Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1845 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 535 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
227
Nikšić
75
Herceg Novi
44
Berane
35
Bar
24
Bijelo Polje
23
Kotor
21
Budva
15
Tivat
15
Cetinje
14
Rožaje
10
Tuzi
8
Pljevlja
7
Danilovgrad
6
Mojkovac
5
Plužine
3
Andrijevica
1
Kolašin
1
Petnjica
1
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 10531.Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 6 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Bara(2), Podgorice, Herceg Novog, Mojkovca i Bijelog Polja od kojih je najstariji imao 85 (1935 godište) a najmlađi 52 godina (1968 godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 513 a od početka godine 522.
Do 17:00 časova prijavljen je oporavak kod 548 pacijenta.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 37467.
Ni skoro četiri mjeseca od kada su prispjele ponude zainteresovanih izvođača radova na tender Uprave za saobraćaj Crne Gore za za rekonstrukciju magistralnog puta M-1 na dionici Tivat-Budva u saobraćajnicu bulevarskog tipa, na potezu od Aerodroma Tvat do Jaza, ne zna se ko je dobio taj posao vrijedan nekoliko desetina miliona eura.
Dosadašnja DPS-om predvožena vlast u Crnoj Gori čiji je kadar Savo Parača na čelu Uprave za saobraćaj, u više navrata je obećavala izgradnju bulevara od Tivta do Jaza kao način za riješavanje problema čestih zakrčenja u saobraćaju na toj dionici, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci. Zvanična mjerenja su pokazala da je ta dionica ljeti daleko najopterećenija i najzagušenija saobraćajnica u cijeloj državi, pa su iz odlazeće Vlade premijera Duška Markovića, ali i iz bivđih DPS-om predvođenih lokalnih uprava Tita i Budve, često obećavali riješavanje ovog problema rekonstrukcijom magistrale u bulevar sa četiri trake i najavljivali siguran početak radiva za jesen ove godine. Vrijednost te investicije procjenjivana je na oko 40 miliona eura.
U međuvremenu, početkom avgusta okončana je faza podnošenja ponuda na tender za izbor izvođača na realizaciji ovog projekta stiglo je ukupno pet ponuda domaćih i stranih kompanija.
Iz Uprave za saobraćaj ni nakon vše od mjesec dana nisu odgovorili kakav je status tendera za izbor izvođača radova na ovom projeltu, odnosno da li je Tenderska komisija obavila ocjenjivanje prispjelih ponuda i izabrala najbolju, te kada će sa izvođačem biti potpisan ugovor i on uveden u posao. Da radovi neće skoro krenuti međutim, u međuvremenu je indirektno potvrdila sama Vlada koja je prije dvadesetak dana donijela odluku da se dio novca određenog za ekspropijaciju movine na trasi bulevara Ti at-Jaz, preusmjeri na druge projekte Uprave za saobraćaj. U zahtjevu koji je Uprava dostavila Vladi navodi se da su oni već utrošili sva raspoloživa sredstva za ekspropijacuju u ovoj godini koja su imali na raspolaganju za druge projekte izgradnje soabraćajne infrastrukture u Crnoj Gori, te da traže da im se odobri da ranije kod Ministarstva finansija deponovanih 4,3 miliona eura namijenjenih za riješavanje imovinsko-pravnih pitanja na trasi bulevara Tivat-Jaz, koriste za ekspropijaciju nepokretnosti na drugim projektima „obzirom da ista u ovoj goidni neće biti utrošena za ekspropijaciju nepokretnosti za izgradnju bulevara Tivat –Jaz“. Parača je ovaj zahtjev Vladi uputio još 11.novembra što znači da je Uprava za saobraćaj već tada bila svjesna da nema ništa od ranije Tivćanima i Budvanima obećanog početka gradnje ove saobraćajnice na jesen ove godine i njenog završetka u roku od 24 mjeseca. Vlada je prihvatila zahtev Uprave za saobraćaj i od sredstava namijenjenih za ekspropijacuju privatne imovine u Grblju za bulevar Tivat-Jaz, 720 hiljada eura preusmjerila da Paračina Uprava plati ekspropijaciju privatne imovine „za druge projekte, kako ne bi dođlo do obustave radova od strane vlasnika nepokretnosti na putnim pravcima na kojima se izvode radovi.“ Taj novac će dakle, umjesto u Grbalj, poči na plaćanje privatne imovine na trasama puta Cetinje-Čevo, bulevara Podgorica-Danilovgrad, odnosno rekonstruisanog puta Dinoše-Cijevna Zatrijebačka.
Jadranska magistrala – Aerodrom Tivat
Ljetos smo objavili da je najjeftiniju ponudu na tenderu za gradnju bukevara Tivat-Jaz, dala je kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) iz Pekinga koja za izgradnju 16 kilometara saoračajnice sa 4 trake i sa čak 12 kružnih tokova, te paralelno postavljanje 15 kilometara dugog, drugog cjevovoda za potrebe preuzeća Regionalni vodovod između Jaza i ulaza u Tivat, traži 35,2 miliona eura odnosno 42,59 milona eura sa PDV-om. Druga najniža je ponuda takođe kineske državne građevinske kompanije China State Construction Engineering Corporation (CSCEC) koja ima i domaće partnere među građevinskim kopmapnijama u Crnoj Gori. Oni za taj posao traže 43,67 miliona eura odnosno 52,84 miliona sa uračunatim PDV-om.
Konzorcijum firmi Green Line General Trading and Contracting i Salillari Limited iz Kuvajta ponudio je cijenu od 47,06 miliona, odnosno 56,94 miliona eura sa PDV-om, dok konzorcijum koji čine autrijski Strabag i kompanija Bemax iz Podgorice za ove radove traži 48,48 miliona eura, odnosno 58,66 miliona ss PDV-om. Najskuplja je ponuda turskog konzorcijuma kojeg čine kompanije ANT i Yuksel Insaat iz Ankare, a koja iznosi 67,07, odnosno čak 81,15 miliona eura sa PDV-om.
Uprave za saobraćaj ranije je najavljivala da se tenderska procedura “sprovodi po pravilima Evropske banke za obnovu i razvoj” jer je ta banka i kreditor prijekta koji će, kako je tada govorio direktor Savo Parača “biti realizovan po evropskim standardima”. Međutim, ispostavilo se da je jedan od zanteresovanih ponuđača pod jednim oblikom međunarodnih sankcija i pojačanog nadzora, a riječ je o kineskoj kompaniji CCECC koja je dio konzorcijuma China Railway Construction Corporation (CRCC). Svjetska banka je taj konzorcijum i svih njegovih čak 730 kompanija-podružnica, 5.juna prošle godne stavila pod sankcije i pojačani nadzor zbog kršenja propisa i standarda, osnosno nelegalnosti kojima se ona služila tokom unapređenja sistema autoputa u Gruziji. Svjetska banka koja je finansirala te projekte u Gruziji, konstatovala je da su Kinezi „dali pogrešne podatke u vezi osoblja i opreme kao i referenca i iskustava pojedinih članica tog konzorcijuma“, a što se u administraciji Svjetske banke i njenim internim kriterijumima, „smatra obmanjivačkom praksom“.
Zbog toga je Svjetska banka CRCC-u i svim njegovim podružnicama među kojima je i CCECC koja je konkurisao za posao Uprave za saobračaj Crne Gore, 5.juna prošle godine, uvela devetomjesečnu zabranu učešća u projektima pod nadzorom te međunarodne finansijke institucije. I nakon što je ta zabrana istekla na proljeće ove godine, CRCC i sve njene članice su i dalje pod pojačanim nadzorom i uslovnim izuzećem od zabrane da učestvuju u projektima što ih finansira Svjetska banka, a što podrazumijeva da u naredne dvije godine mogu opet biti izbačene sa tržišta ako se utvrdi da u međuvremenu ne poštuju svoje obaveze iz interne nagodbe koju su zbog svojih prekršaja u Gruziji, lani postigli sa Svjetskom bankom. To znači da je i CCECC – najjeftiniji ponuđač za bulevar Tivat-Jaz, takođe pod „uslovnom kaznom“ i pojačanim međunarodnim nadzorom, a što bi Upravu za saobraćaj trebalo da navede na dodatni oprez, posebno imajući u vidu činjenicu da je osnovna ponuda te kompanije prema slobodnim procjenama crnogorskih građevinara, za oko 5 miliona eura podcijenjena u odnosu na najminimalniju objektivnu cijenu th radova što bi podrazumijevala da njihov izvođač bukvalno na zaradi ni centa. Iz Uprave za saobračaj do sada nisu komentarisali ovu okolnost i objasnili da li ona ime veze da time što još uvijek nisu odabrali izvođača na tenderu na koji su ponude prostigle još početkom avgusta.
Tokom proteklih mjesec dana na više lokacija u Herceg Novom izvođeni su radovi na uređenju putne infrastrukture čija ukupna vrijednost iznosi oko pola miliona eura. Uprkos krizi koju je izazala pandemija virusa korona, prioritet lokalne uprave ostala je sanacija mreže puteva kroz novska naselja, što za rezultat ima paralelan rad na projektima širom opštine.
Za mnoge mještane naselja u zaleđu Herceg Novog ovi projekti predstavljaju veoma značajna ulaganja, koja su prva nakon više desetina godina. Koliko uređeni putevi olakšavaju svakodnevno funkcionisanje i podižu kvalitet života uvjerili su se građani na Vrbanju, Kruševicama, Mokrinama, Ublima, u Mojdežu, Zelenici, Sasovićima, Baošićima.
U Zelenici je asfaltirana dionica puta od Džorovog mosta do kasarne. Pri kraju je izgradnja 12 priključaka na kanalizacionu mrežu na potezu od mosta do „Kluba penzionera“, nakon čega će biti kompletirana sanacija te dionice ukupne dužine preko kilometar. Takođe, urađeno je proširenje puta na dionici od pumpne stanice Opačica do Marića, gdje narednih dana kreće i asfaltiranje.
Okončano je betoniranje oko kilometar puta na potezu Rujevo-Obalica, iznad Zelenike. Na taj način se privodi kraju dvogodišnje probijanje oko dva ipo kilometra puta puta do zaselaka, koje su zbog loših uslova za život žitelji napustili prije četiri decenije.
Počeli su radovi u okviru druge faze sanacije lokalnog puta od Kruševica do Vrbanja. U ovoj fazi biće urađena proširenja na deset lokacija, čime će biti poboljšana preglednost u krivinama i omogućeno jednostavnije mimoilaženje vozila koja se upute ka jednom od najpoznatijih novskih izletišta. Po završetku radova na proširenju, uslijediće asfalitiranje oko hiljadu kvadrata puta Kruševice – Vrbanj.
Završeno je asfaltiranje prve dionice puta ka Ublima, od skretanja kod Karaule prema selu. Ovo je prva faza uređenja te saobraćajnice, a druga je u planu za narednu godinu.
Sanacijom prve faze trase Porobići – Kosići, koja spaja sela Mojdež i Mokrine, ponovo će biti prohodan put kojim je godinama onemogućeno saobraćanje putničkih automobila. Ovim projektom grad dobija direktnu kolsku vezu između Mojdeža i Mokrina, pa će se put između dva sela biti skraćen za oko 17 kilometara.
Izvode se radovi na betoniranju i proširenju dionice od Žukove glavice do skretanja za Tijesni klanac, tačnije zaseok Mrkajići, što je poslednja trasa koju je bilo potrebno urediti kako bi put spojio naselja Mojdež i Sutorina.
Završeni su i radovi na betoniranju dijela lokalnog puta Lastva-Sasovići, nakon što su ranije ove godine spojena naselja Gornji i Donji Sasovići, čime su Podi i Zelenika povezani uređenim, kolskim putem.
Asfaltiranje na Ublima
Protekle nedjelje završeno je proširenje i uređenje puta ka crkvi Sveti Nikola u Baošićima, projekat na čiji su značaj i potrebu mještani godinama ukazivali zbog pojačanog tranzita vozila i izgradnje u tom dijelu naselja.
U toku je druga faza proširenja Ulice Svetozara Živojnovića u Igalu. Nakon što je protekle godine uređeno prvih oko 300 metara, sada će biti proširen nastavak ulice do crkve Svetog Preobraženja i dobiće se novih dvadesetak parking mjesta, zbog čega su ovaj projekat podržali Crkva i lokalni privrednici.
Lokalna uprava je izdvojila sredstva i za asfaltiranje ulice Spasića i Mašere, koja vodi kroz naselje Nemila. Završeni su radovi na jednom kraku ove ulice, a u pripremi je sanacija ostala dva.
Opština je pomogla i uređenje Bitoljske ulice na Savini, a završeni su tenderi za radove u Ulici bokeških mornara i kraku Ulice Braće Grakalić koji vodi ka Šetalištu.
Ugovorena je sanacija Topaljske ulice, tačnije stepeništa na Toploj koje spaja Njegoševu i magistralu. Na ovom potezu biće urađena nova betonska oplata i javna rasvjeta.
Raspisan je i tender za izvođenje radova na sanaciji lokalnog puta Modra ploča – Topla, što će podrazumijevati pripremu terena i izradu kolovozne konstrukcije.
Počela je izgradnja trotoara uz Jadransku magistralu u Igalu, na potezu od Instituta do Ribarske ulice. Novi trotoar uklopiće se u postojeći i biće prilagođen osobama sa otežanim kretanjem. Na ovaj način, lokalna uprava riješava problem koji je ostao nakon rekonstrukcije magistrale i unaprijeđuje bezbjednost brojnih pješaka i turista koji borave u Institutu i hotelu „Play“. Osim toga, uporedo sa ovim radovima teče i izrada projekta rekonstrukcije trotara u ulici Pete crnogorske brigade i Orjenskog bataljona.
U Sutorini je u toku izgradnja višenamjenskog sportskog igrališta, na prostoru uz novi objekat Dnevnog centra. Igralište će imati sportski teren na kojem će biti postavljeni koševi, golovi za rukomet i za mali fudbal. Biće uređene okolne zelene površine, postavljena ograda i instalirana nova javna rasvjeta. Ovo će biti prvo sportsko igralište u tom naselju, koje će moći da koriste sva djeca, mladi i mještani, kao i štićenici Dnevnog centra.
Vrijedi podsjetiti, tokom protekloh mjeseca završeni su i radovi na drugoj fazi adaptacije glavne novske pijace i ona je ponovo otvorena. Radovi na uređenju podrazumijevali su kompletnu adaptaciju i prilagođavanje svim uslovima po sistemu HACCP standarda. U trećoj fazi adaptacije pijace u centru grada predviđena je zamjena fasadne stolarije na poslovnim prostorima koji su u vlasništvu Opštine i postavka novog mobilijara na otvorenim prostorima pijace.
U Austriji vlada veliko zanimanje za masovno testiranje na koronavirus koje je započelo u petak, a kako javlja javni servis ORF, ispred stanica za testiranje su se stvorili dulji redovi.
U Beču se građani mogu do 13. decembra testirati na tri ispitne lokacije. Testiranja su u petak, osim u Beču, započela i u saveznim pokrajinama Tirol i Vorarlberg. U ostalim saveznim pokrajinama će testiranja započeti sljedećih dana.
Cilj masovnog testiranja na koronavirus je, kako je u četvrtak objasnio ministar zdravstva Rudlof Anschober, otkrivanje osoba zaraženih koronavirusom ali kod kojih nisu primjetni simptomi.
Tako se želi spriječiti širenja virusa preko božićnih blagdana.
„Do sada se preko interneta za testiranje prijavilo preko 100.000 građana“, rekao je Anschober.
Ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer je rekao kako je cilj ovih masovnih testiranja prekid lanaca zaraze.
„Svatko tko se sada podvrgne testiranju može pridonijeti tomu da se svi uskoro vratimo u normalno stanje“, rekao je Nehammer.
Testiranja se provode brzim antigenskim testovima. U slučaju pozitivnog nalaza zbog povećane pouzdanosti provodi se PCR testiranje.
U Austriji je u petak zabilježeno oko 4.000 novozaraženih u roku od 24 sata. To je, s obzirom na broj stanovnika, među najvišim vrijednostima u Europi.
Sindikat pomoraca Hrvatske je u svojoj objavi za medije objavio ovogodišnje dobitnike Plave vrpce Vjesnika.
Tako je u pojedinačnoj konkurenciji dobitnik dubrovački kapetan Pavo Butijer, dok je u momčadskoj konkurenciji Plava vrpca Vjesnika 2020. pripala posadi broda Privlaka, Tankerske plovidbe iz Zadra, pod zapovjedništvom kapetana Josipa Mustaća.
Dobitnik, kapetan Pavo Butijer, koji je zapovijedajući japanskim tankerom Towada, brodara NYK, 3. decembra 2019. na Indijskom oceanu je rukovodio spašavanjem 34 indijska ribara s tri ribarice kojima je prijetilo potonuće u olujnoj noći. Nenajavljena ciklona iznenadila je veći broj indijskih ribarskih brodova udaljenih 230 – 300 milja od zapadne obale Indije. Jaka kiša, valovi od 5 metara i vjetar jačine 37 čvorova nisu predstavljali opasnost za Towadu (333 m), ali je to bila pogibeljna situacija za indijske drvene ribarice dugačke oko 15 metara, koje nije bilo moguće vidjeti ni na radaru. Dodatni problem je predstavljala nemogućnost komunikacije, jer nitko od ribara nije znao engleski jezik dovoljno dobro da bi se mogli sporazumijevati, pa je razgovor išao preko zapovjednika jednog indijskog tankera.
„Znao sam da moramo brzo djelovati, jer očajni ribari već su javljali da će poskakati u more s napola potopljenih ribarica na kojima nije bilo ni ‘life jacketa’ ni čamaca za spašavanje. Naredio sam da s Towadom napravimo zavjetrinu ribarskim brodovima, kako bi smanjili njihovo valjanje. S obzirom na to da je tanker bio u balastu, nadvođe mu je bilo visoko 21 metar, kao 7 – katnica, a posrtao je i valjao se pod snažnim udarima vjetra i valova. Morali smo biti vrlo oprezni da tijekom akcije spašavanja oplatom broda ne zdrobimo ribarice kad dođu pod pilotske ljestve, po kojima su se 34 ribara sretno popela na našu palubu“ – ispričao je Butijer.
Obalna straža Indije i Koordinacijski centar za traganje i spašavanje u Mumbaiju uputili su pisma zahvale kapetanu Butijeru i posadi Towade za spašavanje njihovih ribara. Uz Butijera, na Towadi su još bila trojica hrvatskih pomoraca, upravitelj stroja Ivica Tomić, prvi časnik palube Ivan Vidović, obojica iz Splita, te prvi časnik stroja Dino Žampera s Dugog otoka.
Zanimljivo je podsjetiti da je Plava vrpca Vjesnika 2008. godine pripala posadi tankera Towada pod zapovjedništvom hrvatskog kapetana Mate Beretina iz Radovina kod Zadra. Oni su spasili 26 kineskih pomoraca kod Filipina, kojima je u oluji potonuo brod.
U pojedinačnoj konkurenciji za PVV 2020. još su bila dva poduhvata:
Puljanin Luka Simić, drugi časnik palube na danskom LNG tankeru Magellan Spirit, preuzeo je odgovornost za spuštanje i dizanje spasilačke brodice prilikom spašavanja dvoje britanskih jedriličara s teško oštećene jedrilice za nevremena kod Bermuda, 25. travnja 2020. godine.
Podvodni istraživač iz Rijeke Velimir Vrzić pronašao je tri podmorske mine i avionsku bombu, zaostale iz Drugog svjetskog rata, u riječkom akvatoriju te uz obalu otoka Paga.
Momčadska konkurencija
U momčadskoj konkurenciji Plava vrpca Vjesnika 2020. pripala je posadi broda Privlaka, Tankerske plovidbe iz Zadra, pod zapovjedništvom kapetana Josipa Mustaća, za spašavanje mladog filipinskog ribara, koji se usred noći našao u moru nakon što mu je potonuo čamac. Spašen je u zoni piratskih napada.
„Plovili smo iz Vijetnama prema filipinskoj luci General Santos, a tog 21. svibnja ove godine u jutarnjim satima na komandnom mostu Privlake bili su prvi časnik palube Tonći Matulić i kormilar Andrija Šišeta, koji su pažljivo motrili mirnu pučinu, jer smo se nalazili u zoni piratskih napada, 60 – tak milja od filipinskog otočja. Šišeta je dvogledom na milju od broda uočio čovjeka u moru, prema kojemu smo odmah zaplovili. Prije ulaska u te opasne vode, u dogovoru s osobom zaduženom za sigurnost plovidbe u našoj kompaniji, na ogradu Privlake postavili smo dva reda žilet žice. Tih mjeseci cijeli svijet je bio u lockdownu, sve su luke bile zatvorene, što je predstavljalo veliki rizik za sve nas na brodu, ako se utvrdi da je spašena osoba zaražena koronavirusom,“ rekao je Mustać.
Privlaka se zaustavila nedaleko čovjeka u moru, koji je prihvatio kolut za spašavanje vezan konopom bačen s broda, a posada ga je privukla do pilotskih ljestvi te mu pomogla da se popne na palubu. Mladić je bio iscrpljen, u moru je proveo pet sati, i pitanje je kakva bi mu bila sudbina da nije naišao hrvatski brod. Filipinske vlasti uputile su kapetanu Mustaću i posadi Privlake pismenu zahvalu za požrtvovnost i humanost iskazanu prilikom spašavanja njihovog ribara, nazvavši ih „dobrim Samaritancima“.
U momčadskoj konkurenciji za PVV 2020. još su bila tri poduhvata:
Posada broda Sunda, grčkog brodara Sea star, pod zapovjedništvom kapetana Ivana Veršića iz Rijeke, koja je 10. januara ove godine na olujnom Atlantiku spasila četvero jedriličara s oštećene jedrilice. Zbog vjetra od 7 – 8 bofora i valova od 4 metra akcija spašavanja je nekoliko puta prekidana. Uz kapetana Veršića, na brodu su još bila dva hrvatska pomorca, prvi časnik palube Ivan Moro iz Sinja i drugi časnik palube Saša Katavić iz Kaštela.
Četvorica policijskih službenika Postaje pomorske policije iz Dubrovnika, zapovjednik ophodne brodice Sveti Duje Vedran Crnić, upravitelj stroja Mate Batinović te mornari Ivan Šutalo i Ivan Delić, spasili su 36 migranata u Egejskom moru, 10. februara ove godine, u sklopu Frontexove misije POSEIDON 2020. Nesretnici su plutali u gumenom čamcu, a među njima je bio veliki broj djece i žena. Zbog pothlađenosti neke od žena su bile u besvjesnom stanju. Hrvatski policajci svih su zbrinuli na brodu te odvezli na sigurno gdje im je pružena medicinska pomoć.
Četvorica mladih Krčana, Dario Buršić, Teo Vuković, Dino Dminić, svi zaposlenici Valmara, te profesionalni vatrogasac Đani Petrović riskirali su vlastite živote kako bi iz olujnog mora spasili djeda i njegovog desetogodišnjeg unuka kod krčkog kampa Ježevac. Prkoseći valovima, na obalu su izvukli i baku, ali, na žalost, bilo je prekasno, nije pomogla ni dugotrajna reanimacija.
Članovi Odbora Plave vrpce Vjesnika:
Predsjednik, kap. Edo Šarunić, ravnatelj Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru; kap. Gordan Papeš, ravnatelj Pomorske škole Bakar ; kap. Dragomir Mucić, Sindikat pomoraca Hrvatske; kap. Željko Vuković, dobitnik PVV 2014.; dr. sc. Toni Bielić, predstojnik Nautičkog odsjeka Sveučilišta u Zadru; dr.sc. Alen Jugović, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci; Branka Malnar, novinarka Radio Rijeke; Marijan Brubnjak, direktor u Croatia osiguranju; kap. Mario Zorović, predsjednik Udruge hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca (CROSMA); Kristijan Pavić, direktor ACI-ja i Damir Herceg, tajnik Odbora PVV.
U beogradskom prigradskom naselju Batajnica u petak je otvorena novoizgrađena covid bolnica s 930 kreveta na devet odjela, te s 250 mjesta u intenzivnoj njezi, do čega dolazi u situaciji raširene epidemije koronavirusa, koja se ocjenjuje “iznimno teškom”.
Premijerka Ana Brnabić ocijenila je da nova bolnica počinje raditi “u najtežem trenutku”, kada se danima registrira veliki broj novozaraženih, a na covid odjele dnevno pristiže skoro 800 pacijenata. Suvremenu bolnicu dobivamo u teškom vremenu, kada je pritisak na naš zdravstveni sustav kontinuiran već devet mjeseci, istaknula je Brnabić.
Srpski ministar zdravstva Zlatibor Lončar najavio je da će u novoj covid bolnici, raditi najmanje 1.500 liječnika, medicinskih sestara i tehničara, ali da je “za puni kapacitet neophodno da ih bude 1.600”. Lončar je naglasio kako se pokazalo da je “nova bolnica od neprocjenjivog značaja ne samo za Srbiju, nego i za cijelu regiju”, jer će 250 mjesta na intenzivnoj njezi rasteretiti druge zdravstvene ustanove.
Epidemiolozi upozoravaju da se s mjerama kasni
Nove bolničke kapacitete Srbija dobiva u trenutku kad članovi Kriznog stožera i neovisni stručnjaci epidemiološku situaciju ocjenjuju “katastrofalnom”, obzirom da su posljednjih nekoliko dana gotovo izjednačili brojevi novooboljelih i pacijenata koji se nalaze na bolničkom liječenju.
Srpska vlada u četvrtak je usvojila nove, strože epidemiološke mjere Kriznog stožera, ali članovi tog tijela danima unazad upozoravaju da se s mjera kasni te da će se poljedice tek osjetiti.
Epidemiolog i član stožera dr. Branislav Todorović izjavio je danas za RTS da će Srbiju “kašnjenje mjera mnogo koštati” jer su morale biti uvedene mnogo ranije, upozorivši da se “epidemija raspiruje i izvan Beograda”.
“Do prije sedam-osam dana nismo imali da nam umiru ljudi i u bolnicama, primjerice, u Leskovcu, Vranju… Sada to imamo i to je veoma teška situacija koja će pridonijeti tome da – ukoliko se ove mjere ne budu strogo poštivale do kraja, željeznom disciplinom, nećemo moći doći do situacije koja bi nam omogućila da epidemija bude smirena i kontrolirana”, upozorio je.
Njegov kolega iz Kriznog stožera dr. Predrag Kon također konstatira da je situacija iznimno teška, ali niječe da je zdravstveni sustav “pukao”, na što ukazuju izvješća liječnika s terena.
Kon ocjenjuje da će se za praznike velik pritisak na bolnice nastaviti. “Mjere će biti na snazi dok god to bude trebalo, a osobno mislim da bi one mogle biti i oštrije”, ocijenio je Kon.
Od petka na snazi nove postrožene mjere
Srbijanska vlada proglasila je u četvrtak nove epidemiološke mjere i ograničenja, u danu kad se broj novozaraženih koronavirusom i broj hospitaliziranih pacijenata skoro izjednačio.
Srbijanske zdravstvene vlasti prijavile su danas 7.802 novooboljelih, te 7.726 pacijenata na bolničkom liječenju, a 288 oboljelih je na respiratorima. Od posljedica zaraze u posljednja 24 sata umro je 61 pacijent.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila posljednje preporuke Kriznog stožera koje stupaju na snagu u petak i podrazumijevaju novo skraćenje radnog vremena ugostiteljska objekata.
Kafići, restorani, barovi, noćni klubovi i splavi neće raditi od petka u 17 sati do ponedjeljka u pet sati ujutro, bez iznimki, a radno vrijeme od ponedjeljka do petka bit će od pet do 17 sati.
Dostava hrane bit će moguća 24 sata dnevno, dok trgovački centri, trgovine odjećom, kladionice, kockarnice, dječje igraonice također neće raditi od petka u 17 sati do ponedjeljka u pet ujutro.
Frizerski i kozmetički saloni, saloni za njegu, teretane, fitnes centri, bazeni, spa centri, baloni za nogomet, košarku i tenis ili objekti za bilo koji drugi rekreacijski sport također neće raditi tijekom vikenda.
“Poštovani predstavnici medija i uvažene građanke i građani velikog srca, obavještavamo vas da smo zahvaljujući vama i vašoj humanosti prikupili novčana sredstva potrebna za Majinu operaciju i produžetak njenog života, a naše zajedničke sreće.
Iznos koji smo prikupili prelazi cifru potrebnu za Majinu operaciju.
Stoga vas molimo da obavijestite javnost da više nije potrebno uplaćivati novčana sredstva te da im prenesete našu najiskreniju zahvalnost.
Novčana sredstva koja preostanu nakon operacije i prve nadamo se uspješne kontrole na klinici Acibadem u Turskoj proslijedićemo u humanitarne svrhe na krajnje transparentan način objavom u vašim medijima”.
Dva poznata niskotarifna prijevoznika, njemački Eurowings i španjolski Vueling, povukli su iz prodaje dvije linije prema hrvatskim odredištima, iako su iste bile najavljene za decembar odnosno januar, javlja portal Croatian Aviation.
Eurowings je u studenome najavio svoj red letenja za decembar ove godine u kojem će ponuditi nešto više letova prema hrvatskim odredištima, Zagrebu i Splitu, upravo u vrijeme blagdana.
Španjolski niskotarifni avioprijevoznik objavio je krajem oktobra kako će već u januaru 2021. godine pokrenuti liniju Barcelona – Dubrovnik.
Redovni letovi na ovoj liniji bili su u prodaji dva puta sedmično, svakog četvrtka i nedjelje. I Vueling je bio prisiljen otkazati ove letove te se trenutno u Dubrovnik planira vratiti s početkom ljetnog reda letenja, u aprilu sljedeće godine.
Iako je Eurowings najavio promet i na direktnoj liniji Split – Köln, to se ipak neće dogoditi. Naime, prvotni plan kompanije bio je prometovati na ovoj liniji u razdoblju od 22. decembra do 10. januara dva puta tjedno, utorkom i nedjeljom, no niska potražnja uzrokovana novim mjerama na graničnim prijelazima natjerala je kompaniju na otkazivanje planiranih operacija na ovoj liniji.
U prometu će ipak biti linije iz Dusseldorfa i Stuttgarta prema Splitu, više o tome možete pročitati OVDJE, kao i o linijama Eurowingsa prema Zagrebu.
Vueling otkazao planirane letove prema Dubrovniku
Kompanija je pokušala vrlo povoljnim cijenama motivirati određeni broj putnika na posjet Dubrovniku u siječnju, no to očito nije bilo dovoljno. Kada uzmemo u obzir sve restrikcije koje danas postoje prilikom putovanja (osobito međunarodnih), otkazivanje ovih letova je sasvim očekivan potez aviokompanije.
Dubrovnik je tako ove zime ostao bez svoje jedine najavljene redovne linije te do proljeća sljedeće godine prema i iz Dubrovnika neće biti međunarodnih letova, dok Split ostaje povezan Croatia Airlinesom za Frankfurt, Rim i Munchen, Edelweissom za Zurich, KLM-om za Amsterdamte Eurowingsom za Dusseldorf i Stuttgart.
U Italiji je u posljednja 24 sata uslijed zaraze novim koronavirusom umrlo 993 ljudi, najviše do sada, a registrirano je 23.225 novozaraženih, objavilo je u četvrtak talijansko ministarstvo zdravstva.
Raniji rekordni broj smrtnih slučajeva u jednom danu dogodio se na vrhuncu pandemije 27. marta kada ih je bilo 919.
U srijedu je u Italiji bilo 684 umrlih i 20.709 slučajeva zaraze.
Italija je bila prva zapadna zemlja koaj je bilo teško pogođena pandemijom a od početka širenja covida-19 u februaru do sada je u toj zemlji od posljedica zaraze umrlo 58.038 ljudi, najviše u Europi nakon Britanije. Ukupno je do sada registrirala 1.665.000 slučajeva zaraze novim koronavirusom.
U četvrtak je u talijanskim bolnicama bilo 31 722 oboljelih, 682 manje nego dan ranije, a na odjelima intenzivne njege je 3597 zaraženih.
Kada se u prvoj polovici novembra u Italiji naglo ubrzao drugi val epidemije broj hospitaliziranih rastao je za oko 1000 dnevno, a broj oboljelih na odjelima intenzivne njege za oko stotinu.
