Na dionici magistralnog puta Meljine-Petijevići, od kružnog toka u Meljinama do naselja Podi – skretanja za zaselak Rusmani, u toku je završna faza na izgradnji četiri kilometra javne rasvjete. Kao što su građani mogli vidjeti još sinoć, rasvjeta je sada u funkciji i u testnoj fazi, a Mjesna zajednica, mještani i investitor – Opština Herceg Novi, zadovoljni su dinamikom i kvalitetom izvedenih radova.
Ovim projektom, čija je vrijednost 181.000 eura, a koji finansira Opština Herceg Novi, biće riješen problem neosvijetljenog i izuzetno prometnog dijela saobraćajnice – magistralnog puta, čime će biti povećan stepen bezbjednosti kako za vozače, tako i za pješake i bicikliste.
Kako je podsjetila potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović, postavljeno je 106 stubova javne rasvjete, a u planu lokalne uprave je nastavak projekata kojima se poboljšava bezbjednost vozača i pješaka na ovoj dionici – izgradnja trotoara na još dvije lokacije na Podima, od vidikovca ka Meljinama i u blizini područnog odjeljenja osnovne škole ”Milan Vuković”.
Đurović je istakla i da je sam projekat izgradnje javne rasvjete na dionici puta Meljine-Petijevići unaprijeđen, sa pomjeranjima mjesta priključenja u dogovoru sa CEDIS-om. Građanima se izašlo u susret, pa je na više mjesta projekat usklađen sa njihovim potrebama.
Tokom narednih dana uslijediće i radovi na zamjeni četiri već postojeća stuba koji se nalaze u blizini kružnog toka u Meljinama, odnosno na početku saobraćajne dionice, a sve kako bi se postigla funkcionalna i estetska unificiranost duž cijele dionice na kojoj se izvode radovi. Takođe, trenutno se radi na obezbjeđenju novog brojila za nove trase rasvjete, pa će vrlo brzo rasvjeta na ovoj dionici biti i zvanično puštena u rad.
Izvođač radova je kompanija ”Ramel”, koja je odabrana za najpovoljnijeg ponuđača na tenderu koji je u martu ove godine raspisala lokalna uprava. Radovi se izvode na osnovu glavnog projekta koji je izradila kompanija ”Nalex”.
Podsjećamo, duž magistralnog puta Meljine-Petijevići tokom protekle godine izgrađen je trotoar na dvije dionice, od stambeno poslovnog objekta „Igalopromet“ do kuća Murišića u Meljinama, kao i na Podima, tačnije kod vidikovca na mjestu Torion.
Izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim je za većinu usluga u turizmu i ugostiteljstvu snižena stopa, počela je i zvanično da se primjenjuje.
Snižavanje stope PDV na 7 odsto dio je trećeg paketa mjera koje je Vlada donijela u cilju ublažavanja posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa.
Izmjenama Zakona propisana je primjena snižene stope PDV-a od 7 odsto kod sljedećih usluga: smještaja u turističkim apartmanima, pored ranije propisanih ostalih vrsta turističkog smještaja – hotela, motela, turističkih naselja, pansiona, kampova i vila, i usluga pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića, gaziranih pića sa dodatkom šećera i kafe, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga”, poručili su iz Poreske uprave.
I FlyBosnia susrela se s velikim finansijskim gubicima u periodu pandemije koronavirusa. Kako saznaje Klix.ba, proteklih dana čak 20 uposlenika je ostalo bez posla u toj kompaniji, a ni plaće nisu isplaćene do kraja ugovora radnika.
Zatvaranje granica, širenje virusa, otkazivanje aranžmana i općenito manjak putovanja vodio je ka pitanju opstanka mnogih kompanija u svjetskoj avijaciji, a kamoli domaćih koje imaju nebrojeno puta manje posla. FlyBosnia je period marta i aprila iskoristila za humanitarne letove odnosno prijevoz medicinske opreme iz Kine prema BiH i Crnoj Gori.
No to nije pomoglo da firma nastavi funkcionisati normalno pa su uslijedili otkazi. Plan rukovodstva FlyBosnije jeste da će ovakav status ostati do proljeća naredne godine kada se nadaju da će situacija u avijaciji i turizmu biti znatno povoljnija, odnosno da će ljudi ponovo početi putovati bar približno kao nekada.
No, FlyBosnia će do proljeća 2021. godine pružati usluge charter letova za domaću turističku agenciju Fibulu, ali unajmljenim avionom i posadom, saznaje Klix.ba.
Naime avion koji je do sada koristila FlyBosnia bio jeiznajmljen i više se neće koristiti jer ide na tzv. “rezanje” s obzirom na starost letjelice i mogućnost velikih kvarova.
To znači da će FlyBosnia na proljeće, ukoliko ponovo uspostavi aviolinije iz Sarajeva prema gradovima Evrope i Bliskog istoka, morati osigurati novi avion te vratiti veliki broj uposlenika u sektoru letačkih operacija i drugog osoblja.
U Indijskom oceanu je došlo do velike ekološke krize, zbog zagađenja mora naftom koja curi iz nasukanog newcastlemax-a. 203,000 dwt bulk carrier Wakashio, koji se nasukao na grebenu 26. jula, s bočne strane trupa ima otvor kroz koji izlazi nafta i truje okoliš.
Brod, u vlasništvu japanske kompanije Nagashiki Shipping, bio je na putu iz Kine do Brazila, kada se nasukao s teretom 3.800 tona nafte.
“Našli smo se u velikoj ekološkoj krizi“ – priznao je ministar zaštite okoliša Kavy Ramano, dok je ministar ribolova, Sudheer Maudhoo, rekao: “Ovo je prvi put da smo suočeni s takvom katastrofom i nedovoljno smo opremljen za rješavanje ovog problema.”
Prirodni rezervat Blue Bay Marine Park teško je onečišćen, koralji i rijetke kornjače su pod naftom, a škole u blizini su zatvorene zbog mirisa nafte.
Ulažu se napori da se isprazni preostalo gorivo s broda, a lokalni političari pozvali su na međunarodnu pomoć da spriječe daljnju štetu.
Boka Kotorska uključujući Budvu je regija u Crnoj Gori kojoj je neophodna reorganizacija zdravstvene zaštite na sekundarnom, bolničkom, nivou.
Postojeće bolnice Opšta bolnica u Kotoru, Specijalna bolnica za ortopediju neurologiju i neurohirgiju u Risnu , Opšta bolnica u Meljinama, Specijalna bolnica za psihijatriju u Dobroti su infrastrukturno i tehnološki prevaziđene. Zgrade su vrlo stare, izvan su savremenih standarda i traže stalne parcijalne investicije koje su skupe i kratkroročne. Trud koji se ulaže u održavanju kvaliteta usluga u pojedinim ustanovama, misli se na kadrovsku obnovu, nabavku opreme i sanaciju prostora za rad su samo „vatrogasne mjere“ da bi se bolnički sistemi održali. U bolnicama radi medicinski kadar koji je usitnjen, posebno neke vitalne specijalističke i subscpecijalističke oblasti i ne može pružiti adekvatnu prisutnost u bolnicama izvan redovnog radnog vremena. Međusobno, bolnice su povezane lošom putnom infrastrukturom s čestim zagušenjima saobraćaja. Pomorski sanitetski transport ne postoji, a helikopterski je skup, izuzetno rijedak i kompleksan za pokretanje.
Ministarstvo zdravlja izradilo je 2011. godine dokument „strategija za optimizaciju sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sa akcionim planom za implementaciju“ u kojem ze zaključuje da je „potrebno preispitati i revidirati model organizacije pružanja bolničke zdravstvene zaštite kako bi se obezbijedilo adekvanto optererećenje ljekara u cilju racionalizacije korišćenja raspoloživih resursa i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite“. Dalje, navodi se potreba nove organizacije mreže zdravstvenih ustanova s osnivanjem zdravstvenih centara i referetnih regionalnih centara s najmanje 4 odjeljenja od kojih je jedno odjeljenje „ hirurgija s traumatologijom i operacionim blokom“. Osnovni cilj ovoga bili bi izmedju ostalih i „razvijanje kapaciteta za zbrinjavanje akutnih stanja“. Međutim , od vog dokumenta nije ništa urađeno.
Postojeći bolnički sistem u ovoj regiji ne može adekvatno odgovoriti savremenim trendovima u liječenju akutnih stanja. To ću pokušati objasniti na nekoliko primjera koji spadaju u česta i najteža akutna oboljijevanja i koji su u grupi vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta.
Prvi primjer je teška trauma tzv. politrauma / saobraćajna, padovi i sl / kod koje postoje udružene povrede više sistema ( glava, grudni koš, trbuh, kičmeni stub, ekstremiteti ) . Kod stanja teške traume postoji takozvani „zlatni sat“ u okviru kojeg bi pacijent trebao doći na mjesto definitivnog zbrinjavanja. U sadašnjem bolničkom sistemu to je nemoguće postići jer su po bolnicama razdvojene i kilometrima udaljene službe opšte hirurgije, traumatologije i neurohirurgije s prisutnim deficitom dežurne anesteziološke službe i dijagnostike. Često povrijeđeni potroši taj sat zato što je odvezen u najbližu bolnicu koja u isto vrijeme kadrovski i opremom ne može pružiti adekvanto liječenje već je potreban novi transport u drugu bolnicu ili treći transport u Klinički centar. Rješenje je nova bolnica s „trauma centrrom“ gdje će 24 sata raditi neophodni kadrovi za zbirnjavanje ovih stanja kao opšti hirurg, ortoped-traumatolog, anesteziolog, rentgenolog, neurohirurg i sl.
Drugi primjer su pacijenti s akutnim infarktom srca. Oni bi trebali biti zbrinuti u roku ne dužem od dva sata što podrazumijeva i hitnu invazivnu dijagnostiku i terapiju tj. kateterizaciju. Jedino mjesto gdje pacijent sada može dobiti takvo zbrinjavanje je Klinički centar u Podgorici. Za takve pacijente s područja Boke i Budve nemoguće je obezbijediti taj rok jer pacijent prvo dolazi u Opštu bolnicu gdje mora klinički obrađen za što je potrebno značajno vrijeme, a zatim je potreban novi transport u Klinički centar. Rješenje je stvaranje uslova za otvaranje angiološke sale (tzv „cat-lab“ ) gdje bi se radile procedure interventne kardiologije kao što je hitna kateterizacija srca sa stentiranjem. U isto vrijeme stvorili bi se uslovi i za druge hitne i hladne procedure.
Bolnica Kotor foto Boka News
Treći primjer je moždani infarkt gdje je isto važno da se u prvim satima od nastanka bolesti uradi terapija rastvaranja krvnog ugruška u mozgu sličnu onoj kod infarkta srca ili uklanjanja tromba iz krvne žile mozga.. Ta terapija se sada ne radi u ovoj regiji.
Četvrti primjer su akutna dešavnja u porodništvu ( npr krvarenja, vitalna ugroženost porodilje i novorodjenčeta) gdje je potrebna hitna timska intervencija koja podrazimijeva pripremnu operacionu salu, prisutvo ginekologa, anesteziologa, pedijatra ili neonatologa i ostalog osoblja.
Ne manje važan argument „ekipirane“ bolnice je onkološka hirurgija gdje je hirurzima u procjeni obimnosti liječenja neophodno prisustvo patologa tokom samog izvođenja hirurške procedure. Ni jedna bolnica u ovoj regiji nema patološku službu.
Na ovim primjerima pokušali smo objasniti značaj da Boka Kotorska i Budva trebaju savremenu regionalnu bolnicu za zbrinjavanje navedenih i drugih akutnih stanja , ne velikih krevetnih kapaciteta cca 300-350 kreveta, ali kadrovski i opremom obezbijeđenju da može zbrinjavati akutna stanja svakog dana tokom 24 sata i koja bi objednilia djelatnosti svih navedenih bolnica. Naravno , trebalo bi obezbijediti i uslove za liječenje pacijenata za dugotrajno hronično liječenje i palijativnu njegu što se može obezbijediti korištenjem postojećih bolničkih kapaciteta, npr SB Risan. Isto tako u SB Risan bi se mogao zadržati program elektivne /hladne ortopedije.
Kao moguća lokacija nove bolnice nameće se područje tzv „Industrijske zone Kotor“ koja je idealna jer se nalazi na raskrsnici između tri grada. Dostupnost nove bolnice udaljenijem Herceg Novom mogla bi se riješiti jačom ekipiranošću Hitne medicinske pomoći u tom gradu, trajektnim prevozom, pomorskim sanitetskim prevozom ili helikopterskim prevozom. Tako bi se stvorili uslovi da se na jednom mjestu objedini inače deficitaran kadar kao što su anesteziolozi, hirurzi, traumatolozi, kardiolozi , ginekolozi, rentgenolozi, pedijatri i neonatolozi i sl) . S tim bi se postigao nivo tzv „sigurne bolnice“ što podrazumijeva da se u bolnici tokom 24 sata nalazi neophodan kadar za zbrinjavanje akutnih životno ugroženih pacijenata. Sadašnja kadrovska situacija u bolnicama ne može obezbijediti 24 satno prisustvo određene specijalnosti u svim bolnicama, sem u izuzetnim situacijama.
Važno je i što bi se objedinile dijagnostičke procedure modernom, tehnološki najnovijom opremom na jednom mjestu (digatalni rentgen, ultrazvučni aparati, CT skener, magnetna rezonanca digitalni c-luk u „cat-lab“ sali ). Isto važi i za ostale prateće bolničke službe prije svega laboratoriju , transfuziologiju i sl.
Prim. dr Ivan ilić – foto Boka News
Sredstva za izgradnju bolnice mogla bi se obezbijediti iz predpristupnih fondova EU, povoljnim kreditima, valorizacijom sadašnjih bolničkih placeva bolnica u Kotoru, privatno-javnim partnerstvom i sl.
Nova bolnica bi motivisala i mlade ljekare i ostalo medicinsko osoblje da ostanu ovdje i rade u savremenim bolničkim uslovima.
Navedenim bi se značajno podigao kvalitet bolničkog liječena i značajno rasteretio Klinički centar u Podgorici.
Ne treba naglašavati i značaj nove bolnice u razvoju turističke privrede kao strateške privredne grane u zemlji. Bolnica bi se nalazila u „srcu“ turističke regije, u neposredom zaleđu budvanske rivijere, resortima u području Luštice, Grblja, Tivta i novljanske rivijere. Prisustvo velikih turističkih objekata u ovoj regiji s visokim standardom usluga podrazumijeva postojanje ovakve nove bolnice jer je teško povjerovati da visoko platežni gosti koji trebaju biti korisnici usluga u ovim resortima dolaze u zemlju gdje u neposrednoj blizini nemaju obezbijeđenu najsavremeniju zdravstvenu zaštitu.
Za brži saniterski transport potrebno je ojačati postojeće jedinice Hitne medicinske pomoći, razmisliti o uvođenju hitnog sanitestkog transporta morem te poboljšati dostupnost helikopterskog sanitetskog prevoza formiranjem posebnog mobilnog medicinskog tima.
Ponovio bi potrebu da se neka od postojećih bolničkih kapaciteta iskoriste za spomenuto obezbijeđivanje palijativne medicinske njege i dugotrajne hronične njege jer će ista stanja zbog staranja populacije, porasta malignih oboljenja i socijalnih faktora postajati sve potrebnija. Za sada nemamo ni jedan bolnički krevet obezbijeđen za ovu potrebu, – kaže se u saopštenju prim dr Ivana Ilića nosioca liste SDP u Kotoru, doskorašnji direktor OB Kotor
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus osudio je “nacionalističko” svojatanje buduće vakcine za korona virus i založio se da vakcina bude opšte, zajedničko oruđe koja će čovječanstvu omogućiti da se izbori s pandemijom bolesti COVID-19.
“Nacionalističko svojatanje vakcine nije dobro. To nam ne može pomoći”, rekao je Ghebreyesus na video Forumu o sigurnosti u Aspenu, javlja Reuters.
“Potreban je svjetski konsenzus kako bi vakcina bila javno dobro, i to kao politička obaveza”, naglasio je.
Prema njegovim riječima, davanje drugima je neophodnost i svi će od toga imati koristi, uključujući i bolje stojeće zemlje: “Ne treba na to gledati kao na davanje u dobrotvorne svrhe. To je i davanje sebi, jer kada se svijet izliječi i otvori, svi će imaju koristi”.
“Brži oporavak je zajednički oporavak jer živimo u globaliziranom svijetu. Ekonomije su neraskidivo povezane”, rekao je Ghebreyesus. Ne može se “nekoliko sigurnih zemalja oporaviti”, a ostali ne, “svi se moraju oporaviti zajedno”, rekao je on.
“Šteta koju je prouzrokovao COVID-19 mogla bi biti manja, ako bi se na to obavezale zemlje koje imaju sredstva”, podvukao je šef WHO-a.
U različitim fazama testiranja je 26 vakcina-kandidata, uključujući šest “u dobroj fazi, na kliničkima ispitivanjima”, potvrdio je direktor za hitna zdravstvena stanja WHO-a, Michael Ryan, izrazivši umjerenu nadu u uspeh.
Kada neka vakcina dođe u “Fazu tri” to ne znači: “Skoro smo na cilju!”, objasnio je taj epidemiolog.
“‘Faza tri’ znači da se prvi put neka vakcina uvodi u opštu populaciju, daje se zdravim pojedincima, da bi se vidjelo da li će ih vakcina zaštititi od prirodne infekcije”, objasnio je.
Međutim, “nema garancije da će nam neka od tih šest vakcina dati baš taj odgovor, i vjerovatno će nam trebati više vakcina dok to ne proradi”, rekao je Ryan.
Kao predvodnik nove lokalne vlasti u Ti vtu, građanska lista Narod Pobjeđuje (NP) će uvesti posebni novi Fond za pomoć nezaposlenima sa budžetom od najmanje 300.000 eura, a značćajno više pažnje nego što je to činila dosadašnja DPS-SD-HGI uprava, posvetiće pažnje potrebama osoba sa invaliditetom (OSI).
Poručile su to juče na pres konferenciji, kandidatkinje za odbornice sa liste NP Sanja Vuković i Vesna Barbić koje su predstavile socijalne mjere iz izbornog programa te liste.
„Pomoć iz novog opštinskog Fonda za nezaposlene sa budžetom od namjanje 300.000 eura, bi se prije svega, usmjeravala domaćinstvima bez zaposlenih članova u skladu sa brojem članova domaćinstva. Distribuirajući pravedno dio našeg zajendičkog opštinskog novca iz ovako zamišljenog fonda, porodicama i pojedincima koji su ostali bez ikakvih prihoda i ne mogu ih obezbijediti za neki period po bilo kom osnovu, dali bi smo makar makar minimalnu engizstencijalnu sigurnost.“- istakla je Vuković. Ona je rekla da planiranje pravovremenih socijalnih mjera posbebno važno u aktuelnim uslovima narastajuće ekonomske krize zbog koronavirusa i činjenice da su Tivćani koji se u velikoj mjeri oslanjaju na turizam kao prioritetnu djelatost, tom krizom još i više pogođeni jer „turizma praktično i nema iako je sad špic sezone“.
Vesna Barbić je naglasila da NP poklanja i posebnu pažnju mjerama za osobe sa invaliditetom (OSI) jer su „OSI nerijetko mnogo kvalitetnije osobe od većine nas ostalih jer ih njihova svakodnevna borba čini snažnijima i izoštrava njihov osjećaj za pravdu.“
„Stoga, u programu liste NP nije predviđeno smanjenje diskriminacije OSI, nego njeno potpuno anuliranje. Pored garantivane mjesečne pomoći nezaposlenim OSI, mi ćemo pokrenuti i širok progrm zapošljavanja svih OSI koje imaju spobnost i želju za radnim angažmanom, kako u lokalnoj upravi, tako i u ustanovama i preduzećima čiji je osnivač Opština Tivat. To je uostalom, u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, odnosno Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.“- kazala je Barbć podsjećajući da su po tim propisima, firme i drugi organi koji imaju 20 do 50 radnika obavezni da imaju zapošljenu makar jedno lice sa invaliditetim, odnosno da među radnicima imaju najmanje 5% OSI ako imaju preko 50 zaposlenih, kao da da svi koji to ne poštuju trebaa da plaćaju poseban doprinos po stopi od 20% na ime naknade za zapoljšavanje OSI, ali da to gotovo sada niko ne sprovodi, niti poštuje.
„Nova lokalna uprava sa NP na čelu insistiraće na sprovošenju u Tivtu ovih zakonskih obaveza i dostojanstvenom trermanu naših sugrađana sa invaliditetom. Opština će nabaviti i posebno bozilo prilagođeno za prevoz OSI od kuće do mjesta na kome će oni raditi i obratno, te stalno angažovati koordinatora čiji bi zadatak bio da bude na usluzi tim ljudima.“- nabrojila je Barbić.
Građani sa biračkim pravom, koji na dan izbora 30. avgusta budu na bolničkom liječenju, usljed infekcije korona virusom, kao i oni u karantinima van mjesta prebivališta, neće moći da ostvare biračko pravo, saopšteno je iz Državne izborne komisija, koja je sinoć jednoglasno usvojila tehničke preporuke za održavanje izbora radi epidemiološke zaštite birača. Svjesni su, kaže portparol Mersudin Dautović, da to nije u skladu sa ustavom zagarantovanim pravom, ali je zbog epidemiološkog rizika morala biti donijeta takva odluka.
Poslije dugotrajnog rada na tehničkim preporukama za održavanje izbora radi epidemiološke zaštite birača, i konsultacija sa NKT-om i Institutom za javno zdravlje,Državna izborna komisija sinoć ih je i usvojila. I to, kako kaže portparol Mersudin Dautović, jednoglasno.
“Cilj preporuka je zaštita zdravlja građana CG, odnosno birača, svih učesnika u izbornom procesu”, kazao je Dautović za TVCG.
Ono što je najviše zaokupljalo pažnju, kako DIK-a, tako i javnosti, bilo je pitanje kako će glasati osobe oboljele od Kovid-a 19.
“Lica u samoizolaciji, pozitivna i negativna, moći će da ostvare svoje biračko pravo u skladu sa zakonom o izboru odbornika i poslanika i pravilima o glasanju putem pisma. Uz,dodatne mjere epidemiološke zaštite”, navodi Dautović.
To se ne odnosi na oboljele od kovida na bolničkom liječenju.
“Nažalost, licima koja su na bolničkom liječenju, a oboljela su od korona virusa, ovaj put nijesmo u mogućnosti da izađemo u susret. Jer je opšta preporuka i ocjena NKT-a, da se radi o crvenim zonama i zaista bi svaki ulazak u takvim ustanovama predstavljao visok rizik.”
No, neće samo njima biti uskraćeno ustavom zagarantovano pravo.
“Moći će da glasaju samo lica koja se nalaze u karantinu koji se nalazi na teritoriji opštine gdje lice ima prebivalište, odnosno nalazi se na biračkom spisku. Lica koja su sa teritorije druge opštine nažalost neće moći da ostvare svoje biračko pravo”, kaže Dautović.
U DIK-u su svjesni da to nije u skladu sa Ustavom, ali napominju, postoji i druga strana priče.
“S druge strane vidimo koji epidemiološki ritik nosi rizik, posebne su okonosti i nadam se da će ta lica imati razumijevanje sva ta lica”, ističe Dautović.
Osobe koje nijesu zaražene i žele da iskoriste biračko prvao moraće da drže fizičku distancu, dezinfikuju ruku prije i nakon glasanja, te da nose zaštitnu masku. Osim u momentu identifikacije.
“Lice će imati obavezu da skloni masku prilikom utvrđivanjhaidentiteta. Odmah nako utvrđivanja identiteta u obavezi je da vrati masku”, kaže za TVCG portparol DIK-a.
Preporuke se odnose kako na članove DIK, OIK-a, biračkih odbora, tako i na državne i organe lokalne samouprave, druge organe i organizacije koje imaju obavezu da pružaju tehničku i stručnu podršku, ali i na predstavnike posmatračkih misija i sva ona lica koja se na dan izbora mogu naći na biračkim mjestima. Ove preporuke su, kaže Dautović, konačne. U DIK-u se nadaju da će svi 30. Avgusta poštovati osnovne preporuke – distanca ruke maska, ali i one koje se odnose na izborni dan.
Promocija knjige Dragana Popadića „Krasne basne“, u organizaciji Centra za kuturu Tivat, održaće se u petak 7. avgusta u 21 sati u Atrijumu ljetnjikovca Buća.
O knjizi će govoriti Neven Staničić, direktor Centra za kulturu i autor, a odlomke će čitati Jelena Božović.
Promocija će se održati uz poštovanje mjera NKT-a.
Institut za javno zdravlje (IJZ) registrovao je danas 69 novopozitivnih slučajeva infekcije korona virusom. Od posljednjeg presjeka, Institutu su prijavljena tri smrtna ishod kod pacijenata iz Pljevalja, Bijelog Polja i Rožaja. Preminuli pacijenti su bili 1957, 1961. i 1931. godište. Prijavljen je oporavak 161 pacijenta.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 432 uzorka na novi koronavirus, kaže se u saopštenju. Novopozitivni su iz: Podgorice 23, Nikšića 17, Bijelog Polja 7, Bara 5, Budve 4, Berana 3, Pljevalja 3, Herceg Novog 3, Ulcinja 1, Kotora 1, Cetinja 1 i Plužina 1.
Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa Kovidom-19 od početka juna je 51, a od početka godine 60.
“U jučerašnjem presjeku broj oporavljenih pacijenata sa teritorije, za koju je nadležna epidemiološka služba doma zdravlje Rožaje, administrativnom greškom presjek je uvećan za 15 lica koja su završila sa kućnom izolacijom jer su bili kontakti a ne oboljeli slučajevi, tako da je broj aktivnih slučajeva u Rožajama korigovan i prema izvještaju lokalne HES trenutno iznosi 15”, piše u saopštenju.
Ukupan broj aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1.242.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3.480.
