Nisu ništa rekli čak ni kraljici. Odluka princa Harryja i njegove supruge Meghan da se distanciraju od monarhije u četvrtak je u Britaniji izazvala buru. Štampa ih žestoko optužuje za licemjerje.
Britanska kraljevska obitelj povrijeđena je i razočarana šokantnom najavom princa Harryja i njegove supruge Meghan o njihovu povlačenju s važnih kraljevskih dužnosti te najavom da će u budućnosti više vremena provoditi u Sjevernoj Americi, rekao je Reutersu kraljevski izvor.
Najava koja je objavljena u srijedu navečer na društvenim mrežama, iznenadila je, čini se kraljicu Elizabetu, Harryjevu baku i njegova oca, princa Charlesa.
Nakon burne godine, obilježene prijeporima s medijima i nesuglasicama sa starijim bratom princom Williamom, Harry je izvijestio da se par nada kako će postati financijski neovisan i osnovati novu dobrotvornu organizaciju te da će i dalje nastaviti obavljati dio kraljevskih dužnosti.
Preduzeće Vodovod i kanalizacija Tivat (ViK) ove će godine prihodovati ukupno 3.278.000 eura, što je oko 36 hiljada eura više nego u 2019.
Kako stoji u Planu i programu rada ViK-a za 2020., najviše novca ta firma će prihodovati od isporuke i naplate vode potrošačima kojih je ukupno 9.275 u kategoriji fizičkih, odnosno 630 u kategoriji pravnih lica, pa se po tom osnovu očekuje ukupno 2.146.000 eura, što je za oko 42 hiljae eura više nego lani. Od naplate usluga odvoženja otpadnih voda od 3.666 građana spojenih na kanalizacionu mrežu i 359 korisnika usluge kanalizacije iz kategorije pravnih lica, očekuje se prihod od 279 hiljada eura.
Od mjesečne naknade za usluge – tzv.pogonske spremnosti, ViK očekuje da od potrošača naplati ukuopno 297 hiljada eura, dok će tzv. ostali prihodi te opštinske fime iznositi 505 hijada eura, od čega se najviše novca – 445 hiljada eura, očekuje od dotacija i donacija.
Ukupni rashodi ViK-a Tivat u 2020. iznosiće 3,27 miliona eura, od čega će najviše novca biti potrošeno za plate i naknade na zarade zaposlenih što će koštati ukupno 892 hiljade eura. Za kupovinu vode iz regionalnog vodovodnog sistema, tivatski Vodovod će državnom preduzeću Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve ove godine platoti ukupno 733 hiljade ura, oko 15 hiljada više nego lani.
U Planu i programu rada piše i da ViK ove godine ne planira da poveća cijene svojih usluga, ali bi se to mimo njihovih očekivanja, „moglo dogoditi zbog novih zakonskih propisa“. Naime, po novom Zakonu o komunalnim djelatnostima, cijene vode za sve potrošače u Crnoj Gori koje su sada različite od opštine do opštine, ubudučće bi utvrđivala Regulatorna agencija za energetiku i one bi izvjesno, zbog namjere Vlade da se izjednače cijene vode za sve kategorije potrošača, za građane bile znatno veće od aktuelnih. Tivćani trenutno vodu plaćaju po cijeni od 0,97 eura za kubuk za potrošače iz kategorije domaćinstava, odnosno 1,94 eura za kubik za potrošače iz kategorije privrede. Kanalizacija u Tivtu košta 0,29 eura za građane, odnosno 0,58 eura po kubiku za privredu, dok mjesečna naknada za održavanje pogonske spremnosti iznosi 2,40 eura za fizička, odnosno 5,40 eura za pravna lica. Cijene usluga tivatskog ViK—a inače, nijesu mijenjanje od februara 2015.
Kruzer kompanije Silvesea „Silver Whisper“ ove sedmice započeo je svoje najnovije putovanje na kojem će posjetiti 62 destinacije u 32 države na svih 7 kontinenata. Ovo je prvi put da je jedna kruzing kompanija organizovala ovakvo putovanje.
„Silversea Whisper“ isplovio je iz američke luke Fort lauderdale na Floridi. Dan ranije u jednom je lokalnom resortu upriličen svečani „bon voyage“ događaj na kojem su uz goste na kruzeru prisustvovali i čelnici kompanije.
U idućih 140 dana, putnici će obići svih 7 kontinenata a kao iskrcajna luka određen je Amsterdam u Nizozemskoj gdje bi brod trebao uploviti 25. svibnja.
„Silver Whisper“
Tijekom putovanja gostima će na raspolaganju biti različite aktivnosti. Uz uobičajene tematske večeri, izlete i slično, putnici će imati priliku slušati predavanja britanskog novinara Michaela Buerka, političara iz Južnoafričke Republiker Tonia Leona, poznatog političkog komentatora Marka Elovitza i autora Billa Millera.
Prema mjerenjima kvalitete zraka u glavnim gradovima u cijelom svijetu, Sarajevo je oko 19.00 sati bio najzagađenija prijestolnica.
Podaci stranice AirVisual pokazuju da indeks zagađenja zraka u Sarajevu iznosi 464, što se smatra izuzetno opasnim i nezdravim zrakom.
Odmah iza Sarajeva na drugom mjestu najzagađenijih glavnih gradova u svijetu je Daka, prijestolnica Bangladeša, sa indeksom 281.
Slijede Delhi sa indeksom od 252, Kabul 210, Canberra, glavni grad Australije, 182 i Priština sa indeksom 181.
Iz Udruženja Eko Akcija su također izdali saopćenje u kojem građane Sarajeva upozoravaju na nezdrav zrak u gradu.
“Ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno stanovništvo! Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugroženije kategorije stanovništva: trudnice, stare osobe i djeca, osobe s respiratornim i srčanim problemima, morale bi ostati u zatvorenom!“, naveli su iz Eko Akcije.
Preko tivatskog i podgoričkog aerodroma je za novogodišnje i božićne praznike, odnosno od 23. decembra do 7. januara, prevezeno 60,45 hiljada putnika, 18 odsto više nego u uporednom periodu.
„Novogodišnji i božićni praznici su najatraktivniji period za putovanja u zimskoj sezoni, što se potvrdilo i kroz usluge Aerodroma Crne Gore. Ove godine smo analizirali period od katoličkog do pravoslavnog Božića, u kojem je opsluženo čak 18 odsto više putnika nego u uporednom periodu“, navodi se u saopštenju kompanije.
Najveći promet putnika zabilježen je iz Srbije 17,62 hiljade, Rusije 11,06 hiljada, Njemčke 7,47 hiljada, Italije 4,99 hiljada, Turske 3,59 hiljada, Velike Britanije 2.63 hiljade, Austrije 2.17 hiljada, Švedske i Švedske po 1,78 hiljada, Mađarske 1,52 hiljade, Slovenije 1,4 hiljade, Španije 1,38 hiljada, Francuske 1,15 hiljada, Švajcarske 945 i Poljske 904 putnika.
Avio saobraćaj u Tivtu je organizovan tako da je tokom cijele godine povezan sa Beogradom i Moskvom, a tokom ljetnje sezone sa 51 najatraktivnijom evropskom destinacijom.
Aerodromu Tivat
Iz Aerodroma su podsjetili da je samo u poslednje tri godine otvoreno čak 35 novih avio linija, što direktno doprinosi rastu broja putnika, prihoda, kao i prosperitetu turizma u Crnoj Gori.
„Aerodrom Podgorica danas ima 19 cjelogodišnjih destinacija i 23 sezonskog karaktera. Dakle, Glavni grad je povezan sa 42 destinacije, odnosno 14 zemalja tokom čitave godine i još sedam u sezoni“, kazali su iz kompanije.
“Vjerujemo da će ova godina postaviti još viši standard, budući da menadžment Aerodroma Crne Gore pregovara sa nekoliko veoma uspješnih avio prevoznika o uspostavljanju novih linija”, poručili su iz kompanije.
Rekordno visoke temperature i manjak snijega: od norveških fjordova do Rusije, daleki sjever Evrope još čeka na arktičku zimu.
U Sunndalsori, gradiću na zapadu Norveške, prošle sedmice je izmjereno 19 stupnjeva Celzija, što je temperatura kakvu u ovo doba godine u toj nordijskoj zemlji nikada nisu iskusili.
U Švedskoj je zadnjih dana temperatura na jugu zemlje pet stupnjeva viša od uobičajene za ovo doba godine, a na sjeveru i deset stupnjeva viša. Tri mjerne postaje u središnjoj Švedskoj prošli su tjedan zabilježile najviše januarske temperature od 1971.
Donald Eriksson u švedskom dijelu Laponije vodi biznis s psećim zapregama i tvrdi da je ovo najtoplija zima zadnjih desetljeća. U njegovom mjestu je 7. januaraa prošle godine bilo minus 36 stupnjeva. Istog dana ove godine – plus jedan.
“Dobro, takva razlika može ovisiti o prodoru toplih vjetrova, ali trend je jasan, posljednjih 15 godina, a osobito zadnjih deset, zima je u prosjeku kraća za mjesec, mjesec i pol dana”, rekao je.
U južnoj Finskoj, gdje se prosječna temperatura u prosincu bila 4,5 stupnja iznad normalne, zima još nije ni počela, kaže tamošnji meteorološki institut.
Prognoza za siječanj kaže da prave zime neće ni biti. U tom kontekstu, zima se definira kao broj dana s negativnom temperaturom. Oslo je, primjerice, izgubio 21 dan zime u posljednja tri desetljeća.
Takav trend će se nastaviti. “Do 2050. više od milijuna Norvežana živjet će u područjima s manje od mjesec dana zime”, kaže klimatologinja Reidun Gangsto Skaland.
U srcu Arktika, norveški arhipelag Svalbard prolazi kroz 109. uzastopni mjesec s temperaturama iznad prosjeka, po norveškom meteorološkom institutu.
Isto je u susjednoj Rusiji. U Murmansku, najvećem svjetskom gradu iznad polarnog kruga u utorak je bilo nula stupnjeva, šest više od sezonskog prosjeka.
Nije to slučaj samo na sjeveroistoku Rusije. “Cijela zemlja bilježi pozitivne anomalije u temperaturi”, rekao je ravnatelj ruskog meteorološkog zavoda Roman Vilfand.
U nekim dijelovima Sibira, jednom od najhladnijih mjesta na svijetu, temperature su 20 stupnjeva više od uobičajenih.
Da dva ključna prijekta unapređenja lokalne komunalne infrasatrukture koje trenutno sprovodi Opština Tivat – rekonstrukcija raskrsnica na Jadranskoj magistrali u kružne tokove u naselju Kukuljina i u centru grada, ne idu kako je to zamišljeno, pokazuje kako stanje na terenu, tako i raspisivanje novih tendera za dodatne radove na tim projektima.
Na gradilištu kružnog toka u centru grada kod zgrade stare Opštine, već danima nema niti jednog radnika i raskopana raskrinica netaknuta stoji još od prošle godine. Naime, izvođač radova, podgorička kompanija „Vukotić Trade“ koja je radove zvanično počela 16.decembra kada su ih svečano inaugurisali premijer Duško Marković i gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac, iako ima rok od 65 dana da završi posao koji bi trebala da obavlja svakodnevno u dvije smjene, u proteklom je peridou više „plandovala“ nego radila. Gradilište je naime, bilo mirno i na njemu se nije radilo već samo tri dana nakon premijerovog odlaska iz Tivta – za Nikoljdan 19.decembra, a potom je novi „predah“ počeo zadnjeg dana prošle godine i traje i do danas jer proteklih osam dana na gradilištu nije bilo niti jednog radnika, niti su se izvodili bilo kakvi radovi. Posao na ovom kružnom toku koji finasira lokalna uprava inače, vrijedan je 306 hiljada eura.
Radovi u Kukuljini
Sa druge strane, gradilište novog kružnog toka u Kukuljini na ulazu u Tivat iz pravca Budve gdje posao obavlja nikšićka kompanija „Mehanizacija i programat“ je bilo unekoliko aktivnije i tamo su se po nekoliko radnika i mašina u pogonu, mogli vidjeti već drugog dana Nove godine. Da međutim, ni tamo stvari ne idu ni izbliza kako je planirano, pokazuje činjenica da je Opština Tivat u međuvremenu raspisala novi tender za „nabavku nepredviđenih radova na izgradnji kružnog toka“ u Kukuljini, procijenjene vrijednosti čak 200.000 eura sa PDV-om. Toliko će građani Tivta platiti „nepredviđene“ radove na izgradnji oko 400 metara vodvododa raznog profila na novom kružnom toku sa pratećim instalacijama, te ćak po 5 slučajeva „spajanja“ prekinutih vodovodnih, elektro i telekomunikacionih instalacija na gradilištu a koji, kako stoji u tenderu „nisu evidentirani katastrom instalacija“.
Ovaj tender Opština Tivat raspisala je na Staru godinu – 31.decembra 2019. Rok za prijavu zainteresovanih izvođača je 22. januar, a onaj koji bude izabran imaće rok od 15 dana od dana uvođenja u posao da završi te „nepredviđene“ radove. Inače, originalno zamišljen cijeli posao na novom kružnom toku u Kukuljini košta 535 hiljada eura na koliko je Opština sklopila ugovor sa „Mehanizacijom i programatom“, a Nikšićani su zvanično taj posao počeli 5.decembra.
“Ovo je prvi i najveći od tri kružna toka na budućem bulevaru. Početak radova na kružnom toku predstavlja i početak izgradnje bulevara koji je nužan i neophodan Tivtu. Imajući u vidu kredibiltet izvođača radova, uvjeren sam da će se rok od 65 dana i ispoštovati.“- saopštio je tada novinarima na svečanostu na graduilištu, predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac. U međuvremenu na tom, ali i gradilištru kružnog toka u centru grada, desile su se i dvije ozbiljne havarije kada su građevinske mašine prekinule glavni, 35 kV elektro kabel preko kojeg se centar grada napaja strujom, odnosno glavnu vodovodnu cijev koja centar snabdijeva vodom. Iz Opštine koja je investitor do sada nisu objasnili ko je zbog toga kriv – neopreznost izvođača ili loše i neažurne podloge podzemnih instalacije koje im je dala lokalna uprava kao investitor.
Sastankom vlade i EK-a, Hrvatska obilježava početak predsjedanja EU-om
Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sudjelovat će u petak u Zagrebu na zajedničkom sastanku hrvatske vlade i EK-a, čime se formalno obilježava početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Zagreb je u četvrtak i petak domaćin Kolegija povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednicom Von der Leyen u povodu početka polugodišnjeg predsjedanja Vijećem Europske unije. U Zagreb je doputovao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji se u četvrtak sastao s Plenkovićem.
Za petak su predviđeni razgovori Plenkovića s Von der Leyen u Banskim dvorima, a nakon sastanka dvoje čelnika pridružit će se ministrima i povjerenicima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) gdje će se održati sastanak hrvatske Vlade i Europske komisije. Po završetku sastanka, premijer i predsjednica EK-a održat će konferenciju za medije.
Tijekom boravka u Zagrebu, povjerenici Europske komisije održat će niz bilateralnih susreta s resornim ministrima.
Događaje u Zagrebu prati šezdesetak stranih dopisnika koji su već stigli iz Bruxellesa i za koje je premijer Plenković održao jednoiposatnu konferenciju u srijedu odgovarajući na niz pitanja u rasponu od ilegalne migracije i optužba s kojima se u tom segmentu Hrvatska suočava, europskog proračuna do brexita i proširenja EU.
Iako je od dočeka Nove godine prošlo deset dana svakako se treba osvrnuti na najrockerskiji i prema mnogima jedan od najboljih dočeka u cijeloj regiji, a to je onaj u Kotoru.
Crna Gora već godinama za doček pruža raznolik izbor glazbenih pravaca i grupa iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Ovaj u Kotoru profilirao se s rock zvukom i izborom izvođača poznatih u ovim našim krajevima poput prisutnog Lačnog Franza, Partibrejkersa, Hladnoga piva, Bajage, te proteklih godina kada su nastupili Rambo Amadeus, Električni orgazam, Let 3, Disciplin A Kitschme, Darko Rundek…
Ugođaj je uvijek odličan, zvuk bez greške, a vatromet impozantan, što je zasluga ekipe na terenu koja umjesto slavlja brine da sve štima, uz svesrdnu potporu Turističke organizacije Opštine Kotor.
Kotor doček 2020. – foto Vedran Levi
Dvodnevni program počeo je na staru godinu slovenskim Lačnim Franzom. Bend predvođen Zoranom Predinom, jedinim preostalim članom originalne postave, prošetao nas je kroz izbor njihovih hitova uz pokoji prepijev. Zanimljivo je bilo čuti njihovu verziju “Ja sjećam se” KUD-a Idijoti.
Prije dvije godine Partibrejkersi bili su zaduženi uvesti prisutne u Novu 2018. godinu, a očigledno se to organizatorima svidjelo i s već provjerenim odabirom hitova nisu mogli pogriješiti. Publika je imala pravi rock’n’roll doček uz pjesmu “Put”…
U skoro dva sata svirke vrijeme je proletjelo i zakoračili smo u 2020. Nakon Partibrejkersa, u jedan sat poslije ponoći, zabava se nastavila uz VIS Tetra iz Podgorice. Bend je odsvirao raznolik izbor poznatih pjesama, a večer su završili s Rammstainovom “Du Hast”.
Kotor doček 2020. – foto Vedran Levi
Drugu večer otvorio je lokalni blues-rock sastav Light Under the Black Mountain koji nas je počastio odličnim setom brzih rock standarda od Neila Younga pa do Billya Idola. Kako je predviđena satnica bila kraća od standardne, Hladno Pivo je odlučilo ne svirati spore pjesme. U nešto više od 90 minuta čuli smo presjek pjesama svih njihovih albuma koji su završili s “Ezoterijom”. Specijalni gost na pjesmi “Teško je ful biti kul” bio je glumac i za ovu prigodu reper Darko Kurtović koji je za nagradu dobio ‘hladno pivo’.
Kotor doček 2020. – foto Vedran Levi
Momčilo Bajagić – Bajaga s Instruktorima zaokružio je doček Nove godine u Kotoru. Od samog početka pjevale su se njegove pjesme, i one nove i one stare. Iako sporijeg tempa od onoga kojeg je imalo Hladno pivo, prisutnima je to u potpunosti odgovaralo, što se osjetilo u pljesku i ostanku većine do samoga kraja koncerta.
Jedan od živih legendi italijanskog strip stvaralaštva, Serđo Tiseli ( Sergio Tisselli) drugi je potvrđeni gost 14. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji će se ove godine održati od 4. do 9. septembra na više lokacija u Herceg Novom.
“Dogovor sa maestrom Tiselijem potvrđuje činjenicu da HSF nastavlja da privlači najveće svjetske umjetnike i opravdava status jedne od elitnih destinacija devete umjetnosti”, kazao je jedan od organizatora HSF-a, Jovan Subotić podsjećajući da je Tiseli karijeru započeo tako što je svoj diplomski rad iz istorije „Sazvežđe psa“ pretvorio u strip.
Djelo je ostavilo toliko jak utisak na njegovog sugrađanina, jednog od najvećih crtača svih vremena i vizuelnog tvorca Alana Forda, legendarnog Magnusa, da je bez odlaganja tražio mladom Tisseliju da bude crtač na njegovom projektu „Avanture Đuzepea Pinjate“.
Rezultat zajedničkog rada dva majstora iz Bolonje bilo je remek djelo koje je osmislio i uredio Magnus a nacrtao Tiseli, tj. naslikao jer je čitav strip rađen akvarelom. Tiseli nije radio stranice stripa kako je to uobičajeno, već je svaki kadar slikao na zasebnom papiru, a završene slike predavao Magnusu koji ih je poslije uklapao, organizovao i gradio priču. Slike su rađene na papirima različitih formata, kvaliteta, pa čak i boje, i kada se zna da prije trideset godina dva majstora nisu imali apsolutno nikakvu tehnološku pomoć kakvu autori imaju danas, legenda vezana za stvaranje ovog stripa dobija višestruko na težini.
Tiseli uskoro postaje dio kruga sjajnih umjetnika, među kojima su neka od najvećih svjetskih imena kao što su Topi ili Batalja i iz tih poznanstava proizilaze sjajna djela „Avanture Kim“, „Misteriozna krčma“, „Vragolan iz Bolonje“, „Skriveno blago“, „Vučje oko“ …
Maestro Tiseli dolazi na HSF
Svakom novom stranicom stripa i svakom novom ilustracijom Tiseli je sve više utvrđivao sebe kako kao majstora akvarela, tako i kao majstora pričanja avanturističke priče. Kroz njegove se stripove provlače i istorijske i fiktivne ličnosti, dok apsolutno briljira u temama vezanim za Divlji Zapad. Nižu se projekti za francuske i italijanske strip izdavače, ali Tiseli svoj talenat iskazuje i tako što kreira seriju tarot karata sa vikinškom tematikom za izdavačku kuću Skarabeo koja ga nakon velikog uspjeha ove serije angažuje i za novu seriju ovog puta na temu indijanskih plemena.
Prirodno je da ga je veliki talenat i veliki uspjeh preporučio i za saradnju sa najvećom i najkomercijalnijom italijanskom izdavačkom kućom, Serđo Boneli Editore (Sergio Bonelli), te za njih radi seriju ilustracija naslovnih stranica za Martija Misteriju, nakon čega dobija priliku i da radi samostalnu kolor epizodu Teks Vilera, najvećeg bisera ove izdavačke kuće i tako cementira status elitnog strip umjetnika.
“Tiselijev dolazak dodatna je potvrda statusa koji naš festival uživa među italijanskim stvaraocima, ali isto tako i dokaz čvrstog opredjeljenja da u Herceg Novi dovedom najveća imena i publici prikažemo najbolja ostvarenja devete umjetnosti”, zaključio je Subotić.
