Meteorolozi prognoziraju da ni u nastavku zime neće biti ozbiljnijih padavina u kontinentalnom dijelu Evrope niti previše niskih temperatura, a trend toplijeg vremena nastaviće se i na proljeće.
Iznad Evrope i Azije zadržavaće se visok vazdušni pritisak tokom februara, pa se očekuje temperatura iznad prosjeka za to doba godine.
To znači da se dodatno produžava vjerovatnoća da nad kontinentalnom Evropom neće biti pravog zimskog vremena, prenose nezavisnr.com.
Kako napominju meteorlozi, uvijek postoji mogućnost “tranzicionog hladnog uzorka”, jer hladni front može preći preko Evrope, ali prema trenutnim analizama za to postoji vrlo mala vjerovatnoća.
Boka Kotorska foto Z.N
I proljeće će biti temperaturno iznad prosjeka.
Vidljiva je moć visokog vazdušnog pritiska na sjeveru Tihog okeana, nad zapadnim Atlantikom i Evropom.
Servis Severe Weather Europe navodi da se, s obzirom na sve, u martu i aprilu u Evropi i Aziji očekuje temperatura više od prosječne za to doba godine.
Nikšička kompanija „Akropolis“ jedina je dala ponudu na tenderu za izbor izvođača radova na izgradnji nove raskrnice – kružnog toka na Jadranskoj magistrali u tivatskom naselju Seljanovo i sa njom će Opština Tivat kao investitor, zaključiti ugovor.
Tender za izgradnju ovog kružnog toka – trećeg od tri čiju je izgradnju najavioa administracija gradionačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) kao prvu fazu izgradnje bulevara kroz Tivat u ukupnoj dužini od 4,3 kilometra, bio je procijenjene vrjednosti 300.000 eura sa PDV-om. „Akropolis“ je ponudio da će taj posao završiti za 294.049 eura uključujuči i PDV. Ta nikšićka firma inače već je u proteklih nekoliko mjeseci dobila nekoliko građevinskih poslovca u T ivtu čćiji je investitor lokalna uprava, vrijednih na stotine hiljada eura.
„Akropolis“ će imati rok od 65 dana od dana sklapanja ugovora sa Opštinom, radeći u dvije smjene, završi novi kružni tok ukupne površine nešto manje od 2.000 kvadrata sa raskrnici Jadranke magistrale sa Beogradskom i ulicom Blaža Jovanovića na Seljanovu. Taj posao podrazumijeva i izgradnju potpuno nove vodovodne, kanalizacione i elektroinfrastrukture u zoni novog kružnog toka.
Opština Tivat je krajem prošle godine već započela rekorstrukciju dvije rakrnice na Jadranskoj magistrali u kružne tokove – u naselju Kukuljina na ulazu u Tivat iz pravca Budve i u centru grada kod zgrade Stare Opštine. Posao u Kukuljini zaključen je sa kompanijom „Mehanizacija i programat“ iz Nikšića u vrijednoti od 535 hiljada eura sa rokom završetka od 65 dana, ali je u međuvremenu Opština Tivat raspisla i novi tender za „naknadne i nepredviđene radove“ na ovom kružnom toku vrijedan još 200 hiljada eura. Kružni tok kod zgrade stare Opštine sa rokom za završetak posla od 65 dana, gradi podgorička kompanija „Vukotić Trade“ za 306.000 eura sa PDV-om, ali su se ui tamo već pojavili „nepredviđeni radovi“ na izmiještanju dijela električnih instalacija.
Kako je ranije najavljeno iz lokalne uprave, kružni tokovi u Kukukjini i kod stare Opštine biće završeni do početka marta – upravo na vrijeme za kampanju za predstojeće redovne lokalne izbore u Tivt, ali to neće biti slučaj i sa kružnim rokom na Seljanovu gdje je već jedan tender za izbor izvođača radova propao jer nije bilo zainteresovanih graditelja da taj posao rade za samo 260 hiljada eura na koliko je Kusovčeva administracija prvovitno procijenila njegovu vrijednost.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor – foto Boka News
Opštine Kotor i Tivat, potpisale su aneks ugovora sa kompanijom WTE koja je angažovana kao izvođač radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda PPOV Kotor-Tivat, o produženju usluga za upravljanje i održavanjem.
-Nova lokalna vlast, na čelu sa predsjednikom Opštine Kotor Željkom Aprcovićem, uz maksimalnu kooperativnost i spremnost partnera lokalne vlasti u Tivtu, za manje od četiri mjeseca omogućila je da profunkcioniše PPOV-e, saopšteno je iz kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Prema potpisanom aneksu ugovora definisana mjesečna nadoknada za održavanje sistema u iznosu od 9.143,42 eura bez PDV-a, odnosno 11.063.54 eura sa PDV-om.
Obim usluga koji je predviđen ovim Aneksom jeste upravljanje i održavanje postrojenja do 31. maja 2020. godine, obavljanje jednog zimskog „testiranja po završetku“ kao i obuka osoblja koje je zapošljeno za rad na postrojenju od strane preduzeća PPOV Kotor-Tivat. Nakon izvršene obuke osoblja doći će do tehničkog prijema postrojenja, kao i preuzimanja postrojenja od strane naručioca posla.
Postrojenje PPOV
Ovako usaglašen Aneks 4 osnovnog ugovora sa predstavnikom njemačke firme WTE Hubertom Šuterom, potpisali su direktori vodovoda Kotor i Tivat Safet Luković i Alen Krivokapić, a potvrdili predsjednici Opština Kotor i Tivat Željko Aprcović i Siniša Kusovac.
Čvrsto definisano važenje predmetnog dokumenta do 31. maja 2020. godine, podrazumijeva definitivan rok za ispunjenje obaveza svih subjekata, kako bi se stvorili uslovi da opštine, odnosno njihovo preduzeće DOO “Postrojenje za prečišžavanje otpadnih voda” toga dana preuzme upravljanje postrojenjem.
Podsjećanja radi, prethodne tri godine postrojenje nije preuzeto zbog čega je ova nemarnost dvije opštine koštala 327 000 eura.
Britanski princ Hari rekao je da sa “velikom tugom” napušta poziciju radnog člana kraljevske porodice u dogovoru sa kraljicom Elizabetom, ali da nije imao drugog izbora, javlja AFP.
“Odluka koju sam doneo u ime svoje supruge i mene nije bila olako doneta” već posle “meseci razgovora, i godina izazova”, rekao je vojvoda od Saseksa sinoć zvanicama na dobrotvornoj večeri u Londonu.
U prvom javnom istupanju o toj temi od kada je objavljeno da se on i supruga Megan povlače sa dužnosti viših članova kraljevske porodice princ Hari se izvinio što “nije uvek dobro radio stvari”, ne navodeći na šta konkretno misli.
“Nadali smo se da ćemo nastaviti da služimo kraljicu, Komonvelt i moja vojna udruženja ali bez javnog finansiranja. Nažalost, to nije bilo moguće”, rekao je on.
Britanski mediji koji su objavili njegovo istupanje na naslovnim stranama današnjih izdanja, naglašavaju bol koji on oseća zbog odvajanja od kraljevske porodice.
Tridesetpetogodišnji Hari i njegova 38-godišnja supruga Megan objavili su 8. januara da žele da se povuku kao viši članovi kraljevske porodice i da budu i finansijski nezavisni, a da vreme provode između Velike Britanije i Severne Amerike nastavljajući da služe kraljici.
Njihovu odluku je kritikovala britanska štampa posebno zato što nisu unapred o njoj obavestili kraljicu Elizabetu Drugu ni princa Čarlsa, naslednika trona i Harijevog oca.
Oni su prvobitno želeli da zadrže deo dužnosti u kraljevskoj porodici ali kraljica ih je brzo razuverila, navodeći da je to nemoguće i u saopštenju u subotu uveče rekla da moraju da odustanu od titula njihovog kraljevskog visočanstva, pošto više neće biti aktivni članovi kraljevske porodice.
Bakingemska palata je objavila posle razgovora i razmatranja njihove buduće pozicije da princ Hari i njegova supruga Megan neće biti radni članovi britanske kraljevske porodice i neće nositi titule od proleća 2020.
Takođe neće koristiti finansijske fondove kraljevske porodice i vratiće 2,4 miliona funti koje su potrošeni na obnovu kuće u blizini dvorca Vindzor u kojoj žive.
Hari je rekao da se nada da kreće u “mirniji život” i najavio da će se posvetiti “podržavanju dobrotvornih organizacija i vojnih udruženja” koja su za njega važna.
On je naglasio da se on i supruga Megan “ne udaljavaju” jer je Velika Britanija za njih kuća.
“Učinićemo sve što je u našoj moći da visoko nosimo boje zemlje i ponosno obavljamo našu ulogu”, rekao je on.
Kraljica Elizabeta Druga je u saopštenju u subotu kada je odlučen budući status para rekla da joj je drago što su “zajedno pronašli konstruktivan i prihvatljiv put” za njenog unuka i njegovu porodicu.
“Hari, Megan i Arči će uvek biti voljeni članovi moje porodice”, dodala je kraljica u saopštenju.
U okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu, Ministarstvo kulture Crne Gore je Javnoj ustanovi Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor odobrilo dva projekta, u ukupnom iznosu od 5.900 €. Projekti koji su podržani su “Bokeljska noć” u iznosu od 5.000 € i “Izložba stare i rijetke knjige iz Riznice Srpske pravoslavne crkve u Kotoru” u iznosu od 900 eura.
Ministarstvo kulture Crne Gore će sufinansirati organizaciju Bokeljske noći, jedinstvene manifestacije koja predstavlja nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja.
Realizujući projekat “Izložba stare i rijetke knjige iz Riznice Srpske pravoslavne crkve u Kotoru” Gradska biblioteka i čitaonica Kotor će u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom iz Kotora građanima predstaviti kulturno blago koje se čuva u Riznici Srpske pravoslavne crkve u Kotoru, odnosno njenoj Biblioteci čiju osnovu čini legat episkopa bokokotorsko– dubrovačkog Gerasima Petranovića (1820–1906).
Do danas je sačuvano oko 1300 primjeraka iz ove biblioteke. Najstariji primjerci su iz XVII vijeka i posebno su dragocjeni za proučavanje slavistike.
Antonije Pušić – poznatiji u široj javnosti kao Rambo Amadeus će uređivati programe za EKotorArt koji je planiran od ljeta 2020. godine.
Međunarodni Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike su prije dvije godine počeli sa ekološkim programima u želji da spoje umjetnost sa pitanjem ekologije, kao vanredno važnom globalnom temom današnjice. Opterećeni svakodnevnim egzistencijalnim, političkim i drugim problemima, lokalni čovjek gotovo da i ne razmišlja o važnosti učinaka i odgovornosti koju imamo kao pojedinci, čak i da nema tog nevjerovatnog i posebno obavezujućeg podatka da smo stanovnici prve ekološke države na svijetu!
Iz svih ovih razloga, u tim ulazi i Antonije Pušić, tj. Rambo Amadeus, čuveni Bokelj, rođeni Kotoranin, koji svojim upornim djelovanjem i primjerima pravi razliku. Njegov solarni jedrenjak je privukao veliku pažnju javnosti a problematika ekologije, odnosno zagađenja Boke bila je i tema njegovog djela “Pasija po Steli” koje je napisao za otvaranje KotorArt Don Brankovih dana muzike 2018. godine.
O detaljima ovog serijala javnost ćemo upoznati na vrijeme a u nastavku možete pročitati Rambov tekst, kao srž ideje i potrebe da umjetnost i ekologiju prepletemo stvarajući nove vrijednosti, istovremeno utičući na svijest pojedinca o personalnoj i kolektivnoj odgovornosti.
“Industrijska revolucija, prljave tehnologije, jurnjava za profitom, besomučna eksplatacija svih resursa – uništavaju krhki eko sistem planete zemlje.
Prelazak na čiste tehnologije je stidljiv, spor i trom – vazduh koji guši ljude po gradovima, ostrva plastike po okeanima dave sav živi morski svijet, naftne mrlje, zagadjena voda, otopljeni glečeri i katastrofalni požari širom svijeta alarmiraju nas da moramo da ubrzamo promjenu naših loših navika, stečenih u najbahatijoj fazi ljudskog razvoja – industrijskoj revoluciji.
KotorArt 2015.
Svaki pojedinac treba da se angažuje – ali je prethodno potrebno da promijeni svoj senzibilitet, izađe iz zone komfora prije nego ga nužda na to natjera.
U senzibiliranju pojedinca najdjelotvornija je umjetnost, kao jedinstveni akt homosapiensa – ona najuspješnije komunicira sa najvišim, najrafiniranijim sferama naše svijesti budeći u ljudima plemenitost, a danas nema plemenitijeg zadatka nego boriti se za to da našim praunucima ostavimo udobno mjesto za život – a ne haos u kome će instikti za golo preživljavanje uvesti ljudsku civilizaciju u doba koje je milionima godina iza nas – doba dinosaurusa – surovih mašina za preživljavanje, koje su imale samo tri misli u glavi: ubij – jedi – razmnožavaj se.
Srećom po nas , ova rogobatna prabića su davno izumrla, ostavljajući nam šansu da izgradimo našu civilizaciju.
EKotorArt je nužni crossover umjetnosti i ekologije – umjetničke procedure i alata stavljenih u službu obavljanja per exelence zadatka današnjice – spašavanja i obnove eko sistema planete , kolijevke ljudske civilizacije, koja prijeti da se pretvori u našu grobnicu.
Umjetnost koja nije angažovana u ovom nužnom procesu, u budućnosti, ako je za ljudski rod uopšte bude – rizikuje da bude tretirana u školama kao – “l’art pour l’art”, ili još preciznije – kič.
Prizori razdraganih kupača u Skradinskom buku na Krki odlaze u povijest. Uprava Nacionalnog parka predstavila je novi pravilnik prema kojem se kupanje zabranjuje na gotovo cijelom području parka. Time se želi očuvati prirodu, ali i smanjiti stradavanje posjetitelja. Naime, u posljednje četiri godine – na Skradinskom buku utopilo se petero ljudi.
Ovakvi prizori postaju prošlost! Nalaže tako novi Pravilnik Nacionalnog parka.
– Temeljni cilj JU NP Krka je očuvanje procesa taloženja sedre. Jer cjelokupna opstojnost bazena rijeke Krke i njezina živoga svijeta počiva upravo na razvoju sedrenih barijera. Iz tog razloga novi Pravilnik donosi zabranu kupanja, rekla je Nella Slavica, ravnateljica NP-a Krka.
Iako je Pravilnik o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka Krka već stupio na snagu, zabrana kupanja primjenjivat će se tek od 1. januara 2021. godine!
– Dogovorili smo se da ipak ostavimo razdoblje prilagodbe, naročito zbog turističkih agencija koje dovode posjetitelje u Nacionalni park, dodaje Slavica.
U prijevodu – zbog već prodanih aranžmana s uključenim kupanjem pod znamenitim slapovima! A to je, osim ugrožavanja prirode, donosilo i nepotreban rizik.
Samo od sezone 2016., kada je broj posjetitelja prvi put premašio milijun, na Skradinskom buku utopilo se 5 turista, podsjeća novinar Hrvoje Gunjača.
Iznimno, kupanje će i dalje biti dopušteno na trima plažama uz Visovačko jezero i podno Roškog slapa. Tradicionalna su to kupališta domicilnog stanovništva. Struka je na stalnom oprezu zbog mogućeg utjecaja kupača odnosno posjetitelja na prirodu Parka te globalnih klimatskih promjena.
– Nikakve drastične ni alarmantne promjene nema, jer redovitim praćenjem mi reagiramo – spremni smo u stvari reagirati. Ali, hvala Bogu, nije bilo potrebe do sada. Samo što želimo prevenirati bilo kakvu štetu koja bi mogla nastati na ekosustavu, navodi mr. sc. Gordana Goreta, rukovoditeljica Odsjeka za zaštitu voda, sedre i biološku raznolikost NP-a Krka.
Na snazi i dalje ostaje i mjera ograničavanja broja posjetitelja na Skradinskom buku. U istom trenutku ih ondje ne smije biti više od 10 hiljada!
Kinezi su u gradnju Pelješkog mosta uvedeni potkraj srpnja 2018., a ukupna je vrijednost dosad izvedenih radova, prema podacima Hrvatskih cesta, 619,9 milijuna kuna. A to znači da je na budućem mostu obavljeno više od trećine predviđenih radova s obzirom na to da je ukupna ugovorena cijena njegove gradnje 2,08 milijardi kuna, piše Večernji list. CRBC se obvezao da će most sagraditi u roku od tri godine od dana uvođenja u posao, a to znači do kraja srpnja 2021.
Iz dva pogona u Kini u Hrvatsku će potkraj ovog tjedna krenuti prvi kontingent segmenata čelične rasponske konstrukcije Pelješkog mosta.
U Hrvatskim cestama kažu da su od izvođača radova China Road and Bridge Corporation (CRBC) dobili potvrdu da će prvih 29 segmenata rasponske konstrukcije prema gradilištu mosta krenuti 25. siječnja, odnosno na Kinesku novu godinu. Pri tome je predviđeno da će brodovi s građevinskim materijalom do Hrvatske maksimalno putovati 35 dana, no očekuje se da će na gradilište stići u kraćem roku. Tako se predviđa da će prvi segmenti rasponske konstrukcije biti isporučeni u drugoj polovici veljače.
Na gradilištu Pelješkog mosta trenutačno je 629 radnika, od čega su 132 radnika tehničko i pomoćno osoblje, a ostali su su radnici strojari i mornari na brodovima. Što se tiče strojeva i opreme, na gradilištu su, među ostalim, po tri toranjske i portalne dizalice te tri dizalice za ugradnju betona. Za gradnju mosta se trenutačno koristi 21 plovilo, i to plovne dizalice, barže za prijevoz elemenata konstrukcije, trajekti, remorkeri i klapete te brodovi za prijevoz osoblja.
Što se pak tiče gradnje pristupnih cesta, dionice Duboka – Sparagovići/Zaradeže, izvođač radova, austrijski Strabag, 13. studenoga 2019. uveden je u posao. Prema podacima HC-a, izvođaču je službeno predana projektna dokumentacija, lokacijska i građevinska dozvola, a on je dostavio na ovjeru vremenski plan radova koji se pregledava. Do kraja prosinca Strabag je započeo s organizacijom gradilišta, čišćenjem trase i probijanjem pristupnih putova, a s ozbiljnijim građevinskim radovima počinje ovaj mjesec, piše Večernji
Kineska vlada u nedjelju je objavila plan za smanjenje upotrebe jednokratne plastike koji uključuje zabranu plastičnih vrećica u supermarketima i trgovačkim centrima u velikim gradovima do kraja 2020.
Nacionalno razvojno i reformsko povjerenstvo objavilo je saopštenje u kojemu stoji da je cilj plana značajno smanjiti proizvodnju i upotrebu plastike do 2025. Kina je jedan od najvećih svjetskih zagađivača plastikom.
Zabrana plastičnih vrećica proširit će se i na manje gradove do kraja 2022., navodi se u planu povjerenstva.
Povjerenstvo je reklo da će Kina “zabraniti i ograničiti proizvodnju, prodaju i upotrebu nekih plastičnih proizvoda, aktivno promovirati alternativne proizvode, standardizirati recikliranje plastičnog otpada i redovno te efektivno kontrolirati zagađenje plastikom”.
Zabrana nerazgradivih plastičnih slamki predviđena je do kraja 2020. kao i zabrana uvoza plastičnog otpada, iako nije specificirano kada će to biti zabranjeno.
Planom je predviđena zabrana korištenja nerazgradivog pakiranja za neke dostavne službe u velikim gradovima, dok će ta zabrana biti proširena na cijelu zemlju do 2025.
Barijere na koje bi trebalo obratiti pažnju u cilju intenzivnijeg razvoja turizma u Crnoj Gori odnose se na proširenje aerodroma i prisutnost većeg broja međunarodnih avio-kompanija sa zapadnog tržišta, ocijenio je direktor Hotel Iberostar Heritage Grand Perast, Branko Ćupić.
“Potrebno je proširenje aerodroma, kao i njihova fleksibilnija politika u smislu dovođena British Airways-a, Air France-a, Swiss Air-a i sličnih, jer gosti koji borave u luksuznim hotelima isto tako i putuju”, rekao je Ćupić za Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je, govoreći o Perastu, kazao da manjak parkinga, slabo organizovan saobraćaj u samom gradu, kao i neadekvatna infrastruktura posebno kad je riječ o snabdijevanju električnom energijom, vodosnadbijevanju i kanalizacionoj mreži je nešto što se mora srediti da bi kvalitet života u Perastu bio bolji, kao i kvalitet boravka samih turista.
Ćupić je, ocjenjujući razvoj turizma u Crnoj Gori, kazao da država predstavlja jedan od najozbiljnijih prostora za strane investicije i njihovu održivost, s obzirom na broj prisutnih međunarodnih brendova u posljednjih desetak godina, i najave za nova interesovanja i projekte koji su već počeli.
Hotel Jadran Iberostar u Perastu foto Boka News
“To pokazuje veliko interesovanje za našu zemlju iza koje stoje ozbiljne aktivnosti na nivou države što ozbiljno doprinosi pozicioniranju Crne Gore na turističkoj mapi svijeta. Struktura turista se mijenja iz godine u godinu, tako da posljednjih godina osjećamo veću prisutnost turista iz zapadno-evropskih zemalja, Amerike, Azije – što govori o kvalitetu naših smještajnih kapaciteta s jedne strane, kao i raznovrsnosti ponude s druge strane”, rekao je Ćupić.
On je, odgovarajući na pitanje kakva ima očekivanja od naredne turističke sezone, kazao da je prodaja već počela u julu prošle godine i po prvim pokazateljima očekuju bolju sezonu nego prošlogodinju.
Iberostar Heritage Grand Perast, koji je dobitnik Wild Beauty Award za hotel godine, ima 130 soba uključujući i apartmane, dva restorana sa tri terase koje se nalaze na samoj obali mora, dva bara, unutrašnji bazen dugačak 18 metara, kao i spoljni, izgrađen u moru, dužine 13 metara, Spa centar sa četiri sobe za tretmane, saunom, turskim hamamom i teretanom.
“To je jedini hotel u Crnoj Gori koji je pod zaštitom UNESCO-a i na listi je kulturnih dobara Crne Gore. Mi u hotelu volimo da kažemo da Iberostar Heritage Grand Perast nije hotel, već jedno posebno iskustvo koje pruža gostu da boravi u venecijanskoj palati iz 18. vijeka u malom UNESCO zaštićenom gradiću kakav je Perast”, naveo je Ćupić.
On je kazao da je spoj istorije, kulture, tradicije u svakom segmentu rada i dizajna hotela upakovano u savremene okvire luksuznog turizma.
“Prošla godina je bila prva sa punim kapacitetima koji su bili dostupni gostima, koji je radio od 10. aprila do 26. oktobra, a rezultati su više nego izvrsni, kako u finansijskom smislu, tako i u prepoznavanju hotela kao jednog od najjedinstvenijih u Crnoj Gori”, ocijenio je Ćupić.
On je precizirao da je ukupno ostvareno 12,1 hiljada noćenja, što je cifra koja je premašila očekivanja za prvu godinu rada hotela.
