Belgijska policija je u četvrtak evakuirala zgradu Europskog vijeća u Bruxellesu koju je zaposjelo tridesetak aktivista Greenpeacea pristiglih u vatrogasnom kamionu uoči otvorenja europskog sastanka na vrhu uglavnom posvećenom “Zelenom paktu” o klimi.
– Samit se održava, a ovisno o prilikama može se organizirati u zgradi Justus Lipsus, povezanu sa zgradom Europa (u kojoj su aktivisti), rekao je malo prije završetka aktivističke akcije dužnosnik EU-a.
Belgijska policija pokrenula je operaciju radi izmještanja 28 aktivista Greenpeacea koji su stigli u starom vatrogasnom kamionu preuređenom kako bi prevarili sigurnosnu službu. Popeli su se uz metalnu konstrukciju zgrade Europe, novog sjedišta Vijeća i razvili transparent kako bi upozorili na “klimatsku krizu”. Snimka ostavlja dojam da zgrada gori.
Akcija koja je počela rano ujutro završila se oko 11,30 sati po srednjoeuropskom vremenu, izvijestio je fotograf France Pressea s mjesta događaja.
Europski sastanak na vrhu treba početi poslijepodne, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel treba prije početka samita održati s europskim čelnicima više bilateralnih susreta koji su premješteni u Justus Lipsus, susjednu zgradu koja je prolazom povezana s novim sjedištem.
Briselski vatrogasci postavili su dvoje velike ljestve kako bi policija mogla doći do aktivista i privesti ih.
Policija je potvrdila za France Presse dvadesetak uhićenja. Greenpeace je objavio da su uhićeni francuski, belgijski i njemački aktivisti. Greenpeace je zadovoljan uspjehom operacije.
– Ispunili smo svoju dužnost, rekla je Laura Ullmann, glasnogovornica te nevladine organizacije.
Na samitu koji se održava u četvrtak i u petak europski čelnici će pokušati postići dogovor o planiranoj ugljičnoj neutralnosti do 2050., središnjoj temi Zelenog pakta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja nailazi na otpor triju istočnoeuropskih zemalja.
Globalni lanac hotela Marriott potvrdio je da dovodi svoj Ritz-Carlton brend u Crnoj Gori, kroz novi hotel koji će biti izgrađen na zapadnom dijelu poluostrva Luštica, na 30-ak minuta od aerodroma Tivat.
Prva faza hotelskog kompleksa biće završena na ljeto 2023, hotel sa 120 soba biće otvoren godinu kasnije dok će cijeli rizort biti kompletiran 2028.
Rizort će imati vlastito privatni pristanište za dolazak s mora, tri restorana, bar na plaži, zatvorene i spoljne bazene, fitnes centar re „ekspanzivne prostore za događanja na otvorenom“.
Hotel i apartmani činiće dio integrisane usluge, uključujući jahting klub, vile, vrtove i uvalu na plaži.
Komentarišući vijest o širenju na crnogorsko tržište, glavni direktor Marriotta za razvoj u Evropi, Ervin Karlton kazao je da je Crna Gora svojim upečatljivim izlaskom na jadransku obalu postala omiljeno mediteransko odredište svjetskih putnika.
„Potpisivanje Ritz-Carltona, Crna Gora naglašava potražnju za našim luksuznim brandovima u ovom uzbudljivom regionu. Kombinacija mirne i prirodne ljepote zemlje, zajedno s legendarnom uslugom brenda, Crnu Goru čini savršenim odredištem za gosta The Ritz-Carltona”, dodao je.
Marriott upravlja još jednim hotelom u Crnoj Gori – Four Points by Sheraton u Kolašinu.
Stečajni upravnik bolnice Meljine Žarko Ostojić saopštio je na ročištu održanom u srijedu da je prihvatio 15 miliona EUR potraživanja i osporio 25 miliona.
Konstatujući da je prošao rok od osam dana od momenta objavljivanja na oglasnoj tabli, stečajni sudija Miodrag Anđelić usvojio je konačnu listu priznatih i osporenih potraživanja.
Povjerioce kojima je potraživanje osporeno, od kojih većini zbog parničnih postupka koji su u toku, Anđelić je uputio na nastavak parnice, piše Pobjeda.
Jedan od njih je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je ove godine podnio tužbu protiv bolnice podgoričkom Osnovnom sudu, ali nije precizrano o kakvom sporu je riječ.
Osporeno je i potraživanje države zbog parnice za raskid ugovora o privatizaciji bolnice, čija je vrijednost određena na 25 miliona EUR, pa je za očekivati da i taj postupak uskoro bude nastavljen.
Preostali povjerioci kojima je osporeno potraživanje, parnicu protiv bolnice uglavnom vode zbog duga iz radnog odnosa.
Atlas banci u stečaju i Invest banci Montenegro Ostojić je priznao 5,2 miliona EUR, odnosno 1,1 milion EUR kao potraživanje razlučnog povjerioca po osnovu više kredita, dok je potraživanje Meljine kompleksa, kompanije koja je upravljala bolnicom, svrstano u treći isplatni red za iznos od 329,8 hiljada EUR na osnovu ugovora o zajmu i zakupu objekata i infrastrukture.
U isti red je po osnovu ugovora o zajmu svrstao i Atlas invest koja potražuje 141,4 hiljade EUR, kao i opštinu Herceg Novi sa potraživanjem od 419, 1hiljada EUR za porez na nepokretnosti.
Potraživanje opštine od 100,7 hiljada EUR prireza na porez na zarade i 2,8 miliona EUR Poreske uprave za poreze i doprinose, svrstao je u prvi isplatni red.
U treći isplatni red svrstana su i potraživanja Montefarma u iznosu od 685,2 hiljade EUR, Zavoda za transfuziju krvi u iznosu od 118,2 hiljade EUR i Elektroprivrede (EPCG) koja je inicirala stečaj zbog duga od 274,1 hiljade EUR.
Uslovno su prihvaćena potraživanja Investiciono-razvojnog fonda u iznosu od 685,5 hiljada EUR i kompanije Meser tehnogas iz Beograda od 25,5 hiljada EUR kao stečajnih povjerilaca trećeg isplatnog reda.
Toj beogradskoj kompaniji Ostojić je dodijelio status izlučnog povjerioca i dozvolio izlučenje opreme za medicinski gas i tečni kiseonik koja se nalazi na korišćenju u bolnici Meljine.
Najveće neobezbijeđeni povjerioci, Poreska uprava, Montefarm i EPCG još nijesu između sebe izabrali predsjednika odbora povjerilaca.
Nije poznato da li je bolnica Meljine podnijela izjavu o namjeri reorganizacije.
Ranije su iz Sindikata najavili da bolnica nastavlja sa radom bez obzira na uvedeni stečaj.
Na svoju nelikvidnost i sami su ukazivali, ne protiveći se zahtjevu EPCG da zbog duga za struju bude uveden stečaj.
Aviokompanija AirBaltic je u sklopu prezentacije novih letova u 2020. godini najavila direktne letove iz Vilniusa za Dubrovnik i Rijeku i to od početka maja do kraja oktobra iduće godine, izvijestila je u srijedu Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Linija za Rijeku će, prema najavama, prometovati jednom sedmično i to četvrtkom, a za Dubrovnik dva puta sedmično, četvrtkom i subotom.
Na novim linijama prometovat će avioni iz nove flote, tipa Airbus A220-300.
“Ovo su odlične vijesti i najave koje idu u prilog daljnjem povećanju broja aviolinija, odnosno daljnjem jačanju prometne dostupnosti hrvatskih destinacija. Na prvom letu bit će velik broj turističkih agenata i novinara s područja Baltika i Skandinavije kojima ćemo predstaviti Rijeku, Dubrovnik i Split”, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Prezentacija AirBaltica, održana u Vilniusu, okupila je više od 100 agenata i partnera. Među uzvanicima su bili veleposlanik Republike Hrvatske u Litvi i Krešimir Kedmenec i direktor Predstavništva HTZ-a za Skandinaviju Vedran Sušić. Za agente je organizirana posebna prezentacija hrvatske turističke ponude s naglaskom na Rijeku i Dubrovnik.
Evropska komisija predstavila je u srijedu u Bruxellesu Europski zeleni plan, tzv. Green Deal, kojim se želi postići da Europa do 2050. bude prvi klimatsko neutralan kontinent te istodobno osnažiti gospodarstvo i poboljšati zdravlje i kvalitetu života europskih građana.
“Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako ćemo preobraziti naš način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako bismo zdravije živjeli i inovativnije radili. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je plan predstavila na izvanrednoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu.
“Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti radi našeg planeta i sveg života na njemu, radi europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, radi naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer”, naglasila je.
Von der Leyen je iz Europskog parlamenta poručila da Komisija ovim planom, koji se sastoji od 50 praktičnih koraka do 2050., odgovara na veliku zabrinutost javnosti zbog klimatskih promjena.
Upozorila je da njegovo ostvarenje neće biti lagano i da će za to trebati više od jedne generacije, ali i izrazila uvjerenost da je to izvedivo i da još nije prekasno.
“Želimo biti ambiciozni koliko god možemo i realni koliko god možemo”, kazala je, upozorivši da bi cijena nedjelovanja bila prevelika.
Klimatska i ekološka kriza
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans upozorio je, u priopćenju, da proživljavamo klimatsku i ekološku krizu.
“Europski zeleni plan prilika je za poboljšanje zdravlja i dobrobiti naših građana kroz preobrazbu našega gospodarskog modela. Razradili smo plan kako smanjiti emisije, poboljšati stanje prirodnog okoliša, zaštititi divlje životinje, stvoriti nove gospodarske mogućnosti i poboljšati kvalitetu života naših građana. U tome svi imamo važnu ulogu. Ta će preobrazba obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. K tome, naša je odgovornost osigurati da ta tranzicija bude pravedna i da u provedbi europskog zelenog plana nitko ne bude zanemaren”, poručio je.
Europski zeleni plan predviđa mjere za poticanje učinkovitog korištenja resursa prelaskom na kružno gospodarstvo, za zaustavljanje klimatskih promjena, preokretanje trenda gubitka bioraznolikosti i smanjenje zagađenja okoliša.
Navodi potrebne investicije i dostupne financijske instrumente te objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.
Plan pokriva sve sektore gospodarstva, od prometa, energetike, poljoprivrede i građevinarstva do industrija kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila, kemikalija te ICT.
Europski zakon o klimi
Europska komisija predstavit će u roku od 100 dana prvi “europski zakon o klimi” kako bi cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. dobio zakonsku snagu.
Komisija će pripremiti i strategiju za bioraznolikost do 2030., novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo.
Najavljuje također strategiju za održivu proizvodnju i distribuciju hrane “Od farme do vilice” te prijedloge za smanjenje zagađenja okoliša.
Odmah će započeti i s radom na planu za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 50 posto do 2030., sa željom da to bude 55 posto, u odnosu na razine iz 1990.
Da bi se postigla klimatska neutralnost, emisije iz prometa trebat će, primjerice, smanjiti za 90 posto do 2050. Promet je odgovoran za četvrtinu emisija u EU.
Komisija predviđa i moguće proširenje europske sheme za trgovanje emisijama na nove sektore, a mogla bi predložiti i uvođenje poreza na ugljik na granici kako bi se zaštitilo europske proizvođače čelika i druge energetski intenzivne industrije od jeftinijeg uvoza iz zemalja s manje strogim politikama za zaštitu klime.
Velika ulaganja
Za ostvarenje tih ciljeva bit će potrebna velika ulaganja. Da bi se ostvarili sadašnji klimatski i energetski ciljevi do 2030. procjenjuje se da će biti potrebno 260 milijarda eura dodatnih ulaganja na godinu, a za to će trebati mobilizirati i javni i privatni sektor.
Komisija će početkom 2020. predstaviti investicijski plan koji bi trebao pomoći da se to ostvari. Najavljuje i plan za sudjelovanje privatnog sektora u financiranju zelene tranzicije koji bi trebao biti predstavljen u trećem kvartalu 2020.
Komisija smatra da bi barem 25 posto dugoročnog proračuna EU-a, Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027., trebalo biti posvećeno mjerama za klimu, a potpora se očekuje i od Europske investicijske banke (EIB), kao i sudjelovanje nacionalnih proračuna putem sufinanciranja projekata.
Pravedna tranzicija
Za regije koje jako ovise o fosilnim gorivima i koje će biti najteže pogođene klimatskom tranzicijom, Komisija predviđa potporu putem Mehanizma za pravednu tranziciju koji će uključivati poseban fond u sklopu kohezijske politike u novom dugoročnom proračunu EU-a.
Komisija želi pomoći mobilizaciji investicija u tim regijama u ukupnoj vrijednosti od 100 milijardi eura kroz idućih sedam godina.
Za najugroženije građane predviđaju se programi za stjecanje novih vještina kako bi mogli pronaći posao u novim gospodarskim sektorima.
U ožujku 2020. Komisija će pokrenuti “klimatski pakt” kako bi se građanima omogućilo da sudjeluju u pripremi novih mjera, kako bi se potaknula razmjena informacija, pokrenule građanske inicijative i prezentirala rješenja koja se mogu kopirati.
Globalno djelovanje
Komisija upozorava da su izazovi klimatskih promjena i degradacije okoliša globalni problem koji zahtijeva globalni odgovor i poziva treće zemlje i međunarodne organizacije da ulože veće napore u borbu za spas planeta.
Mjere za smanjenje emisija na globalnoj razini treba utrostručiti kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na ispod dva stupnja Celzijevih, a ako se zatopljenje želi ograničiti na 1,5 stupnjeva, potrebno je uložiti pet puta veće napore, ističe Komisija.
Prije upisa u srednju školu Jozo Glavić ni sanjao nije da će postati zapovjednik broda. Pošao je u Pomorsku-tehničku i kasnije u Višu pomorsku zbog dubrovačke tradicije pomorstva i obavio kadeturu na brodu Atlantske plovidbe.
– Nakon te jedne godine nisam više imao volju vraćati se na more. Nije to bilo loše iskustvo, ali ni ono što sam zamislio. Sedam ispita prije kraja druge godine sam odustao, izgubio volju za učenjem, a 1998. pošao sam u vojsku i nakon 10 mjeseci vojnog roka sam se, zahvaljujući očevom prijatelju, zaposlio u rent-a-caru na Vojnoviću gdje sam ostao tri godine, započinje Jozo.
Tristotinjak mailova dnevno
Bio je zadovoljan poslom i primanjima, ali srce ga je ipak vuklo prema plavetnilu. Godine 2002. dogodila se promjena.
– Uložio sam trud, školovao se i financirao polaganje breveta pa sam se zapitao zašto nakon toga svega odustajati?! Položio sam preostale ispite, diplomirao i riješio još neke brevete te me dobri školski prijatelji Marko Dubčić, koji radi za kompaniju “RCCL”, uputio na agenciju u Zagrebu koja je tražila oficire. Tamo sam se našao s danas pokojnim kapetanom Božićem koji mi je doslovce rekao: “Ja ću te ukrcati kao kadeta pa se ti laktaj tamo dalje!”. Tako i je bilo, prisjeća se današnji kapetan.
U svibnju 2003. ukrcao se na prvi brod kompanije “Oceania Cruises” za koju je radio 10 godina. Nakon lijepih iskustava, 2013. je počeo raditi za „Fred. Olsen Cruise Lines“, gdje je i danas. Sjeća se dobro kako je ga jedno ljeto, dok je bio u Štikovici, zazvao prijatelj Ivo Dimnić i uputio na agenciju u Splitu. Jozo je išao na razgovor u Oslo, budući šefovi bili su impresionirani, čak su ga smatrali prekvalificiranim.
– Prvih šest mjeseci bio sam “chief officer”, a već u travnju 2014. postao sam zapovjednik. Dobio sam brod “Black Watch”, najstariji brod u floti, rađen ranih 70-tih. Iduće godine sam se vratio na brod “Braemar”, prepričava Jozo.
Dnevni ritam zapovjednika broda ovisi o poziciji plovila.
– Ako smo na moru, radni dan traje od 8 do 12 sati do objeda, a onda popodne od 13, 14 do 18, 19 sati. Ako ima događanja s gostima, može ići ‘ preko’ toga. No, kad si zapovjednik, nitko te ne kontrolira. Ako pristajemo u neku luku, uvijek sam sat vremena prije dolaska pilota na mostu. Imamo i dnevne aktivnosti: sastanke, treninge i vježbe po mjesečnom planu koji se, s obzirom na operacije broda i okolnosti, može promijeniti, govori kapetan kojega čeka i administrativni dio:
– U prosjeku imam tristotinjak mailova dnevno. Ne odgovaram na sve, s vremenom naučiš filtrirati što je hitno, a također se jako vodi računa o tome da se kapetan i oficiri pojave među gostima, ističe dubrovački kapetan.
S nekima je uspostavio prava poznanstva.
– Dosta me gostiju poznaje osobno, znaju mi suprugu i djecu. Gostima, koji me ne poznaju, predstavim se, iako na brodskim ekranima ima i mali intervju sa mnom. Imamo “Captain’s Welcome Party” prilikom dolaska gostiju i “Captain’s Farewell Party” prilikom njihovog odlaska. Tada se nosi svečana uniforma, a ja predstavljam prvo firmu, potom sebe te senior menadžment broda, opisuje kapetan.
Gosti su uglavnom s britanskog tržišta, ali se Jozo susreo i s putnicima iz Lijepe naše
– U ovih šest godina, Hrvati su uvijek bili oduševljeni, pogotovo kad shvate odakle sam i što sam, trude se pričati hrvatski. Drago mi je sresti ih, uzvratim na hrvatskom, ali zbog pristojnosti i ostalih gostiju na javnim površinama broda brzo se vratim na engleski. Prošao sam svijet uzduž i poprijeko i mogu reći da Dubrovnik svatko zna! Često kod predstavljanja u šali kažem da sam iz jednog ‘malog mjesta na jugoistoku Hrvatske’, a onda kad kažem “Dubrovnik” svi se nasmiju jer znaju za Grad, priča Jozo kojemu je na svijetu najdraže ploviti norveškim fjordovima – bez obzira na godišnje doba ili doba dana – za njega su magični i uvijek ga iznova oduševe.
Uvijek su sve karte na stolu.
O izazovima profesije kaže:
– Nisam imao bliske susrete s piratima, ali vidio sam ih u daljini kad sam brodom bivše kompanije prolazio Adenskim zaljevom. Oluje s putničkim brodom gledaš zaobići, što je danas puno lakše zbog interneta i meteoroloških web-stranica. Ako su valovi 5 do 6 metara, u dogovoru s uredom mijenjam rutu i raspored luka za pristajanje. Gostima uvijek obrazložim odluku iako to nisam dužan jer im u ugovoru o kupnji kružnog putovanja piše da zapovjednik zbog sigurnosti broda može promijeniti raspored plovidbe. Kako s posadom tako i s gostima – u mene su uvijek sve karte na stolu, nemam što kriti. Objasnim gostima da brod takve valove može podnijeti, ali da im plovidba neće biti ugodna, govori Jozo, sretan da na moru još nije naišao na brodolomce.
Među članovima posade u prosjeku bude 5 do 6 Hrvata.
– Imam opušteno-profesionalan pristup, želim da su mi oficiri i posada opušteni, ali moraju znati da je ozbiljnost prije svega. Oficir neće dobiti samostalnu gvardiju prije nego vidim da je spreman za to. Ne mogu biti 24 sata na mostu i da hoću. U kabini imam instalirane ekrane pa stanje pratim iz kabine. Nekad moram i spavati, ne mogu stalno buljiti u ekrane, ali ih ohrabrujem da me zovu kad god posumnjaju u ispravnost određenog poteza. Na brodu nemaš baš duboki san, osjećaš svaki pokret, znam kad se brod okreće, osjećam kad se naginje. I kad s gostima sjediš i jedeš, opet osjećaš što oni na mostu rade, čuješ razliku u motorima, ‘stopiš’ se s brodom, govori Jozo.
Gosti i posada katkad znaju prijeći prag normalnog ponašanja.
– Vjerovali ili ne, kao zapovjednik broda sam zbog neprimjerenog ponašanja iskrcao više putnika, nego članova posade! Neki misle da, ako su kupili ‘kruz’, mogu raditi što hoće s mojom posadom i s drugim gostima, a ja ih uvjerim u suprotno. Koliko god netko potrošio na putovanje, nije primjereno da prijeti i vrijeđa posadu ili druge goste. ‘Problematične’ neću odmah poslati doma, opomenem ih i podsjetim na ponašanje. Štitim svoju posadu jer su odani i posvećeni poslu, dugi su im ugovori na brodovima – pogotovo Azijatima – osam, devet mjeseci moraju se buditi rano, obući uniformu i smiješak pa služiti goste tijekom tri, četiri ili pet obroka dnevno. Biti odvojen od obitelji i prijatelja nimalo nije lako, ljudi na brodu su ti kao druga obitelj, a svakodnevno se susrećeš sa svakakvim zahtjevima gostiju… To je kao kod nas, turistički smo grad i imaš svega i svačega, samo treba znati podvući crtu i reći: “Dosta!”, jasan je Jozo.
U lukama većinom ostanu do 18 sati, a zbog nastavka putovanja, važan je pravodoban ukrcaj.
– Gosti nekada zaborave vrijeme odlaska iz luke i dogodilo se par slučajeva kad smo goste morali ostaviti nakon odlaska. Dok god imamo dovoljno vremena do sljedeće luke, gosti će se pričekati, ali ipak ne mogu ugroziti putovanje ostalim gostima radi pojedinaca, otkriva Jozo.
U svakoj luci kompanija ima agente koji će se pobrinuti o tim gostima. Tim putnicima će se osigurati smještaj i prijevoz do sljedeće luke, ali će im se ti troškovi kasnije naplatiti, objašnjava.
– Volim svoj posao jer volim putovati jer je svaki dan novi izazov. Čak i na “Postiri”, gdje svaki dan ideš u iste četiri luke, svaki dan je drugačiji radi mnogo razloga – vremenskih uvjeta, eventualnih problema… Još jedna interesantna stvar u ovom poslu je da svaki dan naučiš nešto novo. Volim upoznavati ljude, imam jako puno poznanstava i prijatelja po svijetu. Suprugu sam upoznao na “Braemaru” što je jedan od mojih najvećih uspjeha. Bez obzira na godine provedene na moru, svaki odlazak je težak, ugovor je više nego prihvatljiv, dva mjeseca sam na brodu, dva doma.
Zahvaljujući današnjoj tehnologiji, suprugu i svo četvero djece mogu vidjeti svaki dan, što uvelike pomaže. Također, suprugu i djecu mogu dovesti sa mnom na brodu na određeno vrijeme, mogu im pokazati svijet jer toliko ima za vidjeti i naučiti, napominje Jozo.
Prijelaz iz jedne kompanije u drugu za njega je donio lijepu životnu prekretnicu, upoznao je sadašnju suprugu Emily s kojom je, kao pravi kapetan, uplovio u bračne vode. Supruga je rodnu Englesku zamijenila hrvatskim jugom.
Uigrana koordinacija
Jozova životna lekcija sastoji se od jedne riječi – poštovanje.
– Treba poštovati prirodu i vrijeme jer ih nikad nećeš pobijediti. Za oboje se potrudiš da rade u tvoju korist, a ne protiv tebe. Treba poštovati posadu i putnike, brod, opremu, a prije svega i obitelj koja je uvijek na prvom mjestu, poručuje Jozo.
Dubrovački kapetan postao je medijska zvijezda kad je početkom listopada ove godine brodom “Braemar” dugim 196 metara i širokom 22,5 metra prošao Korintskim kanalom koji je na najužim dijelovima širok 24,3 metra. To znači da je svega 70 centimetara bilo između broda i rubova Kanala! Cijela ideja krenula je 2 i pol godine ranije. Joza su nazvali iz kompanije da pođe u Grčku i pregleda Kanal, usporedi dimenzije broda i Kanala, raspita se o vremenskim uvjetima i svim specifičnostima. Informacije je podijelio s firmom, gdje su ga pitali bi li on zapovijedao brodom kroz Kanal. Jozo je bez oklijevanja pristao jer je to vidio kao izazov.
– Najvažnija informacija mi je bila to da su zidovi Kanala tvrda glina. Da je to normalna stijena kao kod nas, imao bih drugačiji pristup svemu tome. Prolaz Kanalom planiran je 9. listopada kad smo ga i ostvarili, ali sam od firme tražio nekoliko datuma i opcija za to putovanje. Prolaz je bio kruna plovidbe stoga nisam htio riskirati da zbog eventualnih lošeg vremena gostima upropastim vrhunac putovanja. Samo putovanje prema Grčkoj krenulo je 27. rujna kad sam se ukrcao na brod. Od toga trenutka pa do samog prolaska kroz Kanal ‘milijun’ scenarija mi je prolazilo kroz glavu. 9. listopada, kad smo započeli s prolaskom kroz Kanal, potrefio se najbolji mogući dan – baš kako su i vremenske prognoze davale. Ujutro su se ukrcala tri pilota te smo uzeli jednog remorkera na provi koji je bio obavezan za brod naše veličine. Za sam prolaz remorker na kraju nije imamo nikakvu veliku funkciju. Od ova tri pilota jedan je bio glavni, dva su pomoćnika uzeli pozicije na krilima mosta, svojih 6 oficira sam također rasporedio: dvojica na krilima mosta, dvojica na krmi sa svake strane i dvojica u sredini te smo razmjenjivali informacije. Glavni pilot bio je na kormilu, a ja sam bio na makinama i na thrusterima jer smo cijelo vrijeme bili na brodskom pogonu. Zahvaljujući uigranoj koordinaciji, prošli smo Kanalom bez poteškoća na radost svih na brodu, prisjeća se Jozo.
Posao lako ostavi iza sebe.
– Čim nogom kročim sa skale na kopno, potpuno se isključim jer znam: kolega je preuzeo, sve je pod kontrolom, završio je još jedan ugovor i prelazim na “family mode”. U biti postoje “family” i “ship” mode, ali “family mode” je uvijek prisutan, kazuje Jozo koji dolazi iz velike obitelji. Majka Olgica je ponosna na svo troje djece i osam unučadi, otac Ivo je nažalost preminuo 2015. Uz suprugu Emily, Jozovu najužu obitelj čine četvero djece: Maro (13), Rea (12), Ivo (3) i Gloria (1 mjesec). Veliki je tu krug prijatelja i ostale rodbine. Osim što provodi slobodno vrijeme s obitelji i prijateljima, Jozov hobi je i kuhanje. Putujući svijetom, susreo se s mnogim gastronomijama te doma voli eksperimentirati i primijeniti ono što je iskusio. Novi vijađ, nove zemljopisne širine i duljine, novi kanali, zaljevi, mora i oceani, gosti i luke, čekaju dubrovačkog kapetana Joza.
Važan je timski rad
S posadom od 400 članova, kaže, ima fantastičan odnos, što se dobro odrazi na kvalitetu usluge.
– Svaki je član jednako važan, od onoga što pere teće i pjate preko onoga što zabavlja goste do čistača i kuhara. Svaki je član posade važan u timskom radu. Osobno forsiram timski rad jer je jako bitan. Naši brodovi su srednje veličine gdje nalazimo do 25 različitih nacionalnosti, trebaš biti strog, ali i poštovati svakog člana posade. Nije mi cilj da se itko, kad uđem u prostoriju, ‘smrzne’ preda mnom. Važno je da su fokusirani na posao i opušteni jer jedino se tako može izvući najbolja učinkovitost,smatra Jozo.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) izdalo je urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije koja se odnosi na nove objekte u sklopu Luke Kotor, te buduću Luke Risan, a čija je gradnja, kako se navodi, u skladu sa državnim studijama lokacije (DSL) i Prostornim planom posebne namjene (PPPN) za obalno područje Crne Gore.
Prema PPPN za obalno područje, u okviru koncepta razvoja saobraćaja kao luke od lokalnog značaja proglašene su luke u Budvi, Risnu i Zelenici, Porto Montenegro i Kalimanj u Tivtu, Nautičko-turistički centar Kotor, i gradska luka Škver u Herceg Novom, te predložena brodogradilišna luka Bonići.
U trgovačke su svrstane luke u Baru, Kotoru i Zelenici, dok se marine nalaze u Baru, Budvi, Risnu, Porto Montenegru, Kalimanju, Škveru i NTC Kotor
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore podnijelo je zahtjev ovom ministarstvu za Luku Risan koja bi se nalazila u zalivu ovog mjesta u Bokotorskom zalivu.
Na osnovu DSL, lokacija je predviđena za luku nautičkog turizma, odnosno marinu koja je specijalizovana za „prihvat, čuvanje, zimovanje, sklanjanje plovnih objekata koji služe za rekreaciju, sport i razonodu”, ali nije predviđen i suvi vez.
Dalje se precizira da će u marini biti omogućeno tankiranje goriva i vode, napajanje strujom i telekomunikacione veze.
Luka Kotor je planirala širenje kapaciteta na dijelu lokacije čija je namjena uređena obala.
U okviru uređenja obale predviđena je rekonstrukcija dijela za pristajanje kruzera, a u nastavku će biti izgrađen odbojnik za naslon brodova, i još dva mjesta vezivanje na bovi.
Dužina brodova koji će ovdje moći da pristanu je i do 300 metara.
Na parceli od necijelih 6.500 kvadratnih metara predviđena je gradnja objekta na dva nivoa sa maksimalnom površinom osnovice od 327 kvadrata.
Date su smjernice za buduću zgradu koja mora biti napravljena isključivo prema zadatim parametrima i u skladu sa okruženjem i korišćenjem autohtonog kamena, drveta i stakla kako se ne bi narušila vizura prema Starom gradu.
Kad je u pitanju sistem marina duž crnogorskog primorja, u PPPN za obalno područje precizira se da se njime maksimalno vodilo računa o potrebama naše zemlje u cjelini i lokalnih sredina.
Luka Risan foto Boka News
Zato su kao tri ključna kriterijuma izdvojeni: obezbjeđenje održivog razvoja i očuvanje ekološke ravnoteže, izbjegavanje korištenja plaža i drugih važnih resursa, te procijenjena ekonomska opravdanost.
Duž obale su posebno istaknute četiri specijalne marine na lokacijama za koje je procijenjeno da su atraktivne nautičarima, „ali je zbog određenih ekoloških ograničenja potreban krajnji oprez pri planiranju izgradnje”. To su Ada Bojana gdje je predviđeno do 50 vezova, Buljarica sa do 100 vezova, te naročito interesantni Kotor i Risan sa po 150 vezova.
„Zbog zatvorenosti zaliva i statusa Svjetske baštine veoma je osjetljiva i lokacija Kotor. Ta se činjenica može iskoristiti i kao prednost, jer bi marina uz stari istorijski grad Kotor mogla biti jedna od rijetkih u Crnoj Gori koja ima uslove za orijentaciju u većoj mjeri na ekskluzivnu nautičku potražnju. To može značiti i potencijalno značajnije prihode nego što bi mogla da ostvari veća marina koja bi mogla da bude prepoznata kao zagađivač životne sredine, naročito ukoliko studije pokažu da je optimizacija prostora lukobrana ove marine moguća uz istovremeni pristan kruzera. U funkciji razvoja grada planira se i marina u Risnu u sklopu luke, koja nautičare treba da približi gradu smještenom u ambijentu kulisa pitoreksnog teatra koje čine strme padine u neposrednom zaleđu. Ograničenja za razvoj mogu biti podvodna arheološka nalazišta u Risanskom zalivu”, precizira se dokumentom o Luci Risan.
I ovdje se potcrtava da je zbog radova koji su predviđeni u granicama Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora sa zaštićenom okolinom bafer zonom, u dokumentima neophodno navesti planirane kapacitete i druge parametre koji u ovom slučaju predstavljaju teorijski maksimum.
Svi gabariti koji će biti predloženi biće revidirani i eventualno smanjeni u skladu sa pojedinačnim studijama održivosti, te režima korištenja prostora zbog njegove osjetljivosti.
Radovima u risanskom akvatorijumu prethodiće arheološka istraživanja lokaliteta.
Planom nije predviđeno povećanje kapaciteta luke, već će postojeći gabariti biti prošireni mobilnim objektima, a imaće karakter tranzitne luke isključivo za pakovanu robu.
Risansko mulo biće namijenjeno za putnički, lokalni, turistički i laki teretni saobraćaj, s najavom manj eg pristaništa za redovni javni prevoz unutar Kotorskog zaliva čime bi se rasteretio drumski saobraćaj.
Nautička zona prostire se od Strpačkog do rta Murva.
Proširenje marine planirano je isključivo pontonskim strukturama, dok će lučki dio obuhvatati obalu od 150 kvadratnih metara.
Svi vezovi imaće električne i vodovodne priključke, i uređaje za pražnjenje sanitarnih voda.
U okviru luke planirano je i 30 vezova za lokalno stanovništvo koji će se takođe naplaćivati.
Završna konferencija projekta Novi stari maslinici – Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva kao osnove ruralnog razvoja na Vrmcu biće održana u subotu 14. decembra u Domu kulture “Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi u 11 sati.
Projekat se finansira iz sredstava Evropske unije, nosilac je Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva iz Tivta, a partneri su Udruženje maslinara Boka i Udruženje Kamelija iz Stoliva, Kotor. Sprovodi se u okviru projekta “Ruralni razvoj vođen od strane ruralnih organizacija civilnog društva“ koji sprovodi Fondacija za povezivanje prirodnih vrijednosti i ljudi (Connecting Natural Values& People Foundation – CNVP) u partnerstvu sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije iz Berana, Unije farmera Crne Gore iz Pljevalja, u saradnji sa Mrežom za ruralni razvoj Crne Gore.
Maslina
Kao dio projekta štampane su publikacije: Djevičansko maslinovo ulje – kako ga prepoznati, čuvati i konzumirati autora Ćazima Alkovića, Obnova starih maslinovih stabala, Frana Strikića, Foto priručnik za rezidbu maslinovih stabala Stanislava Štambuka, Zakonodavni okvir za razvoj maslinarstva u Crnoj Gori i Strategija obnove maslinarstva na Vrmcu Frana Strikića Publikacije su namijenjene prije svega maslinarima i biće podijeljene besplatno.
Komisija za raspodjelu sredstava NVO u Opštini Kotor donjela je odluku o dodijeli sredstava za 2019. godinu. Odlukom o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava NVO a u skladu sa Budžetom Opštine Kotor za 2019. godinu, planirana su sredstava u iznosi od 160.816 eura.
Na konkurs je pristiglo 23 projektna predloga, sredstva su odobrena za 12 NVO.
Nevladine organizacije koje imaju poseban status za Opštinu Kotor, Bokeljska mornarica, Gradska muzika Kotor i Srpsko pjevačko društvo ,Jedinstvo” ne konkurišu za sredstva putem projekata već im se sredstva dodjeljuju na osnovu podnijetih izvještaja, planova i programa. Izvještaji, planovi i programi su uredno predati i analizirani te je Komsija za raspodjelu sredstava ovim NVO rasporedila 32.163,20 eura na jednake djelove u iznosu od 10.721,06 eura po svakoj organizaciji.
Preostali iznosu od 128.652 eura odobron je za 12 NVO i to:
Umjetnosti življenja Crne Gore 4.500 eura, Škola sporta – sport za sve 3.190 eura, Folklorni ansambl “Nikola Đurković” 3.600 eura, Koltrina 16.236,00 eura, Eko centar Delfin 24.781 eura, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore 4.400 eura, Udruženje paraplegičara 7.440 eura, Probaj domaće iz Kotora 5.024 eura, Eksperimentalna scena Teatar 303, 4.345 eura Primorski trag 5.300 eura, Istraživački omladinski centar 5.100 eura, Oporavak 9.280 eura.
Predsjednik komisije Nenad Vukadinović.
Nezavisni procjenjivači bodovali su 22 projekta za koje su sačinili pojedinačne bodovne liste i iste dostavili Komisiji radi sačinjavanja Rang liste i donošenja Odluke o raspodjeli sredstava za projekte.
NVO Razvojno edukativni centar je diskvalifikovana iz daljeg procesa evaluacije iz razloga što je Komsija utvrdila konflikt interesa.
Zanimljivo da NVO “Expeditio” koja je imala najveći broj bodova, nisu odobrena sredstva za projekat “Nastavljamo stazama kroz svjetsku baštinu” sa obrazloženjem da “nije predviđeno finasiranje aktivnosti NVO koje su u nadležnosti ili odgovornosti vlade i da Opština Kotor naredne godine planira usvajanje Odluke o lokalnim planinarskim stazama kojom će se definisati uređenje i održavanje planinarskih staza, te sa vašim projektom ulazite u domen i nadležnosti sekretarijata Opštine”.
Naravno, nije prošao ni projekat “Kotorski horizonti i paralele – Boka News” jer nema dovoljan broj bodova po osnovu “doprinosa ostvarivanja opšteg interesa”…
Greta Thunberg, švedska tinejdžerka i aktivistkinja koja se bori protiv klimatskih promjena, izabrana je za osobu 2019. godine Time Magazina.
Greta Thunberg započela je 2018. godine globalnu kampanju štrajkova petkom nakon što je krenula da, zbog klimatskih promjena, štrajkuje ispred parlamenta Švedske.
U samo 16 mjeseci od kada je prvi put propustila školu petkom da bi sa transparentom ‘Školski štrajk za klimu’ sjedila ispred parlamenta, Greta Thunberg obratila se liderima Ujedinjenih nacija, susrela se sa Papom, učestvovala u samitu o klimatskim promjenama u Madridu, preplovila Atlantik dva puta, kako ne bi putovala avionom i smanjila emisiju štetnih gasova.
Ona je inspirisala četiri miliona ljudi da joj se 20. septembra 2019. godine pridruže u globanom štrajku protiv klimatskih promjena, što je predstavljalo najveći protest protiv klimatskih promjena u historiji čovječanstva, piše Time u svom tekstu o mladoj aktivistkinji.
Tunberg koja učestvuje na 25. konferenciji UN-a o klimi koja se održava u Madridu optužila je i najambicioznije zemlje da varaju oko njihovih obaveza za borbu protiv klimatskih promjena.
“Jedna šačica bogatih zemalja obećala je da će smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte za neke procente do ove ili one godine, ili da očekuje klimatsku neutralnost za toliko godina”, rekla Thunberg.
“To na prvi pogled izgleda impresivno, ali čak iako su namjere dobre, to nije vodstvo, to nije pokazivanje puta, to je prevara. Zato što većina njihovih obećanja ne uključuje avijaciju, pomorski sektor, uvezenu ili izvezenu robu, ali uključuju mogućnost da zemlje nadoknade svoje emisije (štetnih gasova) drugde”, rekla je švedska tinejdžerka.
Prema Pariskom sporazumu o klimi iz 2015. koji predviđa ograničenje maksimalnog zagrijavanja na plus dva stepena nije obuhvaćen međunarodni vazduhoplovni ili pomorski sektor. A na tržištu emisionih jedinica, o čijim propisima se pregovara na ovoj konferenciji, omogućuje se državama da nadoknade svoje emisije.
Ukoliko se poštuju do sada preuzete obaveze država po pitanju klimatskog zagrevanja, temperatura će se povećati tri stepena Celzijusa, tako da su predstavnici oko 200 država potpisnica Pariskog sporazuma okupljenih u Madridu od 2. do 13. decembra pod pritiskom da učine više i da to učine brže.
