Pametni telefoni imaju novu namjenu na brodovima – osiguravaju trijezne članove posade. Japanska je kompanija Kawasaki Kisen Kaisha (K Line) provođenje svoje stroge politike o alkoholu olakšala korištenjem testera za alkohol povezanog s pametnim telefonom.
Sustav koji je razvila tehnološka tvrtka Pai-R implementira se u cijeloj floti K Line-a.
Detektor alkohola povezuje se s pametnim telefonom te se pokreće aplikacija. Pomorci tada, slično kao i kod policijskog testiranja na alkohol, pušu u uređaj za testiranje.
Pametni telefon pritom fotografira osobu a fotografija se zajedno s rezultatom testa šalje u cloud. Dobiveni se podaci spremaju na serveru a njima mogu pristupiti ovlaštene osobe s brodova i iz ureda na kopnu.
U slučaju pozitivnog testa na alkohol, aplikacija generira e- poštu koja se zatim u realnom vremenu šalje nadređenima.
Evropska komisija u srijedu je objavila da je podnijela tužbu protiv Danske zato što domaćim kompanijama nije zabranila proizvodnju i izvoz izvan Europske unije sira s nazivom feta’, koji je oznakom porijekla rezerviran za sir proizveden u Grčkoj.
Komisija je pokrenula postupak protiv Danske u siječnju prošle godine službenim prigovorom, u kojem je od vlade zatražila da poduzmu potrebne mjere kako bi se takva praksa prekinula.
Danska to nije učinila i EK je danas uputila taj slučaj Sudu pravde Evropske unije.
U Bruxellesu ističu da je time izravno prekršena zaštita koju pruža zaštićena oznake izvornosti (PDO). ‘Feta’ je dobila tu oznaku 2002. godine, čime je utvrđeno da se može proizvoditi samo u Grčkoj prema određenim proizvodnim specifikacijama.
Danski prekršaj vjerojatno će omesti i aktualne pregovore EU-a i trećih zemalja o sklapanju bilateralnih sporazuma koji osiguravaju zaštitu europskih proizvoda s tom oznakom i promociju kvalitetnih europskih proizvoda izvan EU-a, stoji u priopćenju Komisije.
Dvočlana ekipa Službe zaštite i spašavanja Tivat koja se juče u sklopu crnogorskog USAR tima uputila u Albaniju da pomogne u prevazilaženju posljedica katastrofalnih zemljotresa koji su pogodili tu zemlju, već danas se uključila u akcije pretrage ruševina i potrage za eventualno zatrpanim ljudima u njima.
Prema zadnjim informacijama, tivatski vatrogasci sa svojim tehničkim vozilom i devetoro spasilaca vrše rašćišćavanje ruševina hotela “Miramare” u Draču.
SZP Tivat u Draču
Tivatski vatrogasci Ilija Marović i Marko Živić su sertifikovani za spašavanje iz ruševina, a dio su Specijalnog tima za spašavanje koji je naša država poslala kao ispomoć Albaniji. Oni su smješteni u kasarni blizu Tirane.
U toj akciji oni su angažovani zajedno sa pripadnicima Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije.
Drugo, dopunjeno i propiremo izdanje reprezentativne monografije „Werk – austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, autora Radojice Raša Pavićevića, predstavljeno je sinoć u Tivtu, na književnoj večeri u JU Muzej i galerija.
Promocija Pavičevićeve knjige priređena je u sklopu manifestacije „Novembarski dani“ kojom se obilježava Dan Opštine Tivat.
Na preko 600 stranica, drugo izdanje „Werka“ kojeg je Pavičević provobitno objavio 2012. godine, donosi detaljne tekstove o kompkesnom sistemu tzv pojasne tvrđave koji je Austro-Ugarska u Boki i njenoj okolini izgradila od polovine 19.vijeka do prve decenije 20.stoljeća, kako bi od napada sa mora i kopna osigurala svoju, u operativnom smislu najznačajniju pomorsku bazu i ratnu luku. Tu je i obije originalnih starih dokumenata, starih i forografija iz aktuelnog vremena, tabela, ilustracija i crteža koji, uz nezaobilazan dio posvećen istorijskim okolnostima u kojima je nastajala Primorska tvrđava Boka Kotorska kako se ovaj sistem zvanično zvao, daju do sada najopširniji i najdetaljniji uvid u ovom impozantmo graditeljsko nasljeđe i kulturnu baštinu koja je značajna ne samo za Crnu Goru, već i više država centralne i istočne Evrope koje su nekada činile Austro-Ugarsku Carevinu.
Penzionisani potpukovnik Vojske Jugoslavije i pasionirani planinar i ljubitelj kultunog nasljeđa, Radojica Rašo-Pavićević, godinama se bavi istraživanjem ovog kompleksnog sistema tvrđava, forova, artiljerijskih i torpednih baterija, kasarni,logora, osmatračnica, signalnih stanica i ostalih sadržaja striktno borbene namjene u Primorskoj tvrđavi Boka, ali i svim ostalim brojnim logističkim njenim segmentima počev od vojnih bolnica, aerodroma, remontnog zavoda, trgovačke luke, željeznice, magacina, pekara, radionica, skladišta, stambenih objekata, do sportskih terena i čak vojnih grobalja.
O knjizi su, u prepunoj tivatskoj galeriji, osim autora, govorili Dubravka Nikčević, sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat, Jovan Nikitović iz „Nove Pobjede“ koja je izdavač ovog djela, kao i arhitekta i urbanista iz Herceg Novog, Boris Ilijanić.
Werk u Tivtu
„Kad uzmete ovo dopunjeno izdanje koje ima jedno šest kilograma, onda shvatite da je ovo jedna studija iza koje stoji autor sa velikim radom, entuzijazmom i strašću. Iza tako velikog rada uvijek se javljaju multidisciplinarne priče. Svako ovdje može ovdje naći nešto što mu je interesantno. Mi prepotentno mislimo da civilizacija počinje od nas. Kad listate ovu knjigu vi vidite da je ona pokazatelj gdje možete naći znanje koje je nekada bilo na ovim prostorima, ili u jednoj epohi“ – kazao je Boris Ilijanić.
On je istakao da je Austro-Ugarska u čijem je sastavu Boka neprekidno bila od 1814. do 1918.godine, na ovaj prostor donijela značajan tehnološki, naučni i opštecivilizacijski iskorak, razvila prve modern industrije u Boki, unapredila nivo obrazovanja i sposobnosti lokalnog stanovništva, doprinijela demografskom obogaćivanju ovog kraja i uvela u njega prvu modernu saobraćajnu i drugu infratsrukturu. Istakao je da Austro-Ugarska nije ovdje izrađivala samo ratnu bazu, već i čitav niz civilnih objekata i opšte infrastukture od koje su mnogi segmenti i dan-dana su upotrebi. Ta njihova ondašnja ulaganja u Boku, mjere se današnjom protivvrijednošću od više od dvije milijarde eura. Ilijanić je posebno naglasio vrhunsku preciznost i tačnost austrougarskog katastra te veliko uvažavanje koje su urbanisti i inženjeri moćne bečke carevine pokazivali prema prirodnim karakteristikama terena na kojem su planirali i gradili razne objekte, kao i za to vrijeme moderne, vrhunske tehnologije graditeljstva koju su upotrebljavali.
“Velika Austro-Ugarska monarhija nije imala strah od male Crne Gore na njenim krajnim južnim granicama, već strah od interesa velikih sila koje su imale aspiracije ka Boki kao vanredno vrijednom i značajnom prostoru. Zato je i pravila sistem ovaj impozantnih utvrđenja. Austro-Ugarska je u Boki i njenom zaleđu razvila odbrambeni sistem koji je bio jedan od četiri najvećih u cijeloj monarhiji. U ovom radu ja sam obradio nekih 130 borbenih objekata. Sve to je jedna tvrđava i svaki taj segment, filigranski precizno uklopljen u prostor i “posložen” po svim pravilima vojne struke i nauke, činio je nezaobilazan i bitan dio cijelog sistema. Ja to često poredim sa satom u kojem svaki, pa i najmanji djelić mehanizma funkcioniše da bi cio sistem funkcionisao i ostvario ono što mu je osnovna namjena. Vrlo bitan dio tog velikog sistema je utvrđeni Tivat, da svojih šest vahauza, nekoliko forova, kasaranama i pomorskim Arsenalom. Ove utvrde i ništa manje značaja obilna infrastruktutra, čine cjelovit i izuzetno funkcionalan i skup sistem, respektabilan i dan-danas. Ali, danas on kao slojevita baština vojnog nasljeđa je i mogućnost za neke ljepše i vrijednije stvari u vremenu koje dolazi. Spoznajom da uvažavanje i miješanje kultura i civilizacijskih dostignuća čini čovjeka boljim i vrijednijim, ja se lično osjećam bogatijim nakon istraživanja i rada na ovog knjizi“ – rekao je autor, Radojica Pavićević.
Turistička organizacija opštine Budva predstavila je u Sarajevu bogat petodnevni novogodišnji program koji će se održati na gradskom trgu. Budva je već dvije decenije prepoznata kao regionalni centar novogodišnjih dešavanja, a to svakako namjerava i da ostane.
Veliko zadovoljstvo što je dio novogodišnjeg programa u Budvi nije krio ni Hari Varešanović koji je tokom press konferencije podijelio svoje utiske s novinarima i prisutnim gostima.
“Ja sam muzički rođen u Crnoj Gori 1985. godine i tamo kad odem, osjećam se kao kod kuće“, izjavio je Hari. „Ovo će biti moj dvadeseti nastup tamo i vrhunac moje 30-godišnje karijere“, s ponosom je dodao slavni sarajevski pjevač. Upitan šta misli o turističkoj ponudi Crne Gore, rekao je: „Možemo da učimo od komšija! Divna je konekcija između nas, Bosanaca i Hercegovaca i Crnogoraca.“
Promocija 2020.
Građani Bosne i Hercegovine pozvani su da osjete čarobni budvanski duh i uživaju u različitim žanrovima muzičkih programa. Turistička organizacija opštine Budva mislila je na sve, pa je tako osigurala i brojne aktivnosti za najmlađe te sada već tradicionalni koncert klasične muzike.
Osim Budve, novinarima i turističkim radnicima iz Bosne i Hercegovine, novogodišnji program na otvorenim gradskim trgovima promovisali su i predstavnici Bara, Tivta, Kotora i Herceg Novog, kao i hotel „Splendid“ poznate kompanije „Montenegro stars hotels group“. Poznati izvođači koji će nastupati u ovim gradovima sigurno će zadovoljiti i ukuse najzahtjevnijih poznavalaca muzike.
NOVOGODIŠNJI PROGRAM NA TRGU
Budva 2020
Još jednom da podsjetimo da će program na trgu početi u subotu, 28. decembra, kada će nastupiti trebinjski rok sastav “Krugovi u žitu”, „Akademia“ i “Katapult“ iz Bara i kultni hrvatski rock sastav „Psihomodo pop“.
U nedjelju, 29. decembra u podne će koncert održati poznata džez pjevačica iz Srbije – Lena Kovačević, dok će se u noćnim satima predstaviti Gradska muzika Budve, budvanski bend “Refugie Jesus & Apostols” i hrvatski rock muzičar Neno Belan s bendom.
U ponedjeljak 30. decembra održaće se podnevni koncert crnogorskog gudačkog kvarteta „Lords of the Strings “, čiji članovi su ujedno i muzičari crnogorskog simfonijskog orkestra. Istu noć nas očekuje veče elektronske muzike koje će “otvoriti” budvanski DJ-evi Stevan Mandić i John K, a potom će nastupiti svjetski poznati turski DJ – Mahmut Orhan i francuski DJ duo „Offenbach “.
Poslednjeg dana ove godine, 31. decembra u dnevnim satima će biti organizovan program za najmlađe, dok će uveče nastupiti crnogorski sastav „The Grupa“, poznata pop pjevačica Nevena Božović i regionalna zvijezda – Zdravko Čolić.
U srijedu, 1. januara od 14 sati planiran je koncert klasične muzike u okviru kojeg će nastupiti renomirana crnogorska operska imena: Marijana Šovran (sopran), Marko Kalajanović (bariton), Lana Asja Dabović (sopran), Emilija Minić (sopran) i poznati srpski tenor Stevan Karanac. Soliste će i ove godine pratiti Mediteranski revijski orkestar pod dirigentskom palicom Radovana Papovića, a na flauti će svirati i budvanka Ksenija Franeta.
U večernjim satima će na Trgu prvo zapjevati klapa “Assa Voce” iz Podgorice, onda ćemo se podsjetiti poznatih hitova grupe “Hari Mata Hari” , nakon kojih će nastupiti zvijezda narodne muzike – Svetlana Ceca Ražnatović.
U Kotoru je počelo kićenje Starog grada za nastupajuće božićne i novogodišnje praznike.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja, Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, DOO Komunalnog Kotor, kao i zaposlenih u kotorskoj Opštini ukrašavaju grad.
Kićenje Kotora
Ove godine opština Kotor će biti ukrašena malo drugačije i fokus neće biti samo i isključivo na Stari grad. Dužna pažnja je data i mjesnim zajednicama koje će takođe biti ukrašene prigodnom prazničnom dekoracijom.
Malo ko još ne zna da je Dalmacija jedini dio EU koji nije pokriven mjerenjem meteoroloških radara. Zbog toga pati domaća meteorologija jer je upravo radar nezamjenjivi instrument u detektiranju aktualnih vremenskih prilika koje osobito u Dalmaciji znaju biti ekstremne.
Nakon nekoliko desetljeća potpunog ignoriranja ove problematike od strane države, DHMZ krenuo je s projektom METMONIC kojim su osigurana europska sredstva za nabavku novih meteoroloških radara bu Hrvatskoj od kojih će se čak tri postaviti na Jadranu. U srijedu navečer na Pelješcu u mjestu Putnikovići, DHMZ održao je edukaciju o tome jesu li meteorološki radari štetni za ljudsko zdravlje, a u isto vrijeme građani su stručnjacima mogli postaviti bilo koje pitanje vezano uz meteorološke radare.
Tim povodom porazgovarali smo s voditeljicom Metmonic projekta, meteorologinjom DHMZ-a, dr. sc. Natašom Strelec Mahović. U Natašu, predavanje je održao i mr. sc. Stjepan Ivatek-Šahdan. 1 od 10 – Održali smo predavanje za zainteresiranu javnost u naselju Putniković na Pelješcu vezano uz postavljanje novog radara na Uljenju – kazala nam je uvodno voditeljica Metmonic projekta. Ovo je druga prezentacija postavljanja radara na jugu Dalmacije.
– U Dubrovačko-neretvanskoj županiji održali smo niz sastanaka s predstavnicima gradova i općina. Projekt je također predstavljen vijećnicima Županijske skupštine. Nakon toga, na zahtjev Općine održali smo večerašnje predavanje. Mala općina, velik odaziv U DHMZ-u smatraju da je predavanje bilo uspješno. – Bez obzira na južinu, stiglo je 50-ak ljudi, što je popriličan broj za jednu ovako malu općinu. Pozvani su i ljudi koji gravitiraju području na kojima se planira postaviti meteorološki radar. Putnikovići su izabrani kao lokacija jer se vrh Uljenje najbolje vidi iz mjesta.
Predavanje je bilo dobro bez obzira na to što je bilo nekoliko provokativnih pitanja. Međutim većina pitanja je bila konstruktivna i dojma sam da su mještani nešto naučili o radarskim mjerenjima. Vjerujem da je stanovnicima pojašnjeno da radarska mjerenja neće utjecati na zdravlje ljudi. Prvi radar kod Zadra Strelec Mahović otkrila nam je dinamiku postavljanja na radaru. – Dinamika projekta prije svega će ovisiti o postupcima javne nabave. Mogu najaviti da se u četvrtak otvaraju javne nabave za meteorološke radare i tada ćemo doznati koji su radari ponuđeni te vidjeti koja je ponuda najpovoljnija uz zadovoljavanje svih postavljenih uvjeta. Nakon toga ćemo raspisati natječaj za izvođenje građevinskih radova na tornjevima. Vjerujem da će se sami radari na postavljene lokacije postavljati u drugoj polovini 2020. Svi radari na Jadranu trebali bi biti na funkciji 2021. Zasad je najdalje otišao radar na Debeljak kod Zadra koji je već u procesu ishođenja građevinske dozvole. Za radare u Istri i na Pelješcu smo još u postupku dobivanja uvjeta gradnje za izradu glavnog projekta i tek tada ćemo krenuti u ishođenje građevinske dozvole – kazala je Strelec Mahović za Dalmacija Danas dodavši da bi zadarski radar u funkciji mogao biti u funkciji do proljeće 2021.
ako zvuči kao znanstvena fantastika čini se da nam se zaista bliži dan kada će Dalmacija dobiti moderne i kvalitetne radare što će biti ogroman iskorak za domaću meteorologiju. Nakon toga i Dalmacija će imati preciznije prognoze kakve danas, primjerice, ima Zagreb, piše Dalmacija Danas.
Već preko punih pedeset godina, od daleke 1966., u Hrvatskoj se dodjeljuje nagrada „Plava Vrpca Vjesnika“ za hrabrost i spašavanje života na moru. Idejni začetnik ovog priznanja je književnik Ratko Zvrko, tadašnji urednik redakcije pomorskih vijesti u sad već nepostojećem „Vjesniku“.
Gašenjem „Vjesnika“ 2012. godine nije se, međutim, ugasila i ova hvalevrijedna tradicija. Posljednjih 7 godina ova se nagrada dodjeljuje u organizaciji Sindikata pomoraca Hrvatske i partnera, pa će se „Plava Vrpca Vjesnika“ i ove godine dodijeliti najzaslužnijim pojedincima i skupini/posadi broda.
Riskiravši vlastite živote, navedeni su pojedinci i skupine u 2019. godini nominirani za svoju hrabrost i nesebičnost:
– Umag: po škuroj buri, kiši i tuči spasili ribara
Posada ophodne brodice P111 Pomorske policije iz Pule, zapovjednik Vedran Mijić i upravitelj stroja Dragan Medica, spasila je ribara ispred Umaga. Tog 11. ožujka ove godine u ranim popodnevnim satima područje Umaga iznenadna je zahvatilo jako nevrijeme. Škura bura, valovi, kiša i tuča stvorili su pakao na moru u kojem se našao 86-godišnji umaški ribar u plastičnoj barci dužine 4,5 metra. Naime, njemu su otkazala oba vanbrodska motora na barci, i to 500-tinjak metara od ulaska u tamošnju ACI-jevu marinu.
– Kod Visa u oluji spasili dvojicu njemačkih jedriličara
Posada policijskog broda P213 „Split“, koju su činili zapovjednik Andro Pleština, upravitelj stroja Nikša Treselj i voditelj brodice Mario Jurić, spasila je dvojicu njemačkih jedriličara za olujnog nevremena kod Visa 12. svibnja 2019. U ovo noćno spašavanje bio je uključen i talijanski kruzer Costa Luminoza, koji je radio zavjetrinu jedrilici dok se čekalo pomoć.
– Hod za život dvojice davljenika
Siniša Leto (52) iz Pule je u tajlandskom ljetovalištu Pataya 11. siječnja ove godine spasio dvojicu kineskih kupača, koji su hodajući plićakom pješčane plaže iznenada izgubili tlo pod nogama. „Kinezi su bili smrtno preplašeni, te nije bilo šanse da ih spasim plivajući. Zgrabio sam ih za zapešća ruku te zaronio oko metar, a onda hodao po morskom dnu prema obali. Nekoliko puta sam izronio da sva trojica uzmemo zraka, a tih dvadesetak metara hoda za život trajalo je cijelu vječnost,“ prisjeća se Leto.
– Antun Goreta heroj Anzija
Šibenski vaterpolist Antun Goreta (24) je za iznenadne oluje 15. lipnja ove godine iz mora kod Anzija, talijanskog grada udaljenog 50 km od Rima, spasio desetak kupača, među kojima i dvojicu mladih spasioca; učinio je to zajedno s kolegom vaterpolistom Lucom di Rocco, s kojim igra u talijanskom A2 ligašu Latina Anzio. Zbog valova visokih 5-6 metara i jakih morskih struja kupači nisu mogli izaći na pješčanu plažu, a nije pomogao ni živi lanac od stotinjak ljudi, kao ni brzo pristigla dva spasilačka broda te dva helikoptera.
– Akcija HGSS-a i HRZ-a: Unesrećenog s ribarice podigli u helikopter!
Spasilački tim Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i posada transportnog helikoptera 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ), zajedničkim su snagama spasili unesrećenog ribara s koće „Kordika2“ (21m). Ovo spašavanje odrađeno je na otvorenom moru, 17 milja sjeverozapadno od otočića Jabuka, po jakom vjetru i valovima od 3 metra. Posadu helikoptera činili su kapetan satnik Davor Furčić, kopilot satnik Goran Jelić te tehničari letači – stožerni narednik Dalibor Filipović i desetnik Ante Smoljko. Spasilački tim HGSS-a predvodio je Srđan Vrsalović, uz kojeg su još bili Petronije Tasić, Frane Bebić, Mladen Mužinić, Katja Milišić i David Pivalica. Koliko je operacija bila zahtjevna svjedoči i to da je helikopter sat vremena lebdio iznad ribarice na dvadesetak metara visine.
– Kod Šipana spasili osmero Vikinga – kajakaša po valovima od 3 metra
Posade brodova – „Sveti Vlaho“ Pomorske policije Dubrovnik te „Danče“ Lučke kapetanije Dubrovnik, po nevremenu 9. rujna ove godine zajednički su sudjelovale u akciji spašavanja sedmero norveških kajakaša i njihovog hrvatskog voditelja kod otoka Šipana. Spašavanje su otežavali vjetar i valovi, koji su prijetili da iznemogle kajakaše bace pod krmu „Svetog Vlaha“ i „Danče“, što su spriječile iskusne posade pod zapovjedništvom Nikše Sibiljana, odnosno Andra Marića.
Dijamant od 49 karata nalazi se među komadima nakita ukradenim tijekom spektakularne krađe iz muzeja u Dresdenu, na istoku Njemačke, objavila je u srijedu uprava muzeja Gruenes Gewoelbe (Zelena riznica).
Pljačkaši, za kojima se još uvijek traga, uzeli su desetak komada nakita koji ukupno sadržavaju više stotina dijamanata, među kojima i jedan mač čiju dršku resi devet velikih i 770 malih dijamanata, precizirala je glasnogovornica muzeja.
Ukupno je ukradeno 11 kompleta nakita, dok nedostaju pojedinačni dijelovi još triju izložaka, prenosi Hina.
Bijeli dresdenski, ili Bijeli dijamant iz Saske, jedan je od najdragocjenijih dragulja kolekcije bivšeg saskog vladara Augusta Jakoga.
August Jaki je u februaru 1728. kupio taj dijamant od gotovo 50 karata. Dijamant je plaćen za to doba “nezamislivih” 200.000 talira, objavio je muzej na svojoj internetskoj stranici.
Uprava muzeja Zelena riznica i direktorica Marion Ackermann rekli su da je vrijednost ukradenog nakita neprocjenjiva.
Učenici internacionalne škole KSI, Knightsbridge Schools International Montenegro, u saradnji sa zelenim timom Porto Montenegra, zasadili su u školskom dvorištu 60 sadnica ruzmarina, lavande i malih maslina.
Kroz edukativni čas o ekologiji i značaju biljki, učenici su učestvovali u akcija sađenja, sa ciljem da kroz iskustvo shvate značaj biljki u prirodi, i po čovjekovu okolinu. Uredili su svoje dvorište gdje svakodnevno provode vrijeme za učenje i igru, istakla je profesorica prirodnih nauka u KSI-u Lauren Streifer.
KSI EKO CAS
Zeleni tim Porto Montenegra donirao je ovo sadnice, a i aktivno učestvuje u eko časovima i inicijativama koje organizuju sve ostale lokalne škole i lokalni NVO.
