Tradicionalna manifestacija „Noć punog mjeseca”, u organizaciji PK Subra, ove godine će 17. put biti održana od 7. do 9. februara. Dosad je prijavljeno 40 učesnika, mahom planinara iz Crne Gore i Hrvatske.
Riječ je o noćnom usponu na najatraktivniji vrh Orjena – Subru, u noći februarskog “super-Mjeseca”. Ova lijepa pojava prava je zimska poslastica za sve one koji su spremni da je posmatraju sa 1679 m nadmorske visine.
Noć punog mjeseca
Prijave su otvorene do 1. februara, učešće se ne naplaćuje,a učesnici moraju posjedovati svoju opremu.
Iz PK „Subra” poručuju da očekuje povoljne vremenske uslove, a od visine snijega zavisiće i trasa i vrijeme trajanja uspona.
Nije česta pojava da se u moru nalazi crkvica. A Hrvatska i to ima. U podmorju našeg Kukljice nalazi se zavjetna kapela sv. Nikole biskupa. Trodimenzionalni kameni objekt, kapela u moru, u koju i čovjek može ući i u njoj se pred križem i pokraj Gospinog kipa pomoliti, objavila je Hrvatska katolička mreža.
Njen je idejni tvorac, graditelj i postavljač Vinko Šimunić Bubanj (70), rodom iz Bibinja, piše novinarka Ines Grbić. Čovjek duše velike kao Velebit na kojemu nas je kao hrvatski branitelj čuvao odolijevajući buri, snijegu i ledu, srca širokoga kao Jadransko more čije dubine pohodi i poznaje kao svoj dom. I visok je i dubok taj skromni, staloženi, koncentrirani, dragi čovjek Vinko. Svemu on, nama smrtnicima nepojmljivo, hrabro u oči gleda – i smrti samoj. I to kakvoj i kako!
Neobično je i neuobičajeno da se kapela nalazi pod pučinom. A još je neobičnije i neuobičajenije što se iza toga čina i zavjeta krije. Kapela je polovica priče (i vrhunac) o jednom nesvakidašnjem životu. Njegova plemenitost osobu koja ga upozna pogodi poput zvonkog Bubnja, kako ga svi zovu. Latinsko porijeklo imena Vinko – Vincentius, znači – onaj koji pobjeđuje. Sveti Vinko činio je djela milosrđa. Baš to, hrabrost i milosrđe, i to u području potrage za nestalim ljudima, u sebi sabire naš bibinjski Vincentius. Njegov život vrijedan je dokumentarne ekranizacije na ponos Hrvatske koja je takvog sina rodila. Izronila.
Crkva pod morem
Vinko je vrhunski ronilački instruktor, to je položio 1971. godine. Ima najviši stupanj u ronilačkim vještinama, instruktor je s tri zvjezdice po Cmasu – međunarodne asocijacija s najvišom kategorijom ocjene ronilaštva. Bavi se ronjenjem 52 godine. I sam je doživio ronilačke nezgode i razne opasnosti. U svom ronilačkom življenju bio je svjedok brojnih nesreća ljudi. Vinku je prioritet bilo traganje i spašavanje stradalih u nesrećama čija je posljedica potapanje ljudi u moru, a kasnije i obuka novih ronilaca da nastave njegov rad. Vaditi preminule iz podmorja i podvodnih površina bila je Vinkova životna misija i stručno djelovanje do prije deset godina, a završetak te spasilačke misije bila je gradnja i postavljanje kapele sv. Nikole u more 2010. godine.
Crkva pod morem
Cijeli tekst i priču o Vinku Šimuniću Bubnju, graditelju kapele u podmorju Kukljice, pročitajte OVDJE
Sposobnost širenja koronavirusa sve je veća i očekuje se da će se broj zaraženih povećavati, objavilo je u nedjelju nacionalno kinesko povjerenstvo za zdravlje u trenutku dok je više od 2000 osoba širom svijeta zaraženo, a 56 osoba preminulo je od bolesti.
Nacionalni povjerenik za zdravlje Ma Xiaowei na konferenciji za novinare kazao je kako su znanja o tom virusu ograničena.
Po njegovim riječima inkubacija se kreće od jednog do 14 dana, a virus može zaraziti druge i tijekom toga razdoblja što nije bio slučaj sa SARS-om, koji je također uzrokovan koronavirusom koji je krenuo iz Kine i ubio gotovo 800 osoba širom svijeta tijekom 2002. i 2003.
Napori da se ograniči širenje koji su do sada obuhvatili ograničavanje prometa putnika te otkazivanje događaja na kojima se okuplja veliki broj ljudi bit će pojačani, kazao je Ma drugog dana kineskih novogodišnjih blagdana.
Virus, za koji se vjeruje da se proširio prošle godine s tržnice morske hrane u gradu Wuhanu u središtu Kine gdje se ilegalno prodaju divlje životinje, proširio se na druge kineske gradove među kojima i Peking i Šangaj te na druge države među kojima i SAD, Tajland, Južna Koreja, Japan, Australija, Francuska i Kanada.
Predsjednik Xi Jinping na sastanku politbiroa u nedjelju rekao je da je Kina suočena s “teškom situacijom” u trenutku dok vlasti širom svijeta pokušavaju spriječiti pandemiju.
U nedjelju je Kina objavila da uvodi zabranu prodaje divljih životinja na svim tržnicama, restoranima i internetskim platformama. Kineske tržnice smatraju se inkubatorima virusa koji s divljih životinja prelaze na ljude. Zmije, paunovi, krokodili i druge vrste prodaju se na tim platformama.
SAD je objavio da povlači konzularno osoblje iz Wuhana.
Svjetska zdravstvena organizacija ovog tjedna nije proglasila zarazu globalnim hitnim stanjem no neki zdravstveni stručnjaci nisu uvjereni da Kina može ograničiti širenje te bolesti.
U nedjelju Kina je potvrdila da je do 25. siječnja 1975 osoba zaraženo tim virusom a dosad je od bolesti preminulo njih 56.
Mjere provedene u Kini obuhvaćaju i karantenu nad Wuhanom, gradom od 11 milijuna stanovnika do kojeg prometuju samo vozila hitnih službi.
Zdravstvene vlasti u Pekingu pozvale su u nedjelju stanovnike da izbjegavaju rukovanje i uputile ih da se pozdravljaju mahanjem ruke, a najavile su i da će se početak nastave nakon novogodišnjih blagdana odgoditi.
Izbijanje zaraze zasjenilo je proslavu kineske Nove godine kada stotine milijuna Kineza putuje. Mnoga su turistička odredišta zatvorena, a događaji na otvorenom otkazani, kao i projekcije u kino-dvoranama.
Novootkriveni virus alarmirao je zbog toga što je mnogo toga još kod njega nepoznato, primjerice koliko je opasan i koliko se brzo može širiti među ljudima.
Izaziva upalu pluća koja je u nekim slučajevima bila smrtonosna.
U subotu je Hong Kong proglasio izvanredno stanje i otkazao proslave te ograničio odlaske u ostali dio Kine. U nedjelju zatvoreni su hongkonški Disneyland i tematski Ocean Park. Šangajski Disneyland već je ranije zatvoren.
U Hong Kongu potvrđeno je pet slučajeva zaraze.
Kanada je u subotu potvrdila da je otkrila prvi slučaj zaraze kod stanovnika koji se vratio iz Wuhana, a isti dan je i Australija potvrdila prva četiri slučaja. U Maleziji je otkriveno četiri slučaja a Francuska je u petak objavila prve europske slučajeve bolesti. I u SAD-u je zabilježeno nekoliko slučajeva.
Zračne luke širom svijeta pojačale su zdravstveni nadzor putnika iz Kine, no mjera nije tako učinkovita jer su primjerice dva od tri slučaja otkrivena u Francuskoj doputovala u tu zemlju iz Kine bez simptoma bolesti.
Protivnici Zakona o slobodi vjeroispovjesti daju svoj svojevrstan umjetnički izraz kroz akciju oslikavanja trobojke, sa ili bez dodataka, po zidovima i na javnim površinama širom Crne Gore.
Tako je juče osvanuo novi “mural” oslikana trobojka u Tivtu na Župi.
Racionalno objašnjenje za takvu privrženost zastavi koju je dizajnirao turski sultan Mahmut II ne bi bilo lako pronaći. Ali, iracionalno bi – ono se “krije” u negiranju svega što simbolizuje državu u kojoj žive i rade protivnici Zakona o vjeroispovjesti, koji ovakvim potezima šalju jasnu poruku.
Sa pravom očekujemo da komunalna policija ukloni oslikani “mural” ili da svi počnemo oslikavati javne površine.
Katolička Crkva Sv. Ilije, koja se nalazi u okviru kotorskog Instituta za biologiju mora na Plagentima u Dobroti, prema podacima Uprave za nekretnine, upisana je na Srpsku pravoslavnu crkvu.
Konkretno, katolička crkva u Dobroti “vodi” se na Crkvu Sv. Ilije u Nalježićima u Grblju, koja je u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, piše Pobjeda.
Po dokumentu u koji je ovaj medij imao na uvid, SPC je korisnik bogomolje od 23 metra kvadratna i dvorišta od 268 metara kvadratnih tik uz Institut za biologiju mora. Tu crkvu je Kotorskoj biskupiji poklonila porodica Radoničić početkom sedamdesetih godina, piše Pobjeda.
Upis
Iz Uprave za nekretnine Pobjeda navodi da nijesu mogli dobiti podatke ko je tražio izmjenu vlasništva i na osnovu kojih dokumenata je napravljen taj prepis.
“Ovaj upis datira od stupanja katastarskih opština u katastar nepokretnosti, tj. od izlaganja podataka na javni uvid 1996. godine, od kada posjedujemo tražene podatke. Sve informacije prije navedenog upisa nijesmo u mogućnosti dostaviti jer se nalaze u istorijskom arhivu opštine Kotor”, navodi se u odgovorima Uprave za nekretnine.
Dokument Uprave za nekretnine koji dokazuje da je katolička crkva “upisana” na pravoslavnu crkvu u vlasništvu SPC.
Institut za biologiju mora Kotor
Pobjeda je dobila potvrdu iz Kotorske biskupije da postoji greška u katastru i da će tražiti od Uprave za nekretnine da se ispravi. Jedino što se vidi iz dokumenta je da je crkva 2010. zavedena kao spomenik kulture u pojasu morskog dobra.
Crkva Sv. Ilije nalazi se u okviru kotorskog Instituta za biologiju mora, nekadašnje palate Radoničić, na poluostrvu Plagenti u Dobroti. Palata je izgrađena početkom XIX vijeka, a uz nju, na samom kraju poluostva, nalazi se romanička Crkva Sv. Ilije, koja prema pisanim izvorima datira iz 15. vijeka, ali se ne isključuje da potiče čak iz preromaničkog perioda X-XI vijeka. Crkva Sv. Ilije, zajedno sa poluostrvom Plagenti, pripadala je svojevremeno kotorskoj opštini. Hrvatska kapetanska i trgovačka porodica Radoničić iz Prčanja i Dobrote kupila je cijelo poluostrvo od opštine 1808. godine, za vrijeme francuske vladavine, za 500 talira. U palati je 1847. boravio Petar II Petrović Njegoš kod svog prijatelja, kapetana Krsta Jozovog Radoničića, koji je palatu i sagradio.
Crkva je od 1961. godine na listi kulturnih dobara i karakteristična je po tome što je sagrađena na stijeni ispred koje se na školju u moru nalazi veliki kameni krst.
Poklon
Kako je potvrdio jedan od članova dobrotskih kapetanskih porodica Radoničić, Milošević, Radimiri i Dabinović, u čijem vlasništvu je bila bogomolja, oni su je poklonili Kotorskoj biskupiji, odnosno župi Sv. Matije u Dobroti.
Objašnjava da su ove porodice vlasništvo stekle kupovinom ili nasljedstvom, da bi kasnije crkvu poklonili župi Sv. Matije na čije ime je i upisana krajem šezdestih ili početkom 70-ih godina.
Sagovornik koji nije želio da mu se pominje ime, ispričao je da su oni čuli da je crkva u katastar upisana na SPC, i nije isključio mogućnost podnošenja krivične prijave protiv onoga ko je nezakonito upisao crkvu na SPC.
Inače, crkvu, iako je upisana na SPC, svake godine na katolički svetac Sv. Iliju, 20. jula obilaze porodica bivših vlasnika, a misu služi Kotorska biskupija.
Na planini Igman danas je održano obilježavanje 78. godišnjice “Igmanskog marša”, legendarnog proboja Prve proleterske brigade od Romanije do slobodne teritorije u Foči. Nekoliko hiljada okupljenih antifašista sa skupa je poručilo da pozdrav iz vremena Drugog svjetskog rata “smrt fašizmu, sloboda naroda“, u današnje vrijeme možda ima i veće značenje nego ranije, te da antifašizam nije iskorijenjen.
Tradicionalnim maršom i polaganjem vijenaca i cvijeća mnogobrojnih delegacija na Spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade, te prigodnim programom hiljade učesnika iz BiH i regije, ali i Rusije, Italije i Austrije obilježilo je 78. godišnjicu “Igmanskog marša”.
Ismir Jusko, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo izrazio je zadovoljstvo što je ponovo imao priliku prisustvovati obilježavanju godišnjice Igmanskog marša.
“Ovdje smo da se sjetimo svih onih koji nisu s nama, koji su najzaslužniji što imamo mir i slobodu. Kako mislim na one od perioda Narodno-oslobodilačkog rata od 1941. do 1945, tako i Odbrambeno-oslobodilačkog rata u periodu od 1992. do 1995. Evidentno je da mi živimo u vremenima loših idola, da loši idoli našim mladim ljudima postaju oni koji preko noći žele da dođu do slave, na jedan totalno pogrešan način, a da ne gledaju ljude kao što su upravo bili borci Prve proleterske brigade i mnogi drugi koji su bili nakon njih, koji se nisu libili da daju ono što je najvrijednije, a to je vlastiti život da bi imali ono što imamo danas. Mladost koja ne bude znala cijeniti svoju prošlost, neće nikada moći praviti svoju budućnost. I upravo poruka s ovog mjesta, koja treba da ide, je da s Igmana šaljemo poruku da antifašizam ovdje nije iskorijenjen, da je naprotiv jači možda više nego što je ikada bio“, kazao je Jusko.
Među učesnicima obilježavanja godišnjice Igmanskog marša svih starosnih dobi, bio je veliki broj Slovenaca, koji tradicionalno svake godine dolaze na Igman. Jedan od njih je i Bruno Kocijan iz Primorske, koji je sa dvadesetak prijatelja došao autobusom.
“Igmanski marš nama znači ne samo kao druženje, nego da odamo počast ovima što su ostavili život u čitavoj ovoj zemlji da ovdje živimo u miru i da hoćemo da živimo u miru. Također, kao što su željeli naši očevi i majke, tako želimo i mi. Zato i dolazimo svake godine ovamo“, rekao je Kocijan i dodao da će, ukoliko ga zdravlje posluži, doći i sljedeće godine na Igman.
Igmanski marš foto Anadolija
Nenad Bjeloš stigao je iz Pančeva po osmi put na obilježavanje godišnjice Igmanskom marša, a za kratko je istakao šta za njega znači ovaj događaj:
“Bratstvo i jedinstvo i susret sa mojim prijateljima sa radnih akcija“.
Centralnom obilježavanju 78. godišnjice “Igmanskog marša” prisustvovalo je nekoliko hiljada ljudi, a obratili su se predstavnici antifašističkih boračkih organizacija iz regiona, kao i organizatora SUBNOR-a Kantona Sarajevo, a prigodan kolaž partizanskih pjesama izvela je Slovenka Marijeta Popovska.
“Igmanski marš” izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati. Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta. Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.
Protekla godina, do sada najuspješnija od osnivanja NVU Maškarada iz Tivta, obilovala je raznovrsnim aktivnostima kao što su učešća na maskenbalima i karnevalima u zemlji i inostranstvu na kojima su osvojene brojne nagrade, učešća na humanitarnim događajima, a vrhunac rada predstavlja organizacija Drugog međunarodnog karnevala u Tivtu, uz podršku brojnih sponzora, koji po ocjeni javnog mnjenja predstavlja najbolju manifestaciju u gradu, čulo se u petak na redovnoj godišnjoj skupštini ove NVU.
„Maškarada podiže ljestvicu kvaliteta u karnevalskom svijetu, ali i kada je u pitanju organizacija manifestacija. Aktivnostima i uspjesima koje postiže Maškarada odgovornim i posvećenim radom članova, teško da se može pohvaliti bilo koja nevladina organizacija, ne samo u Tivtu, nego i mnogo šire.
Karneval će ove godine biti još kvalitetniji s obzirom na činjenicu da već sada imamo potvrdu o učešću karnevalskih grupa iz Brazila, Bolivije, Italije, Njemačke, Turske, i zemalja okruženja, a imaćemo i visoke predstavnike Federacije evropskih karnevalskih gradova iz Švedske, Njemačke, Holandije, Italije, zemalja okruženja, ali i iz Sjedinjenih Američkih Država, Urugvaja, i Arube, jer su članice Federacije i zemlje van Evropskog kontinenta. Nastavljamo visoko kvalitetno organizovanje manifestacije po čemu je Tivat već uveliko prepoznat u karnevalskom svijetu“ – naglasio je Goran Božović, menadžer karnevala.
Karneval Tivat 2019.
Ove godine karneval se održava od 11-14 juna, a u Maškaradi se nadaju da će u institucijama sistema imati više sluha kada je u pitanju finansijska podrška, naročito u Opštini Tivat, čija je podrška prošle godine bila više nego skromna u odnosu na mnoštvo benefita koje organizacija ove manifestacije donosi gradu.
Maškarada je trijumfalno započela aktivnosti u Novoj godini osvajanjem prvog mjesta na maskenbalu u Beogradu u sklopu karavana Praznika mimoze, a u toku su aktivnosti na izradi nove kolektivne maske koja će biti prikazana na predstojećim maskenbalima.
„U februaru mjesecu Maškarada će biti učesnik na međunarodnom karnevalu u Braunšvajgu u Njemačkoj, što će biti prvi put u istoriji da neko iz Crne Gore učesvuje na tom karnevalu, što je još jedna od brojnih potvrda kvaliteta rada Maškarade, i dokaz da je naše udruženje jedan od najboljih ambasadora i Tivta i Crne Gore“ zaključio je Božović.
Na skupštini NVU Maškarada jednoglasno su usvojeni godišnji izvještaj o radu i finansisjki izvještaj za 2019. godinu, kao i plan rada za 2020. godinu.
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović najavio je dodatne investicije koje bi trebale poboljšati kvalitet života građana. Kako je kazao za 28. januara zakazana je sjednica SO Kotoor, na kojoj bi trebali donjieti odluku o kupovini dva lokaliteta koja su u vlasništvu kompanije Jugopetrol.
“Posrijedi je lokalitet u Škaljarima na otprilike 3.700 kvadratnih metara sa 1.700 m zatvorenog prostora i drugi lokalitet cca. 30.000 kvadratnih metara sa objektima u industrijskoj zoni. Taj lokalitet uzimamo kako bismo sa CEDIS-om, koji ima svoje zemljište na atraktivnom lokalitetu, zamjenili i nadam se uskoro počeli onu davnašnju ideju Kotorana da upotpunimo turističku ponudu. Nadam se da ćemo realizovati ideju gradnje žičare koja bi trebalo da vodi od tog prostora do tvrđave San Đovani”, rekao je on.
Za očekivati je, smatra Aprcović, da upravo za taj sadržaj postoji veći nivo interesovanja. U toku su i razgovori sa ministrom kulture Aleksandrom Bogdanovićem o snimanju stanja Bedema.
Kotor zidine
“Cilj nam je da vidimo gdje treba urgentno djelovati kako bismo ih zaštitili. Preporuka ministra Bogdanovića tokom zadnje posjete Kotoru je da to bude jedan vid donacije koji će biti poklon Kotoru, kako bismo mi kroz planove koje budemo donosili u narednom periodu uradili projekte i radili na rekonstrukciji Bedema”, rekao je predsjednik kotorske Opštine.
On je podsjetio da je u planu otvaranje dva nova preduzeća – Parking servisa i društva sa ograničenom odgovornošću koje bi gazdovalo Bedemima.
Zahvajujući činjenici da Agencija za zaštitu prirode (EPA) ne otklanja kvar na mjernoj opremi stanice za kontrolu kvaliteta vazduha u Tivtu, žitelji tog grada već godinama nemaju detaljne podatke o tome kakav vazduh udišu.
„Zbog kvara na mjernoj opremi u Tivtu je vršeno automatsko mjerenje samo PM2,5 čestica. Srednja godišnja koncentracija suspendovanih čestica PM2.5 iznosila je 16,88 μg/m3, što je ispod propisane granične vrijednosti koja iznosi 25 μg/m3”- stoji u Informaciji o stanju životne sredine u Opštini Tivat za 2018., a koju je usvojio lokalni parlament na posljednjoj sjednici.
Stanica za kontrolu kvaliteta vazduha EPA u Tivtu postavljena je krajem marta 2012. kada su je svečano pustili u rad tadašnja direktorica te Agencije Daliborka Pejović (DPS) i tadašnji tivatski gradonačelnik Dragn Kankaraš (DPS). Oni su tada pored ostaloga, poručili da će postavljanje stanice za mjerenje kvaliteta vazduha koje je bilo predviđeno lokalnim planovima Zelenog tima, „doprinijeti unapredjenju kvaliteta života građana i turista koji posjećuju Tivat“.
Podaci sa te stanice međutim, već godinama se ne dobijaju zbog kako je objašnjeno, kvara na mjernoj opremi, a koju EPA iz nepoznatih razloga, još nije popravila i isposobila da u punoj mjeri vrši monitoring kvaliteta vazduha u jednoj od turistički najbitnijih i saobraćajno najopterećenijih opština u Crnoj Gori. Dionica Jadranske magistrale Tivat-Budva zvanično je naime, najzakrčeniji i najopterećeniji dio ukupne drumske saobraćajne mreže u Crnoj Gori, na tivatski aeroodrom godišnje sleti preko 7 hiljada aviona, a u ovdašnje marine uplovi nekoliko hiljada jahti što sve zajedno doprinosi zagađenju vazduha.
Tivćani ipak zbog nebrige EPA prema sopstvenoj mjernoj opremi, mogu računati na samo izvještaj o koncentraciji suspendovanih PM čestica u vazduhu, ali ne i na koncentraciju štetnih gasova poput azot monoksida, azot dioksida, sumpor dioksida, ugljen monoksida i benzena, odnosno sadržaj olova, kadmijuma, arsena, nikla i benzo(a)pirena u suspendovanim PM 10 česticama, kakve mjere i evidentiraju ostale slične staince u monitoring mreži EPA širom Crne Gore.
Stoga se stanje sa kvaliteom vazduha u Tivtu može tek djelimično pratiti iz povremenih ad hoc mjerenja koje za svoje potrebe preduzimaju Opština i druge zainteresovane institucije.
U Informaciji o stanju životne sredine za 2018., stoji da je te godine Opština Tivat finansirala ispitivanje kvaliteta vazduha u Gradiošnici u periodu 24. do 31.januara godine, kod OŠ “Drago Milović” u periodu 3.do 9.marta i kod OŠ “Branko Brinić” u Radovićima u periodu 10.do 17.septembra, a ta ispitivanja je izvršio „Centar za ekotoksikološka ispitivanja“ (CETI) iz Podgorice.
„Izvršeno je ispitivanje sadržaja sumpor dioksida, azot monoksida, azot dioksida, ugljen monoksida, benzena, ozona, suspendovanih čestica PM10 i sadržaj olova, kadmijuma, arsena, nikla i benzo(a)pirena u suspendovanim česticama PM10. Izmjerene vrijednosti svih parametara na sve tri lokacije bile su ispod graničnih vrijednosti definisanih Uredbom o utvrđivanju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta vazduha.“- stoji u izvještaju. Isti rezultat da su svi mjereni parametri bili ispod propisanih maksimalnih graničnih vrijednosti, dala je i ispitivanje kvaliteta vazduha koje je na zahtjev tivatskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ od 22. februara do 8.marta 2018. CETI obavio na lokaciji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na Klačini u Krtolima.
