Omaž piscu Goranu Petroviću (1961-2024)

0
Omaž piscu Goranu Petroviću (1961-2024)
Sa književne večeri

„Ako imamo u vidu veličinu sveta – onda je književnost, sve što je dosad napisano, tek citat izdvojen u pokušaju  da se objasni suština ljudskog roda. Skromni deo tog navoda je i „Roman delta“, zbirno uzevši i zasebno po knjigama. Jedino čoveka nekada može da čini i ono čega nema, bilo da je izgubljeno ili da nikada nije ni postojalo. Zato na ovom povlašćenom mestu i nema citata, on zapravo sledi kada se okrene stranica…“ zapisao je Goran Petrović umjesto citata na početnoj strani romana „Papir sa vodenim znakom“, prvog iz dosadašnje trilogije „Delta romana“. Njegovom stvaralaštvu posvećeno je književno veče pod nazivom „Palata od riječi- Goranov Kotor“.

Uz odlomak  „Lepa smrt“ iz romana „Papir sa vodenim znakom“-iz prvog toka  „Roman delta“, koji je pročitala i divno dočarala Elena Simović, učenica trećeg razreda Kotorske gimnazije, poštovaoci lika i djela Gorana Petrovića, okupljeni u sali Crkve Sv. Duha, imali su priliku da dožive dubinu i suptilnost misli i emocije i da naslute odlazak pisca, koji je preminuo 26. januara ove godine. Simbolično potsjećanje na taj roman, koji je preveden i na bugarski jezik bila je i izvedba jednog stava iz „Bugarske svite“ u interpretaciji harmonikaša Vuka Đakonovića, učenika Muzičke škole „Vida Matjan“.

Nakon što su u izdanju „Lagune“ 2022. godine objavljeni romani „Papir“ (prvi tok „Delte“) i „Ikonostas sveg poznatog sveta“ iz „drugog toka“, ove godine je objavljen i novi roman „Palata na devet pogleda“,  koji hronološki prethodi romanu “Ikonostas”. U ovu obimnu književnu tvorevinu autor je uložio 23 godine svoga života, a njegova „delta“ i dalje teče i uliva se u srca odabranih čitalaca.

 -Pisac je živ dok su njegove knjige tu sa nama, kazao je njegov prijatelj, saradnik i izdavač Aleksandar Jerkov, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu i upravnik Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković”. Jerkov je, zajedno sa  Bratstvom pravoslavne omladine Sveti Luka, uz podršku protojereja stavrofora Momčila Krivokapića, 2006. godine bio suorganizator književnih razgovora u okviru programa Na tragu Danila Kiša, u Kojima je učestvovao i Goran Petrović. Jerkov ističe da se radi o velikom klasiku srpske književnosti čija djela će tek biti proučavana, o piscu autentičnog stila i prepoznatljive rečenice, čiji su čitaoci neprikosnoveni.

Delta romani na srpskom i bugarskom jeziku

Klasik nježnog srca

S obzirom da je Sanja Milić, urednica kulturno-umjetničkog programa RTS-a, kao novinarka imala priliku da napravi više intervjua sa piscem, čiju je priču „Bogorodica i druga viđenja” i dramatizovala za dramski program Radio Beograda, govorila je o mediteranskom duhu romana Gorana Petrovića i o njegovom blagom, plemenitom karakteru. Naglasila je da je Petrović “klasik” po svom poštovanju drugih profesija, po svojoj skromnosti i spremnosti da ljudima posveti pažnju i zaštiti ih, da se ne bi osjetili povrijeđenima.

Veliki književni događaj 67. međunarodnog sajma knjiga u Beogradu, čija je umjetnička direktorka Sanja Milić,  bilo je predstavljanje Petrovićeve knjige “Palata”, koju je posthumno objavila “Laguna”.

Veče posvećeno liku i djelu Gorana Petrovića osmišljeno je povodom obilježavanja 185 godina rada i postojanja Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo” (1839) u Kotoru, u okviru projekta „Otac Momo“, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije – Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu.

Kako je objasnila prof. Ljiljana Čolan, “Roman Delta“ ima teritorijalnu širinu, u najvećoj mjeri se dešava u Srbiji, Italiji, Grčkoj, a sve knjige iz ovog opusa imaju široki vremenski odsječak od 500 godina- od Srednjeg vijeka, preko 18, do 20. i 21. vijeka.

Sugrađanin po ljubavi za Kotor

-Goran Petrović bio je naš sugrađanin ne po teritorijalnoj pripadnosti, nego po ljubavi koju smo osjećali u njegovoj blizini. Goranov je Kotor, jer je Kotor posljednjih 20 godina bio najfinija porculanska čaša koju je izradio u hramu svog unutrašnjeg bića. Mi smo kao društvo ponosni što je on sa nama proslavljao i 180 godina našeg postojanja, oktobra mjeseca 2019. godine, istakla je prof. Čolan. Ona je za Petrovića kazala da je “najmaštovitiji, plemeniti vitez srpske književnosti koji se nastanio u imaginarnim prostorima našeg srednjovjekovnog grada”, te potsjetila na njegovu zbirku pripovijedaka “Razlike”, na knjigu kratke proze „Saveti za lakši život“, romane “Atlas opisan nebom”, “Opsada crkve Svetog Spasa”, “Sitničarnica Kod srećne ruke”, te na dramske tekstove “Skela” i “Matica,” kao i na aktuelnu “Deltu”.

/M.D.P./

Izložba “Njegoš i Herceg-Novi“ u centru grada

0
Izložba “Njegoš i Herceg-Novi“ u centru grada
Izložba Njegoš i Herceg-Novi

Povodom obilježavanja Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture, u Njegoševoj ulici je postavljena izložba radova učenika SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ na temu „Njegoš i Herceg-Novi“.

U postavci je 12 radova koje mentorka, profesorica Ksandra Popović, ocjenjuje kvalitetnim s obzirom na vrijeme koje su imali i način izrade. Učenici su imali slobodu da se iskažu i istraže koliko im je bliska tema Njegoša i koliko su sposobni da izraze svoje ideje, a uz mentorku učenicima su pomagale njihove vršnjakinje, talentovane Klara Preočanin, Jelena Ranitović, Tea Kaluđerović, Tamara Andrić, Anastasija Pestalova i Varvara fon Stakelberg, prenosi Novski portal.

Izložba organizovana u saradnji Sekretarijata za kulturu i mlade Opštine Herceg-Novi i novske srednje škole krasiće centar grada do 16. novembra, a originali će biti uokvireni i sačuvani u fundusu škole.

Izložba Njegoš i Herceg-Novi

Na istu temu „Njegoš i Herceg-Novi“ učenici su održali javni čas u svojoj školi, a od 11.00 časova prisustvovaće predavanju „Šćepan Mali“ koje će održati profesor Milo Lompar.

Srednjoškolci za sutra (12. novembar) pripremaju debatu na temu „Može li se Crnoj Gori opet desiti Šćepan Mali“. Početak je u 10.00 časova u sali Skupštine Opštine Herceg-Novi.

Godišnja skupština Bokeljske mornarice Kotor – živi simbol naše prošlosti, kulture i duha

0
Godišnja skupština Bokeljske mornarice Kotor – živi simbol naše prošlosti, kulture i duha
Godišnja skupština Bokeljske mornarice Kotor – foto Radio Kotor

Redovna Godišnja skupština Bokeljske mornarice Kotor, kojoj je prisustvovalo 40 delegata iz redovnog, aktivnog i ženskog sastava, održana je proteklog vikenda Domu mornarice u Starom gradu.

Predsjednik Bokeljske mornarice Kotor Denis Vukašinović, kazao je kako je Bokeljska mornarica živi simbol naše prošlosti, kulture i duha, poručio je da njeni članovi ponosno stoje pred geslom „Fides et honor – vjera i čast“.

„Riječi koje nas podsjećaju na temeljne vrijednosti koje Mornarica stoljećima nosi i prenosi generacijama. Vjera u ono što jesmo, čast u svemu što činimo, to su načela koja nas okupljaju i vode, koja i Bokeljsku mornaricu Kotor čine trajnim čuvarom kulturnog identiteta našeg grada“, naglasio je Vukašinović.

Godišnja skupština Bokeljske mornarice Kotor – foto Radio Kotor

Admiral Mirko Vičević apostrofirao je upis Bokeljske mornarice na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a, poručivši da bi ova drevna organizacija, pored čvrste saradnje koju ima sa Opštinom Kotor, morala biti prepoznata i od države Crne Gore.

„Pred nama su pripreme za učestvovanje u proslavama Dana opštine Kotor, kao i Tripundana, gdje se očekuje nastup preko 150 mornara iz svih podružnica i bratovština iz Hrvatske, uz pratnju četiri do pet gradskih muzika“, kazao je Vičević.

Kolo Bokeljska mornarica

Na skupštini je istaknuto kako je u aktivni, redovni i ženski sastav od prošle godine primljeno preko 40 novih članova, kao i da je zahvaljujući finansijskoj podršci Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor obezbijeđena obuća za značajan broj muških i ženskih članova, uz nastavak adaptacije Doma mornarice.

Naglašeno je kako je Ministarstvu kulture i medija uručen Nacrt zakona o Bokeljskoj mornarici Kotor, za čiju je izradu Opština Kotor pružila pravnu pomoć. Usvajanjem ovog zakona definisaće se obaveze države Crne Gore i opština Kotor, Tivat i Herceg Novi prema Mornarici, kako bi se unaprijedio njen rad te obezbijedila stabilnost i sigurnost u očuvanju tradicije koja traje više od 12 vjekova.

Na redovnoj Godišnjoj skupštini Bokeljske mornarice Kotor delegati su usvojili Izvještaj u radu za period 2023-2024, Izvještaj o finansijskom poslovanju za 2023. i Plan rada za period 2024-2025.

U Herceg-Novom obilježen 11. novembar, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

0
U Herceg-Novom obilježen 11. novembar, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu
Foto Opština Herceg Novi

Parastosom u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice na Savini i polaganjem cvijeća na spomenik strijeljanim rodoljubima, obilježen je 11. novembar – Dan primirja u Prvom svjetskom ratu.

Uz Konzula Republike Srbije u Herceg-Novom, Mića Rogovića i više nevladinih organizacija i udruženja iz Herceg-Novog i Budve, vijence na spomenik su položili i predstavnici Opštine Herceg-Novi: predsjednik i potpredsjednica Skupštine opštine, Ivan Otović i Dragana Stanišić, Glavni administrator Nenad Đorđević, potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević, te odbornik i poslanik, Jovan Subotić.

“Obilježavanjem ovih istorijskih događaja, obilježavamo našu slavnu prošlost, molimo Gospoda da se stradanja nikada više ne ponove, molimo se za mir na svim prostorima i ratištima u svijetu”, kazao je Rogović. On se osvrnuo na događaje sa ovih prostora sa početka 19. vijeka, te istakao da slavu i priznanje treba odati svim pripadnicima crnogorske vojske “koji su omogućili da opstanu srpska država i narod, kralj i vojnik, i da dolinom Tare do Mojkovca, preko Mateševa, dođu do Skadra, Drača i Tirane, gdje su početkom decembra 1915. godine bili smješteni većina srpske vojske, komande i Vlade”.

“Crnogorska vojska je zaustavila prodor austrougarske vojske, koja bi kasnije nastavila put prema Skadru i Bojani i uništila srpske jedinice i Vladu koja se povukla na tu teritoriju. Saveznički brodovi su preživjele iz ovih teških operacija kasnije iskrcali na ostrvo Krf, gdje se vojska, zahvaljujući savezničkim jedinicima, australijskim medicinskim ekipama i bratskom narodu Grčke uspjela da oporavi, i 15. septembra 1918. godine krenula na put bez povratka”, naglasio je Rogović.

Predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi, Ivan Otović istakao je da se na današnji datum prisjećamo svih onih koji su položili svoje živote na oltar otadžbine.

Foto Opština Herceg Novi

“Sjetimo se svih srpskih pjesnika, svih onih mladih koji su preko Albanije išli u nepoznato, ali vođeni vjerom da će se jednog dana vratiti na svoja ognjišta. I ne samo vratiti na ognjišta, već i da će jednog dana osloboditi svoju braću, bez obzira koje vjere bili. Srpska vojska nije samo oslobodila Srbiju, već je stvorila uslove da se svi južnoslovneski narodi napokon nađu u jednoj državi slobodni – nakon vijekova jarama i tuđinske uprave. Moramo da čuvamo to sjećanje, da budemo ponosni na naše pretke i da vodimo računa u kakvom će društvu da ćive naše potomci”, zaključio je Otović.

Čovjek koji se žrtvuje za drugog ostvaruje istinski ideal zbog kojeg je i stvoren jer je ljubav prije svega žrtva za drugoga, kazao je iguman Manastira Savina Makarije. On je pojasnio da je važno da se u toj žrtvi ne zastrani, zbog čega je potrebno držati se živog Boga i jevanđelja, kao preci koji su I u ratovima pokazivali čovječnost.

“Puno je primjera za to, posebno u Prvom svjetskom ratu. Samo jedan od takvih je kada su srpski oficiri postradalom austrijskom vojniku pronašli pismo sa nešto novca koje je spremio da pošalje svojoj kćerki. Oni su ga sahranili, a pismo poslali i dobili odgovor na njega u kojem kćerka piše da su plakali čitajući utješno pismo tako velikih ljudi koji iako u ratu, nisu bili krvoloci nego su poštovali svakog čovjeka, te da se nada da će po okončanju rata doći da posjeti očev grob. To je taj ideal da se uvijek držimo živog Boga i Jevanđelja i da se sjećamo, jer ako zaboravimo, nestaćemo”, kazao je iguman Makarije.

Medijski savjet za samoregulaciju: Novinari i dalje nezaštićeni, država na ispitu

0
Medijski savjet za samoregulaciju: Novinari i dalje nezaštićeni, država na ispitu
Medijski savjet za samoregulaciju

Brutalan fizički napad na novinarku Anu Raičković nas je sve neprijatno podsjetio da su u Crnoj Gori novinari i dalje nezaštićeni i da su izloženi svim vrstama agresije, od uvreda do fizičkih nasrtaja, navode u Medijskom savjetu za samoregulaciju (MSS) koji je najoštrije osudio sinoćnji napad na novinarku “Pobjede”.

-Ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, ovo je napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori.

MSS već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare nezadovoljni njihovim izvještavanjem.

U ovako stvorenoj atmosferi je bilo samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković-navode u MSS-u.

Poručuju da je na državi i njenim institucijama sada da pokažu odlučnost i da konkretnom akcijom pokažu da ova vrsta ugrožavanja novinara neće biti tolerisana u našem društvu.

-Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju će zavisiti buduća bezbjednost novinara u našoj državi.

Ovo će takođe biti i svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbjedan rad novinara i medija-navode u saopštenju koje je potpisao izvršni sekretar Ranko Vujović.

TO Tivat promovisala ponudu grada na Sajmu turizma WTM u Londonu

0
TO Tivat promovisala ponudu grada na Sajmu turizma WTM u Londonu
TO Tivat u Londonu

Turistička organizacija opštine Tivat uzela je učešće na Sajmu turizma World Travel Market u Londonu koji se održao u periodu od 5.do 7. novembra 2024. godine.   Sajam turizma i putovanja World Travel Market u Londonu ove godine održao se pod sloganom ,,Turizam odgovoran prema svijetu”.

Turistička organizacija Tivat zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore,  lokalnim turističkim organizacijama Podgorice, Cetinja, Herceg Novog, Kotora i turističkom privredom predstavila je novitete na vodećem globalnom događaju za turističku industriju na kojem učestvuju svi sektori turizma.

Ova međunarodna berza okupila je više od 51.000 profesionalaca iz 182 zemlje. Učešće na ovom sajmu jako je važno za Crnu Goru, jer otvara mogućnost kako prezentacije ponude na tržištu Velike Britanije, tako i mnogobrojnih susreta sa potencijalnim partnerima, kao i upoznavanje sa aktuelnim globalnim trendovima.

Turistička organizacija opštine Tivat predstavila je ponudu grada, a pored toga iskoristila priliku da realizuje mnogobrojne sastanke koji su prethodno zakazani, kako bi se ostvarila saradnja sa britanskim tržištem. Predstavnici TO Tivat imali su sastanke sa novinarima iz Petit Futé, Special Duo Explores, Groupe ADP, Smart Guide, Monica Meade, Expedia Group Media Solutions, The Travelling Petsitter, Rosie World, Julina Explores i mnogim drugim.

Svake godine broj turista sa ovog tržišta se povećava, a tome doprinosi sve raznovrsnija ponuda, kao i uvođenje novih avio linija.

U planu gradnja luksuznog naselja Royal Town Kotor

0
U planu gradnja luksuznog naselja Royal Town Kotor
(Foto: YouTube/Royal Town Kotor/Printscreen/Studio Grad)

Kompanija API iz Kotora planira izgradnju stambeno-turističkog kompleksa kotorskom naselju Kavač, a sastojaće se od hotela sa grijanim bazenom i pet objekata namijenjenih stanovanju.

To se može vidjeti u zahtjevu za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu koji je investitor podnio Agenciji za zaštitu životne sredine. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine investitoru je za ovaj projekat izdalo urbanističko-tehničke uslove, a data je i saglasnost na idejno rješenje koje je izradio podgorički studio Grad.

(Foto: YouTube/Royal Town Kotor/Printscreen/Studio Grad)
Na sajtu kompanije API može se vidjeti da je riječ o luksuznom naselju Royal Town Kotor.
U objavljenom dokumentu, navodi se da je na lokaciji planirano pet stambenih objekata (A, B, C, D i E), dok je objekat F projektovan kao turističko apartmanski blok sa otvorenim bazenom, i poslovnim lokalom u kome se su planirani rekreativni sadržaji, piše EKapija.

Podgorica – Bećirović uhapšen nakon napada na novinarku Pobjede

0
Podgorica – Bećirović uhapšen nakon napada na novinarku Pobjede
Policija

Biznismen Zoran Ćoćo Bećirović i njegovo obezbjeđenje, napali su urednicu crne hronike u Pobjedi Anu Raičković, piše portal Pobjede.

Kako navode, Bećirović i još dvije osobe uhapšeni su nakon napada na Raičković.

Oni su uhapšeni zbog napada na novinarku i ometanje službenih lica pri vršenju dužnosti.

Raičković je napadnuta ispred ugostiteljskog objekta Gurman u Bloku 5 i tom prilikom je vrijeđana i dobila je više udaraca u glavu i tijelo.

Kako piše portal, povod je njeno izvještavanje u Pobjedi kao i gostovanja na ETV.

Uhapšene tri osobe zbog napada na novinarku Pobjede

Podgorička policija uhapsila je Z.B. (63), L.B. (27) i M.M. (45), zbog napada na urednicu crne hronike u Dnevnom listu Pobjeda Anu Raičković.

Iz Uprave policije, saopšteno je da je Raičković sinoć u Podgorici, kod jednog ugostiteljskog objekta prvo verbalno, a zatim i fizički napadnuta.

Navodi se da su novinarki, dok se nalazila ispred jednog ugostiteljskog objekta, Z.B., L.B. i M.M prvo uputili riječi uvrjedljive i prijeteće sadržine.

“Nakon toga, do pomenutog objekta i oštećene došla su njena dva člana porodice koji su takođe verbalno, a zatim svi i fizički napadnuti od strane istih lica”, kaže se u saopštenju.

Iz policije su kazali da su Z.B., L.B. i M.M. nakon toga polomili vjetrobransko staklo na vozilu oštećene, i nastavili da udaraju rukama po limariji nanoseći oštećenja.

“Preduzimajući aktivnosti iz svoje nadležnosti službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lišili su slobode Z.B., L.B. i M.M. zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu tri osobe”, navodi se u saopštenju.

Ističe se da Uprava policije postupanjem i u odnosu na ovaj događaj potvrđuje posvećenost unapređenju bezbjednosti novinara čime pokazuju da je njihova zaštita jedan od važnih prioriteta u radu policije.

“Efikasnom reakcijom u ovom slučaju šaljemo poruku da će svaki oblik ugrožavanja novinara biti ozbiljno tretiran u cilju očuvanja njihove sigurnosti i slobode rada”, poručili su iz Uprave policije.

Izgradnja šetališta i kanalizacije od Titove vile do Njivica biće finansirana iz budžeta države

0
Izgradnja šetališta i kanalizacije od Titove vile do Njivica biće finansirana iz budžeta države
Njivice

Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj protekle sedmice usvojila informacije o Predlogu liste projekata od izuzetnog državnog značaja za finansiranje iz Kapitalnog budžeta u 2025. godini i Predlog Liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2025. godini.

Opština Herceg Novi u okviru Predloga Liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2025. godini kandidovala je četiri projekta, a prošao je samo jedan jer je imao potpuno dokumentaciju.

Savjet je predložio, a Vlada je odlučila da u Predlogu Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu uvrsti 27 projekata od izuzetnog državnog značaja, među kojima je i izrada projektne dokumentacije za Jadransko-jonski autoput i brze saobraćajnice.

Vlada je usvojila i informaciju o Predlogu Liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2025. godini.  Lista sadrži 11 „zrelih projekata“, tj. onih koji imaju riješenu eksproprijaciju i gotov glavni projekat.

Kako je navedeno u dokumentu, među njima je izgradnja šetališta i kanalizacije od Titove vile do Hotela „Iberostar“ u Njivicama – faza C.  Opština Herceg Novi je za ovaj projekat tražila 3.500,000 eura, a procijenjena vrijednost investicije je 3. 620,000 eura.

Opština je kandidovala još i sanaciju saobraćajnice Herceg Novi – GP Kobila,  sanaciju puta Žlijebi-Ubli i izgradnju saobraćajnice Topla 14, ali ovi projekti nisu prošli jer nemaju završenu eksproprijaciju ili glavni projekat.

Vlada je zadužila Upravu za kapitalne projekte da iz okvira svojih nadležnosti  dostavi Ministarstvu finansija revidovanu procijenjenu vrijednost odabranih projekata, planiranu dinamiku realizacije i potreban iznos za finansiranje u 2025. godini, do utvrđivanja Predloga zakona o Budžetu Crne Gore za 2025. godinu.

Marokanska mornarica spriječila otmicu teretnog broda od strane migranata

0
Marokanska mornarica spriječila otmicu teretnog broda od strane migranata
Marokanski patrolni brod Foto: USCG/The Maritime Executive

Kraljevska mornarica Maroka uspješno je spriječila pokušaj migranata da preotmu teretni brod i preusmjere ga prema Kanarskim otocima. Incident se dogodio 4. studenoga u vodama jugozapadno od grada Tan-Tan, kada je posada broda, registriranog pod liberijskom zastavom, aktivirala sigurnosni alarm zbog pokušaja otmice.

Brod, koji je plovio oko 68 nautičkih milja zapadno od obale Maroka, uspostavio je kontakt s Centrom za koordinaciju pomorskog spašavanja u Rabatu. Glavni stožer Kraljevskih oružanih snaga izvijestio je da je skupina migranata na brodu prijetila posadi, zahtijevajući da ih se odveze na Kanare. Ostaje nejasno kako su se migranti ukrcali – jesu li prethodno spašeni ili su se sami domogli plovila, ali je jasno da su planirali oteti i preusmjeriti brod, piše The Maritime Executive.

Odmah su poslana dva plovila Kraljevske mornarice s timom specijalaca koji su se uspješno ukrcali na brod i oslobodili posadu bez incidenata. Operacija je brzo završena, a ukupno 54 migranta su privedena.

Ovaj događaj ističe sve učestaliji trend migracija prema Kanarskim otocima, koji migranti vide kao vrata prema Europi. Španjolske vlasti izvijestile su da je u prvoj polovici godine preko 32.000 migranata stiglo na Kanare, što je gotovo 40 % više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Prema procjenama, čak 150.000 migranata moglo bi pokušati putovanje prema Kanarima, smatrajući ih odskočnom točkom za daljnje putovanje prema europskom kopnu.

S obzirom na geografsku blizinu Kanarskih otoka i Tan-Tana – udaljenost iznosi svega 120 nautičkih milja – te povoljne uvjete na Atlantiku tijekom jeseni, primijećen je porast pokušaja ovakvih prelazaka. Službeni podaci pokazuju da se ruta prema Kanarima trenutačno razvija kao jedna od najbrže rastućih migracijskih ruta, iako brojke još uvijek zaostaju za pokušajima prelaska preko Sredozemlja.

Maroko je odgovorio pojačanim nadzorom svojih obala, kako na Mediteranu tako i na Atlantiku, uz intenziviranje suradnje s drugim obalnim državama, uključujući Španjolsku, u sprječavanju ilegalne migracije i trgovine ljudima. Kraljevska mornarica izvještava da kontinuirano ulaže u obuku i koordinaciju svojih pomorskih snaga kako bi odgovorila na rastući broj sigurnosnih prijetnji duž svojih pomorskih granica.