U četvrtoj ovogodišnjoj akciji Kluba dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi, koja je povodom Dana grada upriličena danas u Plavom salonu Bolnice Meljine, prikupljeno je 50 jedinica dragocjene tečnosti.
U prethodne tri akcije koje organizuje Klub dobrovoljnih davalaca krvi, po riječima predsjednika Zorana Srdanovića, prikupljeno je 215 jedinica.
-To je za pet jedinica bolji rezultat nego prošle godine. Današnji odziv je bio odličan, kazao je Srdanović.
Naredne godine, klub proslavlja deset godina rada, a Srdanović najavljuje posebne aktivnosti kojima će proslaviti jubilej.
-U okviru Praznika mimoze 22. februara organizovaćemo akciju i proslaviti jubilej. Pozvaćemo čitavu Jugoslaviju u naš grad, tako da ćemo organizovati akciju koja nije viđena sigurno u posljednje tri, četiri decenije.
Zorana Srdanović – foto RTHN
Klub njeguje izuzetnu saradnju sa sličnim udruženjima iz regiona.
-Imamo odličnu saradnju sa udruženjima dobrovoljnih davalaca krvi iz Skoplja, Zagreba, Sarajeva, Srbije i Crne Gore.
Sradnović se osvrnuo i na nedostatak transfuziološke službe u Bolnici Meljine, što je problem na koji klub ukazuje od osnivanja.
Transfuzija vozilo – foto RTHN
-Nadamo se da ćemo naredne godine kada proslavljamo jubilej kluba proslavljati i otvaranje transfuziološke službe u bolnici Meljine. Kao što je poznato to je gorući problem, naročito za naše davaoce koji van akcija moraju da pođu do bolnice Kotor da tamo daju krv. Imamo veliki problem da davaoce iz Herceg Novog odbiju, tako da se nadamo da će otvaranje Transfuziološke službe u Meljinama biti još jedan razlog za proslavu.
I ovom akcijom je tradicinalno rukovodio tim Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore. Iz kuba podsjećaju da su potrebe za dragocjenom tečnošću sve veće pa, pored redovnih akcija, Klub dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi, gotovo svakodnevno izlazi u susret građanima koji im se obrate za pomoć.
Polaganjem vijenaca na spomenik kod Tore, a zatim kod manastira Savina, na spomenik Bezmetković počeće u ponedjeljak, 28. oktobra, svečanost u čast Dana oslobođenja i Dana opštine Herceg Novi.
Svečana sjednica Skupštine opštine Herceg Novi počeće u 11:45 sati u Dvorani Park, prethodiće joj od 11 sati defile Gradske muzike i malih mažoretki sa Trga Nikole Đurkovića.
Uoči svečane sjednice u foajeu Dvorane Park biće otvorena izložba portreta bivših predsjednika Opštine, autora Ivana Zečevića.
Sjednicu će uveličali brojni gosti iz zemlje i inostranstva, crkveni velikodostojnici sve tri konfesije, predstavnici diplomatskog kora, kao i konzulata i ambasade Republike Srbije u Crnoj Gori, predstavnici gradova pobratima i prijatelja, predsjednici primorskih i ostalih crnogorskih opština, poslanici i odbornici.
Na svečanoj sjedici biće prikazan film o aktuelnim i kapitalnim projektima koji su realizovani u prethodnoj godini, pod nazivom „Herceg Novi – grad koji raste“, a biće dodjeljena i Oktobarska nagrada proslavljenom vaterpolisti Aleksandru Ivoviću.
Ako pazite na prehranu, a u kuhinji ste početnik čiji kulinarski dosezi prestaju negdje oko kuvanih jaja, tada je ovo što slijedi svakako ideja koju ćete moći usvojiti bez imalo straha.
Osim toga, kombinacija tjestenine, tune i pelata mnogima je jako draga pa ćete usavršiti obrok kojim ćete razveseliti i sebe, ali i svoje ukućane.
Stoga, krenimo u pripremu.
Sastojci:
60-80 g tjestenine po izboru
1 tuna u salamuri
šaka maslina, otkoštenih
150 g pelata
1 žlica maslinovog ulja
2 češnja češnjaka
1 žličica maslaca
začini: sol, papar, bosiljak
Postupak:
Tjesteninu stavite kuhati prema uputama na pakiranju.
Masline nasjeckajte na sitno.
U tavi ili manjem loncu zagrijte maslinovo ulje pa dodajte na sitno nasjeckan češnjak, da se zacakli.
Dodajte tunu i lagano prodinstajte uz stalno miješanje.
Potom dodajte pelate i malo maslaca i smanjite vatru pa pustite da se krčka par minuta.
Na kraju dodajte začine i masline i ostavite sa strane, da se arome sljube.
Kad je kuhana, tjesteninu procijedite pa je dodajte u umak i promiješajte prije serviranja. Ovaj obrok možete posuti ribanim parmezanom.
Program načelno ugovoren, a TO Budva spremna da dovede jednu od italijanskih mega zvijezda – u igri su Eros Ramacoti, Andrea Bočeli, Cukero
Politički sukob između dva suprotstavljena politička bloka nastala rascjepom nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) koga je predvodio pritvoreni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, dovodi u pitanje organizovanje najprepoznatljive manifestacije u metropoli turizma – javnog dočeka Nove godine na trgu slikara ispred starogradskih bedema.
Borba dvije suparničke strane koja se još više razbuktala u susret novembarskim izborima, najbolje se oslikava u ratu Opštine i Turističke organizacije (TO) Budve. Gotovo mjesec dana dvije strane igraju se gluvih telefona – TO Budva čeka na zeleno svjetlo potpredsjednice Opštine Jasne Dokić da se krene u promociju jubilarnog, 25. dočeka Nove godine. Opština je ta koja treba da da posljednju riječ i Turističkoj organizaciji da odobrenje za neke od predloženih programa…
Za sve koji žele sa novu 2025. godinu dočekaju u Budvi, Turistička organizacija opštine Budva pripremila je najduži i najveći program koji je planirano da traje preko 45 dana.
Vijesti saznaju da je program načelno ugovoren i da se još od septembra čeka saglasnost Opštine Budva, ali da se možda krene i korak dalje. Naime Vijesti nezvanično saznaju da je TO Budva spremna da, pored već dogovorenih muzičkih zvijezda, ove godine, prvi put, na trgu ispred Starog grada, pjeva jedna italijanska mega zvijezda, a u igri su Eros Ramacoti, Andrea Bočeli, Cukero…
Kako su po tom pitanju pregovori već počeli, samo se čeka stav Opštine Budva i da li će pristati da učestvuje u organizaciji dočeka Nove godine.
Na drugoj strani, najjači regionalni program već je dogovoren, ali se zbog uklapanja jedne od inostranih zvijezda, već duže čeka signal iz Opštine Budva.
Svih prethodnih godina, gro novca za organizaciju dočeka Nove godine – oko pola miliona eura, obezbjeđivala je TO Budva, dok je dio, do 100.000 bio iz gradske kase.
Problem je ispao i zbog činjenice da je je Opštine Budva, odnosno potpredsjednica Dokić organizovala sjednicu Skupštine TO Budva na kojoj je izabrala novi Izvršni odbor i time najavila smjenu aktuelnog direktora TO Nemanju Kuljaču.
Kuljača, ali i Ministarstvo turizma, osporili su zakonitost sjednice i donijetih odluka. Minulih dana došlo je mimo sazivanja nove Skupštine TO zbog obaveze zamjene člana Izvršnog odbora iz reda ugostitelja, pošto onaj koji je izabran na sjednici nije imao njihov legitimitet. Upravna inspekcija je reagovala, ali nije još donijeto rješenje o eventualno utvrđenim nepravilnostima.
Direktor TO Budva Nemanja Kuljača prekjuče je ponovo uputio dopis potpredsjednici Dokić, u kome joj je predočio da je program koncipiran i da su u igri da u najluđoj noći nastupaju Bijelo Dugme (kompletan sastav čiji bi honorar bio 120 hiljada eura), Plavi orkestar (80.000 eura), Jelena Karleuša (60 hiljada eura).
Kako to biva, program bi počeo 30. decembra i predloženo je da nastupa bend Legsinton, dok je za 1. januar planiran nastup Dina Merlina (120 hiljada eura), Džejle Ramović i Sergeja Ćetkovića.
Kuljača je dostavio spisak još deset izvođača koji mogu biti anagažovani za nastupe tokom tri dana program na centralnoj bini, koja se tradicionalno postavlja ispred Staroga grada. Na spisku su hrvatski predstavnik na Evroviziji Baby Lasagna (35 hiljada eura), Aleksandra Radović (25 hiljada eura), Boris Novković (10 hiljada eura), Boban Rajević (30 hiljada honorar za 31. decembar, 15 hiljada eura za 1. januar), Novi fosili (20 hiljada eura za 1. januar), Damir Urban (12 hiljada eura za 30. decembar ili 1. januar, a 20 hiljada eura za 31. decembar)… na spisku su i Bojan Marović, SARS, Buč Kasidi…
Od Opštine se očekuje da aminuje program, kako bi se krenulo u realizaciju, ali i da li su spremni da u najluđoj noći nastupi i italijanska zvijezda kako bi se pregovori finiširali.
“Smatramo da bi ovakvim izborom izvođača, Budva bila ponovo prva u regionu po kvalitetu programa, po čemu smo decenijama poznati, što bi se pozitivno odrazilo na posjetu i ukupan turistički promet. Pored ovih izvođača, koji čine kostur programa, ponovo bi organizovali tradicionalni novogodišnji koncert klasične muzike, jer smatramo da je taj, sada već tradicionalni događaj, posebno važan za imidž Budve… Pored navedenog, smatramo da je neophodno, ako ste spremni i ako ste u mogućnosti da promptno djelujete, da u čast jubileja – 25 godina od prvog javnog dočeka u Budvi, razmotrimo zajednički dovođenje jedne od veliki internacionalnih zvijezda kao što su Zukero, Ramacoti, Bočeli i drugi. Zato hitno treba osmisliti program i organizovati svečanosti u čast jubileja. Imajući u vidu da su Opština I TO Budva uvijek zajedno organizovale muzički program za doček Nove godine, očekujemo da se uključite u izbor predloženih novogodišnjih programa”, naveo je Kuljača.
Budući da je Budva prepoznata po dobrom prazničnom provodu u regionu, pored TO Budva odlične programe pripremaju i lokalni hoteli i ugostiteljski objekti, pa se tako ove godine opet očekuje preko 50.000 gostiju.
Sukob bukti na društvenim mrežama
Dokle se otišlo sa ratom političkih rivala, nekadašnjih bliskih prijatelja, najbolje svjedoči to da je neko iz kabineta predsjednika Opštine Mila Božovića, na društvene mreže objavio poslovnu komunikaciju direktora TO Nemanje Kuljače sa potpredsjednicom Dokić…
Preko armije botova, sukobljene strane se svakodnevno napadaju, omalovažavaju, iznoseći najgnusnije kvalifikacije jedni o drugima.
Upravo objavljivanje dijela komunikacije na kojoj se vide i honorari pojedinih zvijezda, moglo bi da dovede u pitanje i budući odziv muzičkih zvijezda…
Iz TO Budva nezvanično kažu da strahuju da će pojedine zvijezde, zbog toga, otkazati dolazak.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Moskva smišlja različite načine odgovora ako Sjedinjene Države i njezine saveznice u NATO-u dozvole Ukrajini da upotrijebi zapadno oružje dugog dometa za udare duboko u Rusiju.
Putin: Primjereno ćemo odgovoriti, ako budu odobreni udari dugog dometa
– (Rusko ministarstvo obrane) razmišlja o tome kako odgovoriti na moguće udare dugog dometa na ruski teritorij, ponudit će niz odgovora, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin novinaru državne televizije Pavelu Zarubinu, prema video snimci objavljenoj na Zarubinovom profilu za razmjenu poruka u Telegramu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mjesecima moli saveznike Kijeva da dopuste Ukrajini da ispaljuje zapadne projektile dugog dometa, uključujući američke ATACMS i britanske Storm Shadows, duboko na ruski teritorij kako bi se ograničila sposobnost Moskve za napade na njegovu zemlju.
Na pitanje Putinu jesu li zemlje NATO-a čule njegove prethodne izjave da bi takav potez države, koje opskrbljuju Kijev raketama dugog dometa, izravno uvukao u rat, Putin je rekao:
– Nisu mi ništa rekli o tome, ali se nadam da su čuli.
– Jer, naravno, i mi ćemo morati donijeti neke odluke za sebe, dodao je.
Putin je kazao i da je malo rano govoriti o tome kako točno, kada i gdje će Rusija odgovoriti, ali da će Moskva, ako budu odobreni udari dugog dometa, morati odgovoriti primjereno. Rekao je da samo osoblje iz zemalja NATO-a može upravljati specifičnom opremom koju Ukrajina želi jer Kijev nema potrebne stručnjake.
– Ukrajinska vojska nije sposobna to učiniti samostalno, ne može, rekao je Putin.
Posada broda Resolute, starog 58 godina, iskrcala je gotovo 4,4 tone kokaina u St. Petersburgu na Floridi, a zajedno s drogom doveli su i pet osumnjičenih koji će se suočiti s pravdom na američkim sudovima.
Zapljena, vrijedna 115 milijuna dolara, rezultat je zajedničke operacije dvaju brodova za provođenje zakona: američkog Resolutea i broda Kraljevske nizozemske mornarice, HNLMS Holland. Tijekom svoje 38-dnevne patrole u Karibima, Resolute je obavio dvije velike zapljene. U prvoj operaciji posada Resolutea uočila je brzi gliser i lansirala manje čamce u potjeru za njim. U šestmetarskim valovima progonili su ga 40 nautičkih milja, sve dok krijumčari nisu bacili teret preko ruba, piše The Maritime Executive.
Dva tjedna kasnije, Resolute je u središnjem dijelu Kariba primijetio sumnjivu jedrilicu te poslao tim za inspekciju. Pronašli su 750 kilograma kokaina skrivenog u tajnom odjeljku. Osumnjičeni krijumčari su privedeni, a droga je prenesena na brod.
Resolute se zatim sastao s nizozemskim patrolnim brodom HNLMS Holland, koji je predao dodatne osumnjičene i još 2.000 kilograma kokaina koje je zaplijenio nizozemski tim za ukrcaj.
Nakon udara uragana Helene na obalu Floride, posadi Resolutea je odobreno skraćenje misije kako bi se vratili svojim obiteljima u St. Petersburg. Međutim, po dolasku, uragan Milton se približavao, pa je brod ponovno napustio luku kako bi izbjegao oluju i pozicionirao se za pomoć u slučaju nužde. Nakon što je Milton prošao, Resolute se ponovno vratio kako bi podržao operacije potrage i spašavanja u području zaljeva Tampa.
Resolute je srednje veliki brod za ophodnju, izgrađen 1966. godine, a bavi se zapljenama droge još od zauzimanja teretnog broda Pamnico 1986. godine. Prošao je temeljitu obnovu u 1994.
Znak UNESCO-a na ulazu u povijesnu jezgru Dubrovnika
Obuljen Koržinek: Dubrovnik pokazao da zna obnavljati i održivo upravljati baštinom
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je u subotu kako je Dubrovnik preživio razoran potres, ratna razaranja te brzi i nekontrolirani razvoj turizma, ali je pokazao da može i zna obnavljati i održivo upravljati kulturnom baštinom.
Obuljen Koržinek sudjelovala je na obilježavanju 45. obljetnice upisa grada Dubrovnika na UNESCO-ov popis svjetske baštine te na svečanosti Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS).
„Za Dubrovnik je specifično što su uvijek, uz institucije, presudno angažirani u brizi za baštinu bili i njegovi građani. To je temelj. Ako baštinici, koji žive u tom gradu, osjećaju grad i baštinu, onda se i institucijama lakše nositi s izazovima”, rekla je Obuljen Koržinek.
Direktorica regionalnog ureda UNESCO-a za Europu Magdalena Landry istaknula je kako je Dubrovnik jedno od najistaknutijih obilježja popisa svjetske baštine.
„Zato danas slavimo 45 godina upisa, ali i trenutno stanje očuvane baštine i integracije lokalne zajednice. Dubrovnik je simbol i ponos UNESCO-a”, poručila je Landry.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako je UNESCO bio posebno značajan u najtežim danima Dubrovnika, u Domovinskom ratu.
„UNESCO je upravo u Dubrovnik poslao prvu promatračku misiju u svojoj povijesti. Zapisi o najvećim stradanjima baštine bili su temelj prve presude u Hagu za uništavanje kulturnog svjetskog dobra”; rekao je Franković.
Povodom UNESCO-ove proslave, Društvo prijatelja dubrovačke starine svečano je u Kneževom dvoru proslavilo dvije nagrade organizacije Europa Nostra – Šampioni baštine i Grand Prix. Predsjednik Društva Vedran Kosović istaknuo je značaj povezivanja s europskim kulturnim institucijama.
Društvo prijatelja dubrovačke starine dobio priznanja Europe Nostre
„Nagrada pripada svima koji su kroz desetljeća dali svoj doprinos. Čvrsto smo uvjereni da je naš put ispravan, a svaka nagrada nosi odgovornost na koju smo spremni odgovoriti”, izjavio je Kosović.
Generalna tajnica organizacije „Europa Nostra” Sneška Quaedvlieg Mihajlović izrazila je zahvalnost DPDS-u na 72 godine nesebičnog i predanog volonterskog rada.
„Riječ je o europskom Oscaru za kulturnu baštinu. Postojanje takve nevladine organizacije je jedinstveno. Želimo da se rad Društva nastavi, kao primjer drugima u čitavoj Europi”, rekla je Quaedvlieg Mihajlović.
Organizacija Europa Nostra nagrade je Društvu dodijelila u suradnji s Europskom komisijom.
U sklopu Programa središnje proslave Godine UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku u subotu je Dan otvorenih vrata dubrovačkih baštinskih institucija, s besplatnim ulazom na gradske zidine, muzeje i galerije. Na ulazima u povijesnu jezgru postavljen je znak UNESCO-a.
Program završava glazbeno-scenskom izvedbom u Kazalištu Marina Držića i prijemom za uzvanike u Lazaretima.
Antiratna poruka predstave osnažena je emocijom izazvanom reprodukcijom partizanske pjesme “Konjuh planinom”
Predstva “Next”, napravljenja po motivima drame “Sljedeći”, koju je bard američkog teatra Terrence McNally napisao 1969. godine, osavremenjena u interpretaciji glumačkog tandema Danica Rajković & Slaviša Grubiša, donijela je zanimljivu antiratnu priču, prilagođenu modernoj generaciji na ovom tlu.
Unoseći u izvedbu detalje iz svog privatnog života, koji mogu biti i dio karaktera bilo koga u domaćoj publici, Slaviša Grubiša je u ovu dramu ugradio i profil čovjeka sa našeg podneblja, koji čini sve kako bi izbjegao regrutaciju, propitujući pritom i društvene (ne)prilike u kojima taj čovjek živi. Ovo je razultat glumačkog istraživačkog rada na sceni kroz samoposmatranje i “kopanje po svojoj nutrini”. Suštinski humana poruka protiv svih ratnih razaranja, na kraju emotivno zapečaćena audio reprodukcijom pjesme “Konjuh planinom” u interpretaciji Nade Mamule, našla je svoju reakciju u toplom aplauzu i ovacijama publike u Kulturnom centru “Nikola Đurković u Kotoru.
Ovo je druga premijera predstave, rađene u koprodukciji Centra za kulturu Danilovgrad i Dramskog studija “Prazan prostor”, pri čemu produkciju potpisuje Milivoje Lakić. Prva premijera odigrana je u Danilovgradu, a druga u Kotoru, za koji su ovo dvoje glumaca vezani i kroz dugogodišnji pedagoški rad u sklopu Festivala pozorišta za djecu i Školi glume, koju je osnovao Petar Pejaković.
Slaviša za Boka News kaže da je imao namjeru da diplomira na FDU sa ovim tekstom, ali je priliku da ostvari svoju želju i postavi tekst na scenu dobio tek kada je svoju ideju izložio Danici, koja je odmah krenula u istraživački proces. Bio im je potreban producent i “rediteljsko oko”, te su angažovali “stručnog saradnika” Mirka Radonjića, koji potpisuje samo dio režije. On se uključio zadjih 15 dana kako bi im pomogao da “poslože stvari”.
-Što se mene tiče, najmiliji su mi istraživački procesi na sceni, to je izuzetno značajno i za glumca i uopšte za bilo koga, za publiku. Jako je bitno da se postavlja nešto što se tiče nekog današnjeg trenutka. Klasike treba prilagođavati današnjem vremenu, zato što su oni svevremeni, izmjestiti ih iz tog perioda kada su pisali i smjestiti ih u današnje vrijeme. Tako smo i uradili, kaže Slaviša.
Aktuelna antiratna tema
-Danica i ja smo krenuli da radimo na ovom tekstu prije dvije godine kao nezavisna scena u okviru Dramskog studija “Prazan prostor”, sami, onako “partizanski”, bez pare i dinara. Odradili smo jedan dio proba potpuno sami, a onda smo napravili saradnju sa Centrom za kulturu Danilovgrad. Tekst je iz 60-ih godina prošloga vijeka, kad je bio rat u Vijetnamu, prevashodno je pisan tim povodom i upravo kada smo odlučili to da radimo počeo je rat u Ukrajini. Nažalost, “uboli smo trenutak” i odlučili smo da ipak malo izmijenimo tekst zato što je, nažalost, itekako aktuelan i danas. Doduše, nemamo mi vojni rok kod nas, ali ratovi niču, evo, na sve strane i odavde se vazda priča da li će naša vojska da ide ili neće da ide u misije, tako da je ova tema itekako aktuelna. Poziv za regutraciju se može desiti, s obzirom na ove okolnosti, tako da smo sa te strane prilagodili dijelove moje intimne priče. Takva je podjela uloga, lik kojeg ja tumačim ima prostora za tu ličnu stranu, objašnjava glumac Slaviša Grubiša.
Danica Rajković je imala ulogu sistema, oficira koji obavlja ljekarske i psihološke testove regruta, te nije bila toliko “ispovijedački” uključena u dramu, kao Slaviša, ali je emociju ipak pokazala kroz zasuzene oči i šmrkanje koje je nije uspjela da prikrije.
Rajković i Grubiša
Inovacije koje “rade” za publiku
-Pokušali smo da nađemo neku poveznicu sa trenutnim ratom, pa smo istraživali po internetu, na jutjubu, gdje sam našla neke stvari koje su me inspirisale. Ja sam mlada, i kad smo počeli da radimo, nisam imala pojma šta zapravo znači ta mobilizacija, regrutacija, jesam u pojmovima, slikama, a nekako su me i roditelji sklanjali uvijek od toga, nisu mi dozvoljavali da gledam bilo šta slično. Radeći na predstavi, ja sam prvi put prošla kroz sve to i morala sam da vidim, ulazila sam na sve te snimke. Sve ono što piše “zabranjeno”, “nemojte da gledate”, ja sam ulazila da pogledam.
U originalnom tekstu toga nema, radili smo po motivima drame Terrence McNally-ja, izmijenili smo neke stvari, pronašli poveznice, nešto što “radi” za nas, nešto radi za ovo društvo, za ovu publiku, i čini mi se da “radi”, večeras je radilo. Baš nam je bilo lijepo, poručuje 25-godišnja Danica Rajković, do skora asistentkinja na predmetu Gluma, a sada predavačica predmeta Govor na FDU Cetinje.
Ona i Slaviša takođe vode Školu glume “Prazan prostor” u Kotoru (tri uzrasne grupe), a Danica je angažovana i u Školu glume u Podgorici.
Uče studente svestranosti
-Važno je da znate da radite puno stvari, da niste samo glumac, nego ste, eto i dramski pedagog, pored toga ste i producent, jer ćete i toj djeci sjutra stvoriti mogućnost da ona sebi otvore prostor za rad. Svojim studentima na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju govorim kako je važno da se razvijaju kao svestrane ličnosti. Nisam sigurna da li je aktuelna ta “stara škola” – svi smo sve, samo mislim da je u ovakvom trenutku bivstvovanja danas nužno da nekako sebi stvaramo prostor, da “burgijamo”, otvaramo sebi put i da znamo da radimo razne poslove da bismo kasnije bili sposobni za mnoge stvari, kaže Danica za BN.
Društvena sredina povremeno i prepozna ovaj kreativan, posvećeni rad, ponekad ga i nagradi, ali oni ne rade to zbog pohvala i priznanja.
-Trudimo se da ne ganjamo neki rezultat, da nije to ono od čega živimo – važno je, ali nije presudno, nego je važniji proces, ono kroz šta mi prođemo. Ne radimo zbog pohvale, nagrade, mada je i to važno, ali sa druge strane, vi nekako sebi “štrikirate” stvari: “Evo, i ovo sam uradio” i to vam daje neku snagu za dalje. Zato je važan cijeli taj proces, a prepoznavanje u društvu vremenom dođe, smatra talentovana glumica.
I glumci i sopstveni menadžeri
-I Slaviša i ja smo puno radili na nezavisnoj sceni, pored rada u institucijama, tako da imamo razvijenu samoinicijativu. Namjeravamo da preuzmemo stvari u svoje ruke i da sa predstavom “Next” gostujemo po regionu. Upravo sam našla neka dva festivala monodrame, tako da planiram da pošaljem prijavu za učešće, a takođe namjeravam da se povežem i sa institucijama, sa drugim centrima za kulturu. Ko god bude želio da vidi našu predstavu, mi ćemo rado doći, poručuje ambiciozna mlada glumica i dramska pedagoškinja.
Završetak izgradnje i početak rada zajedničkog, integrisanog graničnog prelaza na Zupcima, između Trebinja i Herceg Novog, očekuje se do kraja godine, potvrđeno je nakon sastanka gradonačelnika Mirka Ćurića sa komandirom Jedinice granične policije Trebinje Lazom Jovanovićem i inspektorom za krim obavještajni rad u Graničkoj policiji Novicom Ružićem, navedeno je na sajtu Grada Trebinja.
Ćurić je istakao da radove na prilagođavanju graničnog prelaza na Zupcima za potrebe integrisanog prelaza finansira Uprava za indirektno oporezivanja BiH, a da će njegovo uspostavljanje značajno olakšati i ubrzati svakodnevni protok saobraćaja.- Očekujemo i uspostavljanje integrisanog graničnog prelaza na Klobuku već u narednoj godini, ali to ipak u konačnici zavisi od viših organa vlasti dvije zemlje. Grad Trebinje je u svom domenu nadležnosti spreman da maksimalno podrži i tu inicijativu, jer je će to, kao i Zupci, olakšati prelazak granice i donijeti benefite svim građanima, a na Klobuku i ubrzati prevoz roba – naveo je Ćurić.
Na tivatskoj rivijeri, prema podacima Turističke organizacije (TO) Tivat, boravi ukupno 2.56 hiljada turista, što je osam odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Iz TO Tivat su kazali da je to povećanje od 52 odsto u poređenju sa 2019. godinom.
Od ukupnog broja turista, 2.53 hiljade su strani, dok je domaćih 35.
U hotelima su smještena 422 gosta, od kojih su 387 strani.
“Taj broj predstavlja rast od 16 odsto u odnosu na prošlu godinu, ali pad od 12 odsto u poređenju sa 2019. Godinom”, rekli su iz TO Tivat.
Privatni smještaj koristi 2,14 hiljada turista, što je povećanje odsedam odsto u poređenju sa prethodnom godinom, a čak 78 odsto u odnosu na 2019. godinu.
Najviše turista dolazi iz Rusije, 27,02 odsto, a slijede gosti iz Srbije sa 16,57 odsto, Turske 5,41 odsto i Velike Britanije 4,71 odsto. Manje prisutni su turisti iz Ukrajine, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Kosova i Izraela.
