Pritisak na bolnice svaki dan raste, s koronavirusom se borimo već mjesecima i iako se o bolesti zna više nego proljetos, ona je i dalje nepoznanica. Kao nijedna viroza dosad, COVID-19 ima nepredvidiv tok, uzrokuje više komplikacija te ponekad teško pogađa i one koji nisu rizični.
Sjene na plućima, odnosno upalne promjene, upućuju na teško stanje. No, u manjem broju slučajeva loš radiološki nalaz bude jedini simptom bolesti, što zbunjuje liječnike.
– Mi u pulmologiji smo naučeni da primjerice CRP kao sjena prati radiološki nalaz, da visina temperature kao sjena prati radiološki nalaz, no ovdje nije taj slučaj, kaže Nevenka Piskač Živković, dr. med./internistica, pulmologinja, voditeljica Respiracijskog centra, KB Dubrava.
Pacijenti se u bolnicu javljaju uglavnom između petog i sedmog dana od početka bolesti.
– I onda dođu na kisik, nekima treba mala količina, nekima puno više. Ta potreba, glad za kisikom je jedan od pokazatelja da će se razvijati još teža klinička slika koja dovodi do zatajenja disanja, kaže Bruno Baršić, dr. med./specijalist infektologije i intenzivne medicine, KB Dubrava.
Liječnici sad znaju da moraju biti oprezni čak i s onima čije se stanje na kisiku poboljša, jer potencijalno kritično razdoblje ponovno slijedi između 10. i 14. dana.
– Kad smo već, ja bih rekla, pomalo opušteni, bolesnik je dobro, nema temperaturu već nekoliko dana, upalni parametri su u padu i onda dođe naglo ponovno do pogoršanja, ističe doktorica Piskač Živković.
– To tumačimo promjenama na sitnim krvnim žilama kada dolazi do tromboza i ispadanja pojedinih dijelova pluća iz funkcije, dodaje doktor Baršić.
Plućna embolija, primjerice, pogađa čak i one mlađe dobi, koji su COVID odradili u hodu, bez ikakvih težih simptoma.
Takve pacijente, kao i one koji su bili na respiratoru, treba pratiti godinama. A godinama će trajati i znanstvena istraživanja koja će moći objasniti kakve su posljedice koronavirusa na sve ostale organe, od srca, preko bubrega, pa sve do mozga.
