Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić potvrdio je u ponedjeljak kako se nedavno u Jadranskome moru, na ušću Neretve kod Ploča, dogodio pomor periski, dodajući da takve pojave uzrokuju klimatske promjene i onečišćenja.
Rekao je kako zna za tu pojavu i da ona nije izolirana samo u Jadranu.
“Nažalost, Jadran nije izolirana pojava, klimatske promjene i onečišćenje na globalnoj razini dovode do takvih situacija”, rekao je Ćorić.
Facebook stranica Ornitološkog društva “Brkata sjenica” nedavno je izvijestila kako su aktivist tog društva i djelatnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije uočili “na sprudovima mnogo ljuštura periske, strogo zaštićene vrste školjki koje je izbacilo vjerojatno zadnje jako jugo”.
Istaknuli su i da su nakon obilaska dijela Kominskog ušća izbrojili oko 1000 kompleta ljuštura, što je “strašno velik broj”, među kojima je mnogo mladih, dugačkih od 13 do 25 centimetara, a ima i odraslih od pola metra do 70 centimetara. U obilasku su uočili samo jednu živu perisku i još tri koje su uspravne, ali nisu sigurni jesu li su žive jer nisu mogli do njih.
Periske napadaju dvije bakterije koje ih ubijaju, a sve je počelo u Španjolskoj prije nekoliko godina, kad su se prošitile Mediteranom. Stigle su nažalost, čini se, i na ušće Neretve.
Perisku je najveći školjkaš u Jadranskome moru. Po stručnim informacijama, prosječno ima između 30 i 50 centimetara, a može dosegnuti i 120 centimetara.
U Finskoj se trenutno nalazi oko 300.000 nezaposlenih osoba koje mjesečno u prosjeku primaju naknadu od oko 724 eura.
Agencija za statistiku Finske je saopćila da ovaj broj nezaposlenih osoba sve više predstavlja značajno opterećenje za budžet te se dodaje kako je potrebno preduzeti mjere da bi se smanjio broj osoba koje primaju ovu mjesečnu naknadu.
Navodi se da svaka nezaposlena osoba dnevno dobije oko 34 eura, što je mjesečno oko 724 eura.
List “Helsingin Sanomat” navodi da će veliki broj nezaposlenih koji primaju naknadu biti jedan od najvećih izazova nove premijerke Sanne Marin.
Poseban problem predstavlja činjenica da mnoge od nezaposlenih osoba već dugo vremena primaju ovu mjesečnu naknadu.
Također se od nove finske vlade očekuje da dodatno pomogne nezaposlenim osobama koje već dugo vremena ne mogu pronaći zaposlenje.
Gradska galerija Kotor započinje bogatu izlagačku sezonu 2020. godine izložbom slika “Granična linija površine”, akademskog slikara Vladana Ranđelovića iz Niša, koja će biti otvorena četvrtak, 16. januara sa početkom u 19 sati.
Vladan Ranđelović je rođen 1975. godine u Nišu. Nakon završene srednje umjetničke škole ,,Đorđe Krstić” u Nišu, diplomirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Nišu, u klasi profesora Himlije Ćatovića. Magistrirao je vajarstvo na istom Fakultetu. Član je ULUS-a od 2000. godine. Trenutno radi na Fakultetu likovnih umetnosti u Nišu, kao docent za predmete Crtanje i Slikanje.
Imao je 39 samostalnih i učestvovao na preko 150 kolektivnih izložbi u Srbiji i van nje. Prvi put izlaže u Kotoru.
Nakon što je nedavno po kratkom postupku zbog navodnih težih prekršaja radne discipline dao otkaz predsjedniku Nezavisnog sindikata kompanije Pomorski saobraćaj Kamenari Ivanu Vučinoviću, izvrši direktor i suvlasnik te kompanije Dejan Ban nastavio je da pokreće disciplinske postupke protiv radnika koji su članovi tog sindikata.
Pomorski saobraćaj u vlasništvu podgoričkih biznismena Dejana i Dušana Bana i njihovog partnera Željka Mihajlovića ima monopo na jedinoj trajektnoj liniji u državi, Lepetane-Kamenari, preko tjesnaca Verige. Ta firma je prije par mjeseci, prvi put nakon što ju je država 2004. privatizovala i prodala podgoričkim biznismenima bliskim predsjedniku DPS-a i šefu države Milu Đukanoviču, dobila sindikat. Menadžment firme međutim, prvo izbjegavao da uopšte primi zvanično obavještenje o osnivanju radničke asocijacije, a potom je njenog predsjednika Ivana Vučinovoča direktor Dejan Ban prvo poslao na slabije i do tada nepostojeće radno mjesto da na ulici u Kamenrima broji kamione i autobuse koji ne ulaze na trajekt već nastavljaju put okolo Kotorskog zaliva, a zatim je Vulinoviću nedavno uručio i otkaz. Ban je Vučinovića teretio da je ovaj napravio težu povredu radne dispcipline jer je navodno “neovlašćeno komunicirao sa medijima i odao im poslovnu tajnu”, a što je Vučinović negirao.
Dio bivših i sadašnjih radniak Pomorskog saobraćaja “Vijestima” je juče saopštio da je izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban uz asistenciju finansijskog direktora kompanije Petra Popovića, nakon što su dali kako kažu nezakonit otkaz Vučinoviću, “krenuo je da se obračunava sa i maltretira” još jednog člana Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata – dugogisnji radnicu te kompanije Tatjanu Mandić.
“Par dana nakon što je meni uručen nezakoniti otkaz, po već ustaljenom sistemu, poveden je disciplinski postupak protiv članice Izvršnog odbora sindikata Tatijane Mandić, a sve u cilju daljeg slamanja sindikata. Tokom uručivanja saopštenja kojim je sindikat osudio ponašanje poslodavca prema članovima te organizacije a koje je potpisala Mandićeva, odmah su prema njoj menadžeri firme pokrenuli mjere kažnjavanja. Optužbe u toj disciplinskoj prijavi su besmislene i navedene su kao teže povrede rada stvari koje su bile uobičajena praksa do sada. Ovo je klasična sidikalna diskriminacija koju ponovo osuđujem i po ko zna koji put pozivam institucije sistema da reaguju na ovaj višemjesečni progon i bezakonje.”-kazao je novinarima juče bivši radnik i predsjednik Nezavisnog sindikata Pomorskog saobraćaja Ivan Vučinović. On je pojasnio da je od osnivanja sindikata, par njegovih kolega koji su bili članovi te organizacije,u međuvremenu izgubilo posao u Pomorskom saobraćaju.
Prema nezvaničnim informacijama, menadžment firme je protiv Mandićeve koja je dugogodišnji biljetar u Pomorskom saobraćaju, pokrenulo disciplinski postupak zbog toga što je ova štampala račune i karte za ukrcaj na trajekt i prije nego što bi se njihov kupac pojavio na biljetarnici. Ova praksa inače, uobičajena u Pomorskom soabraćaju, posebno za vrijeme gužvi na trajektnim prelazima u Kamenarima i Lepetanima, pa se jedan broj karata unapred odštampa kako bi se odmah mogle predati kupcima i time ubrzati procedura ukrcaja vozila na trajekt. Mandićeva inače, nije imala manjka ili viška u kasi i sve odštampane karte i račune za njih uredno je pokrila novcem koji je primila od kupaca.
Trenutno 20 bivših i sadašnjih radnika Pomorskopg saobrćaja pred sudom traži svoja prava za koja smatarju da im ih je poslodavac svjesno uskratio. Njih zastupa advokat Jovan Pejović iz Herceg Novog.
Bura foto Boka News
„Punomoćnik sam četiri radnika kojima je poslodavac izrekao disciplinske mjere prestanka radnog odnosa. Pravosnažnim presudama sudovi su poništili otkaze za trojicu, dok je jedan od njih, donedavni predsjednik Nezavisnog sindikata Ivan Vučinović podnio i tužbu zbog šikanoznog i nebuloznog rasporeda na drugo radno mjesto. Osim toga, punomoćnik sam 16 radnika pred Osnovnim sudom Herceg Novi koji tuže tu firmu radi isplate razlike manje isplaćene zarade po osnovu minulog rada, po osnovu neisplaćenih prekovremenih sati rada, po osnovu naknade štete za neiskorišćene godišnje odmore, po osnovu neisplaćivanog regresa za godišnje odmore.”-kazao je juče Pejović.
Njegovi klijenti tvrde da su oštećeni je im Pomorski saobraćaj navodno u posljednjih 12 godina nije uplaćivao adekvatne naknade za minuli rad, kao i zbog neuplaćivanja regresa i toplog obroka. Direktora Dejana Banka prozivaju i zbog zoga što je on nekolicini od njih “bez osnova dao otkaz dok su se nalazili na bolovanju, pa iako je sud naložio da ih vrati na posao, Ban ih je opet na isti način kao i prije, otpustio sa posla”.
“Ono što se prije mjesec dana desilo biljetaru i predsjedniku Sindikata Ivanu Vučinoviću, dokaz je da se bahatost jednog čovjeka i dalje nastavlja.” -rekli su oštećeni radnici.
Njihov advokat, Jovan Pejović naglasio je da, ukoliko se u parničnim postupcima dokaže svjesno kršenje prava zaposlenih, antisindikalna i druga diskriminacija, “može otvoriti i pitanje krivične odgovornosti poslodavca.”
Pravoslavna Nova godina u Herceg Novom je dočekana uz molebane, protestnu šetnju gradom i nalaganje badnjaka pred crkvom Svetog Arhangela Mihaila na Belavisti. Brojnim vjernicima i sveštenstvu čestitali su predstavnici Opštine Herceg Novi, na čelu sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem.
Moleban je služen u crkvi Svetog Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj, nakon čega su se vjernici i sveštenstvo uputili Njegoševom ulicom ka Belavisti, izražavajući još jednom protest protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Pred crkvom Svetog Arhangela Mihaila služen je moleban povodom pravoslavne Nove godine i tradicionalno nalagani badnjaci, a potom je održan prigodan program.
Obraćajući se okupljenim građanima, predsjednik Opštine Stevan Katić je još jednom istakao da Herceg Novi ne prihvata i neće prihvatiti Zakon o slobodi vjeroispovijesti kakav je usvojen. Kazao je da narod pravoslavnu Novu godinu dočekuje ne onoliko radosan koliko bi trebalo da bude, ali se nada ”da ćemo ovako složni, svi zajedno, u miru u zdravlju i veselju i narednih dana dokazati i pokazati koliko nas ima.“
”Posebno sam ponosan na Herceg Novi, na sve vas koji ste svih ovih dana u tolikom broju izlazili na litije, što ste još jednom pokazali da je Herceg Novi simbol slobode u Crnoj Gori i da smo još jednom opravdali orden Svetog Save prvog stepena koji smo dobili prije dvije godine”, poručio je Katić.
pravoslavna Nova godina
On je svima poželio mir, blagostanje i berićet uz obećanje da će naredna pravoslavna Nova godina biti proslavljena na istom mjestu, uz opšte narodno veselje i da će narod do tada odbraniti svoje svetinje.
Upravni odbor zadužbine Duković trebalo bi da do kraja sedmice izabere izvođača koji će nastaviti radove na rekonstruciji zadužbinskog objekta u Risanskoj ulici u herceg Novom. Ovo je najavio je advokat Zoran Lazarević član Upravnog odbora odbora Zadužbine Duković.
Podsjećamo da su radovi na obnovi palate Duković počeli u septembru 2017. godine, a predviđeno je da se odvijaju u dvije faze. Od oko 100 hiljada eura, koliko je obezbijeđeno iz sredstava fondacije, do sada je potrošeno oko 65 hiljada eura. Lazarević ističe da zadužbina ima kontinuirani priliv sredstava od imovine u Trstu I da sada ima dovoljno sredstava da se posao završi. Prva faza podrazumjeva konstruktivne radove, sanaciju krova, a kada se bude odlučivalo o namjeni tog prostora , radiće se i druga faza. Projektnim zadatkom je definisan višenamjenski objekat.
Imovina Duković – Lombardić za školovanje studenata lijepih umjetnosti
Elisaveta – Eliza Lombardić koja je bila nasljednik imovine njenog oca Aleksandra Dukovića 11. septembra 1909. godine u Firenci, u svom testamentu, svu svoju imovinu u Herceg Novom, Trstu i Firenci opredijelila je za osnivanje Zadužbine Aleksandra Dukovića. U testamentu je , između ostalog, navela: “Prihodom moje imovine imaju se školovati mladi Srbi oba spola pravoslavne vjeroispovijesti, u nauci, u književnosti, umjetnostima kao muzici, pjevanju, a prvenstveno u ovim dvjema posljednjima. Ali pod uslovom da ko god bude uživao ovu moju zadužbinu, moraće svršivši studije, nadoknaditi potrošenu svotu. Suviše hoću da ova moja imovina bude upotrebljena tek poslije pet godina, jer hoću da za prvih pet godina njen prihod bude uglavničen, a poslje ovog roka hoću da se dobivenom svotom sagradi u Hercegnovome u Boki Kotorskoj, domovini moga muža, jedna pokrivena tržnica sa stubovima na njegovu uspomenu sa ovim natpisom: VELIMIR G. LOMBARDIĆ u Hercegnovome”. Ona je preporučila I da se “po mogućnosti nastoji da se zadužbina poveća”.
Imovina koja je uknjižena kao vlasništvo Zadužbine 1924. Godine obuhvatala je 26.622 m² zemljišta i dvije kuće u Herceg Novom, ali je nakon 1945. godine imovina eksproprisana i nacionalizovana, tako da je ostalo svega 1.062 m² i kuća od 274 m² u Risanskoj ulici broj 2 u centru grada. U Trstu Fondacija ima 987 m² poslovnog i stambenog prostora u ulici Via Madona del Mare 3, i u ulici Via Cavana 12. Veliki stan Elize Lombardić u Firenci nije u posjedu Fondacije.
Lazarević ističe da se Zadužbina bori da povrati još jedan dio imovine u Herceg Novom.Riječ je o zemljištu na Toploj.
Zadužbina obnovljena 1988 godine
Na osnovu Zakona o agrarnoj reformi iz 1946. godine, cjelokupna zadužbinska imovina u Herceg Novom i Trstu je eksproprisana i dobila je status društvene svojine. Novčana sredstva od zakupnine u Trstu u tom periodu nisu se koristila strogo namjenski, a veliki dio imovine je otudjen. Takvo stanje je trajalo sve do 1988. godine kada je Zadužbina Aleksandar Duković registrovana u Republičkom sekretarijatu za prosvetu, nauku i kulturu, a godinu kasnije SO Herceg Novi donijela odluku o njenom osnivanju. Tada se oživljavaju aktivnosti u radu Zadužbine kako bi se ispoštovala volja ostavioca.
Od izdavanja stanova i poslovnog prostora u Trstu koji su prije nekoliko godina renovirani, Zadužbina ostvaruje prihod koji se koristi za stipendiranje mladih Novljana.
Od 2.000 te godine školovanje učenika i studenata lijepih umjetnosti iz Herceg Novog finasirano je iz sredstava Fondacije. Neki od njih, kao pijanista Boris Kraljević I gitarista Goran Krivokapić postigli su medjunarodni uspjeh i priznanja.
Palata Duković vraćena prvobitnoj namjeni
Zadužbina Duković – objekat u Risanskoj ulici je reprezentativan primjer profane arhitekture XIX vijeka jednostavne kubične forme, sa prizemljem, dva sprata i četvorovodnim krovom. Kuća je malterisana sa naglašenim ugaonim pilastrima i horizontalnim kordon vijencima. Ispred kuće se nalazi popločano dvorište sa palmama, a zadnji dio parcele čine ostaci velikog posjeda – terasasti vrtovi sa kamenim podzidom, sa drvećem i zelenilom.
Zgrada, je poslije Drugog svjetskog rata imala više namjena. U njoj je bio internat za učenike hercegnovske niže realne gimnazije koja je radila u Srbini, u njoj su jedno vrijeme bili i stanovi za prosvetare, potom prostorije Radija Herceg Novi, a 1988 godine opština je zemljište sa zgradom dodijelila GP Prvoborac za gradnju 21 stana za tržište. Zadužbinski odbor je uspio da to osujeti i povrati zgradu .
Svetom misom u katedrali (bazilici) svetog Tripuna, sinoć su proslavljene Karike, dan 13. januar kada su davne 809. godine u Kotor stigle moći Svetog Tripuna, zaštitnika grada Kotora i Kotorske biskupije.
U narodu je za ovaj događaj odomaćen naziv Karike koji potiče od talijanske riječi “incaricare”, što znači „zadužiti“. Bokeljska mornarica je toga dana od radosti što su moći svetog Tripuna stigle u Kotor, zaplesala kolo, a od XV. stoljeća na dan Karika bira se mali admiral koji će izreći Lode – pohvale sv. Tripunu, 27. januara. To su jedine pohvale svecu koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
Na svečanoj sjednici Admiralata Bokeljske mornarice Kotor, jednoglasnom odlukom za Malog admirala za 2020. godinu, izabran je Karlo Marjana Ribica iz Tivta – Donja Lastva.
Mali admiral BM za 2020 Karla Ribica
Karlo M. Ribica je rođen je 23. jula 2008. godine u Kotoru. Odličan je učenik šestog razreda Osnovne škole „Drago Milović“ u Tivtu. Član je rukometnog kluba „Partizan 1949“ iz Tivta i aktivno se bavi kik-boksom.
U Direktivi o radijskoj opremi iz 2014. zakonodavci EU-a pozvali su na osmišljavanje univerzalnog punjača te su dali ovlasti Komisiji da nastavi raditi na tome putem delegiranog akta.
Zastupnici su raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u ponedjeljak velikom većinom zagovarali što skorije uvođenje univerzalnih punjača, kompatibilnih sa svim mobilnim telefonima, tabletima, čitačima, e-knjiga i ostalim prijenosnim uređajima
Više zastupnika je u raspravi kritiziralo sporost i neučinkovitost Komisije u provedbi direktive, a neki su izrazili sumnju da se možda bojala zamjeriti korporacijama koji se protive takvoj mjeri, primjerice Appleu.
Komisija se od donošenja direktive 2014. oslonila na donošenje preporuka očekujući da će proizvođači dobrovoljno uskladiti svoje proizvode no taj pristup nije imao uspjeha.
Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič i povjerenik za međuinstitucijske odnose i predviđanja je otvarajući raspravu s europarlamentarcima istaknuo kako se broj tipova punjača u tom razdoblju sveo s više od 30 na tri no priznao je da to još uvijek nije zadovoljavajući rezultat.
“Komisijine dobrovoljne mjere za standardizaciju punjača nemaju rezultata”, ocijenila je u raspravi hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan (SDP/S&D) i podsjetila da “elektrončki otpad u EU i dalje raste i po pet posto godišnje“.
Prema procjenama, stari punjači stvaraju više od 51 000 tona elektroničkog otpada godišnje.
Potrošači bi provedbom ove mjere mogli uštedjeti pola milijarde eura do 2021., istaknula je Borzan u raspravi i zaključila da je “vrijeme je da nova Komisija pokaže da su interesi građana ispred interesa industrije”.
“Čak 78 posto potrošača je moralo zamijeniti svoj mobilni telefon zbog razloga koji su se lako mogli riješiti u fazi dizajna proizvoda”, kaže Borzan i podsjeća da punjači poskupljuju elektronske proizvode.
“Čuo sam vas”, rekao je Šefčovič na kraju rasprave i primijetio da su europarlamentarci poslali “jasnu i gotovo jednoglasnu poruku”.
Šefčovič je priznao da Komisija nije uspjela u provedbi direktive ali je odbacio sumnje da se to dogodilo zbog interesa neke tvrtke rekavši da je Komisija naprosto tražila najbolji mogući način provedbe te mjere.
Zaključujući raspravu najavio je da će Komisija uskoro iznijeti prijedlog kojime će se regulirati to pitanje.
Proizvođači elektronskih uređaja su nakon donošenja direktive taj zahtjev osporavali tvrdnjom da bi takav propis kočio moguće inovacije te tehnologije.
“Ta industrija zarađuje goleme novce na punjačima i kada im uskraćujete jedan takav relativno lagan način zarade naravno da će naći sto i jedan razlog zašto to ne valja. S time sam se susrela kada smo radili na pitanju različite kvalitete proizvoda. Poput svih onih objašnjenja da smo mi baš takve proizvode htjeli, da su ih oni nama prilagodili, što ne stoji. Inovacije se mogu raditi dalje a da budu jednake za sve”, rekla je za Hinu Borzan, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača EP-a.
HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol, također član Odbora unutarnje tržište i zaštitu potrošača, ističe kako je, i s obzirom na količinu elektroničkog otpada koja dostiže 51000 tona godišnje, opći interes da se to pitanje riješi.
Uvođenje obveze proizvodnje standardiziranog punjača je “bitno i korisno za potrošača”, a “što se tiče načina implementacije i ostalog to ćemo iskristalizirati kroz raspravu i daljnje korake”, kaže Sokol.
Zastupnik, međutim, napominje da “smo još daleko od konkretnog teksta”.
“Jedna od opcija je bila da to bude dobrovoljno i to do sada nije funkcioniralo. Zato se sada radi studija kako bi se definitivno ocijenilo u kom smjeru ići. Dakle, ima još dosta do konkretnog rješenja”.
Donošenje delegiranog akta kojime bi se konačno uredilo to pitanje je na Komisiji a zastupnici EPP-a (Europske pučke stranke) i ostali u Europskom parlamentu “mogu raditi politički pritisak i u tom će smjeru raditi”, zaključio je Sokol.
Parlament bi o rezoluciji trebao glasati na nekoj od plenarnih sjednica tijekom proljeća.
Jedan od rogača koje su posadili jedriličari na Seljanovu
dio novih sadnica u Velikom gradskom parku
Na javnim površinama u Tivtu tokom prošle godine zasađeno je ukupno 408 novih sadnica i to uglavnom drvenastih vrsta.
Prema podacima Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvioj Opštine Tivat, najznačajnije aktivnosti na obnovi biljnog fonda izvršene su u Velikom gradskom parku gdje su lani obavljeni obimniji radovi na nabavci i sadnji ukrasnog drveća i žbunja. Tom prilikom je iz parka uklonjeno oko 30 postojećih stabala loših vitalnih karakteristika, a zasađeno je oko 120 novih sadnica, uglavnom drvenastih vrsta koje su već prisutne u dendroflori parka.
U zoni parka pored objekta Osnovne škole „Drago Milović“ izvršeno je uklanjanje sedam veoma visokih stabala bora, koji su izgubili vitalne i estetske karakteristike, i koji su kao takvi predstavljali rizik za posjetioce parka. Sadnje novog drveća i bijaka su vršene na predjelima parka na kojima je prethodno vršeno uklanjanje pojedinih primjeraka, kao i na djelovima površine na kojima je prorijeđen biljni sklop. Nabavljene su i zasađene sadnice pinjola, alepskog bora, česmine, judinog drveta, pitosporuma, maginje, i drugih vrsta kojima odgovaraju uslovi sredine i koje se po svojim karakteristikama uklapaju u postojeću dendrofloru parka. Izvršena je obnova tabli sa opisom biljnih vrsta, a koje se nalaze raspoređene na različitim lokacijama uz šetne staze.
Iz Velikog gradskog park foto S,L.
U saradnji Opštine Tivat i JU „Kakaricka gora“ Podgorica nabavljeno je više od 200 sadnica drveća i žbunja. Uslijedila je akcija pod nazivom ”Da bismo imali drvo – posadi sadnicu prvo”, usmjerena na institucije, mjesne zajednice i skupštine stanara, tokom koje je njima besplatno dodijeljen dio tih sadnica nabavljnih od JU iz Podgorice, dok su ostale sadnice sađene na javnim zelenim površinama u gradu.
Početkom septembra prošle godine u organizaciji Opštine i Jedriličarskog kluba „Delfin“ u Tivtu je organizovano 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju, a predstavnici zemalja učesnica tog takmičenja su duž rive u blizini zgrade JK „Delfin“ na Yseljanovu, simbolično zasadili deset stabala – četiri rogača i šest tamarisa, koje su nabavljene od strane Opštine. Tim činom je ovaj važan jedriličarski događaj dobio i dodatnu ekološku dimenziju.
Nove sadnice u parku na Trgu Dara Petkovica
Na rivi u Donjoj Lastvi lani je umjesto od surlaša uništenih velikih kanarskih palmi, zasađeno 17 sadnica oleandera raznobojnog cvijeta, i 8 sadnica rogača. Zajedničkom saradnjom Opštine Tivat i Komunalnog preduzeća izvršena je nabavka i sadnja sadnica ukrasnog drveća i žbunja radi dopunskog ozelenjavanja Trga kulture, rive Pine, parkinga kod Centra za kulturu, parka na Trgu Dara Petkovića i drugih javnih povrpšina, u sklopu čega je zasađeno više od 50 sadnica raznih ukrasnih vrsta. Odabir vrsta je vršen poštujući uslove sredine na konkretnim lokacijama, kao i postojeću koncepciju prostora. Sađene su uglavnom autohtone vrste, koje su otporne i koje nisu pretjerano zahtjevne u pogledu održavanja.
Uprkos svim ovim naporima, Opština Tivat lani nije uspjela da definiše sa čime će i kada zamijeniti od štetnog insekta- crvenog palminog surlaša, desetak u međuvremenu uništenih reprezentativnih velikih stabala kanarskih palmi koje su rasle na najudarnijoj gradskoj zelenoj površini na rivi Pine. Posebna komisija koja je formirana sa ciljem donošenja adekvatnog riješenja, predložila je da se umjesto palmi, na Pinima sade ili borovi – pinijue, ili masline, odnosno oleandri, česmin ili japanska kalina, ali konkretna odluka još nije donešena. Razlog za tošto nije završen izbor između pet vrdsta drveća koja su ušla u najui krug, je to što se nove biljke ovdje ne mogu saditi bez eksplicitne dozvole autora projekta pejsažnog uređenja Pina koje je realizovana prije par godina u saradnji Opštine i Morskog Dobra, jer je je glavno obilježje tog projekta bilo upravo zadržavanje velikih kanarskih palmi na gradskoj rivi.
U razdoblju od januara do novembra 2019. godine najviše posjeta stranih brodova za kružna putovanja u Republici Hrvatskoj imala je luka Dubrovnik, ukupno – 518. Slijede je luka Splita s 267 posjeta te Zadar sa 117, piše DuList.
U hrvatske morske luke u istom je razdoblju uplovilo 75 stranih brodova za kružna putovanja s ostvarenih 710 kružnih putovanja. Na tim brodovima bio je 1,1 milijun putnika, koji su u Hrvatskoj boravili 1,413 dana, navode također iz Državnog zavoda za statistiku u svom priopćenju.
Od ukupno 710 kružnih putovanja, najviše putovanja ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj (59,4 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (25,6 posto), što je ukupno 85 posto. Ostalih 15 posto putovanja ostvareno je u sljedećim županijama: Zadarskoj (6,5 posto), Istarskoj (3,8 posto), Primorsko-goranskoj (3,1 posto) i Šibensko-kninskoj (1,6 posto).
U razdoblju od siječnja do studenoga 2019. broj putovanja stranih brodova za kružna putovanja bio je veći za 4,9 posto, a ukupan broj dana boravka brodova bio je veći za 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. Broj putnika na tim brodovima u spomenutom razdoblju 2019. bio je veći za 8,6 posto u odnosu na 2018.
Dodajmo i kako su najveći broj putovanja ostvarili brodovi pod zastavama Malte (199 putovanja) i Bahama (127 putovanja), dok je najveći broj putnika pristigao brodovima pod zastavama Paname (287 tisuća putnika) i Malte (258 tisuća putnika).
