa epidemijom koronavirusa, ima 2.770 zaraženih, dok je 156 osoba preminulo.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis nedavno je izjavio da je vlada posvećena tome da turistička sezona počne 1. jula. Turizam je najvažnija gospodarska grana i njegov udio u grčkom BDP-u iznosi oko 20 posto.
Slovenska vlada proglasila je kraj epidemije koronavirusa proglašene 12. marta, a mediji su u petak tu odluku ocijenili “iznenađujućom” s obzirom da je premijer Janez Janša u četvrtak u parlamentu najavljivao da će se tek krajem maja proglasiti kraj epidemije i ukinuti neke mjere restrikcije.
“Trenutna epidemiološka situacija omogućava ublažavanje nekih mjera koje su do sada bile nužne zbog kontrole širenja covida-19, ali ne i njihovo ukidanje u cjelini”, navedeno je u priopćenju vlade nakon sinoćnje dopisne sjednice, kojom je proglašen kraj epidemije i budući režim ulaska i tranzita kroz Sloveniju.
Slovenski mediji odluku nazivaju “iznenađujućom” s obzirom da je premijer Janša u četvrtak u parlamentu najavljivao opoziv epidemije i prestanak nekih restrikcija s krajem svibnja. Navode kako kraj epidemije covida-19 do sada nije proglasila nijedna druga europska država, te da i neki slovenski stručnjaci smatraju da epidemija u “medicinskom” smislu nije opozvana.
Prema sinoćnjoj vladinoj odluci o “mjerama na graničnim prijelazima na vanjskoj granici i kontrolnim točkama na unutarnjim (schengenskim) granicama Slovenije”, osobama koje ulaze u Sloveniju te su njeni rezidenti ili imaju stalno ili privremeno prebivalište u nekoj od država EU-a, a nisu napustile prostor EU-a za više od 14 dana, na granici se samo uruče upozorenja o epidemiološkim mjerama protiv širenja koronavirusa, osim ako same izjave da imaju covid-19 ili pokazuju izrazite simptome te bolesti.
Slovenski radio navodi da sinoćnjom vladinom odlukom i dalje ostaju na snazi mjere socijalne distance, higijene ruku, nošenja maski u zatvorenim prostorima, a na snazi je i dalje i zabrana velikih javnih okupljanja.
Isti izvor jutros navodi da je vlada požurila s proglašenjem kraja epidemije jer bi u suprotnom slučaju, da to nije učinila, krizni interventni zakon o subvencijama gospodarstvu i građanima u vrijeme epidemije automatizmom morao biti produžen do kraja idućeg mjeseca, što bi zahtijevalo još nekoliko milijardi eura dodatnih sredstava pomoći.
Slovencima koji žele u Hrvatsku nova odluka vlade omogućava slobodnije putovanje jer više neće kao dosad nakon povratka morati u 7-dnevnu izolaciju, prenose jutros slovenski mediji.
Premijer Janša u četvrtak je u parlamentu iznio ocjenu da je Slovenije najuspješnija država u EU-a u suočavanju s epidemijom, da je epidemiološka slika s obzirom na vrlo mali broj novih slučajeva covida-19 vrlo povoljna i da će se vlada ubuduće posvetiti gospodarskim pitanjima i oporavku nakon koronakrize kako bi se izbjegla ekonomska depresija.
Od danas počinju da rade kafići, restorani i tržni centri, od 23 sata danas do 5 ujutro kretanje više nije zabranjeno,
Na cijeloj teritoriji Crne Gore, odlukom NKT-a, dozvoljen je i saobraćaj putničkim i TAXI vozilima, a od ponedjeljka i javni putni i željeznički prevoz.
Ukida se i privremena mjera da se u putničkom vozilu mogu prevoziti najviše dvije punoljetne osobe. I putnički i javni prevoz i dalje podrazumijevaju korišćenje zaštitnih maski, osim u putničkom prevozu u slučaju kada se u vozilu prevoze članovi porodičnog domaćinstva. Javni prevoz i dalje se mora odvijati bez mogućnosti stajanja.
Od danas je omogućen rad ugostiteljskih objekata i tržnih centara i korišćenje kupališta plaža.
Obaveza ugostitelja je da rad organizuju na način da:
– na ulazu/izlazu u ugostiteljski objekat na vidnom mjestu istaknu obavještenje o propisanim privremenim mjerama prevencije i suzbijanja novog koronavirusa sa uputstvima za njihovu primjenu;
– za stolom sjede najviše četiri gosta, osim ako su gosti članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva, kada je moguće da za istim stolom sjedi više gostiju;
– između stolova, obezbijede udaljnost od najmanje 2m , u skladu sa preporukama IJZCG;
– obezbijede da zaposleni nose zaštitne maske;
– obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku zaposlenih, u skladu sa preporukama IJZCG;
– obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku gostiju na ulazu/izlazu u ugostiteljski objekat dezinfekcionim sredstvima, u skladu sa preporukama IJZCG;
– onemoguće uslugu samousluživanja, stajanja i zadržavanja ispred šanka;
– obezbijede redovno održavanje higijene i dezinfekciju zajedničkih prostorija, mobilijara, opreme i sl., u skladu sa preporukama IJZCG; i
– u ugostiteljskom objektu (unutar objekta i na terasi/bašti) obezbijede obilježena mjesta za higijensko odlaganje otpada.
Nacionalno koordinaciono tijelo preporučilo je lokalnim upravama da sa ciljem pomoći ugostiteljima donesu mjere kompatibilne sa naporima Vlade i NKT.
Kako je propisano, obaveza privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika koji se bave pružanjem turističkih usluga na kupalištima i plažama, da svoj rad organizuju na način da:
Casa del Mare ugostila Michelin star chef-a
– na ulazu/izlazu na kupalište/plažu na vidnom mjestu istaknu obavještenje o propisanim privremenim mjerama prevencije i suzbijanja novog koronavirusa (raspored plažnog mobilijara, dezinfekcija i sl.), sa uputstvima za njihovu primjenu;
– obezbijede rastojanje između kompleta plažnog mobilijara od najmanje 2m, u skladu sa preporukama IJZCG;
– na dijelu javnog kupališta na kojem se ne postavlja plažni mobilijar obezbijedi fizičku distancu od najmanje 2m, osim za članove zajedničkog porodičnog domaćinstva, u skladu sa uputstvom IJZCG;
– obezbijede redovno održavanje higijene i dezinfikuje po potrebi plažni mobilijar i opremu (ležaljku, kabine za presvlačenje, tuš kabine, rekvizite za djecu i sl.), u skladu sa preporukama IJZCG;
– kod tuševa, česmi i u toaletima na kupalištu/plaži obavezno postave sredstva za dezinfekciju, u skladu sa preporukama IJZCG; i
– na kupalištu/plaži obezbijede obilježena mjesta za higijensko odlaganje otpada.
Korisnici neuređenih kupališta obavezni su da poštuju distancu od najmanje dva metra, osim za članove zajedničkog porodičnog domaćinstva.
Obaveza vlasnika/korisnika i upravljača tržnih centara i pravna lica i preduzetnici koji se bave trgovinom u zatvorenom prostoru na štandovima/tezgama obavezni su da svoj rad organizuju na način da:
supermarket
– na ulazu/izlazu u tržni centar odnosno prostor na vidnom mjestu istaknu obavještenje o propisanim privremenim mjerama prevencije i suzbijanja novog koronavirusa sa uputstvima za njihovu primjenu;
– ograniče broj potrošača/posjetilaca koji se mogu istovremeno nalaziti u tržnom centru/prodajnom prostoru, odnosno u svakom pojedinačnom objektu u tržnom centru, tako da na 10m² površine objekta može da se nalazi jedan potrošač/posjetilac, uz obavezu poštovanja međusobne fizičke distance od najmanje 2m;
– obezbijede obaveznu kontrolu broja potrošača/posjetilaca u tržnom centru/prostoru, odnosno u svakom pojedinačnom objektu u tržnom centru;
– na vidnom mjestu u tržnom centru/prostoru jasno označe obavezan smjer kretanja potrošača/posjetilaca (određivanje posebnog ulaza i izlaza);
– obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku potrošača/posjetilaca na ulazu/izlazu u tržni centar, odnosno u svakom pojedinačnom objektu u tržnom centru, dezinfekcionim sredstvima, u skladu sa preporukama IJZCG;
– obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku zaposlenih, u skladu sa preporukama IJZCG;
– obezbijede da zaposleni i potrošači/posjetioci nose zaštitne maske;
– obezbijede redovno održavanje higijene i dezinfekciju zajedničkih prostorija, u skladu sa preporukama IJZCG; i
– obezbijede obilježena mjesta za higijensko odlaganje otpada.
Vlasnici/korisnici i upravljači tržnih centara obavezni su i da obezbijede/označe rastojanje od najmanje 2 metra između potrošača/posjetilaca koji se nalaze ispred tržnog centra.
Ostaje na snazi zabrana rada bioskopa u tržnim centrima.
U susret upisima u akademsku 2020/21. godinu, Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore potrudio se da i u ovim vanrednim okolnostima omogući maturantima – budućim studentima, pravovremene i pouzdane informacije u vezi sa Fakultetom, studijskim programima koje nudi, kao i pravilima i detaljima samih upisnih procedura.
Naime, shodno aktuelnoj situaciji u vezi sa pandemijom virusa poznatog kao COVID-19, onemogućene su promocije fakulteta koje su se u ovom periodu godine održavale u okviru srednjih škola širom Crne Gore, a u slučaju Pomorskog fakulteta Kotor, i u nekim školama u okruženju. Da maturanti ne bi ostali uskraćeni za informacije koje su im u ovom periodu od najvećeg značaja, tim Pomorskog fakulteta Kotor, na čelu sa dekanom Ivoševićem, priredio je posebnu internet stranicu https://www.ucg.ac.me/objava/blog/1271/objava/74277-upis-2020-21-onlajn-promocija , na kojoj se mogu naći korisna informativna dokumenta poput Power Point Prezentacije Fakulteta, Monografije priređene povodom proslave 60 godina postojanja i rada Pomorskog fakulteta Kotor, Najčešće postavljana pitanja u vezi sa upisom u prvu godinu studija, kao i linkovi za dokumentarni film o Fakultetu autora Zorana Radonjića i dr Stevana Kordića, i za aktuelni Informator Univerziteta Crne Gore.
Ono što posebno treba istaći je da predstavnici Pomorskog fakulteta Kotor svake srijede s početkom u 12 sati, a po potrebi i drugim danima i u drugim terminima, održavaju i onlajn prezentacije kojima mogu pristupiti svi maturanti i drugi zainteresovani i direktno postavljati pitanja u vezi sa Fakultetom, studijskim programima, organizacijom nastave, upisnim procedurama i sl. Onlajn promocije moguće je pratiti putem sljedećeg linka: https://us04web.zoom.us/j/9160380364?pwd=ZlJZZWVvUFVoSEJQZkltSTdqRTRHdz09 , Meeting ID: 916 038 0364, Password: 85330.
Uputstva za pristup ovim promocijama putem aplikacije Zoom nalaze se i na gore pomenutoj internet stranici, a zainteresovani maturanti mogu dobiti odgovore na eventualna pitanja i putem mejl adresa: pfk.upis@ucg.ac.me i pfkprodekan@ucg.ac.me.
Onlajn prezentacije Fakulteta održavaju se u pomenutom terminu još od 22. aprila, a maturanti su o njima informisani putem onlajn platformi i vajber grupa koje koriste u okviru nastave, zahvaljujući saradnji sa direktorima i profesorima srednjih škola, kao i putem društvenih mreža.
Cilj ovoga vida informisanja maturanata i direktnog kontakta sa njima je da se pravovremeno i realno informišu u vezi sa bogatim mogućnostima i prednostima koje Pomorski fakultet nudi svojim studentima u okviru studijskih programa Nautika i pomorski saobraćaj, Brodomašinstvo, Pomorska elektrotehnika i Menadžment u pomorstvu i logistika, kao i u okviru bogate saradnje sa pomorskom privredom i u okviru Crne Gore i sa stranim kompanijama. Takođe, česta tema ovih onlajn promocija/sastanaka je i aktuelni program Erasmus + u okviru kojega studenti ovoga Fakulteta mogu da borave jedan ili više semestara na srodnim institucijama širom Evrope sa kojima Pomorski fakultet Kotor ima potpisane sporazume o saradnji.
Pitanja maturanata često su vezana i za mogućnosti budućeg zaposlenja, koja su, u slučaju diplomiranih studenata Pomorskog fakulteta Kotor, zaista bogate i raznovrsne, bilo da su u pitanju domaće i međunarodne brodarske kompanije sa kojima Fakultet već ima razvijenu saradnju, ili sve brojnije marine, agencije, luke i kompanije u Crnoj Gori, od kojih već veliki broj takođe ima razvijenu saradnju sa ovom visokoškolskom ustanovom za obrazovanje pomoraca i drugog kadra za pomorsku industriju.
Predstavnici menadžmenta Fakulteta, profesori i saradnici, odgovaraju i na brojna pitanja u vezi sa upisnim procedurama za koje se očekuje da će, uprkos aktuelnoj situaciji i zahvaljujući njenoj normalizaciji, otpočeti u predviđeno vrijeme, tj. nakon održanih maturskih ispita, a na osnovu konkursa koji raspisuje Ministarstvo prosvjete Crne Gore. Uz konkretne datume, očekuju se i preporuke u vezi sa konkretnim zaštitnim mjerama koje će se primjenjivati tokom prijema dokumenata za upis, o čemu će se, kao i o ostalim aktuelnostima, ažurirane informacije objavljivati na gore navedenoj internet stranici.
Interesantno je i to što, osim zaposlenih na Pomorskom fakultetu, u pomenutim onlajn promocijama učestvuju i aktuelni studenti i predstavnici Studentske organizacije Fakulteta, koji sa budućim studentima dijele svoja konkretna iskustva, obezbjeđujući im na ovaj način i konkretne odgovore i savjete “iz prve ruke”.
Predstavnici Fakulteta žele svim maturantima dobar uspjeh na predstojećim maturskim ispitima, a svim zainteresovanim dobrodošlicu na Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore.
