Nevrijeme praćeno jakim vjetrom i obilnom kišom pogodilo je Izrael i Palestinu, pa je, između ostalog, nastradao i brod Zelek Star koji plovi pod panamskom zastavom.
Teretni brod u vlasništvu turske kompanije Fuden Denizcilik Ticaret, dug 90 i širok 14 m, završio je nasukan u plićaku plaže Oranim kod izraelskog grada Ashdoda nakon što mu je oluja iščupala sidra.
Srećom, niko od 12 članova posade nije stradao, niti je došlo do većih oštećenja. Zelek Star je izgrađen 2005. godine, a prevozio je cement.
Tri minute i 36 sekundi bilo je potrebno studentu splitskog Kineziološkog fakulteta 23-godišnjem Borisu Milošiću da u Kaštelima prohoda sto metara po dnu bazena i tako obori Guinnessov rekord.
Prohodao je po dnu bazena u jednom dahu oborivši dosadašnji rekord koji je kod muškaraca bio 78 metara, a kod žena 81,60 metar.
Boris Milošić je član ronilačkog kluba Split, lani je osvojio i svjetski rekord u mladoj disciplini Bi-fins, odnosno ronjenju na dah s dvije peraje.
Preronio je tako za četiri minute 234 metra u jednom dahu.
Rođen je u Austriji, a u more se zaljubio kao dječak, posebno u ronjenje.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Turske Suleyman Soylu saopšto je jutros da je iz njegove zemlje u Grčku prešlo 130.469 neregularnih migranata, javlja Anadolu Agency (AA).
Na svom nalogu na društvenoj mreži Twitter Soylu je objavio da je broj migranata koji su u Grčku prešli s područja pograničnog grada Edirne 130.469.
Neregularni migranti za prelazak koriste i kopnene i riječne granične linije. Intenzivno neregularno kretanje migracija uočeno je u pograničnim selima.
Migranti iz Turske u kolonama su krenuli ka Evropi preko provincije Edirne koja je smještena na turskoj granici s Grčkom i Bugarskom.
Sve su i češći sukobi migranata koji namjeravaju preći granicu i pripadnika grčkih snaga koje im to ne dozvoljavaju.
Država Crna Gora, kao i sve druge evropske države, morala je urediti i donositi zakon o vjerskim zajednicama, a svi problemi koji su se javili treba da se riješe dijalogom, poručio je u izjavi za Pobjedu nadbiskup barski i apostolski upravitelj Kotorske biskupije Rok Gjonlleshaj.
“Puno godina je rađeno na tom zakonu. Da li je to najbolje moguće rješenje ne bih se sad o tome izjasnio. Jedino znam da u svijetu ništa nije savršeno, jedino Bog je savršen. Država Crna Gora i svi rukovodioci države, kao i svi mi koji upravljamo vjerskim zajednicama moramo imati u obzir dobrobit stanovnika i vjernika u Crnoj Gori. I mi, svi mi, pripadamo ovoj državi jer živimo i djelujemo ovdje. Ako smo svjesni toga, i ako želimo dobrobit svim stanovnicima/građanima i vjernicima, a dužnost nam je, i to sveta dužnost da sačuvamo mir i slogu, da sijemo i svjedočimo ljubav Božiju, trebamo naći vremena, volju i spremnost susreta, razgovora, rasprava i donijeti zajedničke odluke”, istakao je on.
Nadbiskup barski i apostolski upravitelj Kotorske biskupije je kategoričan da se mora „sjesti za stol, mora se razgovarati”.
“Ulice ne rješavaju bitne stvari, to rješava dobra volja, raspoloženje i spremnost na dijalog. To rješavasamo zajednički jezik i to jezik ljubavi. Isus je rekao: ,,Pomiri se sa svojim protivnikom dok si na putu” ,naglasio je on.
Rok Gjonlleshaj naglašava da se „nijedna strana ne bi trebala pozvati samo na to ‘pravo’”.
“I nijedna strana ne smije sebi dati za pravo da čini nepravdu. Stari Rimljani su rekli: „Tko tjera pravdu, već čini nepravdu”. Nikome se ne smije činiti nepravda, nijedna strana ne smije činiti nepravdu; niti zloupotrijebiti svoj uticaj; niti oni s državnim uticajem, niti mi s duhovnim uticajem. Svi se mi, zajedno moramo angažirati da među ljudima sačuvamo mir i bezbjednost”, poruka je nadbiskupa barskog.
Katolička crkva će, kako kaže, kroz dijalog sa državom pokušati da riješi sva sporna pitanja vezana za Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
Rok Gjonlleshaj – Foto Pobjeda
“Nijesmo protiv Zakona. Imamo dosta toga što će morati da se riješi podzakonskim aktima. Baza za razgovore je Temeljni ugovor sa državom koji smo potpisali. Moramo raditi na tome da osiguramo dokaze i mi ćemo dokazati vlasništvo. Imamo dokaze”, ističe Gjonlleshaj.
Napominje da je Katoličkoj crkvi sporan kratak rok, godina, da se imovina popiše.
“Godina nije dovoljna. Ne može se stići u tom roku. Imamo i druge obaveze. Vjerske i ostale obaveze. Tražićemo produženje roka, vjerojatno. Moramo biti strpljivi. Da sesmiri situacija. Vjerujem da država neće biti protiv da se produži rok”, zaključio je.
Prvi komad Bokeške trilogije autorskog dvojca Stevan Koprivica/ Milan Karadžić i ujedno pozorišni prvijenac Centra za kulturu Tivat, Bokeški d-mol, od prošlog ljeta je ponovo pred publikom, kao rimejk. Jedna od najgledanijih predstava crnogorske pozorišne produkcije ikada, koju je vidjelo na desetine hiljada gledalaca širom regiona, od Beča do Skoplja, sa brojnim nagradama i pojedinačnih priznanja za njene aktere, autore kostima, scenarija, režije, za glumce.
Podsjetimo na sjajne Jelenu Đokić (Sterijina nagrada za ulogu Katarine) i Jelenu Simić, neprevaziđenu Milenu Dravić koja je besprekorno govorom i emocijom tumačila Katarininu majku, zatim na Andriju Miloševića iz prve postave, Mladena Nelevića koji je i u rimejku Katarinin otac.
Osvježena energijom mladih protagonista u novoj glumačkoj podjeli, na temeljima antologijskih rola predhodnika i univerzalne i bezvremene priče o ljubavi, Bokeški d-mol se predstavlja starim i novim poštovaocima i u Herceg Novom, u kome smo na ovu predstavu uvijek bili ponosni zbog Jelene Đokić, Dejana Đonovića, Gorana Slavića i svakako Stevana Koprivice, piscem D-mola čije majstorstvo je takođe nagrađeno Sterijinom nagradom.
Bokeški D mol
Aktuelna i danas, tema predstave – pitanje izbora i slobode pojedinca u turbulentnim vremenima, pitanje ljubavi i borbe za nju dato kroz istorijske, kulturološke i etičke paralele Boke kotorske, sa melodičnim bokeškim jezikom, dali su ovoj predstavi poseban šarm. To je i omogućilo predstavi dug život (Centar za kulturu Tivat u aprilu slavi 20 godina pozorišne produkcije koja je započela sa ovom predstavom) i desetine hiljada gledalaca, pa su to bili i naši razlozi da predstavu prikažemo po četvrti put u Dvorani PARK – za sve one koji je vole, kao i za novu pozorišnu publiku koja je stasala u međuvremenu od poslednjeg igranja.
U rimejku koji je premijerno izveden na Purgatorijama 10. avgusta 2019, a koji hercegnovska publika može pogledati u okviru pozorišnog programa 51. Praznika mimoze su utorak 3. marta u 20 sati, igraju:
Jelena V. Đukić, Mladen Nelević, Dubravka Drakić, Pavle Popović, Vule Marković, Dejan Đonović, Marija Maša Labudović, Marija Đurić, Goran Slavić, Stevan Radusinović i Omar Bajramspahić.
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru - foto Boka News
1 od 15
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru - Vesna Vičević
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru - Stevo Vučinić
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru - Vesna Vičević
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Građanska Crna Gora mora spriječiti rušenje ustavnog poretka. Nećemo dozvoliti da politika oličena u litijama uništi ustavni poredak Crne Gore, koja je napadnuta spolja i iz unutra. Iz unutra uz pomoć Srpske pravoslavne crkve i prosrpskih partija, a spolja spregom diplomatije Srbije i Rusije, samo su neke od poruka učesnika skupa protiv politike oličene u litijama, održanog sinoć u prepunoj sali kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“, koji je organizovao Crnogorski pokret uz podršku Dukljanske akademije nauka i Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“.
„Vodi se bitka biti ili nebiti, da li će Crna Gora biti kolonija beogradska i moskovska ili suverena država. Državno rukovodstvo ima podršku svih Crnogoraca koji doživljavaju Crnu Goru kao svoju otažbinu i svih manjiskih naroda koji smatraju da je to jedina vrsta politike koja može ovog momenta da spasi zemlju od haosa u koji se gura podsredstvom SPC. Treći put od 1918. godine Srbija je krenula frontalno na Crnu Goru, pokrenula je sve institucije, kulturne, naučne, političke i crkvene u pokušaju da sruši ustavni poredak Crne Gore i izvrši aneksija ove države Republici Srbiji. Došao je dan da naša generacija ponese krst i stane u odbranu otadžbine i ustavnog poretka Crne Gore“- poručio je između ostalog koordinator Pokreta Stevo Vučinić.
„Crna Gora je suverena država. Mi smo svoji na svome! Većinska Crna Gora preko svojih predstavnika donijela je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, i on treba da se, kao i svi drugi zakoni donešeni u Crnoj Gori primjenjuje. Niko van Crne Gore neće sigurno to spriječavati, pa ni unutar nje učesnici političkih protesta pod maskom „litija“ SPC, a javno i tajno podržavani od stranih država. Nikad više 1918 ! Da je vječna Crna Gora“ – kazala je Vesna Vičević.
Poštujemo sve crkve u Crnoj Gori i sve njihove autentične statuse i nazive. Autokefalna Crnogorskas pravoslavna Crkva istorijskim činjenicama potvrđena, – postojala je i postojaće. I njeni vjernici njene crkve, koristiće, poručila je ona.
„Građani našeg gospodskog staroga grada Kotora, i kotorskoga i crnogorskoga i grada svjetske kulturne baštine, poručujemo:
Prema svim stranim i prema svojoj zastavi, mi možemo samo da usmjeravamo maslinove grančice, maslinove grančice koje imaju svima dobro znanu i simboliku i humanu poruku.
A onima koji tu poruku ipak ne znaju, pojašnjavamo:to je poruka mira, ljubavi i poštovanja, sasvim suprotna petardama, cijepanju i paljenju zastava“ – poručila je Vičević.
Crnogorski pokret – protestni skup u Kotoru – Vesna Vičević
Partijskom vođi, Litija, koji je pozvao svoje istomišljenike da „iskopaju zakopano oružje“, Vičević je poručila:
„Vjerovali smo, poslije tih zlokobnih 90-tih godina, -ne naivno, nego ljudski, da će zbog ogromnih ljudskih žrtava i opšteg stradanja, sve to ostati u prošlosti, pa i pogubni velikosrpski projekat, i da će svaki novi dan donositi novu nadu i uvjernje da će se živjeti u miru, i da se to više nikad ponoviti neće.
Ali evo, nažalost, danas neki hoće u Crnoj Gori da „otkopavaju oružje.“
Večeras, iz samostalne Crne Gore sa ovog veličanstvenog skupa, građani Kotora ponovo, u ime svoje, i u ime većinske Crne Gore, složno i odlučno poručuju:
-Ne iskopavajte zakopano oružje! Puštite ga da zrđa i istruli. Iskopajte iz svoje savjesti poštovanje prema svojoj zemlji Crnoj Gori, – i to vi pokažite!
-Nikad više oružja ni u Kotoru ni diljem Crne Gore, naše jedine i voljene domovine!
-Mi, građani Crne Gore, branićemo našu zajedničku domovinu, strpljenjem, zakonima, tolerancijom i ljubavlju. I neka se to nikako ne smatra našom slabošću, jer u tome je naša ogromna snaga i to je zapravo, – i građana , – i države, zajedničko i najjače oružje.
Neka u Crnoj Gori oružje vječno miruje A razum u njoj neka vječno caruje! Jer, – Crna Goro, volimo te“ – kazala je Vičević.
On je podsjetila da je jedna od poruka sa Litija bila da je Crna Gora“Demonska država“.
„Evo i na to još jedne složne, jasne i odlučne poruke iz srca većinskih građana Crne Gore, i iz srca nas građana starodrevnog grada Kotora ,starodrevnog po arhitekturi i kulturnoj baštini, ali grada po duhu modernih i savremenih građana, koja glasi:
Niti je Crna Gora demonska, niti je anđeoska država!
Crna Gora je – moderna, – savremena – multietnička -građanska država XXI vijeka koja nikome , ali, baš nikome, pa ni eksponentima ili bolje rečeno pionima, stranih namjerenika na Crnu Goru, nikada neće dozvoliti“ – zaključila je Vesna Vičević.
Crnogorski pokret – protestni skup u Kotoru
Koordinator podgoričkoga odbora Crnogorskog pokreta Zoran Mugoša, kazao je da mnogi traže od njih da izađu na trgove i ulice.
„Izaći ćemo ako bude trebalo i pokazati da su njihovi skupovi naspram većinske Crne Gore smiješni, ali onda bi im bilo tijesno, a mi se zalažemo da svima u Crnoj Gori bude komotno i da svi uživaju u slobodi i pravdi. Mi poručujemo da će moderna i evropska Crna Gora, ponosna na svoje pretke, svjesna svog hiljadugodišnjeg postojanja ubuduće sve svoje bitke dobijati olovkom, a ne ulicom“- poručio je Mugoša.
Crnogorski pokret – protestni skup u Kotoru
Koordinator buvanskog odbora Crnogorskog pokreta Vido Gluščević podsjetio je na riječi Dimitrija Tucovića da se pod formom oslobađanja bratskog naroda vrši okupacija tuđih teritorija.
„Godine 1918. Srbija je oslobodila Crnu Goru, bratsku teritoriju, bratske Crne Gore, tako što je okupirala i izbrisala Kraljevinu Crnu Goru sa mape svijeta. Iako je Crna Gora bila 27. država priznata među državama svijeta nju su izbrisali“ – kazao je Gluščević.
Na skupu su pročitana pisma predsjednika DANU Sretena Perovića i Miodraga Aleksića iz Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“, a prisutnima se poetski obratila kotorska pjesnikinja Dubravka Jovanović.
Vučinič: Državna administracija dobrim dijelom se pokazala veleizdajnička, prepisivala je imovinu na stranu državu
Crnogorski pokret – protestni skup u Kotoru – Stevo Vučinić
Državna administracija dobrim dijelo se pokazala veleizdajnička, prepisivala je imovinu na stranu državu, dozvoljavala je da se ta imovina koristi u protiv državne svrhe, i danas se to pitanje pokreće podsredstvom sudova i tužilaštva.
Sudovi i tužilaštvo takođe nisu reagovali po tom pitanju, podnjeto je više desetina tužbi, krivičnuh prijava, zahtjeva za promjenu statusa nezakonitog upisa vlasnosti.
Dakle, niti jednom se nisu oglasili niti pokušali uspostaviti red unutar pravnog sistema. Dužni smo to danas javno kazati da su krivci za takvu situaciju oni koji su unutar državne administracije dozvolili da se država urušava unutar sebe.
Nečinjenjem pokrenuli su cijeli niz instrumenata da ovu državui dovedu u situaciju u koju je danas dovedena.
Socijaldemokrate Tivta predale su danas listu kandidata za odbornike u susret lokalnim izborima, na čijem čelu se nalazi predsjednik OO SD Tivta, Zdravko Mitrović.
“Potpuno uvjereni u odličan izborni rezultat, donijeli smo odluku o samostalnom nastupu na izborima u Tivtu. Danas smo prvi politički subjekt koji predaje izbornu listu. Na našoj listi nalazi se 50% žena i 30% mladih ljudi koji su garant prosperiteta tivatske opštine.
Listu čine oni ljudi koji su prije četiri godine zadobili preko 10% podrške naših sugrađanki i sugradjana, ali i novi članovi, ugledne Tivćanke i Tivćani, koji su u medjuvremenu pristupili Socijaldemokratama.
Uvjereni smo da su naši dosadašnji rezultati prepoznati od strane stanovnika Tivta, te da je stoga i porast podrške našoj partiji neminovan. Socijaldemokrate Tivta su spremne da preuzmu odgovornost da radimo u interesu svakog gradjanina Tivta, jer smo uvjereni da Tivat mora bolje. To bolje, Tivćani dobro znaju, dolazi sa Socijaldemokratama!”, rekao je Zdravko Mitrović, predsjednik OO SD Tivta i nosilac liste Socijaldemokrata na predstojećim lokalnim izborima.
Migrants block a road leading to the Moria camp for refugees and migrants during clashes with riot police on the island of Lesbos, Greece, March 2, 2020. REUTERS/Elias Marcou
Dramatično je na grčkoj granici otkad je Turska migrantima otvorila put prema Europskoj uniji. Silom pokušavaju ući u Grčku, a policija ih zaustavlja kako zna i umije.
Povjerovali su turskom predsjedniku Tayyipu Erdoganu da su im vrata širom otvorena
Grčka vlada optužuje Tursku za kršenje dogovora o izbjeglicama iz 2016., ugrožavanje grčke nacionalne sigurnosti i korištenje migranata za diplomatski pritisak na EU zbog rata u Siriji.
– Umjesto da spriječi trgovanje ljudima, Turska je i sama postala trgovac ljudima. Oni prisilno pokušavaju ući na grčki teritorij, unatoč činjenici što je grčka strana jasno dala do znanja da ni na koji način neće dopustiti bilo kakav tranzit. Zbog svoje koordiniranosti i masovnosti, ovaj val nema nikakve veze s međunarodnim Zakonom o azilu koji se odnosi samo na pojedinačne slučajeve rekao je glasnogovornik grčke vlade Stelios Petsas.
U sljedećih mjesec dana neće, kaže, razmatrati nijedan zahtjev za azil nego će migrante automatski vraćati Turskoj. Usto, i službeno su zatražili dodatnu pomoć Frontexa. Samo jučer spriječili su 10 tisuća migranata da uđu u Grčku.
Bruxelles je od Hrvatske zatražio hitan sastanak europskih ministara unutarnjih poslova koji bi se trebao održati ovaj tjedan.
Dijete se utopilo pored grčke obale, prva žrtva nakon turskog otvaranja granica
Dijete koje umrlo u prevrtanju čamca pored grčkog otoka Lezbosa prva je žrtva nakon što je turska vlada otvorila granicu prošli tjedan da pusti migrante koji žele u Europu.
Sirijski migrant koji je pokušavao prijeći iz Turske u Grčku preminuo je u ponedjeljak od ozljeda nakon što su grčke vlasti intervenirale kako bi spriječile prolaz migranata okupljenih pred graničnim prijelazom, kazali su pripadnici turskih sigurnosnih snaga.
Od subote ujutro do grčkih egejskih otoka na istoku stiglo je najmanje 1000 migranata, rekla je grčka policija.
Više od 10.000 migranata pokušalo je prijeći granicu na kopnu, gdje su vojnici s obje strane ispalili suzavac u mnoštvo stiješnjeno između ograda i ničije zemlje.
Frontex očekuje zaoštravanje situacije na vanjskim granicama EU
Agencija za zaštitu vanjskih granica Europske unije Frontex očekuje snažno zaoštravanje stanja na vanjskim granicama EU-a, prenosi njemački dnevnik Die Welt citirajući povjerljivo izvješće te agencije.
U sljedećim danima će biti teško zaustaviti rijeku ljudi koji su krenuli prema Grčkoj i Bugarskoj, stoji u procjeni Frontexa, kako prenosi Die Welt.
U dokumentu se nadalje navodi kako će biti teško zaustaviti pritisak migranata čak i ako turske vlasti ponovno zatvore granice.
Frontex je sigurnosnu situaciju na tursko-grčkoj granici ocijenio kao alarmantnu. U pokretanju migrantskih masa važnu ulogu, kako se navodi, igraju i društvene mreže.
Vijesti koje se prenose preko društvenih mreža povećavaju mogućnost masovnog pokretanja iz Turske u smjeru granica EU, stoji u procjeni Frontexa.
Njemačka vlada je priopćila kako je, vezano uz novonastalu situaciju na vanjskim granicama Europske unije, njemačka kancelarka Angela Merkel telefonski razgovarala sa svojim bugarskim kolegom Bojkom Borisovom.
Migrantska kretanja bit će i tema na redovitom godišnjem Sastanku na vrhu o integraciji, koji se u ponedjeljak održava u uredu kancelarke.
Ukoliko bude sve teklo po planu Ministarstva kulture Crne Gore, zgrada Starog zatvora u Kotoru do kraja 2021.godine dobiće nove stanare – umjesto robijaša koji su u njoj boravili skoro 150 godina, u zatvor će se useliti umjetnici i ovaj objekat prepoznatljiv po ljudskoj patnji i neslobodi, pretvoriće se u centar umjetničke i slobode izražavanja.
Naime, kroz IPA projekat nazvan “3C – Prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija”, Ministrarstvio kulture dobilo je 1,3 miliona eura iz evropskih fondova da rekonstruiše zgradu starog zatvora u Kotoru, a koja inače, ima zvaničan status zaštićenog spomenika kulture.
Projekat “3 C” ukupne vrijednosti preko 4 miliona eura, odvija se između Italije, Crne Gore i Albanije a za cilj ima uspostavljanje prekograničnog modela saradnje u oblasti kreativnih industrija. Pored obnove zgrade kotoprskog zatvora, projekat predviđa i renoviranje zgrade Kinostudija u Tirani, u tom gradu će biti uspostavljen i Umjetnički park, dok će u Italiji biti rekonstruisan Trg Gamzi u Pulji, a italijanska Regija Molize nabaviće opremu potrebnu za promociju tamošnje kulturne baštine.
Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila informaciju u kojoj se navodi da su na tender koji je Ministarstvo kulture raspisalo u decembru prošle godine za rekonstrukciju zgrade starog kotorskog zatvora, dostavljene dvije ponude nakon čije analize je stručna komisija predložila da se prihvati ponuda kompanije “Koto” iz Beograda, a koja je za taj posao tražila 1.349.493 eura. Sa tom firmom će Ministarstvo kulture i sklopiti ugovor o izvođenju radova, a Vlada je za te svrhe iz tekuće budžetske reserve na račun tog ministarstva prebacila iznos od 190.700 eura koliko je po propoticijama projekta “3 C”, Crna Gora dužna uplatiti kao svoje nacionalno kofinansiranje za njegovu realizaciju.
Kotorski zatvor foto Boka News
Predstavljajući “3C” projekat iz crnogorskog ugla, ministar kulture Aleksandar Bogdanović je na prezentaciji održanoj krajem avgusta prošle godine u Podgorici, kazao da je predviđeno da objekat starog zatvora u Kotoru, u koji će tokom restauracije biti uloženo 1,3 miliona eura, postane kreativni hab namijenjen lokalnim stvaraocima, ali i rezidencijalnoj umjetnosti. Restauracijom zgrade zatvora u Starom gradu u Kotoru, Ministarstvo kulture će, kako je rekao, nastaviti sa realizacijom strateškog cilja namijenjenog promociji i razvoju kreativnog sektora i kreativnih industrija u Crnoj Gori.
“Kreativni hab koji će u okviru ovog projekta biti stavljen u funkciju, jedan je od šest ovakvih centara koje Ministarstvo kulture sa međunarodnim partnerima planira da realizuje širom Crne Gore u cilju pružanja podrške održivom razvoju sektora kulture i preduzetništva” – istakao je ministar Bogdanović, ocijenivši da projekat “3C” predstavlja “novi pozitivan primjer prekogranične saradnje Crne Gore, Albanije i Italije”.
Kako je pojašnjeno, objekat će se sanirati za potrebe osnivanja Centra za edukaciju i kulturu sa rezidencijama, i koristiće se u funkciji razvoja kulture, a posebno kreativnih industrija koje imaju snažan potencijal za lokalni ekonomski razvoj.
Pored Ministarstva kulture koje je glavni partner u realizaciji projekta, projektni partneri su Ministarstvo ekonomije Crne Gore, Ministarstvo kulture Republike Albanije, Institut za zaštitu spomenika kulture “Gani Strazimiri”, Albanija, Regija Pulja – Odjeljenje za turizam, ekonomiju, kulturu i teritorijalni razvoj, Italija, Regija Molize, Italija i Fondacija kulture, Molize. Pridruženi partneri su Nacionalni centar za kinematografiju, Albanija i Fondacija Gramsci, Pulja, Italija.
Inače, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je već prije par godina Ministarstvu kulture izdalo Urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju bivšeg austrijskog zatvora u Kotoru, u postojećim gabaritima. Rekonstrukcija objekta, površine 1.235,28 metara kvadratnih, kako je tada rečeno, neophodna je zbog propadanja te zgrade jer je uočeno ugrožavanje njene noseće konstrukcije. Obnovom bivše zgrade zatvora po dobijenim UTU, ona će ubuduće moći da se koristi za edukativnu i komercijalnu namjenu, što je kompatibilno sa idejom pretvaranja nekadašnjeg kazamata u budući međunarodni umjetnički hab.
Kotorski zatvor – foto Boka News
Po izdatim UTU, predviđeno je saniranje noseće konstrukcije, obnova urušenog krova, međuspratne konstrukcije, kao i radovi na vodovodnoj, kanalizacionoj i elektro mreži.
Zgrada zatvora u Kotoru podignuta je napočetku druge polovine 19.vijeka, za vrijeme austro-ugarske uprave nad Bokom Kotorskom. Kako je u svojoj knjizi “Stotinu kotorskih dragulja” zapisao arhitekta i istoričar umjetnosti mr Jovan Martinović, da bi se podigla zgrada zatvora što je inače, bila praksa Austro-Ugarske da radi u svim krajevima kojima je vladala, trebalo je srušiti jedan broj objekata uu Starom gradu u Kotoru, uz podnožje brda Sveti Ivan, na prostoru između crkava Svetog Pavla i Svetog Josipa. Stoga su, da bi se gradio zatvor, uklonjene stara crkva Svetog Križa, a možda i crkve Svetog Benedikta i Svete Marije Magdalene koje se sve pominju u starim notarskih knjigama, da su nekada postojale na ovom lokalitetu.
Zgrada zatvora građena je po projektu tadašnjeg kotorskog gradskog arhitekte Marka Bencona, porijelom iz Dalmacije. On je u Kotoru projektovao i sagradio nekoliko većih i javnih objekata, ali je najviše ostao upamćen upravo po zgradi zatvora, pa se I dan danas ovaj objekat u Kotoru kolokvijalno naziva “kuća Marka Bencona”. Objekat zavora je velika trospratna zgrada sa dva lažna poprečna trakta sa kalkanima na glavnoj fasadi, sa svim prozorima opremljenim kovanim željeznim rešetkama, kakve su upotrebljene i u unutrašnjosti. Zgrada je zidana od postojećeg ili pritesanog kamena i opeke, u cjelini je malterisana i izvorno ofarbana poznatom austrijskom žutom bojom kojoj su se u bečkoj Carevini farbali zatvori, pa su se zbog toga i svi objekti te vrste u narodu i popularno tada nazivali “žutim kućama”.
Kotorski zatvor je ubrzo po završetku izgradnje počeo da opravdava svoje postojanje jer su Austro-Ugari u njega prvo zatvorili učesnike poznatih ustanaka u Grblju i na Krivošijama 1869.godine, a koji su buknuli zbog namjere Beča da i na ovim prostorima uvede opštu vojnu obavezu. Po drugi put se zatvor napunio učesnicima Bokeljskog ustanka iz 1882.godine, takođe nastalog iz otpora uvođenju vojne obaveze, pošto su Bokelji smatrali da imaju privilegiju iz starina da ne služe vojsku nijednog starnog vladara nad zalivom, pa ni austro-ugarskog cara. Tokom Prvog svjetskog rata kotorski zatvor je poslužio kao početna stanica za internaciju civilnog stanovništva Kotora u logore u Mađarskoj, a pred kraj rata ovdje su bili zatočeni učesnici i vođe čuvene pobune mornara na austrougarskim ratnim brodovima u Boki Kotorskoj, koja se desila od 1. do 3.februara 1918. Četvoro glavnih vođa pobune –Anton Grabar, František Raš, Jergo Šižgorić i Mate Brničević su nakon suđenja u Kotoru, iz zgrade zatvora odvedeni na groblje u Škaljarima gdje je nad njima izvršena smrtna kazna strijeljanjem. Takođe je i u Drugom svjetskom ratu kotorski zatvor poslužio italijanskiom okupatorima kao sabirni centar za transport zatvorebnika i ratnih zarobljenika u koncentracionee logore u Baru, Albaniji i Italiji, ili pak na strelište na Mokroj ploči iznad Škaljara gdje je nad njima izvršavana smrtna kazna. Tada mu je bio pridodat i objekat tzv. “Malog zatvora” ili “Karaklaka” .- dotadašnja kasarna finansa, inače pregrađena romanička crkva Svetog Pavla iz 13.stoljeća.
Kotorski zatvor – foto Boka News
Kotorski zatvor radio je punim kapacitetima i u vrijeme Rezolucije Informbiroa i hapšenja i proganjanja simpatizera sovjetskog vođe Josifa Visarionoviča Staljina u tadašnjoj FNRJ, od 1948. do 1954.godine. Služio je tada kao sabirni centar za sve crnogorske zatvorenike- informbiroovce na njihovom putu prema daljim kazamatima u Bileći i na Golom Otoku.
Za skoro 150 godina njegovog rada, kotorski zatvor je bio glas da se iz njega ne može pobjeći, ali je to ipak na kraju uspjelo dvojici osuđebnika koji su u njemu tamnovali 1982. godine i koji su za bjekstvo iskoristili činjenicu da zgrada zatvora nije bila obnovljena od oštećenja zadobijenih u velikom zemljotresu 1979.
Zgrada kotorskog zatvora je početkom 1990. ispražnjena i zaključana i on se od tada ne koristi u svojoj osnovnoj namjeni. Od tada do danas se povremeno javljaju inicijative da se ova lijepa stara zgrada sa tamnom prošlošću, obnovi i revitalizuje kroz drugu namjenu, a čemu su prije nekoliko godina stvoreni i formani preduslovi kada je kotorski zatvor Ministarstvo pravde zvanično ustupilo Ministarstvu kulture. Osim nekoliko manjih umjetničkih projekata koji su minulih godiona sprovedeni u ovoj zgradi poput nekoliko sesija Ljetnje škole arhitekture Kotor APPS, kao jednog segmenta festivala kulture KotorArt, zatvor je bio i mjesto ambijentalnog izvođenja pozorišne predstave “Njegoš, Vatre” Paola Magelli-ja i Radmile Vojvodić.
Socijaldemokratska partija (SDP) nastupiće samostalno na lokalnim izborima u Tivtu 5. aprila, saopštila je predsjednica te stranke Draginja Vuksanović Stanković.
Ona je kazala da će ključna poruka SDP na tim izborima biti – Odbranimo Aerodrom Tivat.
Vuksanović Stanković navela je da će glavni izborni cilj SDP-a biti da spriječe otuđenje tog najvrednijeg resursa grada, odnosno da omoguće građanima Tivta da se prethodno na slobodnom opštinskom referendumu izjasne o sudbini njihovog aerodroma.
Komentarišući najbolji nastup za opoziciju na izborima predsjednica SDP-a navodi da priželjkuju dobru konkurenciju i još bolje programe za dobro svih građana.
SDP Tivat peticija – arhiv
Vuksanović Stanković istakla je i da je u izbornoj godini ostalo mnogo posla, pogotovo kad je riječ o izmjenama izbornih zakona.
Ona je rekla da vjeruje da je ostalo dovoljno vremena da se izvrši snažan pritisak na vlast kako bi se parlamentarni izbori pripremili.
Vuksanović Stanković je ocijenila da je bojkot odlaganje izbora prihvatljivo, ali kao krajnja opcija.
“Ipak, mi u SDP-u smo uvjereni da je potrebno iskoristiti sva politička sredstva, odnosno svaku priliku za dijalog, kako bismo izbjegli takve scenarije i pokušali da dođemo do dogovora”, kazala je Vuksanović Stanković.
On je rekla da su zato i prihvatili poziv premijera, svjesni potpune neprimjerenosti
da se premijer tek u izbornoj godini odlučio na jedan ovakav potez.
